AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 10.04.2016.

INICIJATIVA EU 1481- RAZINA PRAVDE I LUSTRACIJE JE RAZINA DIJALOGA!


„DA LI REPUBLIKA HRVATSKA IMA
OZBILJNU NAMJERU DA POKAPA SVOJE MRTVE ?“


Potkraj prošlog mjeseca, 30. ožujka , u Palači Matice Hrvatske održan je okrugli stol Inicijativa EU 1481, Rasprava broj 8, a tema je bila TRANZICIJSKA PRAVDA - TEMELJ TRANZICIJE, dok je gost predavač bio dr. Jože Dežman.
Uvodno predavaje održao je dr. Joža Dežman iz Slovenije. Dr. Dežman je povjesničar.Bio je ravnatelj Muzeja za suvremenu povijest Republike Slovenije . Godine 2012. imenovan je ravnateljem u Arhivu Republike Slovenije. Predsjednik je Komisije Vlade RS za rješavanje pitanja skrivenih grobnica u Sloveniji.


Image and video hosting by TinyPic

Jure Vujić pročelnik odjela za politologiju Matice Hrvatske pojasnio je da je ova Inicijativa EU 1481 pokrenuta u svibnju 2015. a u svrhu suočavanja s prošlošću i kontraverzama totalitarnog režima. TRANZICIJSKA PRAVDA je znanstveni koncept koji se odnosi na zemlje u tranziciji. Prema riječima Jure Vujića tranzicijska pravda se odnosi na suočavanje sa totalitarnom prošlošću. Od 1945. u Hrvatskoj malo se učinilo na tom području . „Tranzicijska pravda, to mnogi znanstveni radovi potkrepljuju, odnosi se na saniranje, nužno suočavanje sa totalitarnom prošlošću, bilo komunističkom bilo nacističkom od 1945. na dalje. Kada govorimo unutar naše inicijative o tranzicijskoj pravdi ona se odnosi na sustav , društvenih, političkih, pravnih i pravosudnih mjera za uspostavu društvene pravde u Hrvatskoj, vladavine prava demokratskog sustava vrijednosti u našem društvu koji izlazi iz totalitarnog konfliktnog razdoblja, ne samo 90--ih godina. Dosta smo radili po toj liniji saniranja disfunkcionalnih elemenata u društvu, ali na žalost od 1945. jako malo se je napravilo po tom pitanju.
„U jednom intervjuu povodom ekshumacije prvih 800 kostura iz masovne grobnice iz rudnika Huda Jama kod Celja, rekli ste da to otkriće, kada je javnost otkrila što se dogodilo, da je to i psihološki pomak u Slovenskom društvu, pa me zanima koja je formula za psihološki pomak u društvu, upitao je Jure Vujić pitanje dr. Dežmanu na početku, odmah nakon svojih uvodnih riječi.
Dr. Dežman je počeo svoje predavanje rekavši „Ne trebamo se baviti 1995. hvala Bogu, već se moramo baviti 1945.“ tako da je ovaj rat, koji je imala Hrvatska, stanje jedne društvene obveze koje zahtijeva one stvari koje mi sada činimo. Najprije se treba njime baviti. Tranzicija do 1944. ili 1994. U Sloveniji smo u toj fazi u komplementarnoj poziciji. Treba kazniti krivce zato ja mislim da tranzicija transformacija kako neki kažu, nije završena. „Napisao sam svoju posljednju knjigu , Nije bilo lako, ali smo obstali, in stojimo, koja ima podnaslov, Titoizam porast nasilja. Bitna je ova druga faza Titoizam – porast nasilja. Znači Titoizam je poražen zbog svog nasilja . Ja mislim da u ovoj konstelaciji snaga, iz dijaloga u raznim društvima, znači da je vrednota antifašizam, vrednota je i antikomunizam. Nema akcije bez reakcije, ipak komunizam nije propao sam od sebe, nego je propao zbog nasilne rezistencije zbog nasilja protiv sebe. Znači protiv nasilja moglo se boriti isključivo nenasiljem. Ja u ovoj knjizi otkrivam događaje koje sam pratio kao član Komisije za ispravak nepravdi, da ova naša bilanca nije negativna. Ovaj revolt protiv totalitarnog sistema je impozantan. To je jednostavno i komplikovano. To su sve mjere kojima bi trebali shvatiti problem koji je pravda i katastrofa. U dva mjeseca poslije drugog svjetskog rata je po našim procjenama ubijeno oko 100.000 ljudi na slovenskoj teritoriji.Ruski istoričar SUKOROV govori o 330 000 u Jugoslaviji, a konzervativna procjena govori da nije manje od četvrt milijuna - 250 000 . U Sloveniji je to jedan posto stanovništva, to je 15 000, a ima 70 000 njemačkih ratnih zarobljenika, ima 6 000 Srba. Znači nepravedno je ipak govoriti o Srebrenici kao najvećem zločinu poslije drugog svjetskog rata“ rekao je dr. Dežman pa nastavio „Za Hrvate i za Slovence to znači dijalog poprilično veliki i rad koji treba obaviti po tranzicijskoj pravdi, sastanak žrtava, vratiti dignitet žrtve, njeno dostojanstvo vratiti i to je posao koji je minimalan za povratak društva u normalan život. „


HUDA JAMA

„Pitanje je bilo zašto je Huda jama bila tolika katastrofa u Sloveniji“ – rekao je dr. Dežman te nastavio govoriti slijedeće:“Proces je počeo sa Hudom jamom 2006. Jama je duboka oko 4o metara. To je jedina jama sa imenima žrtava. Tu je 88 ljudi , 62 su slovenca, 24 hrvata i 2 srba. Pojedinačno se žrtve nije moglo skupiti. Trebalo je raditi tako da se antropoliška obrada radila na pojedinim grupama kostiju,i to je zločin koji je naročito brutalan za invalide, ranjenike i bolesnike i to je direktna posljedica Kardeljeve depeše. Krdelj je uputio depešu 24.6., a ova grupa je 25.6. odvezena u dva ujutro iz bolnice. To je direktna konstrukcija Tito – Kardelj. I poslije identifikacije mi smo objavili popis žrtava. Porodice koje su se javile dobile su zvaničnu potvrdu od Ureda za sudsku medicinu 2011. godine. Mate Turkalj je bio prvi Hrvat koji je vraćen u svoju domovinu, a bitno je to da možemo razgovarati o lustracijskom fenomenu. Ove eskhumacije poslije rata su problematične, a to sve treba izdržati, to je pro i kontra. Recimo španjolci su, Franko umire 1975., oni su 1977. godine proglasili amnestiju, oni nisu kažnjavali, oni su sve amnestirali, a kada je 1981. pukovnik De Hero pokušao izvesti državni udar onda su oni sklopili neformalni pakt šutnje. Nema razgovora o historiji dok se stvari ne srede. Godine 2008. sam bio u posjetu tamo. Od 2000. godine iskopavaju svoje žrtve. Španjolci nisu baš puno ispred nas, emocionalno opterećenje društva nije manje nego što je ovdje.“
Dr. Dežman dalje govori o iskapanjima pogubljenih u Sloveniji“ Svake godine se radilo nešto drugo. Ako je ono Kraška jama 2006. , 2007. je bilo Tesno, 2008. Pohorje, 2009. Huda jama. Direktan efekt je bila reakcija u Ljubljani kada su za Hitlerov rođendan 20. aprila 2009. imenovali ulicu po Josipu Brozu Titu, a onda je ustao i Sud 2011. i to vjerovanje zabranio sa modulacijom da se ne smije više slaviti datum rođenja zločinca. Tako da su to poprilično ozbiljni efekti. Recimo, od jednog šoka imamo poprilično ozbiljne efekte za psihičke traume.“ „U proljeće 2009. imenovana je nova komisija. U 43 jame su 543 žrtve. Gdje god otvoriš groblje, problem postaje veći. Ja bi rekao ovako 1. ljudi nisu zadani, a 2. ne znamo istinu. Koje pitanje otvorimo – koliko , gdje, kako, tko, ne možemo biti zadovoljni ni kao naučnici, ni kao javnost, ni kao nacija, ni kao država. Nato financira izgradnju jednog vojnog objekta na aerodromu, to je jarak koji je bio naokolo aerodroma i zbog potreba gradnje otkopano je 70 metara i nađeni su hrvati njih 177 . I Vladar Republike Slovenije zatražila je od Vlade RH odgovor šta uraditi sa tih 177 hrvata. I zvanični odgovor premijera Milanovića bio je da ih ne trebaju.
Pitanje za danas je da li Republika Hrvatska ima ozbiljnu namjeru da pokopava svoje mrtve ? To je pitanje za danas i za tranzicijsku pravdu ubuduće. Od tih 1500 predmeta jedan je broj koji su predmeti Suvremene povijesti u Ljubljani. I naravno da se otvara novi problem. Kada će ti predmeti doći u Hrvatsku javnost i na koji način! Antropologija žrtve koja svjedoči o svojim posljednjim trenucima ( nap. na slajdovima je prikazan prsten među zubima, krunica u cipeli) je ono što je razina na kojoj treba krenuti u utvrđivanje. Znaći da je razina pravde i lustracije razina dijaloga. Ne moramo se slagati šta je njihova funkcija, ali moramo se složiti da je potrebno saznati šta se desilo, po mogućosti, koji su, gdje su njihovi. Dr Dežman priča primjer: „ Godine 2016 dolazi mi čovjek koji traži svoga oca. Minko Zlatar, godina 1950. Udba ga je ubila. Ali Udba im do 1960. dolazi u kuću s pitanjem, gdje vam je otac. Čovjek je prije 2 mjeseca shvatio da je njegov otac mrtav. I to je ono što je pitanje nestanka osobe. To je u Domovinskom ratu isto i 70 godina natrag, u Drugom svjetskom ratu. I to je ono što treba graditi kvalitetu odnosa u društvu. To je investicija ne samo dijaloga, nego investicija jednog bazičnog eksperta. „

SPORAZUM VLADE SLOVENIJE I HRVATSKE

„Godine 2008.bio je sporazum Vlade Republike Slovenije i Vlade RH o uređivanju grobišta. Onda nije bio problem na hrvatskoj, već na slovenskoj strani. Odredbe ovog sporazuma govore da Slovenija po pristupu ženevskim konvencijama treba istražiti gdje su grobovi i označiti ih . A država Hrvatska je dužna uključiti se, da li će poći u istragu, iskopavanje i sahraniti ih. Primjer Njemačka 2008. ; Slovenija ima međunarodne sporazume s okupatorskim Europskim zemljama Njemačkom i Italijom. Talijani su većinu svojih mrtvih od 1500 , od toga oko 900 do kapitulaciji Italije su već u šezdesetim godinama prekopani lokacije, što poznajemo kao problem Fojbe i neke lokacije u Kočaškom Rogu. A Nijemci su u sklopu svoje gigantske operacije gdje su prekopali svojih 800.000 mrtvih na istoku, su sredili i oko 4200 grobova u Sloveniji, koncentrirali u Kranju, Celju i Mariboru. Znači talijani svoje odvoze, Nijemci ih koncentriraju u grobljima u zemlji gdje su pali. Očekujemo odgovor i od Hrvatske. Što će se raditi, gdje će se raditi?“ Dr. Dežman dalje nastavlja izlagati ;“Krenuli smo u raspis iskopa svih žrtava, tri su varijante sahrana : jedna se sahrana ograđivala, jedna je sahrana ispred rudnika, jedno je bilo groblje u Laškom, i procjena je da ćemo sada ići u Tijesno. Jer po procjeni profesora Feranca tu je najveće stratište Hrvata oko 15 000 i još imamo dva kratera promjera oko 15 metara, par stotina metara od Jaraka. Jedino je pitanje koliko je poginulih tamo gdje je bilo parkiralište tvornice TAM. Prema nekim zapisima je oko 1 800 osoba poginulo pregaženo tenkom i pitanje je koliko je hrvata ubijeno gore na Pohorju. Ali to je jedan kompleks koji je za ove odnose između nas krucijalan. Maribor je grad koji je 1990. prvi postavio spomenik ubijenima poslije rata koji je primat slovenske i jugoslovenske žrtve. Tu je i svedočenje dvojice hrvata koji sada žive u Bosni, tada su bili maloljetni, a kao hrvatski domobrani zarobljeni su u Dravogradu, presvučeni su u partizansku uniformu i za par dana ubijali su svoje u Tesnom. To je tehnologija i ovo pitanj je ista stvar .To nije osveta, to nije pojedinačni akt, to je akt državne vlasti. To je industrijska smrt kao u primjeru gladi u Ukrajini, na primejru Auschvica. To je industrijska smrt. Tehnologija je vjerojatno išla preko 22o metara. Jaka je išla kroz čitav jarak, tu sa sa dve, do tri linije obezbeđenja. I onda je varanje, neistine, laži.““Još jednom se vraćamo na temelje pravde i pravednosti. Od 1999. gradi se autoput i iskopava se 1179 žrtava na 70 metara. Frekvencija žrtava je na 920 metara jednaka. To je metar i pol ljudskih kostiju. Imamo koncept spomen parka.
U okviru Inicijative 1481 to bi bilo što bi trebalo odrediti neki pravac za smanjivanje tranzicijskih problema i balansiranje međudržavnih odnosa među nama. U povijesnom muzeju u Zagrebu je bila izložba „1945“ To je najbolja izložba o katastrofi do sada. Ako uzmemo da je vrh izložbe bio „Tamna strana mjeseca“ 1998. da je u Srbiji bila izložba „ U ime naroda“ pa je ovaj izvanredni produkt vaših djevojaka, gospođa, je nešto što je pokrenuo standard za čitav Zapadni Balkan. Stvarno ova koalicija na Istoku koja bi trebala pokrenuti neku promjenu u percepciji komunizma ne postoji. Tu je toliko parcijalnih interesa. Napr. Poljaci imaju jednu igru, Slovaci drugu, Česi treću, Mađari s Orbanom nešto investiraju, tako da jugoistok je tu problem.“


DIJALOG JE DEMONSTRACIJA SNAGE!

"Kompleks radnje koje smo mi već 1929. osvojili, evidentiran je, znači dozvola za sondiranja, sanitarno iskopavanje i sahrana. Ovaj novi zakon prati Ministarstvo za kulturu. U Sloveniji je interesantno da je ideološki, ali čisti boljševizam je u Sloveniji .To je specifična kategorija. A druga kategorija su Zavodi za kulturnu baštinu. Za ilustraciju, gospođa koja je bila glavni konzervator i radila je u Celju, na naš zahtjev da se ta jama proglasi za spomenik kulture, državni, obratila se interesantnim pismom i pitala:, ŠTA JE Huda Jama? Tako da je tu cinizma i igre na različitim razinama vlasti toliko – tko da je ovaj dijalog demonstracija snage.
„Da sada rezimiram: U Sloveniji s ovim Zakonom imamo pet zakona koje mi nazivamo vojni zakoni.To je zakon o Denacionalizaciji, gdje je 60,6% zahtijeva pozitivno riješeno, oko 40.000, imovina u naturi je isplaćeno u obveznicama. U Komisiji za ispravljanje nepravde do sada smo riješili 35 000 zahtijeva, onda je sa grobnicama ipak nešto urađeno, ali puno toga treba i uraditi, a jedan proces koji teče poprilično van javnosti je arhiviranje više tisuća predmeta iz svih tih izvora , nauka može uzimati različito. Vratiti je pravo, politici, javnosti to je sve kompleks koji mi moramo elaborirati po jednom postupku. U ovoj parlamentarnoj skupštini Savjeta Europe prije nekoliko godina su osudili frankizam u nekih 100 tačaka i ja mislim da bi jedan takav moralno etički tekst trebali svi podanici Maršala Tita isto napisati u jedno dogledno vreme i da bi mogao ići u ovu Inicijativu 1481.“ „Nadam se da će organska saradnja ići i dalje“ završio je svoje izlaganje koju je upotpunio sa prezentacijom na slajdovima dr. Jože Dežman.


Image and video hosting by TinyPic

S lijeva: dr. Jože Dežman, moderatori Joško Pavković i Jure Vujić pročelnik odjela za politologiju Matice Hrvatske

10.04.2016. u 15:37 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< travanj, 2016 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Travanj 2024 (36)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter