Marketing
KONFERENCIJA: PROGRAM RURALNOG RAZVOJA I EURI IZ EU
PROGRAM NIJE ODBAČEN,
JER JOŠ NIJE U PROCEDURI USVAJANJA
Hoćemo li zbog kašnjenja izrade programa Ruralnog razvoja ostati bez 332 milijuna eura iz proračuna EU? To je bio naslov konferencije koja je 16. prosinca , s početkom u 11 sati održana u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva.
Sudionici okruglog stola bili su : s lijeva moderator novinar Martin Vuković, Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede, Nada Trgovčević, ministarstvo poljoprivrede, Ante Pezo ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ,mr. Miroslav Božić agrarni ekonomist ministarstva poljoprivrede, dr. Željko Kraljičak zamjenik župana Osječko-baranjske županije, Renato Krulčić voditelj LAG-a Središnja Istra i gradonačelnik Pazina , Adam Rendulić predsjednik Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza i Kristijan Mavrek konzultanata za ruralni razvoj.
NEZADOVOLJSTVO NASLOVOM KONFERENCIJE
Davorka Hajduković pomoćnica ministra poljoprivrede izrazila je na početku nezadovoljstvo naslovom konferencije te rekla da se osuđuje na propast nešto što još nije doneseno. Program nije odbačen jer još nije poslan u proceduru usvajanja. Procedura je takva da će program, kada bude završen, najprije ići na sjednicu Vlade, a nakon toga Vlada će program poslati Europskoj Komisiji. Kada završe konzultacije o programu Ruralnog razvoja svih općih Uprava, početi će formalna procedura usvajanja – što taje do 6 mjeseci . „ Što se tiče natječaja, tražili smo od Europske Komisije da raspišemo natječaj prije usvajanja programa Ruralnog razvoja i odobreno nam je raspisivanje natječaja za Mjere 101 i 103“ rekla je pomoćnica ministra poljoprivrede Hajduković te još pojasnila“ zašto mjere 101 i 103?Zato što je to nešto što se preslikava u program Ruralnog razvoja.
Na potpitanje moderatora i organizatora okruglog stola, novinara hrvatskog radija Martina Vukovića da kaže nešto konkretnije o Programu ruralnog razvoja pomoćnica Hajduković je rekla da su ulaganja u materjalne mjere na tragu IPARD-a. Rekla je kao je Ministarstvo zatražilo projektne ideje –na što je odaziv bio vrlo veliki jer je stiglo ideja u vrijednosti 15,5 milijardi kuna. Dodala je tek da se radi o Mjerama Osnovne usluge i obnova sela Mjeri Tehničke pomoći i osiguranja. „ Željeli smo mjere koje će pomoći industrijalizaciji i povratku na selo, te mladim poljoprivrednicima do 40 godina“ rekla je pomoćnica Davorka Hajduković.
NATJEČAJE RASPISIVATI ŠTO ČEŠĆE
Kristijan Mavrek konzultant iz Čakovca (www.kajaconsulting.hr) dopunio je gospođu Hajduković rekavši da je od 1.7 do 1.9.2013.stigla 1131 prijava. Također je naglasio da bi natječaje trebalo raspisivati svako malo jer priprema jednog projekta traje od šest do 12 mjeseci, te da postoji veliki broj projekata koji čekaju natječaj. Rekao je također da pozdravlja sve što radi Ministarstvo te da daje svoju punu podršku.
Ante Pezo, ravnatelj Agencije za plaćanja rekao je da 2014. godine 1.put za IPARD ima 27,7 milijuna eura. Rekao je da su imali do sada više Mjera nego novca, zato žele novi natječaj. „Sada ćemo dobiti punu akreditaciju na izravnim plaćanjima. Sa 470 djelatnika smo pojačali Agenciju na 638 djelatnika.
POLJOPRIVREDNE OBJEKTE TREBA LEGALIZIRATI ZA JEDNU KUNU
Dr. Željko Kraljičak zamjenik župana osječko baranjske županije najprije je rekao da je sedam godina bio pročelnik Odjela za poljoprivredu, a onda retorički upitao „zašto je nama Europska Komisija namjenila tri milijarde kuna:– da uravnotežimo poljoprivredu i da svi proizvođači krenu u održivi razvoj, da imamo konkurentnu poljoprivredu? Potom je rekao „ Ovaj Program nema cilj“, a onda ponovo upitao „ da li je tu cilj povući što više novca koje će naš korisnik staviti u kuvertu? Potom je počeo govoriti o fragmentima iz očito prošlih natječaja koji bez sumnje imaju značaj i težinu te je rekao „naprimjer u IPARDU i SAPARDU mogao je na natječaj ići poljoprivrednik koji je imao srednju školu“? Nitko od prisutnih nije ništa odgovorio, a dr. Kraljičak je dalje upitao „ kako dokazati da je poljoprivrednik uspješan? Potom je rekao „ Tko je 2009. rekao ministru da poljoprivrednici ne trebaju imati ULO hladnjače. „ A onda je nastavio „Pozivam ministricu graditeljstva da poljoprivrednicima dozvoli legalizaciju objekata za jednu kunu. Kao što je prošle godine do 31.12 bio rok za podnošenje zahtijeva za legalizaciju za objekte koji su prethodno dobili nalog za rušenje „ - rekao je osječki dožupan. Nitko od sudionika konferencije dr. Kraljičku nije replicirao, a on je dalje rekao „ Od 10.000 isporučitelja mlijeka samo su dva proizvođača predala zahtijev za IPARD program“ dr. Kraljičak je zaključio: Cilj mjera u programu Rralnog razvoja moraju biti 1. razviti ruralni razvoj i 2. zadržati ljude na selu .
Renato Krulčić, gradonačelnik grada Pazina i voditelj LAG-a Središnja Istra rekao je da su uvjeti života u Pazinu slični uvjetima u kontinentalnoj ruralnoj Hrvatskoj, ali da nema ljudi.
Hajduković je rekla da će zaklada za razvoj Civilnog društva i Ministarstvo poljoprivrede – rješavati će financiranje kredita .
KAKO VRATITI POLJOPRIVREDU U SELO
ing. agr. Adam Rendulić Predsjednik Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza podsjetio je najprije da Zadržni savez djeluje već 150 godina. Rekao je da Savez ima studiju o pokušaju revitalizacije sela.Jer selo se osipa i propada. Kako vratiti poljoprivredu u selo? U programu ruralnog razvoja se malo govori o zadrugarstvu – te dodao da bi u Programu trebalo jasno pisati kada i što treba napraviti. Rekao je također da ne treba poljoprivredu razvijati kao na istoku zemlje, gdje na farmi od tri tisuće krava radi 50 ljudi ( propustio je reći da je farma kompjuterizirana ) te da selu treba mala prehrambena industrija, jer ako to grupiramo, nema razvoja.“
Mr. Miroslav Božić agrarni ekonomist iz Ministarstva poljoprivrede je napisao studiju o Ruralnom razvoju. Projicirajući na zidu slajdove s računala Božić je retorički je zapitao „Kome ide potpora i kome se distribuira? Rekao je da je Hrvatska u poljoprivredi došla sada na razinu na kojoj je bila 2010. godine.
Osobe koje dobro poznaju kretanja u poljoprivredi sjedile su u publici a neke od njih su uzele riječ te su izrekli svoje mišljenje.
Bilo je očito da je konferencija u trajanju od samo dva sata bila prekratka za sve što su sudionici i slušaoci tribine željeli reći.
Post je objavljen 17.12.2013. u 23:47 sati.