Marketing
PUBLIKACIJA O ZAŠTITI TRADICIONALNIH PROIZVODA
HRVATSKA IMA 10 PROIZVODA SA ZAŠTIČENOM OZNAKOM KVALITETE
AUTOHTONI PROIZVODI I OZNAKE KVALITETE EUROPSKE UNIJE: OD IDEJE DO REALIZACIJE ime je publikacije koju je u petak 15. travnja u Europskoj kući u Zagrebu predstavio zastupnik RH u europskom parlamentu Tonino Picula.
Na 36 stranica publikacije predstavljene su činjenice kako prehrambeni proizvod može dobiti oznaku kvalitete koji su jedinstveni za sve članice Europske unije. Radi se o zaštičenoj oznaki izvornosti (ZOI) Zaštićenoj oznaki zemljopisnog porijekla ( ZOZP i oznaki zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS). Te oznake nisu nepoznate hrvatskim proizvođačima i desetero njih svoje je proizvode već zaštitilo dvama spomenutim oznakama
Zaštićenu oznaku izvornosti ( ZOI) na europskoj razini ima Istarski pršut, Ogulinski kiseli kupus, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres I Neretvanska mandarina.Ovu oznaku dobili su proizvodi koji su proizvedeni, prerađeni i pripremljeni na jasno određenom zemljopisnom području, a pri proizvodnji je korištena tehnologija i znanje specifična za to područje.
Šest proizvoda hrvatski proizvođači zaštitili su na razini Zaštičene oznake zemljopisnog porijekla ( ZOZP) a to su: Dalmatinski pršut, Drniški pršut, Krčki pršut, Lički krumpir, Poljički soparnik i Baranjski kulen. Tu oznaku dobili su proizvodi koji su povezani s određenim zemljopisnim područjem, a u kojem se odvija najmanje jedna faza proizvodnje prerade ili pripreme proizvodnje.
Oznaka za Zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS) nije u vezi sa zemljopisnim područjem i ne preispituje se veza između tehnologije proizvodnje i zemljopisnog područja. Za oznaku je bitan tradicionalna karakter proizvoda, bilo u sastvu ili u načinu proizvodnje. Nije registriran ni jedan hrvatski proizvod koji bi nosio oznaku Zajamčeno tradicionalan specijalitet (ZTS) iako bi različite hrvatske regionalne kuhinje mogle aplicirati s više receptura tradicionalnih jela.
Spomenuti znakovi opisuju kvalitete koja informira kupca o vrsti proizvoda koji je pred njim.Oznaka je sredstvo za bolje pozicioniranje proizvoda na tržištu, te za zaštitu proizvoda od zloupotebe onih koji bi mogli prepoznati kvalitetu i nelegalno ga ukrasti nametanjem svoje zaštite.
Oznake kvalitete garantiraju podrijetlo proizvoda njegovu kvalitetu i autentičnost, a sve kroz provedbu niza kontrola u procesu proizvodnje i prerade prije stavljanja na tržište. Onaj tko želi svoj proizvod pripremiti za tržište Europske unije i želi imati jedan od znakova kvalitete mora započeti komunikaciju s kontrolnim tijelom koje će s proizvođačima bili u kontaktu, dolaziti na teren i raditi kontrole svakog segmenta proizvodnje. Iako je na popisu ekološke proizvodnje 10 ovlaštenih certificiraanih tijela, prema publikaacij i” Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije: od ideje do realizacije” tri su kontrolna tijela koja nadziru i kontroliraju proces u proizvodnji do stjecanja prava na znak za oznaku kvalitete, a to su: BIOTECHNICON, poduzetnički centar d.o.o. Nazorova 18, Zagreb, EUROINSPEKT CROATIAKONTROLA d.o.o. Karlovačka cesta 4 L, Zagreb i BUREAU VERITAS CROATIA d.o.o. Riva 16/V iz Rijeke.
Evo nekih opisanih iskustava iz publikacije:
DALMATINSKI PRŠUT
Proces za Zaštićenu oznaka zemljopisnog porijekla za Dalmatinski pršut započeo je s nacionalnom fazom zaštite u veljači 2012. godine kada je Udruga proizvođača dalmatinskog pršuta podnijela zahtijev za registraciju koja je pozitivno ocijenjena u srpnju iste godine. U veljači 2014. Ministarstvo je uputilo Dalmatinski pršut u europsku fazu zaštite koju je Komisija dvije godine kasnije završila upisom na listu zaštićenih proizvoda na razini Europske unije. Na zemljopisnom području Dalmacije, čija je sjeverna točka grad Novalja- a južna teritorij do Crne Gore, danas se proizvodi oko 200 000 komada Dalmatinskog pršuta, za kojim je potražnja, prema procjeni proizvođača porasla oko 10% nakon stjecanja europske oznake kvalitete. Klaster i Udruga proizvođača pršuta nakon dobivenog europskog znaka za kvalitetu imaju i pristup europskim fondovima. Adresa Klaster “Hrvatski pršut”, Templarska 12, Split ,
Nacionalna zaštita SLAVONSKI KULEN/KULIN
Postupak zaštite Slavonskog kulena/kulina trajao je petnaestak godina.Udruga je na svoje aktivnosti od 2005. do 2015. potrošila 1.149.596, 73 kune što uključuje i prihode proračuna regionalne i lokalne samouprave, Središnjeg Saveza uzgajivača svinja, članarine, donacije, potpore iz međunaarodnih projekata i slično. Slavonski kulen/ kulin zaštićen je na nacionalnoj razini od 2013. a na europskoj razini nema zaštitu radi prigovora slovenskih proizvođača. Nacionalna zaštita osnažila je imidž regionalne zajednice, povećala prodaju i prihod malih obiteljskih gospodarstava. Udružena 34 proizvođača proizvode oko 30 tona kulena/kulina . Tržišna vrijednost tog proizvoda je oko šest do sedam milijuna kuna. Kupci cijene kakvoću i dodanu vrijednost kulena/kulina trošak nadzora i certifikacije kreće se godišnje po proizvođaču od tri do deset tisuća kuna, što se dijelom financira kroz Udrugu i sponzorstva, a biti će to moguće i realizacijom Mjere 3 Programa ruralnog razvoja.
KRČKI PRŠUT
Europsku Zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla prvi je dobio Krćki pršut 14.4. 2015. godine. Nositelj projekta zaštite imena Krčki pršut je samo jedan tradicionalni proizvođač mesnica-market “Žužić”. Svoju vezu s pršutom dokazao je dokumentom iz franjevačkog samostana na otoku Košljunu gdje je zapisana više desetljeća duga tradicija proizvodnje pršuta na otoku Krku i u obitelji Žužić. Vjekoslav Žužić je zahtijev za registraciju oznake zemljopisnog porijekla Krčkog pršuta predao u travnju 2010.godine a u ožujku 2012. Ministarstvo je izdalo riješenje prema kome je Krčki pršut zaštićen u RH . U veljači 2013. zahtijev je predan EK, koja je 14. travnja 2015. Taj proizvod uvrstila na popis zaštićenih proizvoda EU.Proces zaštite oznakom izvornosti trajao je pet godina. Posebnost Krčkog pršuta je u tome što se on nije podvrgnut sušenju na dimu, kao Dalmatinski, već bez dima, ali se obrađuje s kožom. Proizvede se godišnje oko dvije tisuće Krčkih pršuta. Europska oznaka kvalitete privukla je veći broj kupaca te je tako ojačana i tržišna pozicija tog proizvoda.
Za publikaciju informacije na meil: Ured zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule
Trg N. Š. Zrinskog 2, Zagreb ,telefon +385 1 48 11 112 , mobitel 385 91 333 2449, meil: media.picula@gmail.com
Objavljeni skenirani materijali su iz publikacije AUTOHTONI PROIZVODI I OZNAKE KVALITETE EUROPSKE UNIJE: OD IDEJE DO REALIZACIJE
DOOR ( Database of Origin & Registration) javnosti je dostupna on line baza u kojoj su popisani svi proizvodi koji su dobili neku od oznaka kvalitete ili su u tom procesu. Baza je dostupna za pretraživanje po nazivu zemlje, imenu proizvoda, tipu oznake ili fazi postupka zaštite u kojoj se proizvod nalazi. Od početka 2016. RH u DOOR bazi ima 18 proizvoda. Deset proizvoda je dobilo oznaku zaštite kvalitete, a osam ih je u proceduri.
Tonino Picula. Projekt je realiziran uz financijasku podršku Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu ( S&D)
Osim suradnika u realizaciji projekta AUTOHTONI PROIZVODI I OZNAKE KVALITETE EUROPSKE UNIJE: OD IDEJE DO REALIZACIJE, prisutni su bili i Nikola Vidaković koji je na predstavljanju bio u ime proizvođača Ličkog krumpira, nekoliko saborskih zastupnika iz SDP-a, akademik Zvonko Kusić kao predstavnik HAZU, Branko Baričević i Violeta Staničić iz Europske kuće u Zagrebu i drugi javnosti manje poznati uzvanici.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 17.04.2016. u 17:09 sati.