AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 29.12.2013.

BOŽIĆNI SAJAM U GARDEN MALL-U



MARKO ŠPILJAR:

NISU SVI JEDNAKO SPOSOBNI PRODAVATI

U GARDEN MALL-u u Oporovečkoj 14, u Zagrebačkoj Dubravi ovog posljednjeg vikenda u 2013. godini, 27-29.prosinca održan je Božični sajam u sklopu Proizvoda hrvatskog sela.. Tridesetak proizvođača sa svojim proizvodima od sira, mesa, maslinovog i bućinog ulja, lavande, licitarskih proizvoda i voća donekle su popunili prostor u auli ispred ulaza u ogromnu trgovinu samoposlugu Interspara. I dok prolazim i gledam postavljene štandove zamjećujem mladog trgovca kako raspravlja sa dvije gospođe koje su potencijalni kupci te im nudi da degustiraju čvarke . Iza njegovih leđa je velika reklama Otočanka d.o.o. meso i suhomesnati proizvodi.
Slušajući mladog prodavača Marka Špiljara (30) kako govori zaključujem da ima svoju filozofiju prodaje koja ima temelj u njegovu zanimanju. Završio je hotelski meneđment. Naučio je promišljati. Zato nastavljam razgovor s njim.

„Firma je od tasta, ušao sam u posao prodavača prije dvije godine, malo da pomognem. Tast je u mesariji cijeli svoj život, i samo on to zna raditi.
Ima dobru priču, ima dobar proizvod, samo nema vremena na kvalitetan način ga plasirati.
Ja bi se tu volio angažirati malo više. Proizvodi Otočanke d-o.o. su: samoborska salama što je delikatesa kraja, samoborske češnjovke i suhe i za kuhanje, dalje jeger, zatim špek jeger, čvarci, sušeni špek, radi se što kupci traže. Trgovine nemamo, ali polusuhe i suhe proizvode od mesa plasiramo po sajmovima. To je momentalno zadovoljavajuće“ kaže Marko, a ja nastavljam razgovarati s njim.

- Tvoj štand je jedan od rjeđih pred koji intenzivno kupci dolaze, zastajkuju, razgovaraju, kupuju . Nije tako ispred svakog postavljenog štanda. Kako to objašnjavaš?

Ljudi dođu na sajam sa idejom da će ispred šoping centra doći dva kruzera i da će pokupovati sve što se nudi. No to baš ne ide tako.
Ja sam jedan od onih koji vjeruju da svaka roba ima svoga kupca. Ima osoba koji mogu sve prodati, ima onih koji ne mogu 500 eura prodati za 100 kuna. Jednostavno nisu svi jednako sposobni prodavati. Ti jednostavno moraju doma proizvoditi, prodaju treba ostaviti osobi koja zna prodavati. Marketing treba ostaviti osobi za marketing. Marketing, prodaja i proizvodnja nisu iste grane.Ljudi, ne možete raditi sve, ne možete raditi wan men firme. Mora se to konstruktivno voditi. Mora imati glavu i rep. Zašto nijedan knjigovođa nije i proizvođač nečega.Dva posla se ne mogu raditi kvalitetno.

Image and video hosting by TinyPic
Marko Špiljar na štandu

- Kako razgovaraš s kupcem, kako utječeš na njega da bi on kupio ono što prodaješ?


Moja politika je ta da kupcima nudim da probaju proizvod koji prodajem. Konkretno kod kobasica ljudi su jako skeptični zato što se na policama u dućanu danas može naći svašta, što ne ide u kategoriju kvalitete. To je proizvod koji se može dobro zakamuflirati. Ja kupcu kažem „ uzmite jedan par, ako vam neće biti kobasica dobra, ako ste i pola kobasice odgrizli, ja ću vam vratiti novac. Iskren sam. Učinio bih to da mi netko drugi dan dođe vratiti kobasicu koju sam mu prodao. Nikada nitko nije došao ništa vratiti. Ali su uglavnom došli kupiti još kobasica. I to ja ta ideja koju sam ja nazvao aktivnom prodajom. A to podrazumijeva i da štand nikada ne smije biti prazan. Prodavač mora biti viđen, mora gestikulirati, mora pričati s kupcem, mora dati kupcu da proba proizvod, procijeniti ljude, prodavač mora biti u poslu cijelo vrijeme, a nikako ne zasjesti u stolac uz štand i šuteći čekati da netko dođe.
Evo, meni je jako neozbiljno ovo – ženska proizvodi nakit, a kupcu ne dozvoljava ogrlicu stavi oko vrata da je ovaj proba.

Image and video hosting by TinyPic

- Imaš li na svakom sajmu ista iskustva?

Ne. Po ikustvu znamo šta će se događati u Garden Mallu.Kupci koji ovdje dolaze su malo ozbiljniji i situiraniji, boljeg imovinskog stanja.Tu se traži tradicionalna domaća hrana . Ali narodna seljačka hrana tipa tlačenice, špek jeger, krvavica tu ne prolazi. Ali tu se prodaje samoborska salama, buđola, suha šunka, kuhana šunka, nešto za narezat uz čašu vina, to ovdje kupci traže.

- A što naprimjer ide u centru Grada, na Trgu bana Jelačića gdje se češće prodaju proizvodi s hrvatskog sela?

Tu su manifestacije s većom koncentracijom ljudi, ali tu su kupci mahom umirovljenici i starija publika, kupci koji su navikli jesti tradicionalnu hranu. Tu se ne može prodati ozbiljniji komad mesa ili veća količina.Tamo su cehovi za naplatu 10,15.20 kuna, svi kupuju za dnevnu potrebu i njih ne zanima kvaliteta, već im je prije svega glavno da zadovolji svoju potrebu za hranom i to je sve. Tamo se konzumira težačka hrana najviše. Dok recimo samoborska salama koja je delicija, ljudi prođu i kažu „ van buđeta“. Sada mi otprilike znamo gdje ćemo s čim ići. I pošto se mi bavimo mesom, postoje Zakoni kako se meso čuva. I sada pošto smo mi u šoping centru, nećemo nositi rashladnu vitrinu, i ovdje imamo samo suho mesnatu robu koja podržava ovu temperaturu od 20 C.

- Koliko je važna reklama iz tvoje profesionalne perspektive?

Smatram da ljudi u Hrvatskoj ne shvaćaju što je marketing. Ljudi se reklamiraju kada propadaju., kada im prolazi zadnji voz. Pa onda „ hajdemo sada nabubati neku reklamu na Tv-u to će nas spasiti“ No to nije tako. Ako kažeš da nešto košta 100 kuna onda hajde 3,2,1 % odvojiti za marketing :, na bazi godine napravili smo milijun kuna i tri posto ide u marketing. I sada ćemo to potrošiti u darove, u poklone u reklame. Kod asortimana kakvog ima moj tast , najbolja reklama su kupci, koji će prenositi informaciju o tome što su i gdje kupili, svojim prijateljima, rođacima, znancima. A ti kada dođu ne pitaju za cijenu. I ono što ja nisam vjerovao dok nisam došao u ovu kuću, dok nisam bio upoznat s proizvodnjom hrane na tradicionalni način, da ljudi kupuju domaće proizvode po sajmovima i da se uopće to toliko traži. Jer to je skuplje od robe koju možete kupiti u Konzumu ili šoping centrima. Ali nije toliko skuplje koliko je kvalitetnije.Jer vidim po kupcima koliko se oni vraćaju i koliko će oni dati par kuna po kilogramu više kod mene, ali znati će što jedu. I znati će da unutra nema kemije, nitrata, pokvarenog mesa. Jer mi imamo preradu, a za preradu koristimo svježe meso. A velike industrije svježe meso šalju u prodaju, a u preradu ide ono meso koje se ne proda kao friško. A ljudi su to prepoznali. I to je ono jako bitno . I nama je daleko najjači marketing, to kada te netko nazove iz Osijeka i kaže, jeo sam to, ja bih htio 100 takvih salama za poklon. Nema bolje reklame.

Image and video hosting by TinyPic
OPG- KAVIĆ ekološki uzgoj lavande u prijelaznom razdoblju, Donje Psarjevo, Sv.Ivan Zelina

29.12.2013. u 21:49 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 24.12.2013.

VRIJEDNOSTI JADRANSKOG MORA


VODA MORA JE LIJEK ZA ASTMU I ALERGIJE

NAŠE MORE - IZVOR ZDRAVLJA U KONTEKSTU GLOBALNOG ONEČIŠĆENJA“ bio je naslov stručnog skupa koji je 6. prosinca održan u Zagrebu u Hrvatskom novinarskom domu.
Stručni skup je održan kako bi se predstavile vrijednosti mora i morske vode, ali i sve opasnosti ekološkog onečišćenja.Uvodno o onečišćenju okoliša u Hrvatskoj i svijetu kao i o posljedično javnozdravstvenim troškovima i načinu rješavanja tog problema govorio je Vjeran Piršić, predsjednik udruge „EKO KVARNER“, a on je bio i moderator stručnog skupa. „Godinama se smatralo da je ljudsko zdravlje prihvatljiva kolateralna žrtva procesa nagle, ponekad i nekontrolirane industrijalizacije. Pritom se previđalo da je pretjerano korištenje resursa dovelo do naglog urušavanja nekih civilizacija, kao što je to bilo kod Maya, ali i lokalnih katastrofa.Taj se je stav radikalnije počeo mijenjati sredinom prošlog stoljeća.Posebnu dimenziju procesu osvješćivanja pomogla je pojava javnozdravstvenih službi razvijenih i financiranih novcem poreznih obveznika. Veoma brzo je uočeno da „uvijek netko plati račun" odnosno da se većina zagađenja okoliša i javnozdravstvenih problema, mogu riješiti ulaganjem u kvalitetniju tehnologiju i sirovine. Sukob se odvijao na relaciji pokušaja maksimalizacije profita, kroz što manje ulaganje u zaštitu okoliša, najčešće privatnih kompanija i socijalizaciju javnozdravstvenih troškova na cijelo društvo“- naglasio je Vjeran Piršić.
Objavljujem skraćena izlaganja sudionika stručnog skupa, zbog zanimljivosti sadržaja koji su iznosili.

Image and video hosting by TinyPic
Vodena masa prekriva 71% površine planeta Zemlje. Od Ukupne količine vode na Zemlji 97,5% je slana voda, a 2,5% je slatka voda. Čak 68,9% vode zarobljen je u ledenjacima, a podzemne vode čine 30,8%.U jezerima i rijekama je tek 0,3% slatke vode. Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode od ukupne količine moguće koristiti za sve potrebe čovječanstva (dr. Sandra Šikić, Odjel za vode Zavoda za javno zdravstvo)

UGROŽENOST JADRANA I EDUKACIJA DJECE O ZAŠTITI JADRANSKOGA MORA
dr. sc. MAJA NOVOSEL
Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek Sveučilišta u Zagrebu

Istočna obala Jadrana još uvijek je jedan od najbolje očuvanih dijelova Mediterana. Kako zadržati takvo stanje i zašto bi to uopće trebalo biti važno? Uz suradnju JGL-a, Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te uz podršku mnogih institucija i organizacija članovi Društva za ekološka istraživanja Paks zajedno s nastavnicima prirode i biologije godinama rade na podizanju svijesti hrvatskih građana o ovoj problematici. Najviše sustavnog rada i pažnje posvećeno je edukaciji najmlađih koje se kroz dvodnevne tečajeve upoznaju s osobitostima i vrijednostima podmorskih staništa Jadrana. U tu svrhu izrađen je izborni nastavni program koji je u praksi postigao izvrstan uspjeh jer je objavljen priručnik koji je do danas podijeljen u 1100 škola diljem Hrvatske, a pokrenuto je i državno natjecanje na istu temu. Koristeći priručnik, pohađajući radionice i sudjelujući u natjecanju djeca nauče primjerice kako izgledaju morske livade, što se događa na potopljenim liticama i u morskim špiljama. Smisao cijelog projekta jest poučiti djecu da je more živo.
Nikakvi skupo plaćeni projekti, sanacije već ugroženih ili sasvim uništenih staništa ne mogu nadmašiti vrijednost direktnog rada s djecom koja kasnije svoja saznanja prenose roditeljima, obitelji i drugoj djeci. Jer roditelji i obitelj najpažljivije će slušati poruke koje im prenose vlastita djeca.

LJEČILIŠTA NA JADRANU I ZDRAVSTVENE BLAGODATI
MORSKE VODE I ŽIVOTA UZ MORE
dr.med. SILVIJE ŠEGULJA, spec.pedijatar
SB Thalassotherapia Crikvenica, Gajevo šetalište 21, Crikvenica


Još je Galen rimski liječnik i filozof u drugom stoljeću ustvrdio da boravak uz stijene o koje se razbijaju valovi mora djeluje blagotvorno na dišne tegobe. Moderna medicina svrstala je ovo svojstvo u područje plućne rehabilitacije koja ove 2013. godine, sudeći po temama vodećih europskih alergoloških i pulmoloških kongresa, doživljava svoju ponovnu renesansu.
Hrvatski Jadran ima mnoštvo lokacija koje svojim prstenom mikroklime te specifičnom vegetacijom, djeluju ljekovito na zdravlje. Neka od poznatih lječilišta kroz povijest na Jadranu primjerice jesu Crikvenica, Makarska, Veli Lošinj, Šibenik, Susak. Danas djelatne lječilišne lokacije primjerice jesu Specijalne bolnice Biokovka, Thalassotherapia Crikvenica, Opatija, Lječilište Veli lošinj, Rovinj, Biograd, Nin. U narednom periodu upravo Specijalne bolnice za rehabilitaciju jesu mjesta gdje će se moći prema indikaciji preko Hrvatskog zdravstvenog osiguranja provesti rehablitacijsko liječenje. Učestalost alergijskih bolesti je u višestrukom porastu posljednjih desetljeća i to s većom izraženošću u dječjoj dobi. Hrvatska nažalost prati trendove u ovom segmentu. Prevalencija astme u EU iznosi 2 -11 %, dok je prevalencija u Slavoniji s 14,3% iznad prosjeka. Sva područja u RH nisu obrađena sličnim standardiziranim epidemiološkim istraživanjima.
Troškovi liječenja svrstavaju astmu na peto mjesto u zdravstvenim sustavima jer se kumuliraju tijekom života. Direktni troškovi idu za lijekove i troškove bolničkog liječenja, a indirektni u smislu gubitka radnih mjesta i školskih dana.
Preko 50 godina tradicije i držanja koraka s modernim tehnologijama Thalassotherapie Crikvenica daje bogato iskustvo iz kojeg se izdvajaju sljedeća opažanja: Prateći grupu od 143 djece, koja su više godina liječena u našoj ustanovi, ustvrdili smo da su djeca koja su boravila pet i više puta na klimatotalasoterapijskom liječenju u trajanju od tri tjedna koristila statistički značajno manje inhalatornih kortikosteroida odnosno da su imala statistički znatno manje egzacerbacija astme u odnosu na kontrolnu grupu koja nije koristila klimatotalasoterapijski tretman.
Nadalje, prateći grupu od 69 djece liječene u ustanovi Thalassoteraphia tijekom 2011. godine ustvrdili smo da je iznos FeNO-a (koncentracija dušika u izdahnutom zraku koja se koristi kao indikator kontrole bolesti) prilikom otpusta statistički značajno manji u odnosu na FeNO prilikom prijema na liječenje što direktno ukazuje na blagotvoran učinak suhih i vlažnih morskih inhalacija i inhalacija eteričnim uljima uključenih u klimatotalasoterapijski tretman u ustanovi kroz sustav modernog Inhalatorija.
Djelovanjem u smislu respiratorne rehabilitacije u dječjoj dobi ulažemo u budućnost odnosno u zdraviju odraslu populaciju i u končanici smanjujmo troškove za zdravstveni sustav.


ZAGAĐENJE ZRAKA I UTJECAJ NA DIŠNE PUTOVE - LIJEČENJE I PREVENCIJA
Prof.dr.sc.ASJA STIPIĆ MARKOVIĆ
Odjel za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju, KB Sveti Duh, Zagreb

Danas, oko 30% europljana pati od alergijskog rinitisa ili konjuktivitisa, oko 20% boluje od astme a 15% od kožnih alergijskih manifestacija. Podaci za svijet su također upozoravajući, gotovo pola bilijuna ljudi pati od rinitisa, 300 milijuna od astme. Alergijske bolesti smatraju se bolestima civilizacije 21 stoljeća.
Suvremeni život europske populacije obilježen je tzv.zapadnjačkim načinom života koji uključuje život u gradovima, industrijalizaciju, izloženost polutantima i osobit način prehrane, a sve su to uvjeti za razvoj alergijskih bolesti. Istraživanja u Zagrebu su pokazala da porast NO2 i CO u zraku ( porjeklom iz ispušnih plinova automobila) povećavaju rizik potrebe za liječenjem astme u bolnici za razliku od dana s nižom koncentracijom zagađenja kada je astma u stanju kontrole.
Zabrinutost zbog klimatskih promjena u svijetu, raste proporcionalno s pandemijom alergijskih bolesti. To je bio razlog da je 2011. godine doneseno nekoliko dokumenata, kao što su „Deklaracija iz Davosa“ i „Europska deklaracija o specifičnoj imunoterapiji“ a na svjetskoj razini „White Allergy Book“. Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju, Hrvatskog liječničkog zbora je 2012 .godine poslalo svoj prijedlog za uvrštenje u konačnu inačicu Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020., pod imenom „Nacionalni program zdravstvene zaštite od alergijskih bolesti“, ali taj dokument nije uvršten u strategiju.
Veće promjene načina života u slijedećem desetljeću se ne očekuju. Jedina mogućnost koja se nameće je osmišljavanje preventivnih strategija. Takav stav načelno se preporuča i u dokumentu EU Sustainable Development Strategy, u kojem se navodi da bi svi europljani trebali poboljšati svoju percepciju kvalitete života, mentalnog i psihičkog zdravlja i imati dostupne najbolje preventivne mjere. Preventivnim programima nastoji se pomoći obrambenim mehanizmima organizma kao što su sistemski i lokalni sustav protutijela, mukocilijarni transportni mehanizmi, bakteriostatski proteini, sustav filtracije zraka, makrofazi, održavanje pH, mucina, normalne mikrobne flore i normalnog viskoziteta sluzi, refleksni mehanizmi itd. da se obrani od stranih tvari izvana, te da ne pokrene imunološki sustav protiv vlastitih antigena.

PRIRODNA FRAKTALNA I ez VODA: IMPLIKACIJE ZA ZDRAVLJE I BIO -MEDICINU
Dr.sc. DAVOR PAVUNA
Fizicki odjel, Svicarski Institut za Tehnologiju (EPFL),
CH-1015 Lausanne, EPFL Station3, Svicarska

U skoli smo učili da je molekula vode H2O iliti H-O-H, te da se manifestira kao led, tekučina ili para. Poneki su koristili i Bernulijeve jednadžbe da bi opisali tok vode u inžinjeringu. Najnovije spoznaje pokazuju da je dinamičke klastere vode, koja spontano, slobodno ‘’rotira’’ u vortexima, bolje opisivati fraktanom matematikom [1]. Ujedno voda postoji i u četvrtom, vrlo uređjenom, agregatnom stanju kao H3O2 u tzv. EZ fazi koja je bitna za ljudske stanice, za zivot opčenito, a i za energetiku [2]. Ukratko cu prikazati neke od novih uvida, te važne implikacije za biomedicinu, kao i za bolji, osobni i kolektivni, eko-planetarni pristup životu.

[1] Tomislav Jurendic & Davor Pavuna: On Fractal Geometry for Water Implosion, WATER (2013):
http://www.waterjournal.org/volume-4/pavuna
[2] Gerald H. Pollack: The Forth Phase of Water, Ebner and Sons Publishers (2013): http://www.ebnerandsons.com/products/the_fourth_phase_of_water

AQUA MARIS I DNEVNA HIGIJENA
U PREVENCIJI BOLESTI DIŠNIH PUTEVA
Anna Maria Donadić, mr. pharm. direktorica Programa Aqua Maris riječke farmaceutske tvrtke JGL


More je kompleksni medij koji u svakoj litri sadrži cjelovit periodni sustav kemijskih elemenata, pa tako i sve elemente od kojih je građeno ljudsko tijelo. Upravo je taj bogati sastav omogućio stvaranje prvih organskih spojeva, te je prvi život nastao kao što znamo upravo u moru.More ima ljekoviti i blagotvorni učinak na naš organizam. To su primijetili još antički grčki i rimski liječnici, među najpoznatijima Hipokrat koji je zapisao da more zacjeljuje rane na rukama ribara i Galen koji je preporučivao bolesnicima s dišnim problemima da udišu valove koji se lome o zapljuskivanjem u stijene. Veliki znanstveni doprinos istini o moru dao je francuski biolog Rene Quinton, koji je dokazao sličnost krvne plazme sisavaca sa sastavom prehistorijskog mora. Morem je liječio niz ozbiljnih bolesti, čak i veliku pošast 19. stoljeća, koleru.
Ljekovita svojstva mora danas su poznata i dokazana, te se smatra da more posjeduje 25 ljekovitih učinaka na ljudski organizam. Spomenut ćemo samo da djeluje more djeluje antiseptični, antibakterijski i antivirusno, smanjuje sekreciju i preosjetljivost, sedira trepetljikavi epitel dišnog puta, regenerira atrofične sluznice, izaziva blagu hiperemiju i čišćenje sluznice.
Hrvatska posjeduje bogatu talasoterapijsku (thalassotherapia=liječenje morem) tradiciju koju je potrebno razvijati. Jadransko more jedno je od najčišćih mora Europe. Bogatstvo soli i minerala svrstava ga u prirodne ljekovite činitelje koji pomažu kod problema dišnih putova.
Hrvatska posjeduje i originalni hrvatski brend Aqua Maris, liniju proizvoda za nos, grlo i uho, na bazi Jadranskog mora. JGL je s ovim proizvodima proveo čitav niz istraživanja koja dokazuju djelotvornost kako u terapiji, tako i u prevenciji problema gornjih dišnih putova. Vezano uz povećano onečišćenje koje dovodi do porasta respiratornih oboljenja, upravo je svakodnevna higijena nosa morskom vodom, odnosno proizvodima Aqua Maris, vrlo zanimljiva. Studije provedene kod djece školske dobi naime pokazuju da je grupa djece koja je vršila redovitu higijenu Aqua Maris sprejem za nos imala najmanji broj oboljevanja od respiratornih infekcija i najmanje izostanaka iz škole! Eliminacija bakterija i virusa sa nosne sluznice uz Aqua Maris jedno je od vrlo učinkovitih sredstava prevencije.
Aqua Maris kao originalni hrvatski brend ima svoju poziciju u svijetu, s obzirom da drži 8 % svjetskog tržišta fizioloških otopina za nos, kao najprodavaniji proizvod s morskom vodom za nos. Aqua Maris izvozi se u 33 zemlje na tri kontinenta, gdje postaje svojevrsni promotor prirodnih bogatstva Hrvatske. Posebno nam je zadovoljstvo najaviti da će početkom 2014. iz proizvodnih pogona JGL izaći 100 milijunti Aqua Maris proizvod.

Image and video hosting by TinyPic
Sudionici stručnog skupa o vrijednosti mora i morske vode. Drugi s lijeva je Vjeran Piršić.






24.12.2013. u 21:24 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 22.12.2013.

AKREDITACIJA ZA IZRAVNA PLAĆANJA

AGENCIJA NA LISTI MANDATNIH TIJELA EUROPSKE UNIJE !

U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 20. prosinca ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina potpisao je Odluku kojem Agenciji daje punu akreditaciju za izravna plaćanja.

Ova akreditacija Agencije za plaćanja bila je uvjet za korištenje Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda, za izravne potpore, u okviru kojih je hrvatskim poljoprivrednicima na raspolaganju 2,8 milijardi kuna godišnje. Ministar Jakovina je rekao „ Ovaj je posao trajao dvadesetak mjeseci i sa zadovoljstvom mogu reći da je potpisivanjem akreditacije završen veliki posao. Agencija je osposobljena za korištenje sredstava,a na raspolaganju su značajni fondovi. Prije svega, morali smo kompletno uskladiti naše zakonodavstvo i pripremili Agenciju u najodgovornijem dijelu u povlačenju sredstava. Cijeli postupak je rađen sa nizom revizora i konzultanata koji su radili na prilagodbi same Agencije za ovo što imamo danas.Pripremljeni smo za sustav rada od 2014. do 2020. godine.Na tome zahvaljujem ravnatelju, suradnicima, ali i svim djelatnicima Agencije zato što su napravili odličan posao. Potpisujem punu akreditaciju i spremni smo za sve one izazove koji stoje pred nama već od siječnja na dalje. Ako govorimo o sredstvima koje povlačimo, onda je to prvih 25%, odnosno preko 700 milijuna za izravne potpore koje povlačimo već početkom iduće godine“ rekao je ministar Jakovina.
Ante Pezo, ravnatelj Agencije za plaćanja zahvalio je ministru Jakovini što je potpisao akreditaciju, zahvalio je novinarima na interesu i dolasku te naglasio „Ovo je početak dugotrajnog procesa koji će se etapno odvijati u narednim godinama. Ono što nas čeka je akreditacija za ruralni fond, odnosno očekujemo da će agencija i ubuduće bez problema raditi posao. Agencija se prije nekoliko dana našla na listi mandatnih tijela Europske unije. To znači da smo mi prva i jedina institucija ispred Republike Hrvatske koja se nalazi na toj listi. To apostrofiram zato što smo sada u prilici prijeći iz faze korisnice pomoći, mi smo otprilike iskoristili 15 milijuna eura projekata upravo da bi izgradili agenciju ovakvu kakva sada je, u onu drugu, višu fazu, da će naši stručnjaci pružati istu takvu pomoć partnerskim institucijama u trećim zemljama. Upravo vam mogu reći da smo u pripremi javljanja na natječaj u Makedoniji sa partnerima iz Austrije i u Srbiji sa partnerima iz Francuske. Zašto to govorim? Zato što od projekata koji su „teški“ oko 2,5 milijuna eura, pola novaca dobiva Republika Hrvatska, s time da se u državni proračun slijeva direktno 66%. A s time uspijevamo zadržati i naš djelatni kadar koji je najiskusniji i najbolji, jer u ovoj eri besparice vrlo je teško nekoga stimulirati bez materijalne naknade. Jer dio djelatnika koji su otišli, otišli su u privatne konzultante i rade na takvim projektima za nekog drugog. Djelatnici koji su ostali imati će priliku da dodatno zarade, a i Republika Hrvatska može zaraditi na takvim projektima.“
Pokazujući dijagram ravnatelj Pezo je dalje rekao „ Mi smo trenutno ugovorili, na bazi iskoristivosti – kada bi sada bio 31.12.2016. ( N+3) projicirali smo IPARD na razinu od 60-65% . Moramo znati da smo imali SAPARD na razini 40-ak posto. IPARD godine 2012. kada sam je došao za ravnatelja, oni kažu dekomitni - smo imali 2,14%. Znači skoro 98% sredstava je bilo vraćeno od te omotnice te godine. Ovo je prvi puta, da ćemo 2014. godine isplatiti punu omotnicu IPARDA, znači oko 27, 7 milijona eura, s time da nam je Europska Komisija dala za mjere ZOS 1 da podignemo buđetnu omotnicu za 50%. Tako da nas i taj novac čeka. Tako da nam se nula više ne može desiti. Nulu smo imali u SAPARD-u, nulu smo imali u IPARDU, ali nulu za RURALNI jednostavno ne možemo imati. To je eto dobra vijest. A to smo radili paralelno s ovim što smo se akreditirali“. Ministar Jakovina je želio pojasniti, pa je rekao slijedeće: Govorimo o 2010. i 2011. godini. U IPARDU je iskorišteno manje od 25 milijuna kuna ukupno i to su ti mali postoci iskorištenja. Prošle godine iskorištenje je bilo pet milijuna kuna. Ove godine imamo oko 210 milijuna kuna. Kada govorimo o ovom postotku koji je kolega Pezo rekao o 63% to je za cijelo programsko razdoblje korištenja IPARD-a. Ono što smo vraćali u proračun Europske unije bilo je 2010. i 2011. godine, kada smo vratili 50 milijuna eura. Godina 2012., 2013., 2014., i 2015. to se neće desiti jer koristimo i dižemo u postotku iskorištenje, da bi zadnje dvije godine imali 100% iskorištenje. Znači agencija nije samo usklađivala zakonodavstvo, nije samo ispravljala rotirajuće negativne nalaze i pripremala se za ulazak u EU, nego su značajno digli iskorištenje EU fondova, što se vidi i po brojkama, ali i po projektima koji su realizirani, isplaćeni ili ugovoreni za ovaj period. A to će se desiti u narednom razdoblju“- riječi su ministra Jakovine.


Image and video hosting by TinyPic
Fotka:M.Zouhar Zec s lijeva: Morana Begač iz Odjela za odnosa s javnošću ministarstva poljoprivrede, ravnatelj Agencije za plaćanja Ante Pezo, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina te glasnogovornica Agencije za plaćanja Leticija Hrenković

22.12.2013. u 07:25 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 21.12.2013.

ISPLATA MLIJEKA S POVEĆANOM RAZINOM AFLATOKSINA


JEDNA KUNA ZA KILOGRAM OTPREMLJENOG MLIJEKA !

Prema priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede, 20. prosinca je započela isplata obeštećenja proizvođačima čije je mlijeko imalo povišenu razinu aflatoksina. U sklopu provedbe Akcijskog plana za rješavanje problema pojave aflatoksina takvo je mlijeko otpremano na zbrinjavanje u bioplinska postrojenja. U bioplinska postrojenja otpremljeno je 1.387.629 kilograma mlijeka za što će proizvođačima biti isplaćeno obeštećenje u ukupnom iznosu od 1.387.629,00 kuna, odnosno 1,00 kuna po kilogramu otpremljenog mlijeka.
U provedbu Akcijskog plana bio je uključen 931 proizvođač kod čijih je muznih krava utvrđena povišena razina aflatoksina u mlijeku.Tijekom Akcijskog plana Ministarstvo poljoprivrede je financiralo isporuku zamjenske hrane za farme u čijoj je proizvodnji mlijeka pronađena povećana razina aflatoskina. Financirana je cjelokupna kontrola inspekcije Ministarstva poljoprivrede, čiji se iznos procjenjuje na oko 6.000.000,00 kuna, uključujući i 1,387.629,00 kuna koje pripadaju proizvođačima mlijeka.
Preventivne mjere usmjerene na suzbijanje moguće pojave prisutnosti aflatoksina u mlijeku i dalje se kontinuirano provode. Razlog tome je želja da se izbjegne ponavljanje prošlogodišnjih posljedica na proizvodnju zdravstveno ispravnog mlijeka u Hrvatskoj. Mlijeko na tržištu je pod stalnom kontrolom svih nadležnih inspekcija i potpuno je sigurno.Proizvođače mlijeka sustavno se educira o načinima suzbijanja pojave aflatoksina u mlijeku i stočnoj hrani, prema programu koji provodi Poljoprivredna savjetodavna služba. U Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji ustrojena je elektronska baza podataka s informacijama o analizama krmiva i mlijeka, koja je dostupna svim čimbenicima uključenima u prevenciju pojave prisutnosti aflatoksina u mlijeku. Ministarstvo poljoprivrede i nadalje, zajedno s nadležnim inspekcijama, institucijama, udrugama proizvođača mlijeka i prerađivačkim industrijama provodi pojačane preventivne mjere, te mjere kontrole stočne hrane i mlijeka prema Državnom planu monitoringa rezidua, kako bi se na vrijeme detektirala eventualna pojava aflatoksina u stočnoj hrani i mlijeku te poduzele korektivne radnje.
Isplata će biti završena do kraja mjeseca prosinca, čime će Akcijski plan za rješavanje pojave aflatoksina u mlijeku biti u potpunosti proveden.


Image and video hosting by TinyPic
Fotka:M.Zouhar Zec , 26.srpnja, 2012. Zagrebačka županija
Krave u eko uzgoju na livadi gdje borave danju i noću. Krave na livadi, to je rijetka slika u hrvatskoj poljoprivredi.

21.12.2013. u 11:51 • 0 KomentaraPrint#^

I S P R A V A K



I S P R A V A K

GRAFIČKOG PRIKAZA, PRVOG PO REDU OBJAVE, ODNOSNO PODATAKA KOJE TAJ GRAFIČKI PRIKAZ PREZENTIRA, A KOJI SAM U TEKSTU 13.12. OBJAVILA NA BLOGU
S NADNASLOVOM izvan teme... PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ ,
A POD NASLOVOM

REZULTATI ISTRAŽIVANJA :
OSTVARIVANJE PRAVA SRPSKE NACIONALNE MANJINE


Da podsjetim Civilna udruga „PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ “ održala je 10. prosinca u hotelu Dubrovnik u Zagrebu završnu konferenciju projekta OSTVARIVANJE PRAVA SRPSKE NACIONALNE MANJINE gdje su izneseni rezultati, prioriteti i preporuke istraživanja.

DO TRENUTKA PREZENTACIJE ISTRAŽIVANJA civilna udruga PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ
NIJE IMALA DILEMA U VEZI S REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA KOJE JE NA TAJ NAČIN I PREZENTIRALA.
No objavom mog teksta na blogu čitatelj iz Osijeka uočio je određene nelogičnosti u odnosu na srpsku nacionalnu manjinu u Osijeku i obratio se udruzi PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ. Novom provjerom podataka direktor prof. Munir Podumljak uočio je pogrešku te napravio ISPRAVAK koji objavljujem.
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

21.12.2013. u 10:09 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 20.12.2013.

IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE


MATO BRLOŠIĆ PONOVO PREDSJEDNIK

Prema informacijama djelatnice Hrvatske poljoprivredne komore Tajane Radić, u Kino dvorani Ministarstva gospodarstva, A.Vukovar 78, održana je 19. prosinca izborna Skupštine Hrvatske poljoprivredne komore a temeljem Statuta Hrvatske poljoprivredne komore (Narodne novine br. 34/13) u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Narodne novine br. 30/09, 127/10, 50/12).
Članovi Skupštine su birali Predsjednika, Predsjedništvo i Nadzorni odbor Hrvatske poljoprivredne komore. Izabrani su sljedeći kandidati;
Za predsjednika je ponovo izabran Brlošić Mato, Agro-crnica
NADZORNI ODBOR čine
Jaić Mira, OPG Mira Jaić
Karanović Klementina, OPG Klementina Karanović
Svat Sebastijan, Agro-bilogora j.d.o.o.
Šimanović Janko, OPG Mirjana Šimanović
Dr. sc. Žunić Zvizdić Melita

Za predsjednika regije Istočna Hrvatska izabran je Vrakić Antun, Agro-plam obrt.
Predsjednik Južne Hrvatske je Mratinić Velimir, PO Brojne,
Predsjednik regije Središnja Hrvatska je Širjan Zvonimir, Širjan d.o.o.

Za člana predsjedništva izabran je Juraj Čiček , OPG Čiček Juraj.
Za zamjenika predsjednika Komore je izabran Mijo Latin, OPG Latin Mijo.

Sukladno članku 43. Statuta Hrvatske poljoprivredne komore (Narodne novine br. 34/13);

„Predsjedništvo Komore čine predsjednik Upravnog odbora, tri regionalna predsjednika koje biraju članovi Glavne skupštine Komore svaki za svoju regiju, između izabranih predsjednika
županijskih komora, te jedan član Upravnog odbora kojeg odredi predsjednik Komore.“
Sukladno članku 45. Statuta Statuta Hrvatske poljoprivredne komore (Narodne novine br. 34/13);
„Predsjednik Komore između članova Upravnog odbora određuje zamjenika, koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti ili nemogućnosti obavljanja dužnosti predsjednika.“


Mato Brlošić kao dosadašnji predsjednik Komore podnio je izvještaj o svom radu, koji objavljujem.

IZVJEŠTAJ O RADU PREDSJEDNIKA HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE
MATE BRLOŠIĆA
(od travnja 2012. godine do prosinca 2013. godine)


UVOD
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) za 2013. godinu temelji se na Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (NN 30/09, 127/10, 50/12), Statutu HPK (NN24/10, 31/10, 142/10, 67/12, )).
VIZIJA
Vizija je Hrvatske poljoprivredne komore zastupati interese poljoprivrednika i pratiti i poticati održivi razvoj poljoprivrede.
MISIJA
Misija je Hrvatske poljoprivredne komore razvijati poljoprivredna gospodarstava prema načelima dobre poljoprivredne prakse, kroz savjetovanje, edukacije i informiranje, kako bi bila konkurentna i prilagodljiva svjetskim trendovima, te poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, održivo korištenje i okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, razvijanje kvalitete života u ruralnom području i proširenje proizvodnog programa ruralnih gospodarstva uz zaštitu okoliša i krajobraza i poštivanje običaja tradicijskih vrijednosti hrvatskog sela.

CILJEVI KOJI SU POSTAVLJENI ZA VRIJEME MANDATA MATE BRLOŠIĆA
OPĆI CILJ: POVEĆANJE KONKURENTNOSTI I ODRŽIVOSTI POLJOPRIVREDNOG SEKTORA NA NACIONALNOJ I MEĐUNARODNOJ RAZINI


Posebni cilj 1. Jačanje komunikacije i protoka informacija između Ministarstva poljoprivrede, poljoprivrednih i gospodarskih institucija, znanstvenih institucija, komora i poljoprivrednih proizvođača.

Posebni cilj 2. Stvaranje poduzetničke klime u poljoprivrednoj proizvodnji te poboljšanje mehanizama za prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.


1. RJEŠAVANJE PROBLEMA KOMORE
Stanje u Komori za vrijeme preuzimanja mandata:
- Ukinuto obavezno članstvo,
- Negativna politička klima prema Komori,
- Odvajanje od Poljoprivredne savjetodavne službe,
- Neisplata članarina.
Koraci koji su poduzeti:
- Održani pregovori sa saborskim Odborom za poljoprivredu,
- Prezentiran problem Komore pred EU Komisijom, EU Parlamentom, Copa-Cogecom, veleposlanstvima (Austrija, Nizozemska, Francuska), komorama (Slovenija, Mađarska, Francuska, Austrija),
- Intezivni pregovori za Komoru s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom, pomoćnicima i savjetnicima ministra poljoprivrede, ministrom financija i zamjenikom ministrice vanjskih i europskih poslova te predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem.
Rezultati pregovora:
- Izmjene i dopune Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori u kojem se Komori vraća obavezno članstvo te koji bi trebao krenuti u proceduru,
- Uspostava Registra proizvođača zainteresiranih za investicije i izvoz koji je izrađen u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom poljoprivrede.

2. RJEŠAVANJE PROBLEMA U POLJOPRIVREDI
Ulazak u EU i razvoj poljoprivrede u Republici Hrvatskoj zahtijevaju hitno rješavanje problema u području poljoprivrede. Slaba konkurentnost, tromost sustava, dugo čekanje na dokumentaciju, visoka stopa PDV-a, nelegalizirani objekti, zemljišna pitanja samo su neki od problema s kojima se poljoprivrednici redovito susreću. Hrvatska poljoprivredna komora redovito je lobirala za rješavanje sljedećih problema:
• Osnaživanje komunikacije nositelja vlasti i predstavnika HPK,
• Uključivanje predstavnika HPK u nadležna tijela za poljoprivredu za izradu zakonskih okvira,
• Uključivanje poljoprivrednika u stvaranje projektnih okvira,
• Uspostava garancijskog fonda za poljoprivrednike,
• Legalizacija poljoprivrednih objekata,
• Rješavanje pitanja poljoprivrednog državnog zemljišta,
• Smanjenje cijena državnih usluga u poljoprivredi,
• Stvaranje okvira za zapošljavanje sezonskih radnika,
• Razvoj dopunske djelatnosti,
• Smanjenje stope PDV-a na poljoprivredne proizvode,
• Regulacija i osnaživanje plasmana poljoprivrednih proizvoda na tržište,
• Stvaranje novih okvira za gospodarenje poljoprivrednim otpadom u suradnji s predstavnicima HPK,
• Uklanjanje administrativnih prepreka za korištenje vode u sustavu navodnjavanja,
• Stvaranje zajedničkih skladišnih i preradbenih kapaciteta u vlasništvu proizvođača,
• Razvijanje tržišta eko-proizvoda,
• Stvaranje bolje infrastrukture za preradu,
• Informiranje poljoprivrednika o EU u medijima,
• Poboljšanje uvjeta za mlade u ruralnim sredinama,
• Smanjenje cijene plavog dizela,
• Smanjenje cijena repro materijala,
• Povećanje državnih poticaja,
• Udruživanje poljoprivrednih proizvođača.
Koraci koji su poduzeti:
• Za svaku stavku održani su sastanci te poslani dopisi s ciljem što hitnijeg rješavanja problema.
• Održani intezivni pregovori s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom, pomoćnicima i savjetnicima ministra poljoprivrede, ministrom financija i zamjenikom ministrice vanjskih i europskih poslova te predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem.

3. PLAN ZA DALJNI RAD
U suradnji s predsjedništvom Komore i Upravnim odborom Komore te zaposlenicima Komore radit će se na sljedećem:

• Izrada novog Statuta Komore te ostalih akata neophodnih za rad Komore,
• Formiranje stručnih Odbora Komore na nacionalnoj i županijskoj razini,
• Dugoročno rješavanje financiranja komore,
• Udruživanje poljoprivrednih proizvođača,
• Sudjelovanje u izradi Strategije poljoprivredne proizvodnje,
• Zalaganje za formiranje Odbora za uređenje tržišta,
• Povlačenje više sredstava iz EU fondova,
• Punopravno članstvo u Copa-Cogeci te korištenje 3 postojeća glasa,
• Povećanje skladišnih kapaciteta,
• Osnaživanje Registra poljoprivrednih proizvođača koji su zainteresirani za izvoz i investicije,
• Zalaganje za povećanje poticaja u poljoprivredi,
• Osnaživanje komunikacije nositelja vlasti i predstavnika HPK.

-











20.12.2013. u 00:35 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 17.12.2013.

KONFERENCIJA: PROGRAM RURALNOG RAZVOJA I EURI IZ EU


PROGRAM NIJE ODBAČEN,
JER JOŠ NIJE U PROCEDURI USVAJANJA



Hoćemo li zbog kašnjenja izrade programa Ruralnog razvoja ostati bez 332 milijuna eura iz proračuna EU? To je bio naslov konferencije koja je 16. prosinca , s početkom u 11 sati održana u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva.

Image and video hosting by TinyPic
Sudionici okruglog stola bili su : s lijeva moderator novinar Martin Vuković, Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede, Nada Trgovčević, ministarstvo poljoprivrede, Ante Pezo ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ,mr. Miroslav Božić agrarni ekonomist ministarstva poljoprivrede, dr. Željko Kraljičak zamjenik župana Osječko-baranjske županije, Renato Krulčić voditelj LAG-a Središnja Istra i gradonačelnik Pazina , Adam Rendulić predsjednik Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza i Kristijan Mavrek konzultanata za ruralni razvoj.


NEZADOVOLJSTVO NASLOVOM KONFERENCIJE
Davorka Hajduković pomoćnica ministra poljoprivrede izrazila je na početku nezadovoljstvo naslovom konferencije te rekla da se osuđuje na propast nešto što još nije doneseno. Program nije odbačen jer još nije poslan u proceduru usvajanja. Procedura je takva da će program, kada bude završen, najprije ići na sjednicu Vlade, a nakon toga Vlada će program poslati Europskoj Komisiji. Kada završe konzultacije o programu Ruralnog razvoja svih općih Uprava, početi će formalna procedura usvajanja – što taje do 6 mjeseci . „ Što se tiče natječaja, tražili smo od Europske Komisije da raspišemo natječaj prije usvajanja programa Ruralnog razvoja i odobreno nam je raspisivanje natječaja za Mjere 101 i 103“ rekla je pomoćnica ministra poljoprivrede Hajduković te još pojasnila“ zašto mjere 101 i 103?Zato što je to nešto što se preslikava u program Ruralnog razvoja.
Na potpitanje moderatora i organizatora okruglog stola, novinara hrvatskog radija Martina Vukovića da kaže nešto konkretnije o Programu ruralnog razvoja pomoćnica Hajduković je rekla da su ulaganja u materjalne mjere na tragu IPARD-a. Rekla je kao je Ministarstvo zatražilo projektne ideje –na što je odaziv bio vrlo veliki jer je stiglo ideja u vrijednosti 15,5 milijardi kuna. Dodala je tek da se radi o Mjerama Osnovne usluge i obnova sela Mjeri Tehničke pomoći i osiguranja. „ Željeli smo mjere koje će pomoći industrijalizaciji i povratku na selo, te mladim poljoprivrednicima do 40 godina“ rekla je pomoćnica Davorka Hajduković.

NATJEČAJE RASPISIVATI ŠTO ČEŠĆE
Kristijan Mavrek konzultant iz Čakovca (www.kajaconsulting.hr) dopunio je gospođu Hajduković rekavši da je od 1.7 do 1.9.2013.stigla 1131 prijava. Također je naglasio da bi natječaje trebalo raspisivati svako malo jer priprema jednog projekta traje od šest do 12 mjeseci, te da postoji veliki broj projekata koji čekaju natječaj. Rekao je također da pozdravlja sve što radi Ministarstvo te da daje svoju punu podršku.


Ante Pezo, ravnatelj Agencije za plaćanja rekao je da 2014. godine 1.put za IPARD ima 27,7 milijuna eura. Rekao je da su imali do sada više Mjera nego novca, zato žele novi natječaj. „Sada ćemo dobiti punu akreditaciju na izravnim plaćanjima. Sa 470 djelatnika smo pojačali Agenciju na 638 djelatnika.


POLJOPRIVREDNE OBJEKTE TREBA LEGALIZIRATI ZA JEDNU KUNU
Dr. Željko Kraljičak zamjenik župana osječko baranjske županije najprije je rekao da je sedam godina bio pročelnik Odjela za poljoprivredu, a onda retorički upitao „zašto je nama Europska Komisija namjenila tri milijarde kuna:– da uravnotežimo poljoprivredu i da svi proizvođači krenu u održivi razvoj, da imamo konkurentnu poljoprivredu? Potom je rekao „ Ovaj Program nema cilj“, a onda ponovo upitao „ da li je tu cilj povući što više novca koje će naš korisnik staviti u kuvertu? Potom je počeo govoriti o fragmentima iz očito prošlih natječaja koji bez sumnje imaju značaj i težinu te je rekao „naprimjer u IPARDU i SAPARDU mogao je na natječaj ići poljoprivrednik koji je imao srednju školu“? Nitko od prisutnih nije ništa odgovorio, a dr. Kraljičak je dalje upitao „ kako dokazati da je poljoprivrednik uspješan? Potom je rekao „ Tko je 2009. rekao ministru da poljoprivrednici ne trebaju imati ULO hladnjače. „ A onda je nastavio „Pozivam ministricu graditeljstva da poljoprivrednicima dozvoli legalizaciju objekata za jednu kunu. Kao što je prošle godine do 31.12 bio rok za podnošenje zahtijeva za legalizaciju za objekte koji su prethodno dobili nalog za rušenje „ - rekao je osječki dožupan. Nitko od sudionika konferencije dr. Kraljičku nije replicirao, a on je dalje rekao „ Od 10.000 isporučitelja mlijeka samo su dva proizvođača predala zahtijev za IPARD program“ dr. Kraljičak je zaključio: Cilj mjera u programu Rralnog razvoja moraju biti 1. razviti ruralni razvoj i 2. zadržati ljude na selu .

Renato Krulčić, gradonačelnik grada Pazina i voditelj LAG-a Središnja Istra rekao je da su uvjeti života u Pazinu slični uvjetima u kontinentalnoj ruralnoj Hrvatskoj, ali da nema ljudi.
Hajduković je rekla da će zaklada za razvoj Civilnog društva i Ministarstvo poljoprivrede – rješavati će financiranje kredita .

KAKO VRATITI POLJOPRIVREDU U SELO
ing. agr. Adam Rendulić Predsjednik Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza podsjetio je najprije da Zadržni savez djeluje već 150 godina. Rekao je da Savez ima studiju o pokušaju revitalizacije sela.Jer selo se osipa i propada. Kako vratiti poljoprivredu u selo? U programu ruralnog razvoja se malo govori o zadrugarstvu – te dodao da bi u Programu trebalo jasno pisati kada i što treba napraviti. Rekao je također da ne treba poljoprivredu razvijati kao na istoku zemlje, gdje na farmi od tri tisuće krava radi 50 ljudi ( propustio je reći da je farma kompjuterizirana ) te da selu treba mala prehrambena industrija, jer ako to grupiramo, nema razvoja.“

Mr. Miroslav Božić agrarni ekonomist iz Ministarstva poljoprivrede je napisao studiju o Ruralnom razvoju. Projicirajući na zidu slajdove s računala Božić je retorički je zapitao „Kome ide potpora i kome se distribuira? Rekao je da je Hrvatska u poljoprivredi došla sada na razinu na kojoj je bila 2010. godine.

Image and video hosting by TinyPic
Osobe koje dobro poznaju kretanja u poljoprivredi sjedile su u publici a neke od njih su uzele riječ te su izrekli svoje mišljenje.
Bilo je očito da je konferencija u trajanju od samo dva sata bila prekratka za sve što su sudionici i slušaoci tribine željeli reći.




17.12.2013. u 23:47 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 15.12.2013.

SASTANAK POLJOPRIVREDNIKA U ĐAKOVU


INICIJATIVA STVARANJA OPĆEHRVATSKE UDRUGE OPG-A


Iz Požeško slavonske županije mr. Miroslav Kovač tajnik udruge "Živo selo" poslao mi je informaciju koju objavljujem.


Na skupu iniciranom od Stožera za obranu hrvatskog sela održanom 13. prosinca u Đakovačkoj Satnici, jednoglasno je zaključeno da se krene u stvaranje općehrvatske Udruge obiteljskih gospodarstava. Bila je to odluka pedesetak predstavnika svih županija kontinentalne Hrvatske osim jedne a pod predsjedanjem predsjednika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) Antuna Lasla. Kao programsku podlogu svoga djelovanja prihvatili su platformu stručne i nadstranačke skupine Živo selo koja se zalaže da se obnova hrvatskog sela zasniva na obiteljskom gospodarstvu kao ključnoj kategoriji gospodarskog rasta ali i kao jamcu brige za ekologiju, okoliš, infrastrukturu i prostornu sigurnost.
Na sastanku je u živoj raspravi razmatran niz gorućih problema hrvatske poljoprivrede koje okoštala državna uprava ne samo da ne rješava nego svojim nerazumnim ponašanjem dodatno pogoršava. Naglašeno je da prioritetna zadaća naše poljoprivredne politike mora biti da Hrvatsku oslobodi katastrofalne prehrambene ovisnosti, koja je ove godine narasla do neto izdatka od gotovo milijarde i pol dolara. Ta se ovisnost sve više iskazuje kao jedno od najozbiljnijih žarišta nestabilnosti gospodarskih odnosa naše zemlje s inozemstvom.
Naglašena je važnost gospodarskog udruživanja obiteljskih gospodarstava kako bi ona u svom poslovanju ostvarila povoljnije tržišne uvjete. Posebno je naglašena potreba da se poljoprivredi omogući specijalizirani sustav povoljnijeg kreditiranja kakvi postoje u zemljama EU, prije svega u obliku Agrarne banke. Hrvatska poštanska banka ima prirodne uvjete da to postane, među ostalim preuzimajući HBOR-ov program povlaštenih poljoprivrednih kredita i razvijajući svoju mrežu po regijama. Velika je pozornost posvećena mladim poljoprivrednicima, njihovoj stručnoj i poslovnoj izobrazbi i pomoći ostvarivanju njihovih ambicija.
S posebnim su zanimanjem sudionici skupa saslušali izvješće Stožera o pravnoj akciji u kojoj se od države zahtijeva puna isplata odobrenih potpora za 2012.g. i kojoj se do sada formalno pridružilo oko 2.500 poljoprivrednika.
Konstituirajući skup nove Udruge održat će se tijekom prve polovice siječnja 2014.



15.12.2013. u 23:58 • 0 KomentaraPrint#^

ŠUM NA RELACIJI JAVNOST- MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE


IZ PRIOPĆENJA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE:

Europska komisija nije odbacila Program ruralnog razvoja

Nezadovoljni pisanjem medija koje u priopćenju nazivaju neistinitim i zlonamjernim pisanje nkih medija o tome da je Europska komisija odbila hrvatski Program za ruralni razvoj, Ministarstvo poljoprivrede uputilo je medijima 14. prosinca priopćenje u kome se kaže :

Hrvatski Program ruralnog razvoja, za sljedeće sedmogodišnje razdoblje, je još u postupku izrade, tako da još nije ni podnesen Europskoj komisiji i stoga nije ni mogao biti odbačen, niti će, kako se sugerira kroz pojedine medije, Hrvatska izgubiti 333 milijuna eura, koji joj stoje na raspolaganju.

Tu je izjavu u petak potvrdio glasnogovornik Europske komisije za poljoprivredu Roger Waite.
Zbog neistinitih informacija u medijim iz EK je poručeno i slijedeće: „Europska komisija nije odbacila dokument, jer zapravo taj dokument nije službeno ni predan Komisiji.“ Objašnjeno je kako je posve uobičajena praksa da zemlje članice, tijekom izrade strateških dokumenata, šalju nacrte Komisiji, koja onda daje mišljenje i sugerira eventualne popravke.Hrvatska prvi put priprema program za sedam godina i možda će zato trebati više konzultacija između Zagreba i Bruxellesa, ali to je apsolutno normalna procedura za svaku zemlju članicu i u ovoj fazi nikakav dokument nije odbačen, pojašnjeno je iz Europske Komisije.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina u 16. prosinca će prisustvovati sjednici Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije na kojoj se očekuje usvajanje reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. godine i Prijelazne uredbe kojom je definirano funkcioniranje sustava poljoprivrede u zemljama članicama tijekom 2014. godine.
Usvajanjem reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike ostvarit će se uvjeti za početak procesa usvajanja Programa ruralnog razvoja, kako na nacionalnoj, tako i na razini EU.

Ministarstvo poljoprivrede ovim priopćenjem želi javnosti reći da se na Programu mjera za ruralni razvoj radi svakodnevno, uz konzultacije stručne javnosti i poljoprivrednih proizvođača, sa namjerom da se stvori najbolji okvir za iskorištenje ovog europskog fonda. Kada Program bude dovršen, usvojit će ga hrvatska Vlada, a potom Europska komisija, te će javnost o svemu biti informirana









15.12.2013. u 23:58 • 0 KomentaraPrint#^

PRIHVAĆENI PLANOVI UPRAVLJANJA U RIBARSTVU



NATJEČAJ POČETKOM 2014.

Prema priopćenju 11. prosinca iz Ministarstva poljoprivrede” Europska komisija prihvatila je Operativni program ribarstva za razdoblje od 2007. – 2013. godine temeljem Nacionalnog strateškog plana ribarstva. U narednom razdoblju bit će objavjeni pravilnici za provođenje, a prvi natječaji očekuju se krajem siječnja 2014. godine. Ukupna financijska alokacija za prvih šest mjeseci članstva iznosi 11,6 milijuna eura; od toga 8,7 milijuna eura iz Europskog fonda za ribarstvo i 2,9 milijuna eura nacionalnog proračuna s mogučnošću iskorištenja do 31. prosinca 2015 godine.

Operativni program provodi se kroz tri mjere:
1. Trajna obustava ribolovne aktivnosti,
2. Privremena obustava ribolovne aktivnosti,
3. Proizvodne investicije u akvakulturi.

Unatoč kratkom roku i visokim zahtjevima Europske komisije, Uprava ribarstva uspjela je izraditi Operativni program u skladu sa svim zahtjevima.
Republici Hrvatskoj dodatno je odobreno i 1,09 milijuna eura. Naime, pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je preuzela obvezu izrade i provedbe Nacionalnog programa prikupljanja podataka o ribarstvu, koji je ovih dana prihvaćen od strane Europske komisije. Program obuhvaća prikupljanje podataka važnih za donošenje strateških dokumenata (Mjera upravljanja, Planova upravljanja i sl.). Za prvih šest mjeseci članstva Hrvatskoj je odobreno sufinanciranje u iznosu od 323.340 eura (50% ukupnih troškova za navedeno razdoblje).

Odobrena su i sredstva za jačanje inspekcijskog nadzora i kontrole u iznosu od 760.000 eura za prvih šest mjeseci članstva, što je oko 80% ukupnih zatraženih troškova. Ova sredstva biti će utrošena u prilagodbu pravilima EU i nabavci VMS uređaja, te uređaja za elektronske očevidnike, kako bi naši ribari bili u skladu s preuzetim pravilima” – piše u priopćenju.

15.12.2013. u 22:49 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 13.12.2013.

izvan teme... PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ


REZULTATI ISTRAŽIVANJA
OSTVARIVANJE PRAVA SRPSKE NACIONALNE MANJINE


Civilna udruga „PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ “ održala je 10. prosinca u hotelu Dubrovnik u Zagrebu završnu konferenciju projekta OSTVARIVANJE PRAVA SRPSKE NACIONALNE MANJINE gdje su izneseni rezultati, prioriteti i preporuke istraživanja.To je projekt IPA 2009 Civil Initiative Monitoring –CIMON koji je financirala Europska unija.

Istraživanjem je provedeno u županijama Vukovarsko – srijemskoj i Osječko baranjskoj u pet gradova : Vukovaru, Vinkovcima, Iloku, Belom Manastiru i Osijeku, te u 16 općina; Bilju, Ernestinovu, Jagodnjaku, Kneževim Vinogradima, Popovcu, Negoslavcima, Starim Jankovcima, Erdutu, Šodolovcima, Nuštru i Markušici. Na području ovih županija provođen je Erdutski sporazum, te je to bilo povod da se za istraživanje odabere upravo to područje.
Istraživanje je rađeno od mjeseca srpnja 2012 .do mjeseca svibnja 2013. godine.
Osobe koje su činile istraživački tim su Mirjana Buljan, Sandra Horvatović, Dragana Jeckov, Stojan Kronić, Vinko Lazić, Jadranka Pavić, Senka Romić, Aleksandar Sremac , velinka Tatomir, Siniša Tripunović i Anđelka Trnjak.
Radnu skupinu predstavnika tijela javne vlasti koja je refletirala na rezultate istraživanja čine
Mirela Leko iz Ministarstva gospodarstva, Monika Čavlović iz ureda pučkog pravobranitelja, Milena Koren iz Ministarstva socijalne politike i mladih, Marta Raljević iz Ureda za udruge Vlade RH, Filip Miličević i Milenko Popović iz Ministasrtva rada i mirovinskog sustava, te Ružica Mandić iz Uudruge žena Vukovar.

Nositelj projekta CIMON bila je civilna udruga PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ prof. Munir Podumljak koji je njen izvršni direktor, te Ana Hećimović i Lea Šušić.

Istraživanje je provedeno prema indikatorima: 1.opći statistički podaci, 2. politički kriterij i pravo na samoupravu, 3. pravo na povratak i povratak imovine 4. odgoj i obrazovanje 5. antidiskriminacijske mjere i mjere zaštite prava 6. ostvarivanje mjerila iz akcijskog plana 2008. i 2001.
Za istraživanje su korišteni statistički podaci iz 2011. prema kojem je 328.738 pripadnika svih nacionalnih manjina što čini 7,67 % u odnosu na 4.284.889 stanovnika Republike Hrvatske. Srpska nacionalna manjina u ukupnom broju stanovništva čini 4,36 % . U odnosu na ukupan broj pripadnika nacionalnih manjina srpska nacionalna manjina je najbrojnija s 56,77% .

Image and video hosting by TinyPic
Rezultate istraživanja je prezentirao prof. Numir Podumljak izvršni direktor civilne udruge PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ u prisustvu zamjenice ravnatelja Ureda za udruge Vesne Lendić Kasalo, ravnateljice SREDIŠNJE AGENCIJE ZA FINANCIRANJE I UGOVARANJE PROGRAMA I PROJEKATA Europske unije Nataše Mikuš Žigman i voditeljice Odjela za političko izvještavanje i analize predstavništva Europske Komisije Mirelle Rašić.

Image and video hosting by TinyPic
Broj pripadnika srpske nacionalne manjine u gradovima s naglaskom na godinu 1991. i 20 godina nakon, 2011. godine. Najveći pad broja stanovnika je u gradu Vinkovcu, 72.01% a najmanji u gradu Osijeku 0,62%.

Image and video hosting by TinyPic
Broj stanovnika srpske nacionalne manjine po općinama u kojima je provedeno istraživanje s naglaskom na godine 1991. i 2011. U općini Ernestinovo pad stanovnika srpske nacionalne manjine je čak 68,1% .


Image and video hosting by TinyPic
I u Vukovarsko srijemskoj i u Osječko baranjskoj županiji kroz 20 godina broj stanovnika srpske nacionalne manjine se smanjio: za 39,28% odnosno za čak 54,81% u Osječko baranjskoj županiji.

Image and video hosting by TinyPic
Godine 2011. u Vukovarsko srijemskoj županiji zabilježena je stopa nezaposlenosti od 29,6%, a u Osječko baranjskoj županiji od 26,6%. No u grafikonu su vidljive relacije nezaposlenosti u svim hrvatskim županijama od 2008. do 2011. godine.

Image and video hosting by TinyPic
Godine 2011. BDP po županijama bio je alarmantan. Naime prema grafikonu županija Ličko senjska imala je veći udio u BDP-u od Osječko baranjske županije koja bi po strukturi proizvodnje - kao žitnica Hrvatske - trebala biti visoko iznad ostalih županija. Udio Vukovarsko srijemske županije u BDP-u je minoran.

Image and video hosting by TinyPic
U posljednjih deset godina, točnije u vremenu od 2001. do 2011. Osječko baranjska županija ima prema istraživanju 33. 417 stanovnika manje , životne dob od 0-49 godina,

Image and video hosting by TinyPic

…… a Vukovarsko srijemska županija ima pad od 27.120 stanovnika .
„ Zastupljenost pripadnika srpske nacionalne manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima je ostvarena i u skladu je sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Statutima jedinica lokalne i područne samouprave. Zakoni se poštuju.

Image and video hosting by TinyPic
Na terenu je iznenađenje bila informacija da postoji pravo na dvojezične osobne iskaznice. Godine 2010. u Vukovarsko srijemskoj županiji izdano ih je samo 50. Tako mali broj izdanih dvojezičnih iskaznica , prema riječima prof. Munira Podumnjaka upućuje na problem, koji šalje poruku da ili ljudi ili nisu informirani da takva iskaznica postoji ili postoji nelagoda da se takva iskaznica zatraži. „

Prema riječima izvršnog direktora PARTNERSTVA ZA DRUŠTVENI RAZVOJ prof. Podumnjaka, pravo na dvojezičnost je definirano Akcijskim planom za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje 2011-2013. U Državnom proračunu RH za provođenje Akcijskog plana planirana su sredstva u iznosu od oko 56 milijuna kuna za 2011. 43 milijuna kuna za 2012. i 43 milijuna kuna za 2013. godinu.“

„ No prilikom zadnjih događaja u Vukovaru, vezano uz dvojezične ploče – to nije spomenuto.Danas smo na kraju plana iz 2011. jer su rokovi tako postavljeni. No rokove je preuzela bivša Vlada RH“.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa, na Prekršajnom sudu u Vukovaru strankama je u samo 11 postupaka ponuđena mogućnost vođenja sudskog postupka na jeziku nacionalne manjine, no one su to odbile. Ta je mogućnost strankama srpske nacionalne manjine trebala biti ponuđena u svakom postupku.
Većina zahtijeva za informacijama vezanim za povratak , povrat i obnovu imovine je odbijena jer se evidencija korisnika ne vodi po nacionalnoj pripadnosti.


ŠKOLE SRPSKE NACIONALNE MANJINE
RADE BEZ PRAVNOG OKVIRA

„ Činjenica je da srpska nacionalna manjina za svoju djecu ima škole na srpskom jeziku, ali škole na srpskom jeziku nisu legalne. One postoje, nastava se odvija, ljudi primaju plaću u tim školama, ali formalno pravno te škole ne postoje, jer one nemaju pravnu osobnost“ rekao je prof. Podumljak te pojasnio „ Godine 1999. predsjednik dr. Tuđman je donio Ukaz po kom su te škole počele raditi. U roku od godinu dana trebalo je donijeti Zakon, no on nije donesen. Škole postoje i dalje, nitko nije rekao da se tako ne smije raditi, ali škole funkcioniraju u pravnom vakumu“.


AKCIJSKI PLANI

Od 2008. do sada, a 2013. je na kraju, pet od ukupno 11 Poglavlja Akcijskog plana za provedbu Ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina 2008/2010 i 2011/2013 još uvijek nisu zatvoreni. Radi se o slijedećim područjima:
1. Službena i javna upotreba jezika i pisma nacionalnih manjina
2. Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina
3.zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima i tijelima uprave jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
4. sudjelovanje nacionalnih manjina u javnom životu putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina
5.opće mjere za potporu provedbi Ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina i Akcijskog plana.


PRIORITETI u rješavanju problema SRPSKE NACIONALNE MANJINE!

„Od kuda biste krenuli rješavati probleme na području na kome živite- što smatrate prioritetom „ – tako smo formulurali pitanje na forumima na koje su odgovor kao preporuku dale 192 anketirane osobe „
Rezultat je bio slijedeći:
1. 28,12% - potrebno je osigurati vladavinu prava i dosljednu provedbu Zakona
2. 25% - ulagati u gospodarstvo i zapošljavanje
3. 14% - javno informiranje i podizanje svijesti o pravima srpske nacionalne manjine, što do sada nije funkcioniralo, do sada se o manjinama informiralo u slučajevima incidenata, najčešće u negativnom kontekstu
4. 12% - provedbu prava srpske nacionalne manjine u kulturi i obrazovanju, od kojih se najviše isticalo pitanje registracije škola na srpskom jeziku
5. 3,64% - prioritetom smatra pitanje stambenog zbrinjavanja i obnove
6. U ostalim preporukama anketiranih (14% ) pojavljuje se riječ SLOBODA, kao nešto čemu ljudi koji žive na području Slavonije i Baranje teže i što im nedostaje.


PREPORUKE RADNE SKUPINE

* JEDINSTVENI PAKET INTERVENCIJE GRADU VUKOVARU IZ STRUKTURNIH FONDOVA SREDSTAVA EUROPSKE UNIJE. NAIME .RH ima pristup tom fondu i treba poraditi na financijskoj intervenciji u tom europskom fondu za grad Vukovar u koji bi bilo uključeno sve od gradnje infrastrukture do zapošljavanja . Za to je potrebno političke volje i i tehničkog osoblja koji će pripremiti takav program.
* RADITI NA ZAJEDNIŠTVU VEĆINE I MANJINE TE SUDJELOVATI U DONOŠENJU JAVNIH POLITIKA
* TRANSPARENTNA RASPODJELA SREDSTAVA AKCIJSKOG PLANA
* PROAKTIVNO PONAŠANJE LOKALNE UPRAVE
* IZGRADNJA KAPACITETA LOKALNIH ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
* NUŽNA JE SINERGIJA I HORIZONTALNA KOORDINACIJA
* SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU: denacifikacija zemlje
* KONTINUIRANO OSVJEŠĆIVANJE O PRAVIMA I PROAKTIVNO INFORMIRANJE
* PROVOĐENJE POLITIKE SOCIJALNOG ZBRINJAVANJA
* MOBILIZIRATI NACIONALNE RESURSE KAKO BI SE OŽIVJELA GOSPODARSKA AKTIVNOST U SLAVONIJI I BARANJI.


13.12.2013. u 12:19 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 09.12.2013.

PODUZETNIČKI KREDITI U SISAČKO MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI


POTICANJE INVESTICIJA S NAGLASKOM NA PROIZVODNJU

Sisačko- moslavačka županija na svom području ima kulturnu baštinu čiji je bar dio i javno poznat, no manje je znano da teritorijalno pripada baš Sisačko- moslavačkoj županiji. Naprimjer ta županija ima Čigoč prvo Europsko selo roda, a ono se nalazi u parku prirode Lonjsko polje. Ta županija ima i Krapje, Europsko selo graditeljske baštine.U toj je županiji i Topusko, lječilište s termalnim cretnim, tresetnim kupkama ili „blatnim kupkama“Temperatura termalnih kupki je od 49 – 68 stupnjeva C. Termalna vrela kojima Topusko obiluje, i to samo sedamdesetak kilometara od Zagreba, vjerojatno su ostaci vulkanske erupcije odprije više milijuna godina. I baš to mjesto Topusko čuva i druge povjesne raritete – tu je najstarija gotička crkva u Hrvatskoj koji su još u 13 stoljeću izgradili cisterciti, knjiga o Topuskom iz 1827. godine najstariji je turistički vodič. Ali povijesni pogled unatrag kaže da je mjesto s termalnim vrelima bilo naseljeno prije 5000 godina, a u 1. stoljeću Rimljani osnivaju veliko uređeno naselje…Sisačko moslavačka županija ima Sisak, gradić koji su naseljavali Kelti i Iliri, a od 1.-3. stoljeća Sisak je grad Rimskog carstva u kome je bila jedna od najvećih kovnica novca toga doba.
Sela, općine i gradovi na području sisačko moslavačke županije čuvaju stare običaje, i vrlo bogatu zanatsku, kulturnu, sakralnu i folklornu baštinu. Manifestacije poput „Voloderska jesen, "Kestenijada", u Hrvatskoj Kostajnici," Lipovljanski susreti" u Lipovljanima gdje uz hrvatsko stanovništvo žive pripadnici 11 nacionalnih manjina, Keltska noć u Sisku neki su od događanja gdje se može vidjeti kulturno blago i baština.

Upravo ta vrlo bogata povijest Sisačko moslavačke županije bila je povod što sam pročelnika Upravnog odjela za obrt, malo i srednje poduzetništvo i turizam Marijana Beloševića, dipl. oec. zamolila da kratko iznese što se sve poduzima na nivou županije, kako bi obrtnici i poduzetnici i u ovo vrijeme ekonomske krize opstali i proizvodili.
Image and video hosting by TinyPic
Marijan Belošević dipl.oec pročelnik Upravnog odjela za obrt, malo i srednje poduzetništvo i turizam

„U cilju stvaranju što povoljnijeg okruženja za razvoj gospodarstva na području Sisačko-moslavačke županije kao i ublažavanja negativnih posljedica gospodarske krize s kojom su suočeni i ovdašnji poduzetnici, Sisačko-moslavačka županija (SMŽ) je tijekom 2013. godine provodila vlastiti sustav poticajnih mjera temeljem Operativnog plana poticanja malog gospodarstva, turizma, infrastrukture i komunalnih poslova provedbom slijedećih projekata: 1. Poduzetnički krediti – 2012. nastavak projekta u 2013.,2.Tradicijski i umjetnički obrti za 2013.,3. Nove investicije u proizvodne obrte za 2013., 4.Sufinanciranje organiziranog dolaska turista na područje SMŽ, 5. Unapređenje turističke ponude u SMŽ za 2013. 6. Sufinanciranje nastupa na gospodarskim sajmovima, 7.Sufinanciranje troškova fiskalizacije turističkim subjektima, 8. Sufinanciranje rada Turističke zajednice SMŽ i 9. Sufinanciranje Razvojne agencije SIMORA d.o.o. Sisak“-
„Kroz spomenuti sustav, provedbom navedenih projekata, iz proračuna Sisačko-moslavačke županije izdvojeno je do danas ukupno 10.075.761,96 kuna u svrhu provedbe ukupno devet mjera“ kaže dipl oec. Marijan Belošević i nastavlja „ Navedene mjere je osmislila SMŽ. Od spomenutih poticajnih mjera posebno treba istaći nastavak realizacije županijskih poduzetničkih kredita kroz koje Sisačko-moslavačka županija i njeni projektni partneri gradovi i općine po modelu subvencije kamata na spomenute poduzetničke kredite potiču nove investicije s naglaskom na proizvodnju, ali i kroz refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita pomažu poduzetnicima u poteškoćama čime se spašavaju postojeća radna mjesta, pa ova poticajna mjera ima i antirecesijski karakter.“

„U razdoblju 2012./2013. godine kroz tu županijsku kreditnu liniju Poduzetnički krediti – 2012., nastavak projekta u 2013 realizirano je ukupno 15 kredita, te su uz navedeno refinanciranje, spašena pojedina radna mjesta realizacijom ovih kredita, a novozaposlena je 71 osoba.
Naprimjer takvi su krediti pomogli tvrtki TURBOMEHANIKA d.o.o. Kutina, Slavonska 5, čija je osnovna djelatnost popravak strojeva. Odobreni subvencionirani poduzetnički kredit u iznosu od 5.800.000,00 kuna iskorišten je za izgradnju poslovne hale i kupnju opreme, zatim proizvodno uslužnom obrtu ZOMA, u vlasništvu Zorana Ciglara i Maria Pelikana, Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 3, čija je osnovna djelatnost proizvodnja proizvoda od plastike za građevinarstvo.Odobreni subvencionirani poduzetnički kredit u iznosu od 1.446.202,67 kuna iskorišten je za kupnju nove tehnologije za proizvodnju stolarije od plastike itd.

Dipl oec Belošević istiće da je dio poticajnih mjera Sisačko-moslavačke županije i tijekom 2013. godine imao karakter bespovratnih potpora i to prvenstveno namijenjenih proizvodnom obrtništvu.
Kroz provedbu projekta „Tradicijski i umjetnički obrti“ za 2013. godinu potpore su ostvarilo 34 tradicijska i umjetnička obrta u ukupnom iznosu od 299.200 kuna, a kroz projekt „Nove investicije u proizvodne obrte“ za 2013. godinu potpore je ostvarilo 20 proizvodnih obrta u ukupnom iznosu od 200.000,00 kuna.
Kroz ove poticajne mjere namijenjene obrtništvu Sisačko-moslavačka županija je doprinijela ublažavanju negativnih trendova smanjenja broja obrtnika koji je u Sisačko-moslavačkoj županiji ipak blaži -2,32% od prosjeka u Republici Hrvatskoj koji je -3,14% prema podacima Državnog zavoda za statistiku, obrada HOK Obrtnička komora SMŽ za 2012. godinu.
Obzirom na već tradicionalno proizvodno izvoznu orijentaciju Sisačko-moslavačka županija usprkos postojećoj gospodarskoj krizi tijekom 2013. godine ostvaruje suficit u vanjsko trgovinskoj razmjeni o čemu je u Večernjem listu od 2.12.2013. govorio predsjednik HGK Županijske komore Sisak, Boris Mesarić.
Naime, u prvom polugodištu ove godine gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije je ostvarilo vrijednost izvoza 288 milijuna američkih dolara. Uvoz je 166 milijuna te ostvareni suficit iznosi 122 milijuna dolara. Vanjskotrgovinskom suficitu najviše doprinose kutinska Petrokemija-umjetno gnojivo i SELK-elektroničke komponente“- rekao je pročelnik dipl.oec Marijan Belošević.

U prilogu je tablica Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom po županijskim komorama za prva četiri mjeseca 2013. kojima je izvor podataka Državni zavod za statistiku obrada, HGK-Županijska komora Sisak.
Image and video hosting by TinyPic

09.12.2013. u 23:46 • 0 KomentaraPrint#^

POLJOPRIVREDA SISAČKO MOSLOVAČKE ŽUPANIJE KROZ BROJEVE


mr. ZORAN VASIĆ:

NA SVAKU KUNU POTICAJA POLJOPRIVREDNICI
ULAŽU JOŠ 5 !


Kada je Sisačko -moslavačka županica dipl.ing. Marina Lovrić Merzel uzela na lizing automobil sa sedam brzima vrijedan više od 400 000 kuna medijima je dala povoda da otvore aferu protiv nje i rentabilnosti tog skupog automobila u ovo vrijeme recesije. No u čitavoj toj aferi županica je pokazala dvije kvalitete. Prvo kada su je mediji optuživali za neracionalno trošenje novca došla je na poziv novinara HTV-a Aleksandra Stankovića u emisiju Nedjeljom u dva koja ide u živo i odgovarala na sva njegova pitanja – čime je pokazala odlučnost da i u situacijama neugodnim za nju razgovara o temi koju zanima javnost. A druga njena moralna kvaliteta bila je kada je odlučila raskinuti ugovor za taj skupi automobil, dakle odrekla ga se, drugim riječima, priznala je pred javnošću svoju pogrešku. Njen potez u današnje vrijeme je iznimna vrlina. I mudrost, koja stanovnicima županije šalje poruku da županica sluša što građani govore i žele.
Županica je u vrijeme afere kratko naglašavala kako je županija Sisačko moslavačka napredna, među najboljima i slično i mogao se steći dojam da sve funkcionira u najboljem redu.
Tu sam našla povod za kraći razgovor s nadležnim osobama u županiji o poljoprivredi i gospodarstvu. Zato sam kratko razgovarala s pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo Sisačko – moslavačke županije mr. sc. Zoranom Vasićem te od profesorice Tatijane Puškarić dobila sam informacije koje se odnose na povlačenje sredstava iz predpristupnih fondova.

Image and video hosting by TinyPic
mr. Zoran Vasić

Kalendarska godina je na kraju, koliko je tijekom 2013. godine uloženo financijskih sredstava u poljoprivrednu granu po djelatnostima, te iz kojih izvora?
- U tijeku je obrada podataka za poticaje u poljoprivredi u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2013. godini ne možemo sa sigurnošću reći koliko će financijskih sredstava biti uloženo u poljoprivrednu djelatnost naše županije.Točne podatke o financijskim sredstvima imat ćemo u prosincu ove godine za kada je i predviđena isplata poticaja. Za isplatu poticajnih mjera u proračunu Sisačko-moslavačke županije u 2013. godini imamo predviđeno 3,3 mil. kuna s pozicije općih prihoda i prihoda od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

U kojim je djelatnostima financijsko ulaganje došlo najviše do izražaja, te u kom vidu?
- Od 2005. godine, a zaključno s 2012. godinom Sisačko-moslavačka županija izdvojila je za razvoj poljoprivrede na svom području više oko 36 milijuna kuna. Učinak poticajnih mjera je takav da na svaku kunu poticaja Sisačko-moslavačke županije poljoprivrednici ulažu 5 kn vlastitih sredstava što je ukupno oko 180 milijuna kuna ulaganja u poljoprivredu.Tijekom osam godina na području županije podignuto je ukupno 968,33 hektara novih nasada i to 131,74 hektara vinograda i 836,58 hektara voćnjaka. Na osnovu ovih podataka županija Sisačko-moslavačka je među prvima u Republici Hrvatskoj po novopodignutim višegodišnjim nasadima. Sisačko-moslavačka županija je prva u Republici Hrvatskoj po broju ekoloških proizvođača te površini pod ekološkom proizvodnjom. Godine 2005. godini je bilo samo 9 ekoloških proizvođača a u 2012. godini u županiji su 102 ekološka proizvođača koji proizvode na 2.900 hektara. Po broju pčelinjih zajednica Sisačko-moslavačka županija je među prvima u Republici Hrvatskoj, jer je na njenom području oko 60.000 pčelinjih zajednica koje su u vlasništvu oko 7.000 pčelara. Također i najveći broj autohtonih pasmina konja pod selekcijskim obuhvatom je u Sisačko- moslavačkoj županiji. Radi se o 3.359 grla ili 41 % ukupnog broja konja u Republici Hrvatskoj. Uglavnom je zastupljena pasmina hrvatski posavac i hrvatski hladnokrvnjak. Županija smo s najvećim brojem krava dojilja u ekstezivnim uvjetima. Prema godišnjem izvješću Hrvatske poljoprivredne agencije za 2012. na području županije ima 95 uzgajivača s ukupno 4.004 grla ili 34% ukupnog broja grla u Republici Hrvatskoj. Na području naše županije je i najveći broj bikova u prirodnom pripustu pod selekcijskim obuhvatom – a to je 108 grla ili 34 % ukupnog broja bikova u prirodnom pripustu u Republici Hrvatskoj.

Što je tijekom 2013. godine započeto ili možda dovršeno, a u vezi je s poljoprivredom i gospodarstvom?
Značajno je javno predstavljanje Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. godine na prijedlog Ministarstva poljoprivrede.
Javno predstavljane je održano u travnju mjesecu u hotelu Panonija u Sisku na kojem je sudjelovalo stotinjak poljoprivrednih proizvođača s područja naše Županije. Nakon predstavljanja zaprimljeni su komentari, koji su, nakon procesa analize, djelomično ugrađeni u novi nacrt Programa. Županija je organizirala informativnu kampanju o provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i pripadajućih podzakonskih akata.

Koliko hektara državnog poljoprivrednog zemljišta ima na području Sisačko moslavačke županije?
- Na području Sisačko-moslavačke županije nalazi se približno 40.000 ha poljoprivrednog zemljišta. Da sada je nekim vidom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na našoj Županiji dano na raspolaganje gotovo 15.000 ha. Poljoprivredno zemljište je proizvodni resurs od posebnog interesa za našu Županiju zbog činjenice da smo se opredijelili za poljoprivredu kao važnu smjernicu gospodarskog razvoja. Upravo iz tog razloga u interesu nam je educirati poljoprivredne proizvođače o mogućnostima, načinima i što bržeg konzumiranju prava koji proizlaze iz novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Budući da natječaje raspisuje Agencija za poljoprivredno zemljište nemamo saznanja o njihovu raspisivanju za našu Županiju.

Kakva proizvodnja prevladava u županiji? Koja su to područja?
- Najvažniji proizvodni sektori u Sisačko-moslavačkoj županiji su uzgoj mliječnih i mesnih pasmina goveda, proizvodnja svinja, uzgoj ovaca i konja u životinjskoj proizvodnji, a pšenica i kukuruz u biljnoj proizvodnji te također u zadnjim godinama uljarice soja i uljana repica.Proizvodnja grožđa i jabuka najvažnije su kulture višegodišnjih nasada, a u nekoliko posljednjih godina primjetna je tendencija povećanog uzgoja lješnjaka, oraha i šljive.

SREDSTVA IZ FONDOVA EU

Prema riječima pročelnice Pročelnica Upravnog odjela za upravljanje pristupnim fondovima i poticajnim sredstvima profesorice Tatjane Puškarić, na području Sisačko-moslavačke županije trenutačno je, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 16 korisnika sredstava Programa IPARD, te je time županija svrstana na četvrto mjesto u pregledu projekata po županijama s ugovorenim iznosom od 8.247.092,04 EUR. Napominje kako je u tijeku ugovaranje dvaju projekta iz Mjere 301 Programa IPARD. Program SAPARD koristilo je dvoje korisnika.

Evo tko su korisnici IPARD i SAPARD sredstava:
Image and video hosting by TinyPic

Sisačko-moslavačka županija je usvojila Županijsku razvojnu strategiju za razdoblje 2011.-2013. koja je temeljem naputka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te Županijske skupštine produljena i na 2014.-tu godinu.
Za područja poljoprivrede, turizma i razvoja ljudskih potencijala izrađeni su posebni strateški dokumenti koji su podloga za proračunsko planiranje, no i za povlačenje sredstava:Poljoprivredna razvojna strategija, Strategija razvoja turizma,Strategija za razvoj ljudskih potencijala.
Temeljem strategija ponajprije se utvrđuje opravdanost projekata i planiranih investicija, dok se izvori financiranja utvrđuju na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
U Sisačko-moslavačkoj županiji aktivna su četiri LAG-a:
Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“ - ukupno: 28.230 stanovnika (od toga na području Sisačko-moslavačke županije 14.313 stanovnika) te obuhvaća područje: Novska, Pakrac, Lipik.
Lokalna akcijska grupa „Moslavina“ – ukupno 95.894 stanovnika (od toga na području Sisačko-moslavačke županije 44.690 stanovnika) te obuhvaća područje: Čazma, Dubrava, Garešnica, Hercegovac, Ivanić-Grad, Kloštar-Ivanić, Križ, Kutina, Lipovljani, Popovača, Velika Ludina i Velika Trnovitica.
Lokalna akcijska grupa „Zrinska gora-Turopolje“ – ukupno 39.986 stanovnika, obuhvaća područje: Lekenik, Glina, Petrinja.
Lokalna akcijska grupa „Una“ – ukupno 20.979 stanovnika, obuhvaća područje: Grad Hrvatska Kostajnica, općine: Donji Kukuruzari, Dvor, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur i Sunja.







09.12.2013. u 12:59 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 02.12.2013.

IDEJE ZA NOVU PROMOCIJU ŽUPANIJA!


ŽUPANI O SAJMU ŽUPANIJA

Što biste vi promijenili kako bi na Sajam županija posjetitelji došli u što većem broju?

To je pitanje koje sam postavila županima (u vremenskom razdoblju od 29. listopada do 7. studenog ) svih 20 hrvatskih županija. Pitanje mi se nametnulo nakon što sam napisala i objavila tekst na blogu 28.10.2013. pod naslovom SLABA POSJEĆENOST 2. SAJMA ŽUPANIJA.
Tema teksta je slaba posjećenost od strane posjetitelja sajmu koji se u prostorima Zagrebačkog velesajma održan od 19-22.9 ( četvrtak, petak, subota, nedjelja) i čija je posjećenost tih dana, osim nedjelje bila vrlo mala.
Željela sam naime znati da li su župani upoznati s činjenicom da Sajam županija nije od javnosti i posjetitelja percipiran i posjećen koliko to zaslužuje, te u skladu s tim i što po njihovu mišljenju treba promijeniti da bi na Sajam došlo što više posjetitelja.

Župani koji komunikaciju s novinarima i s javnošću odgovorili su na moj novinarski upit. To su županica Sisačko moslavačke županije dipl.ing. Marina Lovrić Merzel, župan Karlovačke županije dipl.ing. Ivan Vučić, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, župan Ličko senjske županije Milan Kolić, župan Brodsko - posavske županije dr. vet. med Danijel Marušić, dipl.ing. Zlatko Komadina župan Primorsko-goranske županije, mag.ing. Matija Posavec župan Međimurske županije i župan Zagrebačke županije mr.sc. Stjepan Kožić.

Svi su župani bili upoznati s malom posječenošću 2. Sajma županija.
OBJAVLJUJEM ODGOVORE ŽUPANA HRVATSKIH ŽUPANIJA. Neki su pišući odgovor razmišljali, neki su odgovorili kraće. Mišljenja sam da je to vrijedno objave.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic


NOVA INFORMACIJA

Ali odgovor župana Zagrebačke županije, čiji je odgovor napisao službenik za informiranje 13.11, daje novu informaciju. Iz nje je vidljivo da je u međuvremenu Hrvatska zajednica županija kojoj je predsjednik Virovitičko-podravski župan dipl.iur Tomislav Tolušić održala sastanak te da je Zagrebačka županija već donijela odluka o daljnjem ne sudjelovanju na manifestaciji „Sajam županija“.
Image and video hosting by TinyPic

Potpunu informaciju o sastanku i odluci mogao je napisati župan dipl.iur Tolušić. No župan pisanu komunikaciju na novinarski upit očito nije percipirao kao važnu za javnost.






02.12.2013. u 11:06 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< prosinac, 2013 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Studeni 2017 (14)
Listopad 2017 (26)
Rujan 2017 (17)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se