AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 27.04.2016.

SAVJETODAVNA SLUŽBA NA TERENU PROCJENJUJE ŠTETE


ZA OPORAVAK KULTURA - TRETMAN BIOSTIMULATORIMA




Image and video hosting by TinyPic

27.04.2016. u 14:30 • 0 KomentaraPrint#^

KRAVA JE HRANITELJICA OBITELJI



“ MLJEKARSTVO NIJE BIZNIS JER JE BIOLOŠKI OGRANIČENO ! “

“Krava je prava mala tvornica mlijeka, čiji visokovrijedni proizvod - mlijeko, je nezamijenjiv u prehrani čovjeka, stvoren od manjevrijednih proizvoda koji nisu upotrebljivi u prehrani ljud”i. Tako je dip.ing. agronomije a sada agronom u mirovini i vlasnik OPGa Ivan Marohnić započeo svoje izlaganje 12.4 u Palači Matice Hrvatske u okviru tribune
HRVATSKOG AGRONOMSKOG DRUŠTVA “UDRUGA BOSANSKIH HRVATA PRSTEN KLUB ZNANSTVENIKA” A NASLOV TEME BIO JE “GOVEDARSTVO HRVATSKE NA PREKRETNICI”.

Image and video hosting by TinyPic

“ Kada kažemo krava, pomislimo na prvi sinonim korisnosti - mlijeko,, a na drugom mjestu - meso.” – nastavio je dalje svoje izlaganje o mliječnom govedarstvu ing. Marohnić. “ Treba prvo reći da 80% naše poljoprivrede čine ratarstvo i stočarstvo, zajedno kao narazdvojni dio u proizvodnji mlijeka. Farme i stoka mlijeko i stoka, moraju u svom sastavu imati potebitu količinu zemljišta, što danas nažalost nije poštivano u mnogo slučajeva. Unutar stočarsko- ratarskog imanja, samo stočarstvo čini 47%, a unutar stočarstva govedarstvo čini 37% i to je kod nas najčešće meso od simentalca ili specijalizirano meso, frizijsko, samo 2% i razni križanci. I mliječno i mesno govedo moraju dati tele da bi bilo laktacije. A razlika je što mliječne krave učinkovito pretvaraju hranu u mlijeko, a mesne u meso preko sisajućih teladi i uglavnom manje mlijeka, pa su nerentabilne u mliječnoj proizvodnji. Jedna od naših najvažnijih znanstvenh grana selekcija, kao disciplina imala je najviše udjela u usmjeravanju govedarstva u mliječnost. Pritom se dobiva žensko tele koje ima veću vrijednost nego muško za tov. Muško tele je skoro bezvrijedno u mliječnom govedarstvu, – a mesna krava daje puno manje mlijeka koje služi za odhranu teleta za meso” rekao je agronom Marohnić.


OD TELETA DO KRAVE - SEDAM GODINA

“ Današnje mliječno govedarstvo specijalizirano je za proizvodnju pet do 10 000 litara mlijeka zavisno od pasmine, po kravi godišnje. Moramo reći da je ta proizvodnja jako skupa: hrana, tehnologija, čuvanje, prijevoz mlijeka sa farmi u daljnju preradu. Krava je visoko opterećena biološki i relativno je kratkog životnog vijeka, danas čak na dvije laktacije. Da bi jedna krava proizvela jednu litru mlijeka, kroz njeno vime treba proteći od 680 do 450 litara krvi i time joj je smanjen životni vijek i gotovo sva ženska telad od visokomliječnih krava ide u remont. Što znaći ovo 680? Kada sam ja studirao onda je prosijek mliječnosti u državi bio 2 400 litara mlijeka po kravi godišnje. I rekli samo da mora proteći 680 liara krvi kroz vime da se dobije litra mlijeka.”
Prema riječima agronoma Marohnića današnje su krave visoko specijalozirane i treba proteći 450 litara krvi, ali je ujedno potrebno 3 puta više mlijeka od običnih krava što je opterečenje koje njima samnjuje životni vijek. Kako se nova krava od rođenog teleta može dobiti tek za sedam godina, govedarstvo je osjetljivo, ranjivo, treba ga zaštiti od hirovitog tržišta. Nažalost o tome kod nas država ne vodi računa, pere ruke, sve je za njih liberalizam, a o tome nažalost miltinacionalne kompanije vode brigu.Podsjetiti ću vas na nekoliko važnih stvari:Da je govedarstvo važno za naše stanovništvo potvrditi će hrvatska riječ odnosno sinonim za krave, odnosno goveda – za koje naš narod kaže “ blago”. Da je govedarstvo danas bogatstvo vidi se po tome što se bogatstvo države mjeri po govedarstvu – sjetite se Danske, Holandije, Švicarske , Njemačke, Francuske, Austrije, Novog zelanda. Potrošnjom govedarskih proizvoda mjeri se i standard pučanstva ruralnog područja. Govedarstvo najviše utječe na očuvanje seoskog stanovništva, pa zato kažemo da dobro stanje u govedarstvu je i dobro stanje na selu. Zbog smjernica rada i života na selu kažemo - kada krava jednom izađe iz staje, da se više nikada ne vraća, odnosno ne vraća se u iste građevinsko - tehnološke uvjete iako imamo u RH 80% kapaciteta staja praznih, koje nisu primjerene za današnju kravu koja je pojam proizvodnje mlijeka. Krava nije pas ili kokoš da se može povjeriti susjedu na brigu i zato je stanovnik sela vezan uz kravu 365 dana uz visoku skrb hrane, mužnje, pojenja, hranjenja, dojenja timarenja, telenja, itd.” “ Najznačajni profesor govedarstva je bio prof dr. Milivoj Car “ – podsjetio je ing. agr. u mirovini Ivan Marohnić.


Image and video hosting by TinyPic
S lijeva:Ivan Mrohnić, Ankica Mužinić ,Magdalena Zrakić, Ivo Grgić


MLJEKARSTVO NIJE BIZNIS

“Kravu ne možemo smatrati samo kao proizvod, već i kao socijalnu životinju koja u najjednostavnijim uvjetima držanja daje 10 000 litara mlijeka godišnje, a koju količinu jedna obitelj ne može kroz dnevne potrebe potrošiti: kiselo mlijeko, vrhnje, sir svježi, sušeni sir, dakle dovoljno imaju svega od krave za hranu pa im još i ostaje. Da bi proizveo jednu litru mlijeka ja sam osobno pobrojao što sve treba u proceduri napraviti i ustanovio sam da treba 38 radnji da se dobije jedna litra mlijeka u odnosu na litru vode koja se pakira i šalje u distribuciju. Dakle moraš prvo imati zemlju koju moraš : očistiti urediti, poorati ,potanjurati, pognojit, posijati, povaljati i sve tako dalje pokositi, posušiti, dovesti na farmu itd. itd…, ali vrlo je čudno jer litra mlijeka manje košta od litre vode. Još nekoliko stvari bih rekaao o poljoprivredi kako o biznisu. Ta proizvodnja po meni nije biznis, zato što je biološki ograničena. I ona mora biti nužna, dostojna, stanovništva Ona se mora naslijediti, držati kontinuitet i generacijski steći. Visokomliječnaa krava u vrhu laktacije daje 50 litara mlijeka. Mi ne možemo podvostručiti tu proizvodnju, ne možemo dobiti dva teleta. Proizvodnja je vrlo rizična”. Ing. agronomije, prisjetio se nekih razgovora pa je kroz usporedbu predočio volju mlađih ljudi da se bave mliječnim govedarstvom;
“Puno se pričalo o OPG-ima i ja sam na kraju pitao da li ima netko od nas 750, netko od mlađih kolega, neka digne ruku, da bi danas napustio državnu službu i rekao ja ću uzet 50 ha zemlje i 5o krava. Nitko nije digao ruku. I to je dokaz da ovaj posao nije nikakv biznis. Kada smo pokušali odrediti optimalni volumen OPG-a nismo se dogovorili. Ja sam predlagao 1-5 ha u vrtlarstvu, s tim da onaj jedan mora biti čisti staklenik, do pet poluotvoreni ili otvoreni kao jedan OPG za profesionalni posao za jednu obitelj, ili 5 ha vinograda s podrumarstvom , ili 7 hektara jabuka s hladnjačom, ili 50 ha zemlje i 50 krava itd. NIsmo se dogovorili ni u tome. Problem su kasnije u mljekarstvu bili oni problemi s kvotama za mlijeko, a sada je obrnuto problem s ukidanjem kvota”.

ŠTO MOŽE POMOĆI NAŠEM MLJEKARSTVU?

Image and video hosting by TinyPic

“Još ću reći što može pomoći našem mljekarstvu: “Poljoprivredne površine trebaju biti u što većoj cjelini, što bliže farmi. Inače u našoj agronomskoj struci je malo tko primijetio jednu znanstvenu činjenicu koja nam je prezentirana da ako jedan hektar zemlje podijelomo na šest njiva da je ta proizvodnja dvostruko skuplja. Po toj logici ne treba znanstvenog dokazivanja ako mi sada, što ne radi nitko na komasaciji, šest puta po jedan hektar objedinimo u šest hektara, mi smo danas ispred Europe. “Baš sam bio u Novskoj kada je bivši ministar poljoprivrede miz bivše Vlade bio tamo i pitam ga “Gospodine minister što je sa zemljom?”On je pričao floskule, samo je zaobilazio, a ja sam mu na kraju rekao, Da li možete dići građevinsku dozvolu na tuđoj zemlji?” Normalno da nemože! A da li je moguće da su dali kredite ljudima koji su imali tri do pet hektara zemlje, uzeli 50 krava, i morali su raditi tuđu privatnu zemlju do 150 parcela za 50 krava.”
“Upravo zbog navedenih specifičnosti treba biti proaktivna država i vrlo stručna. Moram reći da su mnogi naši kolege primljeni u instituciju na osnovu toga da znaju engleski jezik . Nitko nije ponudio stručne testove. To je katastrofa. Stočartstvio je zbog svega vrlo važno za nacionalnu sigurnost jer je poljoprivreda a ponajviše stočartsvo nezamjenjivo, tu treba ljudi, ili kako to često kažemo, nema alternative” - rekao je ing. agr. Marohnić .
Rekao je agronom Marohnić da u Japanu kada dođe vrijeme sadnje riže da svi idu u sadnju, jer se sječaju da za vrijeme rata, da nisu imali šaku riže svaki dan, da bi umrli od gladi. To je razvijena zemlja koja ima dostatno svoje poljoprivrede za 17 dana. Prepričao je razgovor s prijatreljem iz Dubrovnika u kome je glavno pitanje bilo za koliko dana Dubrovnik ima dostatnosti hrane. No s prijateljem nije našao zajednički jezik o dostatnosti hrane, jer prijatelj ne dijeli njegovo uvjerenje da grad treba imati zalihu hrane, bez obzira na iskustvo grada iz Domovinskog rata.
“Proputovao sam tridesetak zemalja, u nekima bio i više puta i tvrdim da vlada svake zemlje mora misliti na svoj nacionalni program. Godine 1993. sam bio na stručnom putovanju u Izraelu. Oni imaju svoj nacionalni program u kome mliječno govedarstvo svaki dan mora proizvesti jednu litru mlijeka po glavi stanovništva, pola litre u svježem mlijeku, a pola litre u prerađevinama.To je dobar primjer države koja vodi brigu o svom narodu i prevenira uvjete, gladi , suše, elementarnih nepogoda i slično za svoje građane. Nažalost kod nas nije tako. Neznam da li će ikada i biti”



DUKATU MLIJEKO PO 1,84 KUNA ZA LITRU

Inžinjerka prehrambene tehnologije Ankica Mužinić suvlasnica je OPG Zlatko Mužinić. Radila je u Dukatu 17 godina, a onda odlučila sa suprugom voditi farmu mlječnog govedarstva. Farma od 140 muznih krava je u selu Križevčec u blizini Sv. Helene. Na farmi je zaposleno šest osoba iz obitelji, a po potrebi zapošljavaju druge radnike.

Image and video hosting by TinyPic

Gospođa Ankica Mužinić ing.prehr. tehn. je o govedarstvu rekla slijedeće”Govedarstvo je jedna od najvažnijih grana poljoprivrede, to bi svi trebali znati.Proizvodnja mlijeka je najteža proizvodnja. Ona zahtijeva mnogo rada, odricanja i znanja. Imam kćerku koja je završila veterinu, no ja sam ta koja prije veterinara moram vidjeti kravu i zahtijevati pregled veterinara. Proizvođač mlijeka mora mora biti i veterinar i agronom i puno toga znati , više nego što to ovo društvo priznaje i prihvaća. Kroz sve ove godine, a mi smo šesta generacija koja se bavi proizvodnjom mlijeka, mnoge institucije su bile uključene da bi omogućile tu proizvodnju. To su bili razni operativni programi, kapitalna ulaganja, potpore županijske i općinske itd. Nakon toga napravili smo farme , dođe 2012. godina, dolazi kriza, više tako ne ide, dolaze traktori pred Dukat, samanjuje se otkupne cijene mlijeka. Ulaskom u EU ostajemo bez mliječnih potpora, bez onih 0,50 kn po litri koje smo dobivali od države. Tu je opet manja cijena, kriza se nastavlja ,a mi svi šutimo kao da se to nas ništa ne tiče .Tako u prošloj godini, 2015., otkupljivači tj. mljekare tri puta su snižavali cijenu mlijeka. Od drugog mjeseca 2016. opet je ta cijena još niža. Pa tako sada osnovna cijena, a osnovna cijena se izračunava na bazi 4,2 % mliječne masti, što je jako visoko i 3,4 proteina i ona sada iznosi samo 1, 84 po litri, toliko plaća Dukat kojem mlijeko isporučujemo. A cijena koštanja proizvedene litre mlijeka je oko 3 kn. Trebalo bi poticati uravnoteženi razvoj svih ruralnih područja.”
Moderator je bio prof. dr. Ivo Grgić. Magdalena Zrakić mag. ing. agr. održala je vizuelnu prezentaciju o budućnosti mljekarstva.

Margareta Zouhar Zec


27.04.2016. u 06:51 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 23.04.2016.

TKO JE U PROMETNOJ NESREĆI UBIO SESTRE FILIPOVIĆ?

DOGAĐAJ BEZ RIJEŠENJA PUNIH DEVET GODINA


Solidariziram se sa kolegicom novinarkom IVOM ANZULOVIĆ i objavljujem informacije i tekst kojem je smisao podsjetiti na poginule sestre Filipović iz Rijeke u prometnoj nesreći krajem 2006. jer vozač koji je skrivio tu saobračajnu nesreću nikada nije pronađen.

Svi koji su trebali otkriti prekršitelja u tom tragičnom događaju podlegli su nečijoj odluci da se slučaj zataška i krivac ne otkrije."Želimo bolje i pravednije i odgovornije društvo" - govore vodeći političari. Ali kada i novinari i čitatelji dođu do zastarijelih, a neriješenih slučajeva, postaje jasno da vodeći političari obmanjuju narod. Zašto uopće ikada nekoga uzimati u zaštitu?. Svatko pod ovim suncem mora živjeti svoju odgovornost i biti odgovoran pred svakim čovjekom i pred zakonom za ono što čini ili je učinio.
Pogrešna je odluka uzimati u zaštitu čovjeka koji je skrivio smrt drugog, jer takvog će zajednica i sustav pravde kad tad tražiti i pronaći.
Vi koji imate saznanja o događaju i počinitelju obratite se najprije novinarki IVI ANZULOVIĆ .

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

23.04.2016. u 02:54 • 0 KomentaraPrint#^

NA DAN PLANETE ZEMLJE POTPISAN SPORAZUM O KLIMATSKIM PROMJENAMA

GLOBALNO ZATOPLJAVANJE DO 1,5 CELZIJUSA


Image and video hosting by TinyPic

Opća je skupština Ujedinjenih naroda 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje, na prijedlog Vlade Bolivije 2009.
Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.

23.04.2016. u 02:23 • 0 KomentaraPrint#^

INVESTICIJSKI FONDOVI ZA ŠIROKI KRUG ULAGATELJA


PRISTUP PORTFELJIMA RAZLIČITIH VRSTA

Investicijski fondovi su slabo poznati u hrvatskoj demokraciji. No sama činjenica da investicijski fondovi globalno imaju i svoj svjetski dan, a to je 19. travanj govori u prilog činjenici da je to široko rasprostranjen način ulaganja novca, koji je namijen građanima prosječnog standarda, a nikako samo bogatima. Na dan Investicijskog fond Hrvatska gospodarska komora je na svom štadnu u centru Zagreba dijelila informativni materijal koji ima smoisao educirati.
Biti educiran znaći imati informaciju, znaći imati odabir.
To je razlog što objavljujem sken brošure o investicijskim bondovima .



Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

23.04.2016. u 00:54 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 21.04.2016.

SUFINANCIRANJE 100 POSTO TROŠKOVA DO 2020. GODINE



PROGRAM POTPORE STRUKTURNIM REFORMAMA

Vrijednost tog programa je u tome što nudi bogatu apsorpcijiu kapitala. Fond mu je 142,8 milijuna eura, a stopa sufinanciranja 100 posto. Posebno hrvatski europarlamentarni zastupnici koriste svaku priliku u javnosti te pozivaju na povlačenje europskog novca kroz Programe koji SUHrvatskoj namijenjen.
Informacije koje je iznio dr. Jurendić su slijedeće:


„Europska komisija je u sklopu objave jesenskog paketa dokumenata, 26. studenog 2015. objavila i Prijedlog Uredbe o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. Osnovana Služba za potporu u provedbi strukturnih reformi (Structural Reform Support Service - SRSS) je pod nadležnošću Glavnog tajništva EK, a koordinator rada Službe je potpredsjednik Domborvskis. Cilj programa je doprinos u provedbi institucionalnih, administrativnih i strukturnih reformi država članica pružajući pomoć nacionalnim vlastima u reformi institucija, upravljanja, administracije, gospodarskih i socijalnih sektora a sve u cilju unaprjeđenja konkurentnosti, rasta, radnih mjesta i investicija. U tom smislu, na zahtjev države članice, sredstva namijenjena za Tehničku pomoć u sklopu SRSS-a dodijelit će se kao podrška u:
1.provedbi specifičnih preporuka za države članice u kontekstu Europskog semestra, 2.provedbi reformi povezanih s Programima prilagodbe za države članice koje su subjektom financijske pomoći EU,
3.provedbi samoinicijativnih reformi država članica kako bi se postigla europska dodana vrijednost, odnosno održiva ulaganja, rast i stvaranje radnih mjesta.


Ukupna vrijednost Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2020. iznosi 142,8 milijuna eura. Financijska omotnica Programa temelji se na financijskim sredstvima dobivenim na način da se odbije dio alokacije namijenjene za tehničku pomoć državi članici. Stopa sufinanciranja iznosit će 100% prihvatljivih troškova.

Kako bi se postigli navedeni ciljevi, Programom se mogu financirati sljedeće vrste aktivnosti:
- savjeti stručnjaka u području promjena javnih politika, zakonodavnih, institucionalnih, administrativnih i strukturnih politika,
- ugovaranje stručnjaka (u kratkom ili dužem razdoblju) kako bi se provele operativne aktivnosti u specifičnim područjima u kojima je potrebno tumačenje, prijevod, administrativna potpora i infrastrukturni sadržaji,
- aktivnosti za podršku u izgradnji institucionalnih, administrativnih i sektorskih kapaciteta (seminari, konferencije, radionice, radni posjeti službenika država članica u relevantne države članice, sudjelovanje u treninzima i razvoj online ili ostalih oblika učenja),
- prikupljanje podataka, vođenje statistike, razvijanje zajedničke metodologije i indikatora,
- provedba aktivnosti informiranja, itd.

Država članica koja želi primiti potporu iz Programa podnosi zahtjev Komisiji u kojem navodi područje i prioritete politike navedene u Članku 5(2) Uredbe. Zahtjev se podnosi do 31. listopada svake kalendarske godine. Financijska pomoć iz Programa može poprimiti oblike jednog od sljedećih instrumenata:

- potpore (grants),
- ugovori o javnoj nabavi (public procurement contracts),
- refundacija troškova proizašlih iz ugovaranja vanjskih stručnjaka (reimbursement of costs incurred by external experts),
- aktivnosti proizašle iz indirektnog upravljanja (actions carried out in indirect management), te
- doprinosi zakladama (contributions to trust funds).





Image and video hosting by TinyPic Fotka dr. Tomislav Jurednić

21.04.2016. u 16:23 • 0 KomentaraPrint#^

HRVATSKA JE U EU NA POPISU ZEMALJA SLOBODNIH OD GMO-a !


PREMALO KONTROLA NA GMO JER SU SKUPE !

U Hrvatskom saboru održana je 20. travnja sjednica Odbora za poljoprivredu, a glavna tema bio je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zkona o gemnetski modificiranim organizmima s konačnim prijedlogom Zakona.
Predlagatelji Zakona su Ministarstvo poljoprivrede, čiji je predstavnik na Odboru bio dr. Zdravko Barač, pomoćnik ministra za kvalitetu hrane i fitosanitarnu politiku te Ministarstvo zdarvlja čija je predstavnica bila dr. med. Vera Katalinić - Janković pomoćnica ministra zdravlja koja vodi Upravu za unapređenje zdravlja. Ona je rekla da se ovim Zakonom usklađuje nacionalno zakonodavstvo s zakonodavstvom EU sa direktivom 2015/412 EU i implementira se u nacionalno zakonodavstvo. Katalinić- Janković je istakla “ da je EU uvažila zahtijev Hrvatske da bude na popisu zemalja slobodnih od GMO usjeva i unosa u okoliš i da Hrvatska je na tom popisu”. "O izuzeću teritorija i GMO –a odlučujemo sami, a stav Vlade RH je da na teritoriju RH nema GMO usijeva" rekla je predstavnica Ministarstva zdravlja. Odgovarajući na pitanje dr vet. med Josipa Križanića rekla je da je prošlogodišnja kontrola pokazala da je od 250 uzoraka, njih 7 , što je ispod 0,9 ,bilo pozitivno.” Nema uvoza i nema uzgoja GMO-a u RH” rekla je, što znaći da je na snazi nulta tolerancija”- dodala je . Dr. Barač pomočnik za kvalitetu hrane I fitosanitarnu politiku u Ministarstvu poljoprivrede rekao je da na taj način GMO ne zadire u politiku sadnje biljnog materijala.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva dr. Tomislav Jurendić. Tu dr. Zdravko Barač, dr.med. Vera Katalinić - Janković i mr. Ante Mišura koji je načelnik Uprave za ribarstvo.

Predsjedavajući Tihomir Jakovina obratio je pozornost na nekoliko članaka u prijedlogu Zakonu o genetski modificiranim organizmima i to na članke 5.7. 10. i 13. gdje se može isčitati, rekao je , da Zakon dozvoljava Uredbu kojom se mogu ograničiti regije ili teritorij gdje bi se u odnosu na GMO činila iznimka.Dr.vet. med Josip Križanić saborski zastupnik inzistirao je na odgovoru na pitanje “ Kakav se stav može zauzeti, budući da smo zemlja slobodna od GMO-a, ako se otkrije da pošiljke mesa, svježeg i smrznutog uvezenog iz Brazila sadrži GMO, jer je stoka hranjena hranom koja nije slobodna od GMO-a ?
Dr. med Katalinić- Janković je napokon rekla da se kontrole, konkretno mesa, rade kvartalno, što je tek četiri puta godišnje iz razloga što su skupe, jer skup je proces kojim se dolazi do rezultata nalaza. Dr. med Katalinić – Janković rekla je da jedan nalaz stoji 1 200 kuna. Prisutni su zaključili da inspekcija treba raditi, da se kontrole hrane koja ulazi u Hrvatsku, kao i hrane za životinje moraju raditi, a da se novac za češće kontrole hrane koja se uvozi treba naći u proračunu.
Predsjedavajući saborski zastupnik Tihomir Jakovina rekao je da smatra da Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima s konačnim prijedlogom Zakona treba povući iz hitnog postupka te ga poslati u prvo i drugo čitanje i sve detalje još dobro razmotriti. Prisutni su se složili s tim.

Image and video hosting by TinyPic
Saborski zastupnici članovi Odbora za poljoprivredu. Četvrti s lijeva je dr.vet. med. Josip Križanić (fotka:m.z.z.)

OSNIVANJE AGENCIJE ZA KONTROLU RIBARSTVA

Na Odboru za poljoprivredu na dnevnom redu bila je i točka “ Stajalište Republike Hrvatske o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbe Vijeća (EZ) o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva zajednice” Cilj je prijedloga ojačati kapacitete obalne straže Europske unije za odgovor na rizike u pomorskom dobru, te poboljšanju suradnje svih mjerodavnih civilnih i vojnih aktera. Uredbom mora biti obuhvaćena razmjena informacija prikupljenih objedinjavanjem i analizom podataka, pružanje usluga nadzora i komunikacije na temelju najsuvremenije tehnologije, uključujući i svemirsku zemaljsku infrastrukturu , izrada smjernica, preporuka i najboljih praksi, razmjena osoblja i suradnja povezana s funkcijom obalne straže. Na odboru je bio nazočan načelnik Uprave za ribarstvo mr. Ante Mišura.






21.04.2016. u 16:08 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 19.04.2016.

KAJAK NA RIJECI ZRMANJI 21. TRAVNJA


PROJEKT "BALKAN RIVERS TOUR" PODRŽAO I OLIMPIJAC ROZMAN


Image and video hosting by TinyPic

19.04.2016. u 00:31 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 18.04.2016.

VESLAČKA TURNEJA PROTIV HIDROELEKTRANA NA RIJEKAMA!


BALKAN RIVERS TOUR OD SLOVENIJE DO ALBANIJE

Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

18.04.2016. u 23:54 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 17.04.2016.

PUBLIKACIJA O ZAŠTITI TRADICIONALNIH PROIZVODA


HRVATSKA IMA 10 PROIZVODA SA ZAŠTIČENOM OZNAKOM KVALITETE

AUTOHTONI PROIZVODI I OZNAKE KVALITETE EUROPSKE UNIJE: OD IDEJE DO REALIZACIJE ime je publikacije koju je u petak 15. travnja u Europskoj kući u Zagrebu predstavio zastupnik RH u europskom parlamentu Tonino Picula.
Na 36 stranica publikacije predstavljene su činjenice kako prehrambeni proizvod može dobiti oznaku kvalitete koji su jedinstveni za sve članice Europske unije. Radi se o zaštičenoj oznaki izvornosti (ZOI) Zaštićenoj oznaki zemljopisnog porijekla ( ZOZP i oznaki zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS). Te oznake nisu nepoznate hrvatskim proizvođačima i desetero njih svoje je proizvode već zaštitilo dvama spomenutim oznakama

Image and video hosting by TinyPic

Zaštićenu oznaku izvornosti ( ZOI) na europskoj razini ima Istarski pršut, Ogulinski kiseli kupus, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres I Neretvanska mandarina.Ovu oznaku dobili su proizvodi koji su proizvedeni, prerađeni i pripremljeni na jasno određenom zemljopisnom području, a pri proizvodnji je korištena tehnologija i znanje specifična za to područje.

Šest proizvoda hrvatski proizvođači zaštitili su na razini Zaštičene oznake zemljopisnog porijekla ( ZOZP) a to su: Dalmatinski pršut, Drniški pršut, Krčki pršut, Lički krumpir, Poljički soparnik i Baranjski kulen. Tu oznaku dobili su proizvodi koji su povezani s određenim zemljopisnim područjem, a u kojem se odvija najmanje jedna faza proizvodnje prerade ili pripreme proizvodnje.
Oznaka za Zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS) nije u vezi sa zemljopisnim područjem i ne preispituje se veza između tehnologije proizvodnje i zemljopisnog područja. Za oznaku je bitan tradicionalna karakter proizvoda, bilo u sastvu ili u načinu proizvodnje. Nije registriran ni jedan hrvatski proizvod koji bi nosio oznaku Zajamčeno tradicionalan specijalitet (ZTS) iako bi različite hrvatske regionalne kuhinje mogle aplicirati s više receptura tradicionalnih jela.

Image and video hosting by TinyPic

Spomenuti znakovi opisuju kvalitete koja informira kupca o vrsti proizvoda koji je pred njim.Oznaka je sredstvo za bolje pozicioniranje proizvoda na tržištu, te za zaštitu proizvoda od zloupotebe onih koji bi mogli prepoznati kvalitetu i nelegalno ga ukrasti nametanjem svoje zaštite.
Oznake kvalitete garantiraju podrijetlo proizvoda njegovu kvalitetu i autentičnost, a sve kroz provedbu niza kontrola u procesu proizvodnje i prerade prije stavljanja na tržište. Onaj tko želi svoj proizvod pripremiti za tržište Europske unije i želi imati jedan od znakova kvalitete mora započeti komunikaciju s kontrolnim tijelom koje će s proizvođačima bili u kontaktu, dolaziti na teren i raditi kontrole svakog segmenta proizvodnje. Iako je na popisu ekološke proizvodnje 10 ovlaštenih certificiraanih tijela, prema publikaacij i” Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije: od ideje do realizacije” tri su kontrolna tijela koja nadziru i kontroliraju proces u proizvodnji do stjecanja prava na znak za oznaku kvalitete, a to su: BIOTECHNICON, poduzetnički centar d.o.o. Nazorova 18, Zagreb, EUROINSPEKT CROATIAKONTROLA d.o.o. Karlovačka cesta 4 L, Zagreb i BUREAU VERITAS CROATIA d.o.o. Riva 16/V iz Rijeke.


Evo nekih opisanih iskustava iz publikacije:
DALMATINSKI PRŠUT

Proces za Zaštićenu oznaka zemljopisnog porijekla za Dalmatinski pršut započeo je s nacionalnom fazom zaštite u veljači 2012. godine kada je Udruga proizvođača dalmatinskog pršuta podnijela zahtijev za registraciju koja je pozitivno ocijenjena u srpnju iste godine. U veljači 2014. Ministarstvo je uputilo Dalmatinski pršut u europsku fazu zaštite koju je Komisija dvije godine kasnije završila upisom na listu zaštićenih proizvoda na razini Europske unije. Na zemljopisnom području Dalmacije, čija je sjeverna točka grad Novalja- a južna teritorij do Crne Gore, danas se proizvodi oko 200 000 komada Dalmatinskog pršuta, za kojim je potražnja, prema procjeni proizvođača porasla oko 10% nakon stjecanja europske oznake kvalitete. Klaster i Udruga proizvođača pršuta nakon dobivenog europskog znaka za kvalitetu imaju i pristup europskim fondovima. Adresa Klaster “Hrvatski pršut”, Templarska 12, Split ,



Image and video hosting by TinyPic

Nacionalna zaštita SLAVONSKI KULEN/KULIN

Postupak zaštite Slavonskog kulena/kulina trajao je petnaestak godina.Udruga je na svoje aktivnosti od 2005. do 2015. potrošila 1.149.596, 73 kune što uključuje i prihode proračuna regionalne i lokalne samouprave, Središnjeg Saveza uzgajivača svinja, članarine, donacije, potpore iz međunaarodnih projekata i slično. Slavonski kulen/ kulin zaštićen je na nacionalnoj razini od 2013. a na europskoj razini nema zaštitu radi prigovora slovenskih proizvođača. Nacionalna zaštita osnažila je imidž regionalne zajednice, povećala prodaju i prihod malih obiteljskih gospodarstava. Udružena 34 proizvođača proizvode oko 30 tona kulena/kulina . Tržišna vrijednost tog proizvoda je oko šest do sedam milijuna kuna. Kupci cijene kakvoću i dodanu vrijednost kulena/kulina trošak nadzora i certifikacije kreće se godišnje po proizvođaču od tri do deset tisuća kuna, što se dijelom financira kroz Udrugu i sponzorstva, a biti će to moguće i realizacijom Mjere 3 Programa ruralnog razvoja.

KRČKI PRŠUT

Europsku Zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla prvi je dobio Krćki pršut 14.4. 2015. godine. Nositelj projekta zaštite imena Krčki pršut je samo jedan tradicionalni proizvođač mesnica-market “Žužić”. Svoju vezu s pršutom dokazao je dokumentom iz franjevačkog samostana na otoku Košljunu gdje je zapisana više desetljeća duga tradicija proizvodnje pršuta na otoku Krku i u obitelji Žužić. Vjekoslav Žužić je zahtijev za registraciju oznake zemljopisnog porijekla Krčkog pršuta predao u travnju 2010.godine a u ožujku 2012. Ministarstvo je izdalo riješenje prema kome je Krčki pršut zaštićen u RH . U veljači 2013. zahtijev je predan EK, koja je 14. travnja 2015. Taj proizvod uvrstila na popis zaštićenih proizvoda EU.Proces zaštite oznakom izvornosti trajao je pet godina. Posebnost Krčkog pršuta je u tome što se on nije podvrgnut sušenju na dimu, kao Dalmatinski, već bez dima, ali se obrađuje s kožom. Proizvede se godišnje oko dvije tisuće Krčkih pršuta. Europska oznaka kvalitete privukla je veći broj kupaca te je tako ojačana i tržišna pozicija tog proizvoda.

Za publikaciju informacije na meil: Ured zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule
Trg N. Š. Zrinskog 2, Zagreb ,telefon +385 1 48 11 112 , mobitel 385 91 333 2449, meil: media.picula@gmail.com


Image and video hosting by TinyPic
Objavljeni skenirani materijali su iz publikacije AUTOHTONI PROIZVODI I OZNAKE KVALITETE EUROPSKE UNIJE: OD IDEJE DO REALIZACIJE

DOOR ( Database of Origin & Registration) javnosti je dostupna on line baza u kojoj su popisani svi proizvodi koji su dobili neku od oznaka kvalitete ili su u tom procesu. Baza je dostupna za pretraživanje po nazivu zemlje, imenu proizvoda, tipu oznake ili fazi postupka zaštite u kojoj se proizvod nalazi. Od početka 2016. RH u DOOR bazi ima 18 proizvoda. Deset proizvoda je dobilo oznaku zaštite kvalitete, a osam ih je u proceduri.


Image and video hosting by TinyPic
Tonino Picula. Projekt je realiziran uz financijasku podršku Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu ( S&D)

Osim suradnika u realizaciji projekta AUTOHTONI PROIZVODI I OZNAKE KVALITETE EUROPSKE UNIJE: OD IDEJE DO REALIZACIJE, prisutni su bili i Nikola Vidaković koji je na predstavljanju bio u ime proizvođača Ličkog krumpira, nekoliko saborskih zastupnika iz SDP-a, akademik Zvonko Kusić kao predstavnik HAZU, Branko Baričević i Violeta Staničić iz Europske kuće u Zagrebu i drugi javnosti manje poznati uzvanici.

Margareta Zouhar Zec


17.04.2016. u 17:09 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 16.04.2016.

NAJAVE DEZORJENTIRANIH POLITIČARA !


Dr. VESNI PUSIĆ NEĆE NAŠTETITI, ALI HOĆE IMIDŽU HRVATSKE!

Dr. Vesan Pusić političarka koja je u prošlom sazivu Vlade RH bila prva podpredsjednica Vlade i ministrica Vanjskih poslova i europskih integracija kandidirala se za glavnu tajnicu međunarodne organizacije Ujedinjenih naroda koja je osnovana 1945. 24. listopada kada je službeno ratificirana Povelja od strane pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Francuske, Kine, SSSR-a, Velike Britanije i SAD-a i drugih 46 potpisnika. UN ima 193 zemlje članice i dvije zemlje promatrača.
Kakve su šanse dr. Vesan Pusić da bude glavna tajnica te međunarodne organizacije za održavanje mira i sigurnosti u svijetu tek će se vidjeti. Osam je kandidata za to mjesto, a novi će se glavni tajnik znati potkraj ove godine.
No nakon što se dr.Vesna Pusić u utorak 12. travnja predstavila u UN kao kandidatkonja u Hrvatskoj su se dva dana kasnije u javnosti oglasili političari, ni manje ni više već saborski zastupnici, koji su najavili potpisivanje peticije protiv kandidature Vesne Pusić i njenog izbora na mjesto glavne tajnice Ujedinjenih nacija, te slanje te peticije u Vijeće sigurnosti. Sabirsjki zastupnik Petar Čorić ekonomist po struci iz stranke HSP AS i Miro Bulj tekstilni radnik po struci iz reformističke grupacije Most ortodoksni su političari koji nikada neće imati reference ni za kakvu političku kandidaturu izvan Republike Hrvatske, ali su uputili u javnost svoje odluke kako će pokrenuti postupke protiv dr. Vesne Pusić kojom ne može biti, tvrde oni, kandidatkinja za glavnu tajnicu.To nije ni pristojno ni čovjekoljubivo ni domoljubno. Političari u kojima nema želje za nacionalnim uspjehom, svojim izjavama šalju poruku da bi bili sretniji da za glavnog tajnika bude izabran makedonski ili sprski kndidat za to mjesto, ili bugarksa ili novozelandska kandidatkinja Zar je određenom krugu saborskih polipolitičara civilizacijski doseg - međusobna netrpeljivost, podmetanje i zlo?
Svoju povlaštenu poziciju saborskog zastupnika, spomenuti su stekli u izbornim jedinicama glasovima glasača u svojoj regiji. Na mjesto saborskog zastupnika došli su igrom političke slučajnosti , a na to su mjesto došli, kako to u Hrvatskoj već ide, bez ikakve provjere inteletualnog znanja, bez poznavanja međunarodne politike i međunarodnih odnosa, bez ikakvih garancija da će njihove odluke kao saborskih zastupnika biti u službi i građana i interesa Hrvatske.

Saborski zastupnik HSP AS-a stranke Pero Ćorić izjavio je da se pravaši spremaju uputiti pismo stalnim članicama Vijeća sigurnosti te ih obavijestiti da kandidatkinja za glavnu tajnicu UN-a Vesna Pusić ne zavređuje tu dužnost. Svoju inicijativu HSP AS planira pojačati potpisima zastupnika Domoljubne koalicije.Miro Bulj je na Facebooku napisao „Vesna Pusić je osoba koja je nametnula morbidnu tezu da je Hrvatska agresor na Bosnu i Hercegovinu u Domovinskom ratu. To neshvatljivo djelovanje je bilo u najtežim vremenima Domovinskog rata. Zbog njene teze, Hrvatska i njeni građani u posljednjih 20 godina trpe nemjerljive štete. Zbog toga Vesna Pusić nema legitimitet nigdje u svijetu predstavljati Republiku Hrvatsku!“ –napisao je Bulj, jer tako misli. Može li se iz te rečenice napisati teza koja bi potkrijepila njegovu želju i želju nekolicine političara da se opstruira dr.Pusić u Vijeću sigurnosti putem peticije? Dezorijentirani političari u želji za dokazivanjem, dokazati će jedino da nisu dostojni mjesta saborskog zastupnika, a Hrvatskoj državi će dati pljusku svojim besmislenim postupkom. Čin političara koji su najavili ove svoje namjere može se usporediti s primjerom koji se nikada nije dogodio: zar bi bilo moguće da netko iz nogometnog saveza nogometnoj federaciji napiše opstruirajuće pismo i peticiju protiv vlastitih reprezentativnih igrača nogometaša?

Izvan granica Republike Hrvatske političar više nije privatna osoba već je političar zemlje iz koje dolazi. Političarka dr. Vesna Pusić pred Ujedinjenim Narodima je predstavnica Republike Hrvatske, htjele to hrvatske političke grupacije ili ne. I svjestan toga premijer Orešković je dao podršku Vesni Pusić, jer bi svaka druga njegova odluka bila za politički svijet izvan granica RH apsurdna i Hrvatskoj bi nanosila političku štetu. Istovremeno se u Hrvatskoj apostrofira pitanje- s kim se premijer Orešković savjetovao kada je dr. Pusić dao podršku. O sankta simplicitas! Realno politički dr. Vesna Pusić je u ovom trenutku potrebna kao politička osoba za Republiku Hrvatsku u svijetu. Jer u trenutku kada u Hrvatskoj vlada politička konfuzija, gdje se vode bespredmetne rasprave o fašistima, četnicima, komunistima – o vremenu koje je davno prošlo, o tome koji je političar kojem što rekao, treba li odnijeti vijence i svijeće na memorijalni spomenik žrtvama ratnog terora u Jasenovcu, što je tko mislio kada je rekao ovo ili ono, a što se svakog trenutka, istovremeno od strane i pisanih i elektroničkih medija propitkuje, bilježi i objavljuje javnosti, hrvatska političarka kandidatkinja je za moćnu političku funkciju na drugom kraju svijeta – u NewYorku, na East Riveru gdje je sjedište UN-a. Kandidatura hrvatske političarke daje nadu da besperspektivna događanja u Hrvatskoj nisu jedino što opisuje Hrvatsku. Predstavljanjem dr. Pusić nije završio proces njene kandidature i trajati će još nekoliko mjeseci. Tko danas može tvrditi da dr. Vesna Pusić neće i biti glavna tajnica Ujedinjenih nacija? Tim više što će prioritet pri izboru – u ovom mandatu ima - žena, objavljeno je već iz UN-a.
Hrvatske političare koji nisu skloni civilizacijskim uspjesima i temama treba podsjetiti, da je na dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju 2011. godine imenovana Kolinda Grabar Kitarović koja je bila prva žena u povijesti NATO-a koja je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika, a time je bila i najviše rangirana žena u NATO-u. S te je funkcije Grabar Kitarović došla na mjesto predsjednice RH.

Nije pristojno, čak je i začuđujuće da hrvatski političari koji su mnogo mlađi po političkom i svakom drugom stažu ne uvažavaju činjenicu da je dr. Vesna Pusić kandidatkinja za mjesto glavne tajnice UN među samo osam kandidata. Svatko imalo upućen u svjetska politička kretanja razumije da je to političko mjesto jedan od vrhova svjetske političke moći. Doktorat iz sociologije dr. Vesna Pusić je obranila kod poznatog stručnjaka na polju sociologije akademika Josipa Županova. Knjige koje je dr. Pusić napisala su sveučilišna literatura na Filozofskom fakultetu. Predavala je svojevremeno na svjetski poznatim sveučilištima.

Nekoliko godina je bila podpredsjednica Europske liberalne i reformističke stranke . Vodila je HNS nekoliko mandata, za koje je vrijeme stranka postala kompaktnija, a povećao se i broj članova stranke . Ako je i govorila o temi, iz koje je Bulj napisao na facebooku, jednu rečenicu, nije o temi rata u BiH govorila bez činjenica kojima je raspolagala. Doktori znanosti misle o sebi, svom statusu i svom kredibilitetu u znanstvenim krugovima i u javnosti! Suditi, čak optuživati osobu po jednoj jedinoj rečenici nije prihvatljivo, a najmanje bi trebalo biti prihvatljivo saborskom zastupniku koji ipak na druge načine mora dokazati svoju političku osobnost i sposobnost.
Margareta Zouhar Zec

16.04.2016. u 15:51 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 15.04.2016.

MJERA I.10. TRAJI PRESTANAK RIBOLOVNIH AKTIVNOSTI


IZDANE ODLUKE O PRIVREMENOJ RASPODJELI SREDSTAVA

Mjera I.10. „Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti“ jedna je od mjera iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. godina. U okviru ove mjere, pravo na potporu za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti mogu ostvariti vlasnici ribarskih plovila koja obavljaju ribolov u segmentima gospodarskog ribolova na moru obuhvaćenim važećim Akcijskim planom i godišnjim izvješćem o ravnoteži između ribolovnih kapaciteta i ribolovnih mogućnosti ribolovne flote. Ono što je najvažnije, ovim dokumentima utvrđuje se za svaki pojedini segment ravnoteža između ribolovnih kapaciteta i ribolovnih mogućnosti i ako se utvrdi neravnoteža između ova dva parlamenta, Akcijskim planom utvrđuje se maksimalni kapacitet koji se može povući iz ribolova po pojedinom segmentu. Točnije, samo plovila koja pripadaju segmentu koji nije u ravnoteži mogu prihvatljiva u okviru mjere „Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti“ u okvirima propisanim Akcijskim planom. Važno je napomenuti i na uvjet vezan uz broj ribolovnih dana odnosno plovilo mora ostvariti najmanje 90 dana godišnje dvije kalendarske godine koje prethode podnošenju Zahtjeva za potporu.
Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti može se postići na tri načina:
• Uništavanjem ribarskog plovila;
• Prenamjenom ribarskog plovila za aktivnosti izvan ribolova, odnosno prelazak ribarskog plovila u aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug gospodarskog ribolova na moru;
• Prenamjenom u svrhu očuvanja pomorske baštine, odnosno prenamjenom tradicionalnog drvenog plovila s ciljem prezentacije tog plovila kao baštine na kopnu.

Na temelju Natječaja za dodjelu potpore u okviru mjere I.10. „Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti“ („Narodne novine“, broj 138/2015) sukladno Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.10. „Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti“ („Narodne novine“, broj 137/2015) izdane su Odluke o privremenoj raspodjeli sredstava za 38 korisnika u ukupnom iznosu od 47.597.405,00 kuna. Odluku o privremenoj raspodjeli sredstava iz Dubrovačko-neretvanske županije dobio je 1 korisnik, iz Splitsko-dalmatinske županije 13 korisnika, iz Zadarske županije 3 korisnika, iz Primorsko-goranske županije 13 korisnika te iz Istarske županije 8 korisnika - informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.

15.04.2016. u 19:29 • 0 KomentaraPrint#^

KAMPANJA "ČINČILE SU ZAKON"



FOTOGRAFIRANJE S POZNATIMA



Image and video hosting by TinyPic

15.04.2016. u 06:52 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 12.04.2016.

DRŽAVA IZRAEL HGK PONUDILA STROJEVE I OPREMU



TEHNOLOGIJA U PERCEPCIJI

Prema informacijama iz Hrvatske gospodarske komore 23. ožujka zaposlenici u Gospdarskoj komori i jedan član Skupštine HKG razgovarali su s predstavnicom države Izrael gospođom Irit Shneor, zamjenica šefice Misije i konzulicom. Predmet sastanka je bilo predstavljanje izraelskih tehnologija u poljoprivredi. Sastanak je bio trgovačke prirode. Država Izrael je ponudila svoje strojeve i opremu za rad u poljoprivredi. Zaključak sastanka je bio da je možda moguća suradnja između Države Izrael i Hrvatske na polju poljoprivrede te da će HPK proslijediti hrvatskim proizvođačima ponudu izraelskih tehnologija. Naknadno će biti poznato koliko su proizvođači zainteresirani za eventualnu kupnju nekih od strojeva ili tehnologija koji bi im mogli olakšati proizvodnju za povoljnu cijenu.
U Odjelu za regionalni razvoj kažu da je sva ponuda sadržana u tekstualnom obliku, koji su predstavnici Države Izrael ostavili u HGK . Taj tekstualni dio ima naslov Izraelske agro - tehnologije i objavljujem ga. Tu je sadržana ponuda strojeva i tehnologija Izraelske strane.U ovom slučaju, kada tehnologija nije u slikama, tehnologija i strojevi su u percepciji.
Zainteresirani za kupnju mogu se javiti na telefon 01 6109 804 ili meil: iva.djanovic@komora.hr, Odjel za regionalni razvoj. Hrvatska poljoprivredna komora, Vukovarska 78, Zagreb

IZRAELSKE AGRO - TEHNOLOGIJE

Obrada nakon žetve/berbe

Nakon žetve/berbe, poljoprivredni proizvod se prevozi u centre za preradu gdje se obrađuje, sortira i pakira te se potom prevozi u skladišta s uređajima za hlađenje ili se šalje na veletržnice. Ovaj slijed aktivnosti; od žetve pa do krajnjeg otkupa potrošača ili ugostiteljskih aktivnosti se obično naziva „marketinške aktivnosti nakon berbe“.
Tijekom tog procesa, održavanje izgleda i nutritivne vrijednosti su ključ profita, pogotovo u svijetu u kojem proizvod često putuje po tisuće kilometara prije konzumacije. Izraelska sredstva za ispiranje smanjuju moguće gubitke kod svježih limuna s 15% na manje od 2%.
Prikladnom obradom nakon berbe, uključujući pranje i čišćenje, primjenu sredstava za dezinfekciju i dezinsekciju, sortiranje po veličini i kvaliteti te premaz voskom i primjenu regulatora rasta biljaka su nužni, svježina se može tako održati tijekom dugih putovanja. K tome, napredno namjensko pakiranje pomaže u čuvanju i osiguranju proizvoda, kao što to čine i sofisticirani sustavi za hlađenje koji kreiraju modificiranu (MA) i kontroliranu (CA) atmosferu.
Pravilna primjena nužnih i preporučenih tretmana nakon berbe minimizira gubitke nakon berbe, maksimizira profit proizvođača i doprinosi proizvodnji hranjivijeg voća i povrća koje ljepše izgleda na stolu potrošača.
Kako bi se maksimizirao potencijalni profit kvarljivih roba, najzahtjevniji uvjeti moraju biti zadovoljeni od polja do polica. Proizvod mora biti sortiran, upakiran i ohlađen brzo i pod optimalnim uvjetima specifičnima za određeni proizvod.
Kako bi se to napravilo, proizvod mora prvo biti brzo ohlađen kako bi se smanjila prirodna temperatura. Nakon brzog hlađenja trebalo bi uslijediti skladištenje i transport pri konstantnoj temperaturi, visokoj vlažnosti, prikladnom cirkuliranju zraka i sastavu atmosfere. Dizajniramo prilagođene sustave od najboljih komponenti i materijala koji su pažljivo sklopljeni za najbolju performansu, pouzdanost, trošak i učinkovitost.
Potkategorije:
- Sortiranje i pakiranje
- Brzo hlađenje
- Postrojenja uređaja za hlađenje
- Instalacije za dizajn i izgradnju
- Projekti po principu „ključ u ruke“ (spremno za korištenje)
- Hladni lanac u stvarnom vremenu nakon berbe
- Nadzor i informiranje
- Strojevi za postrojenja za preradu, pakiranje i skladištenje voća
- Proizvodi za sigurnost hrane za ljude i životinje – mikotoksini – aflatoksini, citohalazini, trihoteceni i drugi
- Prskalice za vlaženje za sisteme dozrijevanja i odzelenjivanja (skidanje zelene boje)
- Sistemi hlađenja s visokotlačnim prskalicama za staklenike
- Ekološki tretmani nakon berbe za produljenje životnog vijeka voća i povrća na policama
- Obrada industrijskog otpada
- Kontrola kvalitete, osiguranje kvalitete, analiza uzoraka
Oprema i nabava za mliječnu proizvodnju
Mliječni urod po kravi je u Izraelu porastao s 4000 kg/god. (1949.) na 11800 kg/god. (2009.) te sadrži 3.60% masti i 3.20% proteina. Maksimiziranje dohotka i u isto vrijeme smanjivanje ekološke neravnoteže iziskuju donošenje primjerenih odluka na temelju vrednovanja podataka provedenih za svaku mliječnu aktivnost za svaku pojedinu kravu te na razini krda. U toplijim podnebljima, primjena učinkovitih metoda za hlađenje razvijenih u Izraelu smanjuje toplinski stres, na taj način povećavajući proizvodnju mlijeka za tri kilograma dnevno i smanjujući unos stočne hrane za 10% kao i udvostručavajući stopu začeća. Izraelske tvrtke pružaju inovativne metode i tehnologije za mliječnu proizvodnju, dizajn novih farmi za mliječnu proizvodnju te nužnu stručnost i vještine upravljanja kako bi se projekti mliječne proizvodnje provodili diljem svijeta.
Potkategorije:
- Oprema i nabava za perad
- „Ključ u ruke“ (spremno za korištenje) i personalizirani modularni projekti za stoku te poljoprivredni i ruralni razvoj
- Oprema za dijagnostiku ELISA za perad i goveda
- Nadzorni sustav za zdravlje goveda
- Dizajn i inženjering za mliječnu proizvodnju
- Proizvodnja opreme za mliječnu proizvodnju
- Postavljanje opreme za mliječnu proizvodnju i nove tvrtke
- Nadzor krava
- Oprema sjemenom za goveda, genetsko upravljanje, planiranje krda i razvoj, registracija životinjskog porijekla i nadzor, software za genetsko upravljanje
Upravljanje, savjetovanje i planiranje
Izraelske kompanije za agro tehnologiju su kroz svoje sudjelovanje u međunarodnim projektima stekle bogata iskustva i znanja o najboljim pristupima projektima za poljoprivredni i ruralni razvoj. Često udružuju snage kako bi opskrbili projekte po principu „ključ u ruke“ programima za razvoj usjeva i stoke. Njihove raznovrsne vještine, talenti i iskustva pružaju integrirana rješenja koja uključuju tlo, vodu, dodatke, raznoliko bilje i stoku, opremu i strukture. Rezultati se vide u povećanim urodima proizvedenima za nižu cijenu što je svim sudionicima dobitna kombinacija u svijetu u kojem su resursi sve više ugroženi.
Potkategorije:
- Precizna poljoprivreda
- „Ključ u ruke“ i personalizirani modularni projekti za stoku, poljoprivredu i ruralni razvoj
- Staklenici i natkriveni sustavi
- Projekti po principu „ključ u ruke“ za specifična znanja i iskustva za stoku
- Računalna poljoprivreda
- Ruralni razvoj/Agro socijalni
- Uzgajalište
- Projekti po narudžbi
- Sjeme
- Software
- Agro potpora
- Poljoprivredni stočni projekti
- Farme peradi, farme za mliječnu proizvodnju i skladištenje žitarica
- Poljoprivredna projektna rješenja po principu „ključ u ruke“
- Konstrukcija za integracije peradi
- Cijevi – PVC & PE, kultura tkiva
- Vodna rješenja
- Zaštita usjeva
- Postrojenja za obradu i čuvanje plodova
- Postupak nakon berbe/žetve
- Jestivi insekti
- Integrirani ruralni i poljoprivredni razvoj
- Projekti „ključ u ruke“, uključujući dizajn, nabavu, konstrukciju i izvršavanje
- Infrastruktura za potporu poljoprivrednim projektima – vodoopskrba, otpadne vode, sustavi drenaže, itd.
Navodnjavanje
Izrael je najnapredniji svjetski korisnik poljoprivrednog navodnjavanja koji posjeduje poljoprivredna zemljišta koja se sva navodnjavaju. U razdoblju od 1975. do 2010. prosječne potrebe za vodom po hektaru su se smanjile s 8700 m3 na 5500 m3, dok se poljoprivredni urod povisio za 1200%. Državna industrija navodnjavanja izvozi više od 80% svog proizvoda za upotrebu po cijelom svijetu. U stvari, Izrael je pionir modernih tehnologija za navodnjavanje, sustave i opremu, uključujući navodnjavanje „kap po kap“, automatske ventile i regulatore, nosače i automatsku filtraciju, prskalice s manjim ispuštanjem, mini prskalice i kapaljke s kompenzacijom. Izraelci su razvili sustave navodnjavanja „kap po kap“ uz računalnu kontrolu koji štede velike količine vode te također omogućuju primjenu gnojiva s vodom („fertirigacija“).
Potkategorije:
- Rješenja pumpom i hidrauličkim udarom
- Štednja energije u vodenim sustavima pod tlakom
- Optimizacija vodenih sustava i filtera pod tlakom
- Navodnjavanje „kap po kap“
- Ventili za automatsku kontrolu
- Ovlaživač tla
- Mikro tube za navodnjavanje
- Linijsko navodnjavanje „kap po kap“, cijevi i projekti
- Filteri
- Fertirigacija
- Staklenici
- Kontrola vodnog sustava
- Automatski hidraulički kontrolni ventili
Gnojiva
Povećana svjetska potreba za velikim izborom nutritivno vrijedne hrane s jedne strane i briga o okolišu s druge strane, će dovesti do toga da će upotreba tehnički naprednih gnojiva biti prikladna za učinkovite primjene metodologija. S obzirom na to da Izrael ima i obilje prirodnih izvora i sposobnosti za procesuiranje i proizvodnju takvih gnojiva, mi imamo vodeću ulogu u tome. Gnojiva koja su prikladna za fertirigaciju (potpuno razgradivi u vodi) koja bi se učinkovito raspršila kroz sustav za navodnjavanje, gnojiva s kontrolom otpuštanja za suhu primjenu gdje je ispiranje značajno smanjeno dok se dugoročno zadovoljava potreba biljke te posljednje, ali ne manje važno, gnojiva za folijarnu primjenu u kojoj se hranjenje biljke može obavljati lokalno i prema potrebama. Tako visok učinak ne znači samo poboljšanje količine uroda i kvalitete nego i visoku učinkovitost po pitanju zaštite okoliša.
Potkategorije:
- Zračno prskanje
- Gnojidba i posebni AG usjevi
- Fotografiranje radi kontrole problema u polju
- Gašenje šumskih požara
- Mikoriza
- Ekološka poljoprivreda
- Bio gnojiva
- Inokulanti
- Organska i prirodna gnojiva
Natkriveni sustavi i staklenici
Izraelske tehnologije za staklenike, prevladavanje ograničenja tla, vode i oštre klime su posebno korisni za usjeve s visokom dodanom vrijednosti. Sustav staklenika uključujuće cijeli spektar optimiziranih plastičnih folija i grijanja, ventilacija i strukturalnih sustava koji omogućuje izraelskim poljoprivrednicima da ostvare prinose koji su četiri puta veći od prinosa na otvorenim poljima. U isto vrijeme, vruća ljeta su potaknula izraelske poljoprivredne inženjere da razviju sustav koji pretvara senzibilnu toplinu staje za goveda u latentnu toplinu. Spuštanjem temperature staje za 12°C ili čak i više, voda koja isparava nikad ne dođe ni do poda staje za goveda. Prednosti su što se smanjuje toplinski stres kod životinja, poboljšavaju se njihovi uvjeti života i povećavaju se prinosi mlijeka. Izraelski kontrolni sustav također održava optimalnu vlažnost, toplinu, osvjetljenje, ventilaciju i uvjete hlađenja u kokošinjcu uvijek i u svim klimatskim uvjetima. Izraelska toplinska reflektirajuća izolacija za životinjske staje, bilo za krave, kokoši ili neku drugu primjenu, prodaje se po cijelom svijetu.







12.04.2016. u 18:11 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 10.04.2016.

INICIJATIVA EU 1481- RAZINA PRAVDE I LUSTRACIJE JE RAZINA DIJALOGA!


„DA LI REPUBLIKA HRVATSKA IMA
OZBILJNU NAMJERU DA POKAPA SVOJE MRTVE ?“


Potkraj prošlog mjeseca, 30. ožujka , u Palači Matice Hrvatske održan je okrugli stol Inicijativa EU 1481, Rasprava broj 8, a tema je bila TRANZICIJSKA PRAVDA - TEMELJ TRANZICIJE, dok je gost predavač bio dr. Jože Dežman.
Uvodno predavaje održao je dr. Joža Dežman iz Slovenije. Dr. Dežman je povjesničar.Bio je ravnatelj Muzeja za suvremenu povijest Republike Slovenije . Godine 2012. imenovan je ravnateljem u Arhivu Republike Slovenije. Predsjednik je Komisije Vlade RS za rješavanje pitanja skrivenih grobnica u Sloveniji.


Image and video hosting by TinyPic

Jure Vujić pročelnik odjela za politologiju Matice Hrvatske pojasnio je da je ova Inicijativa EU 1481 pokrenuta u svibnju 2015. a u svrhu suočavanja s prošlošću i kontraverzama totalitarnog režima. TRANZICIJSKA PRAVDA je znanstveni koncept koji se odnosi na zemlje u tranziciji. Prema riječima Jure Vujića tranzicijska pravda se odnosi na suočavanje sa totalitarnom prošlošću. Od 1945. u Hrvatskoj malo se učinilo na tom području . „Tranzicijska pravda, to mnogi znanstveni radovi potkrepljuju, odnosi se na saniranje, nužno suočavanje sa totalitarnom prošlošću, bilo komunističkom bilo nacističkom od 1945. na dalje. Kada govorimo unutar naše inicijative o tranzicijskoj pravdi ona se odnosi na sustav , društvenih, političkih, pravnih i pravosudnih mjera za uspostavu društvene pravde u Hrvatskoj, vladavine prava demokratskog sustava vrijednosti u našem društvu koji izlazi iz totalitarnog konfliktnog razdoblja, ne samo 90--ih godina. Dosta smo radili po toj liniji saniranja disfunkcionalnih elemenata u društvu, ali na žalost od 1945. jako malo se je napravilo po tom pitanju.
„U jednom intervjuu povodom ekshumacije prvih 800 kostura iz masovne grobnice iz rudnika Huda Jama kod Celja, rekli ste da to otkriće, kada je javnost otkrila što se dogodilo, da je to i psihološki pomak u Slovenskom društvu, pa me zanima koja je formula za psihološki pomak u društvu, upitao je Jure Vujić pitanje dr. Dežmanu na početku, odmah nakon svojih uvodnih riječi.
Dr. Dežman je počeo svoje predavanje rekavši „Ne trebamo se baviti 1995. hvala Bogu, već se moramo baviti 1945.“ tako da je ovaj rat, koji je imala Hrvatska, stanje jedne društvene obveze koje zahtijeva one stvari koje mi sada činimo. Najprije se treba njime baviti. Tranzicija do 1944. ili 1994. U Sloveniji smo u toj fazi u komplementarnoj poziciji. Treba kazniti krivce zato ja mislim da tranzicija transformacija kako neki kažu, nije završena. „Napisao sam svoju posljednju knjigu , Nije bilo lako, ali smo obstali, in stojimo, koja ima podnaslov, Titoizam porast nasilja. Bitna je ova druga faza Titoizam – porast nasilja. Znači Titoizam je poražen zbog svog nasilja . Ja mislim da u ovoj konstelaciji snaga, iz dijaloga u raznim društvima, znači da je vrednota antifašizam, vrednota je i antikomunizam. Nema akcije bez reakcije, ipak komunizam nije propao sam od sebe, nego je propao zbog nasilne rezistencije zbog nasilja protiv sebe. Znači protiv nasilja moglo se boriti isključivo nenasiljem. Ja u ovoj knjizi otkrivam događaje koje sam pratio kao član Komisije za ispravak nepravdi, da ova naša bilanca nije negativna. Ovaj revolt protiv totalitarnog sistema je impozantan. To je jednostavno i komplikovano. To su sve mjere kojima bi trebali shvatiti problem koji je pravda i katastrofa. U dva mjeseca poslije drugog svjetskog rata je po našim procjenama ubijeno oko 100.000 ljudi na slovenskoj teritoriji.Ruski istoričar SUKOROV govori o 330 000 u Jugoslaviji, a konzervativna procjena govori da nije manje od četvrt milijuna - 250 000 . U Sloveniji je to jedan posto stanovništva, to je 15 000, a ima 70 000 njemačkih ratnih zarobljenika, ima 6 000 Srba. Znači nepravedno je ipak govoriti o Srebrenici kao najvećem zločinu poslije drugog svjetskog rata“ rekao je dr. Dežman pa nastavio „Za Hrvate i za Slovence to znači dijalog poprilično veliki i rad koji treba obaviti po tranzicijskoj pravdi, sastanak žrtava, vratiti dignitet žrtve, njeno dostojanstvo vratiti i to je posao koji je minimalan za povratak društva u normalan život. „


HUDA JAMA

„Pitanje je bilo zašto je Huda jama bila tolika katastrofa u Sloveniji“ – rekao je dr. Dežman te nastavio govoriti slijedeće:“Proces je počeo sa Hudom jamom 2006. Jama je duboka oko 4o metara. To je jedina jama sa imenima žrtava. Tu je 88 ljudi , 62 su slovenca, 24 hrvata i 2 srba. Pojedinačno se žrtve nije moglo skupiti. Trebalo je raditi tako da se antropoliška obrada radila na pojedinim grupama kostiju,i to je zločin koji je naročito brutalan za invalide, ranjenike i bolesnike i to je direktna posljedica Kardeljeve depeše. Krdelj je uputio depešu 24.6., a ova grupa je 25.6. odvezena u dva ujutro iz bolnice. To je direktna konstrukcija Tito – Kardelj. I poslije identifikacije mi smo objavili popis žrtava. Porodice koje su se javile dobile su zvaničnu potvrdu od Ureda za sudsku medicinu 2011. godine. Mate Turkalj je bio prvi Hrvat koji je vraćen u svoju domovinu, a bitno je to da možemo razgovarati o lustracijskom fenomenu. Ove eskhumacije poslije rata su problematične, a to sve treba izdržati, to je pro i kontra. Recimo španjolci su, Franko umire 1975., oni su 1977. godine proglasili amnestiju, oni nisu kažnjavali, oni su sve amnestirali, a kada je 1981. pukovnik De Hero pokušao izvesti državni udar onda su oni sklopili neformalni pakt šutnje. Nema razgovora o historiji dok se stvari ne srede. Godine 2008. sam bio u posjetu tamo. Od 2000. godine iskopavaju svoje žrtve. Španjolci nisu baš puno ispred nas, emocionalno opterećenje društva nije manje nego što je ovdje.“
Dr. Dežman dalje govori o iskapanjima pogubljenih u Sloveniji“ Svake godine se radilo nešto drugo. Ako je ono Kraška jama 2006. , 2007. je bilo Tesno, 2008. Pohorje, 2009. Huda jama. Direktan efekt je bila reakcija u Ljubljani kada su za Hitlerov rođendan 20. aprila 2009. imenovali ulicu po Josipu Brozu Titu, a onda je ustao i Sud 2011. i to vjerovanje zabranio sa modulacijom da se ne smije više slaviti datum rođenja zločinca. Tako da su to poprilično ozbiljni efekti. Recimo, od jednog šoka imamo poprilično ozbiljne efekte za psihičke traume.“ „U proljeće 2009. imenovana je nova komisija. U 43 jame su 543 žrtve. Gdje god otvoriš groblje, problem postaje veći. Ja bi rekao ovako 1. ljudi nisu zadani, a 2. ne znamo istinu. Koje pitanje otvorimo – koliko , gdje, kako, tko, ne možemo biti zadovoljni ni kao naučnici, ni kao javnost, ni kao nacija, ni kao država. Nato financira izgradnju jednog vojnog objekta na aerodromu, to je jarak koji je bio naokolo aerodroma i zbog potreba gradnje otkopano je 70 metara i nađeni su hrvati njih 177 . I Vladar Republike Slovenije zatražila je od Vlade RH odgovor šta uraditi sa tih 177 hrvata. I zvanični odgovor premijera Milanovića bio je da ih ne trebaju.
Pitanje za danas je da li Republika Hrvatska ima ozbiljnu namjeru da pokopava svoje mrtve ? To je pitanje za danas i za tranzicijsku pravdu ubuduće. Od tih 1500 predmeta jedan je broj koji su predmeti Suvremene povijesti u Ljubljani. I naravno da se otvara novi problem. Kada će ti predmeti doći u Hrvatsku javnost i na koji način! Antropologija žrtve koja svjedoči o svojim posljednjim trenucima ( nap. na slajdovima je prikazan prsten među zubima, krunica u cipeli) je ono što je razina na kojoj treba krenuti u utvrđivanje. Znaći da je razina pravde i lustracije razina dijaloga. Ne moramo se slagati šta je njihova funkcija, ali moramo se složiti da je potrebno saznati šta se desilo, po mogućosti, koji su, gdje su njihovi. Dr Dežman priča primjer: „ Godine 2016 dolazi mi čovjek koji traži svoga oca. Minko Zlatar, godina 1950. Udba ga je ubila. Ali Udba im do 1960. dolazi u kuću s pitanjem, gdje vam je otac. Čovjek je prije 2 mjeseca shvatio da je njegov otac mrtav. I to je ono što je pitanje nestanka osobe. To je u Domovinskom ratu isto i 70 godina natrag, u Drugom svjetskom ratu. I to je ono što treba graditi kvalitetu odnosa u društvu. To je investicija ne samo dijaloga, nego investicija jednog bazičnog eksperta. „

SPORAZUM VLADE SLOVENIJE I HRVATSKE

„Godine 2008.bio je sporazum Vlade Republike Slovenije i Vlade RH o uređivanju grobišta. Onda nije bio problem na hrvatskoj, već na slovenskoj strani. Odredbe ovog sporazuma govore da Slovenija po pristupu ženevskim konvencijama treba istražiti gdje su grobovi i označiti ih . A država Hrvatska je dužna uključiti se, da li će poći u istragu, iskopavanje i sahraniti ih. Primjer Njemačka 2008. ; Slovenija ima međunarodne sporazume s okupatorskim Europskim zemljama Njemačkom i Italijom. Talijani su većinu svojih mrtvih od 1500 , od toga oko 900 do kapitulaciji Italije su već u šezdesetim godinama prekopani lokacije, što poznajemo kao problem Fojbe i neke lokacije u Kočaškom Rogu. A Nijemci su u sklopu svoje gigantske operacije gdje su prekopali svojih 800.000 mrtvih na istoku, su sredili i oko 4200 grobova u Sloveniji, koncentrirali u Kranju, Celju i Mariboru. Znači talijani svoje odvoze, Nijemci ih koncentriraju u grobljima u zemlji gdje su pali. Očekujemo odgovor i od Hrvatske. Što će se raditi, gdje će se raditi?“ Dr. Dežman dalje nastavlja izlagati ;“Krenuli smo u raspis iskopa svih žrtava, tri su varijante sahrana : jedna se sahrana ograđivala, jedna je sahrana ispred rudnika, jedno je bilo groblje u Laškom, i procjena je da ćemo sada ići u Tijesno. Jer po procjeni profesora Feranca tu je najveće stratište Hrvata oko 15 000 i još imamo dva kratera promjera oko 15 metara, par stotina metara od Jaraka. Jedino je pitanje koliko je poginulih tamo gdje je bilo parkiralište tvornice TAM. Prema nekim zapisima je oko 1 800 osoba poginulo pregaženo tenkom i pitanje je koliko je hrvata ubijeno gore na Pohorju. Ali to je jedan kompleks koji je za ove odnose između nas krucijalan. Maribor je grad koji je 1990. prvi postavio spomenik ubijenima poslije rata koji je primat slovenske i jugoslovenske žrtve. Tu je i svedočenje dvojice hrvata koji sada žive u Bosni, tada su bili maloljetni, a kao hrvatski domobrani zarobljeni su u Dravogradu, presvučeni su u partizansku uniformu i za par dana ubijali su svoje u Tesnom. To je tehnologija i ovo pitanj je ista stvar .To nije osveta, to nije pojedinačni akt, to je akt državne vlasti. To je industrijska smrt kao u primjeru gladi u Ukrajini, na primejru Auschvica. To je industrijska smrt. Tehnologija je vjerojatno išla preko 22o metara. Jaka je išla kroz čitav jarak, tu sa sa dve, do tri linije obezbeđenja. I onda je varanje, neistine, laži.““Još jednom se vraćamo na temelje pravde i pravednosti. Od 1999. gradi se autoput i iskopava se 1179 žrtava na 70 metara. Frekvencija žrtava je na 920 metara jednaka. To je metar i pol ljudskih kostiju. Imamo koncept spomen parka.
U okviru Inicijative 1481 to bi bilo što bi trebalo odrediti neki pravac za smanjivanje tranzicijskih problema i balansiranje međudržavnih odnosa među nama. U povijesnom muzeju u Zagrebu je bila izložba „1945“ To je najbolja izložba o katastrofi do sada. Ako uzmemo da je vrh izložbe bio „Tamna strana mjeseca“ 1998. da je u Srbiji bila izložba „ U ime naroda“ pa je ovaj izvanredni produkt vaših djevojaka, gospođa, je nešto što je pokrenuo standard za čitav Zapadni Balkan. Stvarno ova koalicija na Istoku koja bi trebala pokrenuti neku promjenu u percepciji komunizma ne postoji. Tu je toliko parcijalnih interesa. Napr. Poljaci imaju jednu igru, Slovaci drugu, Česi treću, Mađari s Orbanom nešto investiraju, tako da jugoistok je tu problem.“


DIJALOG JE DEMONSTRACIJA SNAGE!

"Kompleks radnje koje smo mi već 1929. osvojili, evidentiran je, znači dozvola za sondiranja, sanitarno iskopavanje i sahrana. Ovaj novi zakon prati Ministarstvo za kulturu. U Sloveniji je interesantno da je ideološki, ali čisti boljševizam je u Sloveniji .To je specifična kategorija. A druga kategorija su Zavodi za kulturnu baštinu. Za ilustraciju, gospođa koja je bila glavni konzervator i radila je u Celju, na naš zahtjev da se ta jama proglasi za spomenik kulture, državni, obratila se interesantnim pismom i pitala:, ŠTA JE Huda Jama? Tako da je tu cinizma i igre na različitim razinama vlasti toliko – tko da je ovaj dijalog demonstracija snage.
„Da sada rezimiram: U Sloveniji s ovim Zakonom imamo pet zakona koje mi nazivamo vojni zakoni.To je zakon o Denacionalizaciji, gdje je 60,6% zahtijeva pozitivno riješeno, oko 40.000, imovina u naturi je isplaćeno u obveznicama. U Komisiji za ispravljanje nepravde do sada smo riješili 35 000 zahtijeva, onda je sa grobnicama ipak nešto urađeno, ali puno toga treba i uraditi, a jedan proces koji teče poprilično van javnosti je arhiviranje više tisuća predmeta iz svih tih izvora , nauka može uzimati različito. Vratiti je pravo, politici, javnosti to je sve kompleks koji mi moramo elaborirati po jednom postupku. U ovoj parlamentarnoj skupštini Savjeta Europe prije nekoliko godina su osudili frankizam u nekih 100 tačaka i ja mislim da bi jedan takav moralno etički tekst trebali svi podanici Maršala Tita isto napisati u jedno dogledno vreme i da bi mogao ići u ovu Inicijativu 1481.“ „Nadam se da će organska saradnja ići i dalje“ završio je svoje izlaganje koju je upotpunio sa prezentacijom na slajdovima dr. Jože Dežman.


Image and video hosting by TinyPic

S lijeva: dr. Jože Dežman, moderatori Joško Pavković i Jure Vujić pročelnik odjela za politologiju Matice Hrvatske

10.04.2016. u 15:37 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 09.04.2016.

ISPLATE IZ OPERATIVNOG PROGRAMA ZA POMORSTVO I RIBARSTVO


OČUVANJE RESURSA JADRANSKOG MORA


Image and video hosting by TinyPic



ZAPOČELA ISPLATA IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 8. travnja je započela s isplatom prvog dijela izravne potpore za 2015. godinu. Poljoprivrednim proizvođačima u studenom 2015. godine isplaćeno je 750 milijuna kuna predujma izravnih potpora za 2015. godinu.U sljedećim danima na račune gotovo 100.000 poljoprivrednih gospodarstava ukupno će biti uplaćeno 944 milijuna kuna izravnih plaćanja.

Inače, za proizvodnu 2015. godinu ove je godine na raspolaganju ukupno 3,4 milijarde kuna (iz RH i EU proračuna) za izravnu potporu poljoprivrednicima:
ü 2,65 milijardi kuna - izravna plaćanja
ü 596,4 milijuna kuna - IAKS mjere ruralnog razvoja (Agrookoliš, Ekološka poljoprivreda i Područja s posebnim ograničenjima)
ü 27,4 milijuna kuna - EU interventna potpora stočarima za krave u proizvodnji mlijeka
ü 138,6 milijuna kuna - osjetljivi sektori (mliječne krave, rasplodne krmače, duhan i maslinovo ulje).


U drugom dijelu isplate, koja će završiti do 30. lipnja 2016. godine, poljoprivrednicima će biti isplaćen ostatak novca za izravnu potporu (za sve vrste potpora). Isto tako, poljoprivrednicima će krajem godine biti isplaćen i predujam za proizvodnu 2016. godinu u iznosu od 776 milijuna kuna.Za sve korisnike izravnih potpora koji imaju porezni dug ili su im računi pod ovrhom dajemo sljedeću informaciju.
Obzirom da ova isplata prvog dijela potpore ide iz EU proračuna neće biti prijeboja dugovanja korisnika potpore s Poreznom upravom. Naime, prijeboj potpora sa poreznim dugom propisan je Pravilnikom o uvjetima, načinu i postupku prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom te se provodi na odobrenim iznosima koji se financiraju iz proračuna RH.
Nadalje, sukladno čl. 141. Zakona o poljoprivredi, sredstva potpore poljoprivredi do iznosa od 50.000 kuna oslobođena su od ovrhe. Kako bi iskoristili pravo na oslobođenje od ovrhe na potpore korisnici čiji su računi na koje im se potpora isplaćuje blokirani radi provedbe ovrhe moraju otvoriti zaštićeni račun u FINA-i. Korisnici potpora u poljoprivredi koji su prijavili zaštićene račune pored redovnih, dobit će iznos potpore do 50.000,00 kn na zaštićeni račun, a ostali iznos potpore (ukoliko je odobren iznos veći od 50.000,00 kn) isplaćuje se na redovni račun.




Image and video hosting by TinyPic

09.04.2016. u 16:36 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 08.04.2016.

HAZU PRIPREMA DANE OTVORENIH VRATA



AKADEMIJA IMA SVOJE PROSTORE NA DEVET ADRESA U ZAGREBU



Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

08.04.2016. u 07:36 • 0 KomentaraPrint#^

MINISTAR DR. ROMIĆ OBIŠAO TRI SUSTAVA NAVODNJAVANJA



DO SADA ULOŽENO VIŠE OD 500 MILIJUNA KUNA!

Ministar poljoprivrede prof. dr. sc. Davor Romić posjetio je u četvrtak 7. 4. tri sustava navodnjavanja: Baranja, Biđ-Bosut i Kapinci-Vaška. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede nacionalni pilot projekt navodnjavanja Biđ-bosutsko polje najveći je infrastrukturni projekt u sklopu NAPNAV-a, koji u prvoj fazi obuhvaća izgradnju dovodnog melioracijskog kanala za navodnjavanje u duljini od 14,7 km, čijom će se izgradnjom, osim direktnog izvora vode za navodnjavanje za oko 4.000 ha poljoprivrednih površina u području kanala, osigurati i dohranjivanja dominantnih vodotoka Bosuta i Biđa te manjih prirodnih i umjetnih vodotoka. Time će se osigurati preduvjeti za izgradnju više sustava navodnjavanja, ukupnog obuhvata 2.710 ha, koji se planiraju na tom području i za koje je već izrađena studijska i projektna dokumentacija više razina. Isto tako, osigurat će se i dostatne količine vode za nesmetan rad postojećih sustava navodnjavanja, a osim razvoja navodnjavanja ovaj objekt ima značajan utjecaj na cjelokupni vodni režim ovog slivnog područja. Ukupna vrijednost investicije izgradnje dovodnog melioracijskog kanala je oko 491 mil. kn, od čega je do kraja 2015. godine realizirano 443 mil. kn (DP/MP 73%; HV 27%).

Sustav navodnjavanja Baranja za izvor vode koristi izgrađeni lateralni kanal Kneževi Vinogradi-Zmajevac, koji se sastoji od 12 propusta i 41 ustave koje će zadržavati vodu u kanalskoj mreži iz koje će se voda koristiti za navodnjavanje potencijalnih 5.000 ha. Vrijednost investicije Lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac: 102 mil. kn (95% HV; 5%.MP). Vrijednost investicije sustava navodnjavanja: oko 24,5 mil. kn (40% MP, 40% HV i 20% Osječko-baranjska županije).

Sustav Navodnjavanja Kapinci – Vaška vrijedan je 81 mil. kuna. Financira ga Ministarstvo poljoprivrede (99%) i Virovitičko-podravska županija (1%), a Hrvatske vode komisiono vode projekt u ime i za korist županije. Izvor vode je rijeka Drava, a sustav čine crpna stanica i tlačna distribucijska mreža (istok i zapad). Obuhvat sustava je 1.260 ha.

08.04.2016. u 06:28 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 07.04.2016.

ZAŠTO JE HRVATSKO GOVEDARSTVO U KRIZI?



ŠTO UGROŽAVA DOMAĆU PROIZVODNJU MLIJEKA?

Objavljujem obavijest Odjela za poljodjelstvo Maice Hrvatske o tribini koju organizira Udruga bosanskih Hrvata Prsten. Poziv je upućen svima koje tema interesira.



Image and video hosting by TinyPic

07.04.2016. u 08:29 • 0 KomentaraPrint#^

METODE PUSTOŠENJA I OSIROMAŠIVANJA


SVJEDOČANSTVA O DOGAĐANJIMA U POLJOPRIVREDI


Tajnik Udruge Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava "Život" koja ima oko 300 članova, mr. Miroslav Kovač poslao mi je, pisma, informacije, koje je Udruga primila od nekih svojih članova. Ljudi pišu o nepravdi koja se događa u njihovu susjedstvu u okviru poljoprivrede. A sve se to događa radi novca. Jer postoje ljudi koji žele više novca, više, više, više.....A onda u sustavu koji je nadležan za raspodjelu i zemlje i novca rade ljudi koji pogoduju
ovima sa megalomanskim apatitima prema novcu i prema - imati što više. I onda kada se to događa godinama NEPRAVEDNO postaje veće i jače od
PRAVEDNO.Ali u riječi nepravedno i pravedno ukorporirane su obitelji i njihova imovina, generacije.
mr. Kovač je zasijenčao na materijalima imena, nazive, imena mjesta i sela ne da bi zaštitio ljude koji svojim postupcima idu prema kaznenim djelima, već da bi zaštitio one koji su ta zapažanja napisali i poslali u OPG Život. Zaštio od čega? Od osvete!




Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

07.04.2016. u 07:08 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 06.04.2016.

U MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE PREDSTAVLJENI NAČELNICI OSAM UPRAVA !

MINISTAR DR. ROMIĆ ODABRAO OSAM STRUČNJAKA!

Na konferenciji za novinare u Ministarstvu poljoprivrede u utorak 5. travnja ministar poljoprivrrde dr. Davor Romić predstavio je svog zamjenika Tugomira Majdaka te načelnike osam Uprava u ministarstvu poljoprivreder. Načelnici tih uprava su ministrovi pomoćnici. Ljudi su to koji su stručnjaci za povjerene im Uprave. Nitko od njih nije eksponiran u politici, a dr. Romić ih je odabrao u svoj radni tim na temelju znanja u okviru njihovih stručnih referenci i kompetencija. Neki su od njih došli sa sveučilišne katedre, neki iz sustava ministarstva gdje su radili prije, ali će tijekom mandata 13. Vlade RH zajedno raditi u ministarstvu poljoprivrede. Na konferenciji za novinare ministar dr. Romić rekao je rečenicu koja se vrlo rijetko čuje, a ta je “ Mi vas novinare vidimo kao svoje partnere i zato nam je drago da ste danas ovdije i mi ćemo vam uvijek biti na raspolaganju za bilo kakvu informaciju iz Ministarstva poljoprivrede kako bi bili informirani oni kojima je informacija potrebna i koji vašu informaciju konzumiraju”. Ovakav pristup je novinarima vrlo rijetko ponuđen. A komunikaciju i dostupnost informacije s puno volje i razumijevanjem da je posao novinara upravo doći do informacije i prezentirati je javnosti putem medija pokazali su i svi ministrovi pomoćnici , kako i gospodin zamjenik, ing. agr. Majdak .

Dr. Romić je predstavio svog zamjenika, a to je dipl. ing. agr. Tugomir Majdak a potom je predstavio osam stručnjaka, svojih pomoćnika slijedećim redom:
dipl. ing. agr. Elizabeta Kos, pomoćnica ministra za vodno gospodarstvo
mr.sc. Ante Mišura, pomoćnik ministra za ribarstvo
dr.sc. Mario Njavro, pomoćnik ministra za međunarodnu suradnju, EU i upravljanje poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj
dr.sc. Zdravko Barać, pomoćnik ministra za kvalitetu hrane i fitosanitarnu politiku
mr.Ivica Francetić, pomoćnik ministra za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju
dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra za poljoprivredu i prehrambenu industriju
dr.vet.med., Tomislav Kiš, pomoćnik ministra za veterinarstvo i sigurnost hrane
dipl iur.Nenad Šćulac, pomoćnik ministra za pravne i financijske poslove



Image and video hosting by TinyPic
Nakon vođenja poljoprivredne politike prošle Vlade, koja je više nalikovala elementarnoj nepogodi u kategoriji tornada,kako je to radio bivši ministar poljoprivrede iz Vlade premijera Milanovića, ovoj dvojici neće nimalo biti lako da stanje u više poljoprivrednih sektora izvuku bar na površinu. S lijeva ing.Tugomir Majdak zamjenik aktualnog ministra i ministar poljoprivrede prof. dr. Davor Romić.



Tugomir Majdak dipl. ing. agr. koji ima dugogodišnje iskustvo rada u Savjetodavnoj službi, predstavio se rekavši da mu je drago što je član stručnog tima u kome će raditi te rekao “da su pred nama reforme za koje ne sumnja da neće biti stručno i na dobrobiti RH odrađene”. Istakao je da će njihov rad biti javan i transparentan “ i tako se želimo odnositi prema svim sudionicima u okviru donošenja reformi, strateških dokumenata, zakona, podzakonskih akata i svih uredbi koje će se donositi”.” Cilj nam je kvalitetno, transparentno i učinkovito kortištenje EU sredstava za poljoprivredu i ruralni razvoj i svih ostalih sredstava EU i nacionalne omotnice. Pritom su nam prioritet mladi u poljoprivredi, mladi u ruralnom prostotru te ćemo na taj način prioritete prilagoditi ostanku mladih u poljoprivredi. Želimo izgraditi sustav, institucije, zavode, i službe u poljoprivredi kako bi one bile učinkovitije, profesionalnije i kako bi u budućem razdoblju bile istinski servis hrvatskom poljoprivredniku” rekao je zamjenik ministra poljoprivrede ing. Tugomir Majdak.

Svaki se imenovani pomoćnik ministra i voditelj Uprave predstavio pred novinarima
Elizabeta Kos, dipl. ing. agr. istakla je najprije zadovoljstvo što je u timu dr. Romića . “Dolazim iz sustava i imam 20 godina radnoga staža, a 12 godina u radu Vodnog gospodarstva na svim poljima zaštite voda, korištenja voda, zaštite od štetnog djlovanja voda, navodnjavanja, povlačenja EU sredstava . S obzirom na tri najvažnija cilja vodnog gospodarstva, osiguravanje dovoljne količine kvalitetne pitke vode za za javnu vodoopskrbu, za stanovništvo i gospodarske subjekte, staviti ću naglasak na učinkovito korištenje vodnih resursa, njegovu dugoročnu zaštitu, zaštitu ljudi i imovine od poplava, odnosno ugrožavanja ljudi od poplava i suša, a također i stvaranje preduvjeta za trajno postizanje dobrog stanja vode prema europskim standardima. Moja će uprava, samnom na čelu raditi na provođenju projekata kako bi dostigli te ciljeve, a to su prvenstveno vodno komunalni projekti gdje se je RH sukladno Ugovoru o pristupanju obvezala provesti dvije direktive, a to su Direktiva o vodi za piće i Direktiva o komunalnim otpadnim vodama. Za te projekte imamo na raspolaganju u operativnom program 2007.- 2013. 199 milijuna eura, a u dijelu operativnog programa konkurentnosti 2014.- 2020. milijardu 49 milijuna eura. Po prvi put imamo na raspolaganju u operativnom program 2014. – 2020. Programe za ublažavanje katastrofa – prvenstveno obrane od poplava oko 150 milijuna. Također bi istakla i povlačenje sredstava za navodnjavanje. Za to imamo spremno oko 40 projekata ukupne površine oko 30 000 hehtara za županije koje su spremne konkurirati putem programa ruralnog razvoja. Ja kao pomoćnica ministra Uprave za vodno gospodarstvo stojim na raspolaganju za sve upite i za sva objašnjenj “ rekla je ing. Kos

Mr.sc. Ante Mišura, pomoćnik ministra za ribarstvo zahvalio je što mu je dr. Romić ukazao povjerenje da i dalje vodi Upravu ribarstva. „ Nama je najvažniji cilj iskorištenje operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo koji je odobren u studenom 2015. Mi smo već krenuli sa sedam natječaja. U ovoj godini ćemo nastojati što više natječaja objaviti. Imamo i mogućnost i uvjete da iskoristimo sredstava koja iznose 350 milijuna eura. Osim za sam sektor ribarstva dobili smo i 30 milijuna eura za inspekciju, odnosno nadzor i kontrolu. Ulaskom RH u EU mi imamo sve Uredbe u ribarstvu. Ribarstvo RH je pretrpjelo dosta velike poteškoće ulaskom zbog toga što imamo Mediteransku uredbu koja je donesena 2006. koja nije uzela u obzir naše specifičnosti . Međutim krajem prošle i ove godine poslali smo sve planove upravljanja sve studije koje ukazuju na naše specifičnosti i mogućnosti za dobivanje derogacija, odnosno izuzeća da bi naši ribari i naš sektor mogli i dalje obavljati ribolov sukladno našim specifičnostima, što je do sada nije bio slučaj. Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o slatkovodnom ribarstvu su najvažnije stvari koje treba napraviti 2016. godine „ rekao je kratko mr. Mišura


Dr. Mario Njavro pomoćnik ministra i načelnik Uprave za upravljanje EU fondovima za ruralni razvoj EU i međubnarodnu suradnju: “ Donedavno sam bio prof. na Agronomskom fakultetu, a sada sam prihvatio izaov. U sklopu uprave su dva sektora jedan je ruralni razvoj kome je cilj analizirati stanje u poljoprivredi i ruralnom prostoru, oblikovati mjere potpore za unapređenje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, održivo gospodarenje resursima i održivi razvoj ruralnih područja. Tu se susrećemo s više izazova, a prvi od njih je riješiti sitacije s raspisanim natječajem, a paraleno idemo u promjene programa kako one strateške tako i one tehničke, s ciljem da apsoprpcije EU sredstava povečamo, da se kroz te promjene ciljano približimo korisnicima u ruralnom prostoru i da na brži način kroz pojednostavljene procedure dođu do potrebnih sredstava kako za rad u poljoprivredi tako i drugim udrugama , tako da osiguramo gospodarski, ali i svaki drugi prosperitet tog prostora i življenja u njemu.Započeli smo sa pripremama za novo proračunsko razdoblje.Sektor za međunarodnu suradnju ove uprave prati kretanja u zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, kretanja u Svjdetskoj trgovinskoj organizaciji i stanje na europskom poljoprivrednom tržištu, sudjelovanjem naših predstavnika u radu Vijeća i EK.” “Razgovarao sam sa mnoštvom dionika u ruralnom prostoru, uzeli smo njihove komentare i sugestije u razmatranje. Otvoreni smo za svaku komunikaciju “ rekao je dr. Mario Njavro.


Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: dipl.iur Šćulac, dr. Karalić, dr. Barać, mr. Mišura, ing. Majdak. Za govornicom ministar dr. Romić . (Fotk:m.z.z)

Dr. Zdravko Barać, bivši ravnatelj u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji . “ U Ministarstvu sam sada načelnik u Upravi za kvalitetu hrane i fitosanitarnu politiku. Uprava je organizirana kroz tri sektora: 1.sektor za označavanje i kvalitetu hrane 2. sektor fitosanitarne politike 3. sektor fitosanitarne inspekcije . Unutar sektora za označavanje i kvalitetu hrane vodimo sve poslove kroz 1. Službu za označavanje i 2. temeljne zahtijeve kvalitete hrane koja provodi sve poslove vezane za informiranje potrošaća o hrani. Cilj je na krajnje transparentan način obavijesti i informirati krajnjeg potrošaća o sastavu i kvaliteti hrane. S druge strane imamo službu za posebne oznake promiđbu kvalitete hrane koja je primarno zadužena i koja provodi postupke započete od strane skupine proizvođača, postupke registracije odnosno registracije do ostvarivanja oznaka zaštite kvalitete do europske razine, bez obzira da li se radi o oznaci izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicijskog specijaliteta. Tu imamo dobre rezultate, a čitav je niz upravnih postupaka oko zaštite na nacionalnoj, a nakon toga na europskoj razini u tijku.Na europskoj razini zaštićeno je 10 proizvoda, a u pripremi je još 15 proizvoda. Ovih ćemo dana objaviti novi natječaj za izradu specifikacije, a slijedi natječaj iz Mjere 3 koja je usmjerena prema skupinama proizvođača kao financijska potpora razvoja sustavima zaštite.
U sektoru fitosanitarne politike organizirani smo kroz dvije službe Prvo: Služba za biljno zdravstvo
Gdje se rade poslovi iz područja poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, poslovi vezani za očuvanje i održivu uporabu biljnih genetskih izvora – segment razvoja banke biljnih gena, a vezano za reprodukcijski materijal Upravo smo ovih dana u usuglašavanju programa koji se zove Program podizanja kvalitete matičnih nasad agruma i program koji teče do 2019. Godine. Druga služba je Služba za zaštitu bilja. Vezana je za zakon o održivoj uporabi pesticida, do kraja godine je cilj provesti do kraja izobrazbu korisnika uporabe pesticida . Vjerujemo da će broj onih koji će završiti izobrazbu biti do 140.000 . Treći sektor je Sektor fitosanitarne inspekcije koji provodi nadzor sprečavajući moguće širenje štetnika unutar granica Republike Hrvatske.” Dr. Barać je naglasio je transparentnost informiranja javnosti.


Mr.Ivica Francetić voditi će Upravu za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju. Rekao je slijedeće:
“Dolazim iz sustava u kome sam od 1998. Godine. Ako znamo da šume u RH zauzimaju 48% površine odnosno 2,6 milijuna ha, ako znamo da drvno prerađivačka industrija namještaja sudjeluje sa 8% u izvozu, odnosno čini 1,5 BDP-a, ako znamo da u RH imamo ukupno 1075 lovišta svjestan sam toga da sam dobio vrlo zahtijevan resor i ne bojim se izazova. Sve što smo dogovorili u cilju zapošljavanja i zadržavanja ljudi u ruralnom području, to ćemo i napraviti.Uprava se sastoji od četiri sektora, a to je sektor šumarstva, sektor lovstva, sektor drvne industrije i sektor inspekcija. Osnovni strateški dokumenti koje smo već i pokrenuli su Strategija šumarstva RH, koja će se zasnivati na očuvanju dugotrajnog gospodarenja, očuvanju bioraznolikosti, ugrožavanju i adaptaciji klimatskih proizvoda moramo voditi ćemo računa o obnovljivim izvorima energije kao i u doprinosu nacionalonom gospdarstvu.Svaka zemlja članica ima svoj put, ali mora se uskladiti sa šumarskim načelima EU. U Strategiji drvoprerađivačke industrije namještaja koja je tradicionalni nositelj gospodarskog razvoja u značajnom dijelu RH, težiti ćemo ka podizanju konkurentnosti odnosno povećanju produktivnosti i udjelu finalnih proizvoda. Paralelno ćemo raditi Zakon o šumama i Zakon o kulturama kratkih ophodnji šumskih svojiti i Zakon o lovu. U Zakonu o šumama želimo se riješiti nekih administrativnih zapreka da omogućimo kvalitetnije i bolje gospodarenje u privatnim šumama, napraviti ćemo programe gospodarenja. Privatne šume predstavljaju značajan potencijal budući da imaju 85 milijuna metara kubnih zaliha sječiva je u njima jedan milijun kubika, što će se znatno povećati, a tako bi se povečalo i dodatno zapošljavanje. Zakonom o kulturama kratkih ophodnji šumskih svojiti želimo regulirati proizvodnju kultura kratkih ophodnji šumskog drveća za proizvodnju bio mase za energetske potrebe. Na taj će način biti ozakonjeno, a potaknuti ćemo bolju upotrebu neobraslog šumskog zemljišta i zapuštenog poljoprivrednog lošeg zemljišta koje nije privedeno namjeni. U Zakonu o lovstvu ćemo uvesti neke nove modele, samim tim što nam je Ustavni sud odredbu jednog članka ukinuo i moramo se uskladiti s njihovom presudom. Pokušati ćemo ojačati lovni turizam i na drugačiji način ćemo formirati privatna lovišta “ rekao je pomoćnik ministra mr. Francetić

Dr. Krunoslav Karalić u Ministarstvo poljoprivrede došao je na poziv ministra dr. Romića sa katedre Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.Izrazio je zadovoljstvo što je pozvan da sudjeluje u radu tima, a povjerena mu je odgovornost za Upravu za poljoprivredu i prehraambenu industriju. U njegovom je resoru mljekarski sektor.“Raditi ćemo paralelno na izgradnji i uređenju sustava u što je uključena Strategiju poljoprivredne prehrambene industrije. Najznačajniji krovni zakoni su 1. Zakon o poljoprivredi 2. Zakon o poljoprivrednom zemljištu, 3. Zakon o komasaciji 4. Zakon o poljoprivrednoj Komori 5. Zakon o duhanu i 6. Zakon o vinu. Otvoren sam za suradnju i za komunikaciju s novinarima “ rekao je dr. Karalić


Dr. ved. med. Tomislav Kiš , načelnik je Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Zhvalio je dr. Romiću na ukazanom povjerenju te rekao da je sretan što je u sastavu jednog ovakvog tima za naredno razdoblje.
“Radim u Ministarstvu devet godina, gdje sam na poslovima načelnika sektora za zaštitu zdravlja životinja radio devet godina.Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane u mjeri povlači sredstva iz EU fondova, a u malo većoj mjeri troši novac. Poslovanje se odnosi na potporu poljoprivrednim proizvođačima kroz naređene mjere. Hrvatska je zemlja koja u najvećem opsegu sufinacira, a i financira troškove provedbs naređenih mjera. MI smo jedna od rijetkih zemalja koja ima riješen sustava zbrinjavanja lešina sa svih farmi ,a s druge strane imamo potporu u poslovanju s hranom. Tri su ključna sektora: 1. Zaštita zdravlja I dobrobiti životinja,2. Veterinarsko javno zdravstvo 3.Naša inspekcija.
U narednom razdoblju ima u planu prikazati važne rezultate po pitanju statusa svih važniji vrsta domaćih životinja; goveda, ovaca, koza I svinja. Neke od bolesti biti će u narednom razdoblju I službeno iskorijenjene.Tubekuloca i bruceloza goveda, iskorijenjivanje bjesnoće, a svi programi koji se provode se nastavljaju. Nakon ulaska u EU imali smo prilike u najboljoj mjeri prikupiti iskustva dosadašnjih članica i izdati jedan propis za koji vjerujemo da će tek u narednom razdoblju utjecati na što lakše poslovanja sa malim proizvođačima naravno u okviru EU legislative, a vodeći računa o zaštiti zdravlja potrošaća Neke manje organizacije po pitanju veterinarske inspekcije slijede kako bismo bili još pristupačniji
Generalno kao Ministarstvo kao Veterinarska uprava u narednom čemo razdoblju raditi na poboljšanju komunikacije s našim partnerima na terenu,kako bi svi zajedno u sustavu našli bolji način komunikacije s našim strankama – primarnim proizvođačima i prerađivačima" - riječi su dr. ved. med Tomislava Kiša.


Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Za govornicom ing. Majdak, dr.Romić, ing. Kos, dr. Njavro, mr. Francetić i dr.ved.med. Tomislav Kiš.(Fotka:m.z.z.)


Nenad Šćulac dipl.iur. pomoćnik ministra za pravne i financijske poslove rekao je da dolazi iz Javne uprave. Sektor za financijsko planske i računovodstvene poslove prati I surađuje sa svim upravama u ministarstvu. Osnovni zadaci su kontinuirano praćenje trošenja i raspolaganja sredstvima ministarstva. “ Sektor za pravne poslove ima niz stručnih poslova, među kojima je normativna aktivnost, sektor koji se bavi izradom pravnih I podzakonskih akata, kako u suradnji sa svim upravama, te pruža stručnu pomoć i podršku, tako i nositelj u određenom segmentu poslova, sektora za pravne poslove posebice. Zadaci u predstojećem razdoblju jesu da se uspostave i ojačaju određeni pravni mehanizmi, da se olakšaju administrativne barijere te da u cijelini pružamo podršku i pomoć upravama u našim zajedničkim nastojanjima. “
Svi pomoćnici naglasili su spremnost za komunikaciju s novinarima, što smatraju svojom dužnošću i obvezom prema javnosti
.

ODGOVORI NA NEKA NOVINARSKA PITANJA:
Pitanje? Na koji način staviti u funkciju neobrađeno zemljište?
Ministar dr. Romić je odgovorio: “Kada je u pitanju zemljišna reforma ona ima nekoliko svojih koraka. Prvo: dijagnostika ? Gdje je problem sa zapuštenim poljoprivrednim zemljištem , zatim; 2.donošenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu i 3. Komasacija. Na pet pilot lokacija krenule su prve analize i na temelju tih analiza uočili smo da moramo mijenjati i zakonodavstvo – da bi se mogle provesti sve potrebne mjere. Sa komasacijom ide i uređenje poljoprivrednog prostora: putevi, kanali,odvodni sustavi i sustavi za navodnjavanje. Najveći problem u provođenju komasacije su imovinko pravni odnosi - te se radi na tom segmentu sa ministartsvom pravosuđa. Treba naglasiti da se iz komasacije izlazi sa uređenim imovinsko pravnim odnosima.”No dr. Romoć istiće da to nije projekt jedne Vlade,već da je to reformski projekt koji dugo traje. “Postavljeni cilj je da se u funkciju stave prirodni resursi. U brojkama – proizvodnja se sada ne odvija na 660. 000 ili 710. 000 hektara poljoprivrednog zemljišta, i zato gubimo u prihodima godišnje milijardu kuna”.
Pitanje: Gdje je najviše neobrađenog zemljišta, u kojem dijelu Hrvatske?
Ministar dr. Romić je rekao da je situacija najbolja u istočnom dijelu Hrvatske, a što se više ide prema zapadu u kontinentalnom dijelu, sve je više neobrađenog zemljišta. U Zadarskoj županiji je 67. 000 hektara zemljišta zapušteno. U Konavoskom polju je samo 9-10%, obrađenih poljoprivrednih površina, prema Arkodu sustavu, a sve ostalo je zapušteno. Potrebna je suradnja lokalne i regionalne samouprave jer oni su nositelji, kako prihoda tako i inicijativa za program ruralnog razvoja . Ja sam o tome već razgovarao sa županima jer je to dugoroćan i sveobuhvatan posao.


ISPLATA DRUGOG DIJELA POTICAJA BITI ĆE 11. TRAVNJA
U ponedjeljak 11. tavnja 2016. godine na računima poljoprivrednih proizvođača biti će isplata poticaja . U 944 milijuna kuna isplaćena će biti izravna plaćanja, zeleno plaćanje, plaćanje za mlade, vezana plaćanja, proizvodnja mlijeka, kraave dojilje, ovce i koze, voće, povrće, šećerna repa, interventna potpora za sektor mlijeka. Ukupno će, bude li sve u redu, biti isplsćeno 3, 4 milijarde kuna, koje ukljućuju 750 000 kuna koj su plačeni avansom.
Vlada RH je dovoljno senzibilizirana za stanje mu poljoprivrednom sektoru I kod donošenja priračuna imali smo podršku I premijera i ministra financija. Pfroizvođači će dobiti onoliko koliko su dobili u prošloj godini I neće biti uskraćeni ni za jednu kunu” rekao je minstar dr. Romić.

06.04.2016. u 12:32 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 04.04.2016.

OVCA PRAMENKA OVČEPOLJKA


INTERVJU: MOME MLADENOVSKI

" ŽENE NE ŽELE DA SE UDAJU ZA MAUŠKARCE OVČARE "

Obilazeći izložbeni prostor na 19. PROLJETNOM MEĐUNARODNOM BJELOVARSKOM SAJMU U GUDOVCU, trečeg izložbenog dana, 3. travnja, tražeći nešto novinarski zanimljivo, uočila sam u prvom Paviljonu na štandu broj 1 veći plakat na kome su ovce. Pisan čirilicom i još malo nejasno- shvaćam plakat je iz Republike Makedonije. Pitam za glavnog nadležnog na ovom štandu i upoznajem Momu Mladenovskog. Predstavlja mi se kao predsjednik Nacionalnog saveza uzgajivača ovaca Republike Makedonije. Odlučujem se za brzi intervju s njim:
-_ Predsjednik sam i udruga koja se brine za zaštitu domaće pasmine, tako da u Makedoniji ima blizu 800.000 ovaca. Variraju, ranije samo imali oko 2,5 milijuna ovaca, a sada smo to sveli na jednu trećinu.

Image and video hosting by TinyPic
Mome Mladenovski
- Kako se u Makedoniji riješava pitanje vune, koja je u Hrvatskoj problem jer nema pravog načina zbrinjavanja vune koja je nakon strižanja ovaca postala otpad koji zagađuje okolinu?
Što se tiće vune mi imamo ugovor u Makedoniji sa dvije firme, jeda izvozi vunu u Bugarsku, a druga izvozi u Tursku.Nije neka cijena vune, ona se kreće od pola eura do jednoig eura, ovisi o kvaliteti vune, ali prodaja vune bar pokrije troškove striženja ovaca.
- I nema ostataka…
- Nema zagađivanja životne sredine, ali što se toga tiče sve plasiramo, vuna ide dobro.
Imate li mnogo ovaca? Kako njih plasirate na tržište?
-Moja farma ima oko 600 ovaca. Inače janjetinu izvozimo u Italiju, Hrvatsku, Srbiju, izvozimo u Njemačku, imamo pregovore i sa Švicarskom, vidjeti ćemo. Iamo istraživanje tržišta. Trošimo negdje oko 300 000 komada ovaca koje izvozimo, a negdje oko 200 000 komada jedemo u Makedoniji. Za sada je tržište dobro. Ali najkvalitetnije je ovo organsko janje koje ovdije nudimo.
-Tri dana ste ovdije na sajmu u Gudovcu promovirali makedonsku janjetinu. Kako posjetioci, potencijalni kupci, reagiraju?
-Da janjetinu sada brendiramo, i ona ide maksimum 18 kg žive vage. Radman je negdje 56% pa 11 kg je došlo zaklano, očišćeno i ispečeno janje.
-Vidim ovdije imate i upitnike za potrošače. Kakvi su odgovori?
-Želimo vidjeti kako razmišljaju hrvatski potrošači, kakvi su njihovi ukusi ili šta oni žele. Tako, trudimo se.
-Kakva je količina posjeta i interesa za janjetinu, ovdije na vašem štandu u Gudovcu?
- Imali smo par firmi, pitali su, uzimali su vizit karte, kontakt sa budućim kupcima i potrošaćima je ostvaren. Efekat je važan i preko upitnika, odgovori koji su ljudi odgovorili bar prva dva dana, petak i subota su vrlo dobri.
- Smatrate da vam je važno znati što kupac misli o janjetini?
- Tačno to. Mi želimo da štitimo zdravlje kupca, da on više novca troši na hranu, a ne na lijekove i na bolnice. To je naš cilj. Zato organsku hranu proizvodimo, vraćamo našu proizvodnju na način kako se proizvodila prije drugog dvjetskog rata. A tada se proizvodilo bez kemije i bez antibiotika.
-Da li je ovčarstvo vaš osnovni posao ili dopunski i odakle ste zapravo?
-Ja sam iz Skopja. Inače radim u Ministartvu poljoprivrede, sektor Analiza agrarne politike, na neki način kreiram i politiku, a dva dana sam i ovčar. Radim na mojoj ovčarskoj farmi na kojoj imam oko 600 ovaca.
- Drugim riječima vi ste državni službenik koji ne živi samo od državnog posla i politike, već i od vlastitog biznisa?
-Nisam ja političar, ja pišem projekte međunarodne i domaće. Sa jedne strane prikupljam novce da farma bude profitabilna, da mladi ljudi ostaju u ovčarstvu. Ovčarstvo je najveći problem što žene ne žele da rade na ovčarskim farmama. Ne žele da se udaju za muškarce ovčare. To je veliki problem. To je jedno zbog mentaliteta, zbog psihologije,a onda i zbog težine posla. Ovčarstvo nije Osiguranje, da sednete policu popunite, na kompjuter… I novac teče. Ovo treba da gledaš , ja kažem žena treba da gleda od dvoje do petero djece, a ja gledam hiljadu jagnjadi, hiljadu djece je to, moraš svaku ovcu da znaš, šta je jagnje kako je, sisa, ne sisa, šta jede, kako jede, kakav je prirast, sve to trebate dobro znati. Prvi lanac je biologiju pokriti, onda dolazi marketing i promocija, da nađete pravog kupca, pravu vrednost, a onda onaj financijski dio. Bez finacija ne možete preživeti.
-Što ste po struci?
_Ja sam agronom stočar.Ja sam u staroj državi Jugoslaviji završio agronomiju, rođen sam 1963.

Image and video hosting by TinyPic


-Koje je pasmine vaša makedonska ovca?
-Balkanske pramenke ima svuda, od Slovenije do Grčke, ali makedonske autohtone su ovce ovčepoljke, dolazi od riječi Ovčje polje, ove koje ja štitim i promoviram. Ovče polje je u Makedoniji jako sušni kraj, gdje je ova ovca preživjela od 4. veka naše ere pa do dan danas.
-Vaša ovca je dakle…
-Pramenka, ali ovčepoljka. Ona je naturalno vezana za real življenje, za uslove življavanja u sušnim predelima .
- Koliko dugo radite u Ministarstvu poljoprivrede?
Od 1988. godine.
-A kako se kod vas gleda na to da ste državni službenik, a radite sa ovcama u slobodno vrijeme?
- Nitko ništa ne kaže. Kod nas je to normalno. Mi kažemo to je javno privatno partnerstvo ili to je američki tip rada administracije. U Americi pola vremena moraš da radiš u Ministarstvu,a pola moraš da radiš za neku asocijaciju. Zašto je ovaj model bolji? Zato da kad kreirate politiku znate prirodu rada. Prirodu rada vi poznate znate problem koje trebate riješavati. A nisi filozof ili političar koji samo dolazi s nekog fakulteta i samo priča nešto o radu. Teoriju.
Rekao bih još da smo mi partneri ili saradnici sa hrvatskim uzgajivačima ovce i koze. Svake godine dolazimo ovdije i prezentiramo naša iskustva. Pred prošle godine smo bili u Poreču zajedno i mi iz Makedonije smo prezentirali naše uspehe. Želim da spomenem da smo članica 14 europskih država uključujući i Tursku. Sada smo 6.7. 8. se skupili u Bugarskoj u Veliko Trgovo svih ovih 14 država i razmatramo probleme ovčarstva u celom regionu. U svim države šta se dešava.
I napomenuo bi da pratimo europske fondove, šta se dešava IPA 1, IPA 2.Mi u Makedeniji imamo Balkansko mediteranski program , zove se Balkan net gde mi spremamo jedan proizvod da štitimo stare tradicije, zove se Putevi starih ovčara.

- Mislite li na Ministarstvo kada kažete - mi?
- Ne Ministarstvo nije uključeno. Uključene su asocijacije iz kako vi kažete općina i županija, one konkuriraju na ove programe. Europa daje pare za uzgajivača .

Margareta Zouhar Zec

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: "Makedonac" Ana Jovanovska, Mome Mladenovsk i Jelena Tapanđijoska članovi su štanda na kome je makedonska ovca ovčepoljka bila predmet razgovora i interesa posjetitelja sajma u Gudovcu.
fotke: Margareta Zouhar Zec

04.04.2016. u 21:53 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 02.04.2016.

UREĐENJE OBALE RIJEKE DRAVE

ZA NASELJENJE KOLONIJE PTICA BREGUNICA

U Donjoj Dubravi 2. travnja 2016. nevladine udruge sudjelovale su u akciji uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak ptice bregunice. Bregunica se gnijezdi i živi u staništima t prirodnih strmih zemljanih pjeskovitih obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.
„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrate iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija ptice bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu ptice bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, koji su njihov glavni izvor hrane.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja se gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu od najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj.
(Bojan Stojanović WWF)

02.04.2016. u 22:22 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< travanj, 2016 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Studeni 2017 (17)
Listopad 2017 (26)
Rujan 2017 (17)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se