AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 27.04.2016.

KRAVA JE HRANITELJICA OBITELJI

“ MLJEKARSTVO NIJE BIZNIS JER JE BIOLOŠKI OGRANIČENO ! “

“Krava je prava mala tvornica mlijeka, čiji visokovrijedni proizvod - mlijeko, je nezamijenjiv u prehrani čovjeka, stvoren od manjevrijednih proizvoda koji nisu upotrebljivi u prehrani ljud”i. Tako je dip.ing. agronomije a sada agronom u mirovini i vlasnik OPGa Ivan Marohnić započeo svoje izlaganje 12.4 u Palači Matice Hrvatske u okviru tribune HRVATSKOG AGRONOMSKOG DRUŠTVA “UDRUGA BOSANSKIH HRVATA PRSTEN KLUB ZNANSTVENIKA” A NASLOV TEME BIO JE “GOVEDARSTVO HRVATSKE NA PREKRETNICI”.



“ Kada kažemo krava, pomislimo na prvi sinonim korisnosti - mlijeko,, a na drugom mjestu - meso.” – nastavio je dalje svoje izlaganje o mliječnom govedarstvu ing. Marohnić. “ Treba prvo reći da 80% naše poljoprivrede čine ratarstvo i stočarstvo, zajedno kao narazdvojni dio u proizvodnji mlijeka. Farme i stoka mlijeko i stoka, moraju u svom sastavu imati potebitu količinu zemljišta, što danas nažalost nije poštivano u mnogo slučajeva. Unutar stočarsko- ratarskog imanja, samo stočarstvo čini 47%, a unutar stočarstva govedarstvo čini 37% i to je kod nas najčešće meso od simentalca ili specijalizirano meso, frizijsko, samo 2% i razni križanci. I mliječno i mesno govedo moraju dati tele da bi bilo laktacije. A razlika je što mliječne krave učinkovito pretvaraju hranu u mlijeko, a mesne u meso preko sisajućih teladi i uglavnom manje mlijeka, pa su nerentabilne u mliječnoj proizvodnji. Jedna od naših najvažnijih znanstvenh grana selekcija, kao disciplina imala je najviše udjela u usmjeravanju govedarstva u mliječnost. Pritom se dobiva žensko tele koje ima veću vrijednost nego muško za tov. Muško tele je skoro bezvrijedno u mliječnom govedarstvu, – a mesna krava daje puno manje mlijeka koje služi za odhranu teleta za meso” rekao je agronom Marohnić.


OD TELETA DO KRAVE - SEDAM GODINA

“ Današnje mliječno govedarstvo specijalizirano je za proizvodnju pet do 10 000 litara mlijeka zavisno od pasmine, po kravi godišnje. Moramo reći da je ta proizvodnja jako skupa: hrana, tehnologija, čuvanje, prijevoz mlijeka sa farmi u daljnju preradu. Krava je visoko opterećena biološki i relativno je kratkog životnog vijeka, danas čak na dvije laktacije. Da bi jedna krava proizvela jednu litru mlijeka, kroz njeno vime treba proteći od 680 do 450 litara krvi i time joj je smanjen životni vijek i gotovo sva ženska telad od visokomliječnih krava ide u remont. Što znaći ovo 680? Kada sam ja studirao onda je prosijek mliječnosti u državi bio 2 400 litara mlijeka po kravi godišnje. I rekli samo da mora proteći 680 liara krvi kroz vime da se dobije litra mlijeka.”
Prema riječima agronoma Marohnića današnje su krave visoko specijalozirane i treba proteći 450 litara krvi, ali je ujedno potrebno 3 puta više mlijeka od običnih krava što je opterečenje koje njima samnjuje životni vijek. Kako se nova krava od rođenog teleta može dobiti tek za sedam godina, govedarstvo je osjetljivo, ranjivo, treba ga zaštiti od hirovitog tržišta. Nažalost o tome kod nas država ne vodi računa, pere ruke, sve je za njih liberalizam, a o tome nažalost miltinacionalne kompanije vode brigu.Podsjetiti ću vas na nekoliko važnih stvari:Da je govedarstvo važno za naše stanovništvo potvrditi će hrvatska riječ odnosno sinonim za krave, odnosno goveda – za koje naš narod kaže “ blago”. Da je govedarstvo danas bogatstvo vidi se po tome što se bogatstvo države mjeri po govedarstvu – sjetite se Danske, Holandije, Švicarske , Njemačke, Francuske, Austrije, Novog zelanda. Potrošnjom govedarskih proizvoda mjeri se i standard pučanstva ruralnog područja. Govedarstvo najviše utječe na očuvanje seoskog stanovništva, pa zato kažemo da dobro stanje u govedarstvu je i dobro stanje na selu. Zbog smjernica rada i života na selu kažemo - kada krava jednom izađe iz staje, da se više nikada ne vraća, odnosno ne vraća se u iste građevinsko - tehnološke uvjete iako imamo u RH 80% kapaciteta staja praznih, koje nisu primjerene za današnju kravu koja je pojam proizvodnje mlijeka. Krava nije pas ili kokoš da se može povjeriti susjedu na brigu i zato je stanovnik sela vezan uz kravu 365 dana uz visoku skrb hrane, mužnje, pojenja, hranjenja, dojenja timarenja, telenja, itd.” “ Najznačajni profesor govedarstva je bio prof dr. Milivoj Car “ – podsjetio je ing. agr. u mirovini Ivan Marohnić.



S lijeva:Ivan Mrohnić, Ankica Mužinić ,Magdalena Zrakić, Ivo Grgić


MLJEKARSTVO NIJE BIZNIS

“Kravu ne možemo smatrati samo kao proizvod, već i kao socijalnu životinju koja u najjednostavnijim uvjetima držanja daje 10 000 litara mlijeka godišnje, a koju količinu jedna obitelj ne može kroz dnevne potrebe potrošiti: kiselo mlijeko, vrhnje, sir svježi, sušeni sir, dakle dovoljno imaju svega od krave za hranu pa im još i ostaje. Da bi proizveo jednu litru mlijeka ja sam osobno pobrojao što sve treba u proceduri napraviti i ustanovio sam da treba 38 radnji da se dobije jedna litra mlijeka u odnosu na litru vode koja se pakira i šalje u distribuciju. Dakle moraš prvo imati zemlju koju moraš : očistiti urediti, poorati ,potanjurati, pognojit, posijati, povaljati i sve tako dalje pokositi, posušiti, dovesti na farmu itd. itd…, ali vrlo je čudno jer litra mlijeka manje košta od litre vode. Još nekoliko stvari bih rekaao o poljoprivredi kako o biznisu. Ta proizvodnja po meni nije biznis, zato što je biološki ograničena. I ona mora biti nužna, dostojna, stanovništva Ona se mora naslijediti, držati kontinuitet i generacijski steći. Visokomliječnaa krava u vrhu laktacije daje 50 litara mlijeka. Mi ne možemo podvostručiti tu proizvodnju, ne možemo dobiti dva teleta. Proizvodnja je vrlo rizična”. Ing. agronomije, prisjetio se nekih razgovora pa je kroz usporedbu predočio volju mlađih ljudi da se bave mliječnim govedarstvom;
“Puno se pričalo o OPG-ima i ja sam na kraju pitao da li ima netko od nas 750, netko od mlađih kolega, neka digne ruku, da bi danas napustio državnu službu i rekao ja ću uzet 50 ha zemlje i 5o krava. Nitko nije digao ruku. I to je dokaz da ovaj posao nije nikakv biznis. Kada smo pokušali odrediti optimalni volumen OPG-a nismo se dogovorili. Ja sam predlagao 1-5 ha u vrtlarstvu, s tim da onaj jedan mora biti čisti staklenik, do pet poluotvoreni ili otvoreni kao jedan OPG za profesionalni posao za jednu obitelj, ili 5 ha vinograda s podrumarstvom , ili 7 hektara jabuka s hladnjačom, ili 50 ha zemlje i 50 krava itd. NIsmo se dogovorili ni u tome. Problem su kasnije u mljekarstvu bili oni problemi s kvotama za mlijeko, a sada je obrnuto problem s ukidanjem kvota”.

ŠTO MOŽE POMOĆI NAŠEM MLJEKARSTVU?



“Još ću reći što može pomoći našem mljekarstvu: “Poljoprivredne površine trebaju biti u što većoj cjelini, što bliže farmi. Inače u našoj agronomskoj struci je malo tko primijetio jednu znanstvenu činjenicu koja nam je prezentirana da ako jedan hektar zemlje podijelomo na šest njiva da je ta proizvodnja dvostruko skuplja. Po toj logici ne treba znanstvenog dokazivanja ako mi sada, što ne radi nitko na komasaciji, šest puta po jedan hektar objedinimo u šest hektara, mi smo danas ispred Europe. “Baš sam bio u Novskoj kada je bivši ministar poljoprivrede miz bivše Vlade bio tamo i pitam ga “Gospodine minister što je sa zemljom?”On je pričao floskule, samo je zaobilazio, a ja sam mu na kraju rekao, Da li možete dići građevinsku dozvolu na tuđoj zemlji?” Normalno da nemože! A da li je moguće da su dali kredite ljudima koji su imali tri do pet hektara zemlje, uzeli 50 krava, i morali su raditi tuđu privatnu zemlju do 150 parcela za 50 krava.”
“Upravo zbog navedenih specifičnosti treba biti proaktivna država i vrlo stručna. Moram reći da su mnogi naši kolege primljeni u instituciju na osnovu toga da znaju engleski jezik . Nitko nije ponudio stručne testove. To je katastrofa. Stočartstvio je zbog svega vrlo važno za nacionalnu sigurnost jer je poljoprivreda a ponajviše stočartsvo nezamjenjivo, tu treba ljudi, ili kako to često kažemo, nema alternative” - rekao je ing. agr. Marohnić .
Rekao je agronom Marohnić da u Japanu kada dođe vrijeme sadnje riže da svi idu u sadnju, jer se sječaju da za vrijeme rata, da nisu imali šaku riže svaki dan, da bi umrli od gladi. To je razvijena zemlja koja ima dostatno svoje poljoprivrede za 17 dana. Prepričao je razgovor s prijatreljem iz Dubrovnika u kome je glavno pitanje bilo za koliko dana Dubrovnik ima dostatnosti hrane. No s prijateljem nije našao zajednički jezik o dostatnosti hrane, jer prijatelj ne dijeli njegovo uvjerenje da grad treba imati zalihu hrane, bez obzira na iskustvo grada iz Domovinskog rata.
“Proputovao sam tridesetak zemalja, u nekima bio i više puta i tvrdim da vlada svake zemlje mora misliti na svoj nacionalni program. Godine 1993. sam bio na stručnom putovanju u Izraelu. Oni imaju svoj nacionalni program u kome mliječno govedarstvo svaki dan mora proizvesti jednu litru mlijeka po glavi stanovništva, pola litre u svježem mlijeku, a pola litre u prerađevinama.To je dobar primjer države koja vodi brigu o svom narodu i prevenira uvjete, gladi , suše, elementarnih nepogoda i slično za svoje građane. Nažalost kod nas nije tako. Neznam da li će ikada i biti”



DUKATU MLIJEKO PO 1,84 KUNA ZA LITRU

Inžinjerka prehrambene tehnologije Ankica Mužinić suvlasnica je OPG Zlatko Mužinić. Radila je u Dukatu 17 godina, a onda odlučila sa suprugom voditi farmu mlječnog govedarstva. Farma od 140 muznih krava je u selu Križevčec u blizini Sv. Helene. Na farmi je zaposleno šest osoba iz obitelji, a po potrebi zapošljavaju druge radnike.



Gospođa Ankica Mužinić ing.prehr. tehn. je o govedarstvu rekla slijedeće”Govedarstvo je jedna od najvažnijih grana poljoprivrede, to bi svi trebali znati.Proizvodnja mlijeka je najteža proizvodnja. Ona zahtijeva mnogo rada, odricanja i znanja. Imam kćerku koja je završila veterinu, no ja sam ta koja prije veterinara moram vidjeti kravu i zahtijevati pregled veterinara. Proizvođač mlijeka mora mora biti i veterinar i agronom i puno toga znati , više nego što to ovo društvo priznaje i prihvaća. Kroz sve ove godine, a mi smo šesta generacija koja se bavi proizvodnjom mlijeka, mnoge institucije su bile uključene da bi omogućile tu proizvodnju. To su bili razni operativni programi, kapitalna ulaganja, potpore županijske i općinske itd. Nakon toga napravili smo farme , dođe 2012. godina, dolazi kriza, više tako ne ide, dolaze traktori pred Dukat, samanjuje se otkupne cijene mlijeka. Ulaskom u EU ostajemo bez mliječnih potpora, bez onih 0,50 kn po litri koje smo dobivali od države. Tu je opet manja cijena, kriza se nastavlja ,a mi svi šutimo kao da se to nas ništa ne tiče .Tako u prošloj godini, 2015., otkupljivači tj. mljekare tri puta su snižavali cijenu mlijeka. Od drugog mjeseca 2016. opet je ta cijena još niža. Pa tako sada osnovna cijena, a osnovna cijena se izračunava na bazi 4,2 % mliječne masti, što je jako visoko i 3,4 proteina i ona sada iznosi samo 1, 84 po litri, toliko plaća Dukat kojem mlijeko isporučujemo. A cijena koštanja proizvedene litre mlijeka je oko 3 kn. Trebalo bi poticati uravnoteženi razvoj svih ruralnih područja.”
Moderator je bio prof. dr. Ivo Grgić. Magdalena Zrakić mag. ing. agr. održala je vizuelnu prezentaciju o budućnosti mljekarstva.

Margareta Zouhar Zec

27.04.2016. u 06:51 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.