Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

Marketing

OVCA PRAMENKA OVČEPOLJKA


INTERVJU: MOME MLADENOVSKI

" ŽENE NE ŽELE DA SE UDAJU ZA MAUŠKARCE OVČARE "

Obilazeći izložbeni prostor na 19. PROLJETNOM MEĐUNARODNOM BJELOVARSKOM SAJMU U GUDOVCU, trečeg izložbenog dana, 3. travnja, tražeći nešto novinarski zanimljivo, uočila sam u prvom Paviljonu na štandu broj 1 veći plakat na kome su ovce. Pisan čirilicom i još malo nejasno- shvaćam plakat je iz Republike Makedonije. Pitam za glavnog nadležnog na ovom štandu i upoznajem Momu Mladenovskog. Predstavlja mi se kao predsjednik Nacionalnog saveza uzgajivača ovaca Republike Makedonije. Odlučujem se za brzi intervju s njim:
-_ Predsjednik sam i udruga koja se brine za zaštitu domaće pasmine, tako da u Makedoniji ima blizu 800.000 ovaca. Variraju, ranije samo imali oko 2,5 milijuna ovaca, a sada smo to sveli na jednu trećinu.

Image and video hosting by TinyPic
Mome Mladenovski
- Kako se u Makedoniji riješava pitanje vune, koja je u Hrvatskoj problem jer nema pravog načina zbrinjavanja vune koja je nakon strižanja ovaca postala otpad koji zagađuje okolinu?
Što se tiće vune mi imamo ugovor u Makedoniji sa dvije firme, jeda izvozi vunu u Bugarsku, a druga izvozi u Tursku.Nije neka cijena vune, ona se kreće od pola eura do jednoig eura, ovisi o kvaliteti vune, ali prodaja vune bar pokrije troškove striženja ovaca.
- I nema ostataka…
- Nema zagađivanja životne sredine, ali što se toga tiče sve plasiramo, vuna ide dobro.
Imate li mnogo ovaca? Kako njih plasirate na tržište?
-Moja farma ima oko 600 ovaca. Inače janjetinu izvozimo u Italiju, Hrvatsku, Srbiju, izvozimo u Njemačku, imamo pregovore i sa Švicarskom, vidjeti ćemo. Iamo istraživanje tržišta. Trošimo negdje oko 300 000 komada ovaca koje izvozimo, a negdje oko 200 000 komada jedemo u Makedoniji. Za sada je tržište dobro. Ali najkvalitetnije je ovo organsko janje koje ovdije nudimo.
-Tri dana ste ovdije na sajmu u Gudovcu promovirali makedonsku janjetinu. Kako posjetioci, potencijalni kupci, reagiraju?
-Da janjetinu sada brendiramo, i ona ide maksimum 18 kg žive vage. Radman je negdje 56% pa 11 kg je došlo zaklano, očišćeno i ispečeno janje.
-Vidim ovdije imate i upitnike za potrošače. Kakvi su odgovori?
-Želimo vidjeti kako razmišljaju hrvatski potrošači, kakvi su njihovi ukusi ili šta oni žele. Tako, trudimo se.
-Kakva je količina posjeta i interesa za janjetinu, ovdije na vašem štandu u Gudovcu?
- Imali smo par firmi, pitali su, uzimali su vizit karte, kontakt sa budućim kupcima i potrošaćima je ostvaren. Efekat je važan i preko upitnika, odgovori koji su ljudi odgovorili bar prva dva dana, petak i subota su vrlo dobri.
- Smatrate da vam je važno znati što kupac misli o janjetini?
- Tačno to. Mi želimo da štitimo zdravlje kupca, da on više novca troši na hranu, a ne na lijekove i na bolnice. To je naš cilj. Zato organsku hranu proizvodimo, vraćamo našu proizvodnju na način kako se proizvodila prije drugog dvjetskog rata. A tada se proizvodilo bez kemije i bez antibiotika.
-Da li je ovčarstvo vaš osnovni posao ili dopunski i odakle ste zapravo?
-Ja sam iz Skopja. Inače radim u Ministartvu poljoprivrede, sektor Analiza agrarne politike, na neki način kreiram i politiku, a dva dana sam i ovčar. Radim na mojoj ovčarskoj farmi na kojoj imam oko 600 ovaca.
- Drugim riječima vi ste državni službenik koji ne živi samo od državnog posla i politike, već i od vlastitog biznisa?
-Nisam ja političar, ja pišem projekte međunarodne i domaće. Sa jedne strane prikupljam novce da farma bude profitabilna, da mladi ljudi ostaju u ovčarstvu. Ovčarstvo je najveći problem što žene ne žele da rade na ovčarskim farmama. Ne žele da se udaju za muškarce ovčare. To je veliki problem. To je jedno zbog mentaliteta, zbog psihologije,a onda i zbog težine posla. Ovčarstvo nije Osiguranje, da sednete policu popunite, na kompjuter… I novac teče. Ovo treba da gledaš , ja kažem žena treba da gleda od dvoje do petero djece, a ja gledam hiljadu jagnjadi, hiljadu djece je to, moraš svaku ovcu da znaš, šta je jagnje kako je, sisa, ne sisa, šta jede, kako jede, kakav je prirast, sve to trebate dobro znati. Prvi lanac je biologiju pokriti, onda dolazi marketing i promocija, da nađete pravog kupca, pravu vrednost, a onda onaj financijski dio. Bez finacija ne možete preživeti.
-Što ste po struci?
_Ja sam agronom stočar.Ja sam u staroj državi Jugoslaviji završio agronomiju, rođen sam 1963.

Image and video hosting by TinyPic


-Koje je pasmine vaša makedonska ovca?
-Balkanske pramenke ima svuda, od Slovenije do Grčke, ali makedonske autohtone su ovce ovčepoljke, dolazi od riječi Ovčje polje, ove koje ja štitim i promoviram. Ovče polje je u Makedoniji jako sušni kraj, gdje je ova ovca preživjela od 4. veka naše ere pa do dan danas.
-Vaša ovca je dakle…
-Pramenka, ali ovčepoljka. Ona je naturalno vezana za real življenje, za uslove življavanja u sušnim predelima .
- Koliko dugo radite u Ministarstvu poljoprivrede?
Od 1988. godine.
-A kako se kod vas gleda na to da ste državni službenik, a radite sa ovcama u slobodno vrijeme?
- Nitko ništa ne kaže. Kod nas je to normalno. Mi kažemo to je javno privatno partnerstvo ili to je američki tip rada administracije. U Americi pola vremena moraš da radiš u Ministarstvu,a pola moraš da radiš za neku asocijaciju. Zašto je ovaj model bolji? Zato da kad kreirate politiku znate prirodu rada. Prirodu rada vi poznate znate problem koje trebate riješavati. A nisi filozof ili političar koji samo dolazi s nekog fakulteta i samo priča nešto o radu. Teoriju.
Rekao bih još da smo mi partneri ili saradnici sa hrvatskim uzgajivačima ovce i koze. Svake godine dolazimo ovdije i prezentiramo naša iskustva. Pred prošle godine smo bili u Poreču zajedno i mi iz Makedonije smo prezentirali naše uspehe. Želim da spomenem da smo članica 14 europskih država uključujući i Tursku. Sada smo 6.7. 8. se skupili u Bugarskoj u Veliko Trgovo svih ovih 14 država i razmatramo probleme ovčarstva u celom regionu. U svim države šta se dešava.
I napomenuo bi da pratimo europske fondove, šta se dešava IPA 1, IPA 2.Mi u Makedeniji imamo Balkansko mediteranski program , zove se Balkan net gde mi spremamo jedan proizvod da štitimo stare tradicije, zove se Putevi starih ovčara.

- Mislite li na Ministarstvo kada kažete - mi?
- Ne Ministarstvo nije uključeno. Uključene su asocijacije iz kako vi kažete općina i županija, one konkuriraju na ove programe. Europa daje pare za uzgajivača .

Margareta Zouhar Zec

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: "Makedonac" Ana Jovanovska, Mome Mladenovsk i Jelena Tapanđijoska članovi su štanda na kome je makedonska ovca ovčepoljka bila predmet razgovora i interesa posjetitelja sajma u Gudovcu.
fotke: Margareta Zouhar Zec


Post je objavljen 04.04.2016. u 21:53 sati.