ISKONSKI PAG

subota, 29.04.2017.

SPOMENIČKA BAŠTINA GRADA PAGA U PROPADANJU




Pred nama je još jedna turistička sezona a u gradu Pagu potrošilo se jako puno priča i prezentacija raznih projekata kako iskoristiti spomeničku baštinu, dotle su gradovi poput Šibenika, Zadra, Krka i Kraljevice pokazali na koji se način treba odnositi prema fortifikacijskim spomenicima i kako ih iskoristiti kao opće dobro. Grad Pag čeka dosta posla da se utvrdi u kojem se trenutačnom stanju nalazi očuvanost tih objekata, koliko su uopće istraženi, dokumentirani, čini mi se da u gradu Pagu osim zauzetosti i vjernosti gradu svojih korijena prof. Nenadu Fabijaniću, nikome drugome nije stalo da se pomaknemo dalje od početka.


Dali je ovo još jedan napad na strukture koje moraju voditi brigu o istima. Dali je možda ovo poticaj, apel da se krene sa mrtve točke? Odgovore treba tražiti na nekom drugom mjestu.
Moja namjera je naime, ukazati na vrijednost spomeničke baštine u centru grada Paga, koji je i danas djelomično dostupan građanima i njihovim gostima.

Možda je jedno od rješenja i ekonomska eksploatacija, što zasigurno u daljnjoj budućnosti je jedno od rješenja, ali ne i način da se time dodatno ugrožava autentičnost spomenika.
Prošlo ljetni Srednjovjekovni sajam u gradu Pagu dao mi je povoda da pokažem na koji se način ne bi trebalo odnositi prema spomeničkoj baštini.
Bedemi i kula «Skrivanat» kao fortifikacijski spomenik svake godine je sve više u propadanju, i dok grad Pag vapi za prostorom u kojem se mogu održavati kulturna događanja, dotle je naša kula dobila ulogu svojevrsnog hipodroma na kojem se za 30 kuna moglo uraditi dva đira sa konjima zvani Pony. Roditelji kao ja su zadovoljni ovom ponudom, međutim dali je ovo prikladno mjesto za ponuditi takav sadržaj?

Istekom prošle godine u gradu Krku svečano je otvorena Austrijska kula, kao dio Frankopanskog kaštela, čime je označen dovršetak vrijednog i plodonosog projekta "HERA" za održivo turističko upravljanje kulturnom baštinom Jadrana. Spomenuta kula tako je postala vidikovac otvoren za sve posjetitelje sa koje puca pogled na najslikovitije dijelove starogradske jezgre i obale grada Krka.

U jednom od postova vezano za istu temu spominjao sam kako su u Zadru iskoristitli sredstva "HERA" za obnovu Vrata sv. Krševana.

I, tako dok su u Šibeniku iskoristili utvrde kao turističke znamenitosti, tvrđava sv. Mihovila koja se nalazi na samoj uzvisini grada, izrađena je kao ljetna pozornica sa više od tisuću sjedećih mjesta i tako postala središnje mjesto kulturnih događanja grada Šibenika i šire.

Očekujem da se dalje aktualizira ova tema, da se vlasnik javno očituje tim više što je gradonačelnik Paga gospodin Željko Maržić na javnoj tribini održanoj u Kneževom dvoru 26. lipnja 2015. koju je prezentirao spomenuti prof. Nenand Fabijanić "Programsko-prostorna studija - Magazini soli, grad Pag", na moj upit o vlasništvu objekata, odgovorio da se oni nalaze u vlasništvu grada Paga, što je osnovni preduvjet da se krene u potraživanje sredstava kako spomenute "HERA", tako i bespovratnih sredstava fondova Europske unije, za što hitniju intervenciju na ovim objekatima koji su izloženi propadanju. Ako je UNESCO stao u zaštitu paške čipke kao nematerjalne kulturne baštine, ne vidim što bi trebalo raditi prijepor da spomenute Institucije ne zaštite drugi dio kulturne baštine grada Paga.

Šibenčani su jedan od svjetlih primjera svima na Jadranu kako doći do tih ostvarenja i kako puniti gradski proračun uz malo truda i dobre volje. Obnovljena tvrđava "Barone" je pravi primjer kako mali poduzetnici mogu gostima nuditi svoje proizvode i to pod uvjetom da su to autohtoni proizvodi. Takvih proizvoda u gradu Pagu ne nedostaje.


Dok u drugom po vrijednosti dalmatinčevom gradu vrijedni fortifikacijski objekti propadaju, moram se javno zapitati: "Dali je u gradu Pagu nekome uopće interes da se takavi objekti stave u funkciju općeg dobra?"



29.04.2017. u 18:53 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< travanj, 2017 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE