Marketing
SPOMENIČKA BAŠTINA GRADA PAGA U PROPADANJU
Pred nama je još jedna turistička sezona a u gradu Pagu potrošilo se jako puno priča i prezentacija raznih projekata kako iskoristiti spomeničku baštinu, dotle su gradovi poput Šibenika, Zadra, Krka i Kraljevice pokazali na koji se način treba odnositi prema fortifikacijskim spomenicima i kako ih iskoristiti kao opće dobro. Grad Pag čeka dosta posla da se utvrdi u kojem se trenutačnom stanju nalazi očuvanost tih objekata, koliko su uopće istraženi, dokumentirani, čini mi se da u gradu Pagu osim zauzetosti i vjernosti gradu svojih korijena prof. Nenadu Fabijaniću, nikome drugome nije stalo da se pomaknemo dalje od početka.
Dali je ovo još jedan napad na strukture koje moraju voditi brigu o istima. Dali je možda ovo poticaj, apel da se krene sa mrtve točke? Odgovore treba tražiti na nekom drugom mjestu.
Moja namjera je naime, ukazati na vrijednost spomeničke baštine u centru grada Paga, koji je i danas djelomično dostupan građanima i njihovim gostima.
Možda je jedno od rješenja i ekonomska eksploatacija, što zasigurno u daljnjoj budućnosti je jedno od rješenja, ali ne i način da se time dodatno ugrožava autentičnost spomenika.
Prošlo ljetni Srednjovjekovni sajam u gradu Pagu dao mi je povoda da pokažem na koji se način ne bi trebalo odnositi prema spomeničkoj baštini.
Bedemi i kula «Skrivanat» kao fortifikacijski spomenik svake godine je sve više u propadanju, i dok grad Pag vapi za prostorom u kojem se mogu održavati kulturna događanja, dotle je naša kula dobila ulogu svojevrsnog hipodroma na kojem se za 30 kuna moglo uraditi dva đira sa konjima zvani Pony. Roditelji kao ja su zadovoljni ovom ponudom, međutim dali je ovo prikladno mjesto za ponuditi takav sadržaj?
Istekom prošle godine u gradu Krku svečano je otvorena Austrijska kula, kao dio Frankopanskog kaštela, čime je označen dovršetak vrijednog i plodonosog projekta "HERA" za održivo turističko upravljanje kulturnom baštinom Jadrana. Spomenuta kula tako je postala vidikovac otvoren za sve posjetitelje sa koje puca pogled na najslikovitije dijelove starogradske jezgre i obale grada Krka.
U jednom od postova vezano za istu temu spominjao sam kako su u Zadru iskoristitli sredstva "HERA" za obnovu Vrata sv. Krševana.
I, tako dok su u Šibeniku iskoristili utvrde kao turističke znamenitosti, tvrđava sv. Mihovila koja se nalazi na samoj uzvisini grada, izrađena je kao ljetna pozornica sa više od tisuću sjedećih mjesta i tako postala središnje mjesto kulturnih događanja grada Šibenika i šire.
Očekujem da se dalje aktualizira ova tema, da se vlasnik javno očituje tim više što je gradonačelnik Paga gospodin Željko Maržić na javnoj tribini održanoj u Kneževom dvoru 26. lipnja 2015. koju je prezentirao spomenuti prof. Nenand Fabijanić "Programsko-prostorna studija - Magazini soli, grad Pag", na moj upit o vlasništvu objekata, odgovorio da se oni nalaze u vlasništvu grada Paga, što je osnovni preduvjet da se krene u potraživanje sredstava kako spomenute "HERA", tako i bespovratnih sredstava fondova Europske unije, za što hitniju intervenciju na ovim objekatima koji su izloženi propadanju. Ako je UNESCO stao u zaštitu paške čipke kao nematerjalne kulturne baštine, ne vidim što bi trebalo raditi prijepor da spomenute Institucije ne zaštite drugi dio kulturne baštine grada Paga.
Šibenčani su jedan od svjetlih primjera svima na Jadranu kako doći do tih ostvarenja i kako puniti gradski proračun uz malo truda i dobre volje. Obnovljena tvrđava "Barone" je pravi primjer kako mali poduzetnici mogu gostima nuditi svoje proizvode i to pod uvjetom da su to autohtoni proizvodi. Takvih proizvoda u gradu Pagu ne nedostaje.
Dok u drugom po vrijednosti dalmatinčevom gradu vrijedni fortifikacijski objekti propadaju, moram se javno zapitati: "Dali je u gradu Pagu nekome uopće interes da se takavi objekti stave u funkciju općeg dobra?"
Post je objavljen 29.04.2017. u 18:53 sati.