AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 17.04.2016.
PUBLIKACIJA O ZAŠTITI TRADICIONALNIH PROIZVODA
HRVATSKA IMA 10 PROIZVODA SA ZAŠTIČENOM OZNAKOM KVALITETE
AUTOHTONI PROIZVODI I OZNAKE KVALITETE EUROPSKE UNIJE: OD IDEJE DO REALIZACIJE ime je publikacije koju je u petak 15. travnja u Europskoj kući u Zagrebu predstavio zastupnik RH u europskom parlamentu Tonino Picula.
Na 36 stranica publikacije predstavljene su činjenice kako prehrambeni proizvod može dobiti oznaku kvalitete koji su jedinstveni za sve članice Europske unije. Radi se o zaštičenoj oznaki izvornosti (ZOI) Zaštićenoj oznaki zemljopisnog porijekla ( ZOZP i oznaki zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS). Te oznake nisu nepoznate hrvatskim proizvođačima i desetero njih svoje je proizvode već zaštitilo dvama spomenutim oznakama
Zaštićenu oznaku izvornosti ( ZOI) na europskoj razini ima Istarski pršut, Ogulinski kiseli kupus, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres I Neretvanska mandarina.Ovu oznaku dobili su proizvodi koji su proizvedeni, prerađeni i pripremljeni na jasno određenom zemljopisnom području, a pri proizvodnji je korištena tehnologija i znanje specifična za to područje.
Šest proizvoda hrvatski proizvođači zaštitili su na razini Zaštičene oznake zemljopisnog porijekla ( ZOZP) a to su: Dalmatinski pršut, Drniški pršut, Krčki pršut, Lički krumpir, Poljički soparnik i Baranjski kulen. Tu oznaku dobili su proizvodi koji su povezani s određenim zemljopisnim područjem, a u kojem se odvija najmanje jedna faza proizvodnje prerade ili pripreme proizvodnje.
Oznaka za Zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS) nije u vezi sa zemljopisnim područjem i ne preispituje se veza između tehnologije proizvodnje i zemljopisnog područja. Za oznaku je bitan tradicionalna karakter proizvoda, bilo u sastvu ili u načinu proizvodnje. Nije registriran ni jedan hrvatski proizvod koji bi nosio oznaku Zajamčeno tradicionalan specijalitet (ZTS) iako bi različite hrvatske regionalne kuhinje mogle aplicirati s više receptura tradicionalnih jela.
Spomenuti znakovi opisuju kvalitete koja informira kupca o vrsti proizvoda koji je pred njim.Oznaka je sredstvo za bolje pozicioniranje proizvoda na tržištu, te za zaštitu proizvoda od zloupotebe onih koji bi mogli prepoznati kvalitetu i nelegalno ga ukrasti nametanjem svoje zaštite.
Oznake kvalitete garantiraju podrijetlo proizvoda njegovu kvalitetu i autentičnost, a sve kroz provedbu niza kontrola u procesu proizvodnje i prerade prije stavljanja na tržište. Onaj tko želi svoj proizvod pripremiti za tržište Europske unije i želi imati jedan od znakova kvalitete mora započeti komunikaciju s kontrolnim tijelom koje će s proizvođačima bili u kontaktu, dolaziti na teren i raditi kontrole svakog segmenta proizvodnje. Iako je na popisu ekološke proizvodnje 10 ovlaštenih certificiraanih tijela, prema publikaacij i” Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije: od ideje do realizacije” tri su kontrolna tijela koja nadziru i kontroliraju proces u proizvodnji do stjecanja prava na znak za oznaku kvalitete, a to su: BIOTECHNICON, poduzetnički centar d.o.o. Nazorova 18, Zagreb, EUROINSPEKT CROATIAKONTROLA d.o.o. Karlovačka cesta 4 L, Zagreb i BUREAU VERITAS CROATIA d.o.o. Riva 16/V iz Rijeke.
Evo nekih opisanih iskustava iz publikacije:
DALMATINSKI PRŠUT
Proces za Zaštićenu oznaka zemljopisnog porijekla za Dalmatinski pršut započeo je s nacionalnom fazom zaštite u veljači 2012. godine kada je Udruga proizvođača dalmatinskog pršuta podnijela zahtijev za registraciju koja je pozitivno ocijenjena u srpnju iste godine. U veljači 2014. Ministarstvo je uputilo Dalmatinski pršut u europsku fazu zaštite koju je Komisija dvije godine kasnije završila upisom na listu zaštićenih proizvoda na razini Europske unije. Na zemljopisnom području Dalmacije, čija je sjeverna točka grad Novalja- a južna teritorij do Crne Gore, danas se proizvodi oko 200 000 komada Dalmatinskog pršuta, za kojim je potražnja, prema procjeni proizvođača porasla oko 10% nakon stjecanja europske oznake kvalitete. Klaster i Udruga proizvođača pršuta nakon dobivenog europskog znaka za kvalitetu imaju i pristup europskim fondovima. Adresa Klaster “Hrvatski pršut”, Templarska 12, Split ,
Nacionalna zaštita SLAVONSKI KULEN/KULIN
Postupak zaštite Slavonskog kulena/kulina trajao je petnaestak godina.Udruga je na svoje aktivnosti od 2005. do 2015. potrošila 1.149.596, 73 kune što uključuje i prihode proračuna regionalne i lokalne samouprave, Središnjeg Saveza uzgajivača svinja, članarine, donacije, potpore iz međunaarodnih projekata i slično. Slavonski kulen/ kulin zaštićen je na nacionalnoj razini od 2013. a na europskoj razini nema zaštitu radi prigovora slovenskih proizvođača. Nacionalna zaštita osnažila je imidž regionalne zajednice, povećala prodaju i prihod malih obiteljskih gospodarstava. Udružena 34 proizvođača proizvode oko 30 tona kulena/kulina . Tržišna vrijednost tog proizvoda je oko šest do sedam milijuna kuna. Kupci cijene kakvoću i dodanu vrijednost kulena/kulina trošak nadzora i certifikacije kreće se godišnje po proizvođaču od tri do deset tisuća kuna, što se dijelom financira kroz Udrugu i sponzorstva, a biti će to moguće i realizacijom Mjere 3 Programa ruralnog razvoja.
KRČKI PRŠUT
Europsku Zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla prvi je dobio Krćki pršut 14.4. 2015. godine. Nositelj projekta zaštite imena Krčki pršut je samo jedan tradicionalni proizvođač mesnica-market “Žužić”. Svoju vezu s pršutom dokazao je dokumentom iz franjevačkog samostana na otoku Košljunu gdje je zapisana više desetljeća duga tradicija proizvodnje pršuta na otoku Krku i u obitelji Žužić. Vjekoslav Žužić je zahtijev za registraciju oznake zemljopisnog porijekla Krčkog pršuta predao u travnju 2010.godine a u ožujku 2012. Ministarstvo je izdalo riješenje prema kome je Krčki pršut zaštićen u RH . U veljači 2013. zahtijev je predan EK, koja je 14. travnja 2015. Taj proizvod uvrstila na popis zaštićenih proizvoda EU.Proces zaštite oznakom izvornosti trajao je pet godina. Posebnost Krčkog pršuta je u tome što se on nije podvrgnut sušenju na dimu, kao Dalmatinski, već bez dima, ali se obrađuje s kožom. Proizvede se godišnje oko dvije tisuće Krčkih pršuta. Europska oznaka kvalitete privukla je veći broj kupaca te je tako ojačana i tržišna pozicija tog proizvoda.
Za publikaciju informacije na meil: Ured zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule
Trg N. Š. Zrinskog 2, Zagreb ,telefon +385 1 48 11 112 , mobitel 385 91 333 2449, meil: media.picula@gmail.com
Objavljeni skenirani materijali su iz publikacije AUTOHTONI PROIZVODI I OZNAKE KVALITETE EUROPSKE UNIJE: OD IDEJE DO REALIZACIJE
DOOR ( Database of Origin & Registration) javnosti je dostupna on line baza u kojoj su popisani svi proizvodi koji su dobili neku od oznaka kvalitete ili su u tom procesu. Baza je dostupna za pretraživanje po nazivu zemlje, imenu proizvoda, tipu oznake ili fazi postupka zaštite u kojoj se proizvod nalazi. Od početka 2016. RH u DOOR bazi ima 18 proizvoda. Deset proizvoda je dobilo oznaku zaštite kvalitete, a osam ih je u proceduri.
Tonino Picula. Projekt je realiziran uz financijasku podršku Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu ( S&D)
Osim suradnika u realizaciji projekta AUTOHTONI PROIZVODI I OZNAKE KVALITETE EUROPSKE UNIJE: OD IDEJE DO REALIZACIJE, prisutni su bili i Nikola Vidaković koji je na predstavljanju bio u ime proizvođača Ličkog krumpira, nekoliko saborskih zastupnika iz SDP-a, akademik Zvonko Kusić kao predstavnik HAZU, Branko Baričević i Violeta Staničić iz Europske kuće u Zagrebu i drugi javnosti manje poznati uzvanici.
Margareta Zouhar Zec
| < | travanj, 2016 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Studeni 2024 (41)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter