Viatrix

30.05.2019., četvrtak

Marlera – povrtnjak Pule

Marlera je poluotok na jugu Istre, jugoistočno od naselja Ližnjan. Do njega se dolazi cestom koja iz centra naselja vodi na jug.



Auto smo parkirali ispred napuštenih vojnih objekata i krenuli pješke makadamskom cestom prema istoku.



Cestu smo napustili nakon 200 metara skrenuvši lijevo prema zatvorenom kamenolomu Marlera.



Kamenolom smo obišli gornjom etažom i napustili ga puteljkom koji iz sjeveroistočnog dijela kamenoloma vodi nazad na makadamsku cestu.



Kada smo došli do ceste skrenuli smo lijevo.



Pratili smo ravnu cestu, s koje se pruža lijep pogled na Ližnjan. Na slijedećem raskršću skrenuli smo desno.



Ravnom makadamskom cestom, kroz makiju iz koje vire ruševine nekadašnjih vojnih objekata, došli smo do metalne konstrukcije koja je u jako lošem stanju, a danas bi se mogla koristiti kao prekrasan vidikovac, naravno uz kvalitetnu sanaciju. Nisam našao podatak čemu je služila; da li je bila izvidnica za vojne vježbe ili je služila kao kontrolni toranj u vremenu kada se ovdje nalazio vojni aerodrom (do otvorenja zračne luke Pula, u vojne svrhe, 1954. godine, dok je 1967. godine počeo civilni zračni promet).



Nakon metalne konstrukcije došli smo do obrađenih polja. Povrće s poluotoka Marlera je uvijek bilo cijenjeno među stanovnicima Pule. Danas se na tom području uzgajaju pretežno kupusnjače.



Cestu smo pratili sve do vinograda, gdje smo skrenuli lijevo na cestu uz vinograd.



Kada smo došli do kraja vinograda skrenuli smo lijevo na cestu koja se lagano uzdizala.



Kako smo se penjali, tako se otvarao pogled na svjetionik Marlera, iza kojega se vidi Osorščica na otoku Lošinju.



Na rtu Marlera nalazi se Svjetionik Marlera koji je udaljen oko 25 metara od mora. Izrađen je 1880. godine s devet metarskom „kulom“.



Napravili smo krug oko svjetionika i dalje nastavili obalom. Sam rt Marlera je oštra stjenovita obala.



Stjenovitom obalom došli smo do makadamske ceste. Na tom mjestu se pruža prekrasan pogled na Medulinski arhipelag (u prvom planu se nalazi otočić Levan i njegov mali „pratioc“ otočić Levanić) i na poluotok Kamenjak.



Na svakom slijedećem raskršću išli smo ravno, sve dok nismo došli do raskršća s biciklističkom stazom 333. Na tom raskršću skrenuli smo lijevo na biciklističku stazu, prema moru.



Biciklističku stazu smo napustili na slijedećem raskršću, na kojem smo skrenuli desno.



Cestom smo prošli pored borove šume, pored napuštenih vojnih objekata i na kraju došli do početne točke šetnje.



Neki dijelovi poluotoka Marlera su prekriveni pijeskom. Vjetrovi bura i jugo ne dozvoljavaju rast visokim stablima na dijelovima uz morsku obalu.



Karta poluotoka Marlera.



Dužina rute 7,09 km.


- 22:53 - Komentari (7) - Isprintaj - #

23.05.2019., četvrtak

Utvrda Possert – tajnoviti stražar

Utvrda Possert (Posrt/Šabec) je srednjovjekovna feudalna utvrda. Do nje se može doći iz pravca Cerovlja (izlaz Cerovlje na A8 – Istarski ipsilon) cestom Ž5046 do naselja Paz u kojemu se skreće desno cestom prema naseljima Belaj i Letaj.



Skrenuli smo na cestu, koja iz Paza vodi u Belaj i Letaj, te nakon nekih 2 kilometara skrenuli smo desno prema groblju, pored kojeg smo parkirali auto.



Dalje smo nastavili pješke makadamskom cestom, tako da smo prošli sa zapadne strane malog groblja na kojem se nalazi crkvica sv. Martina i ugledali smo utvrdu Possert.



Utvrda Possert je vjerojatno sagrađena sredinom 14. stoljeća, kada se prvi put spominje, a napuštena je u 17. stoljeću, u vrijeme Uskočkog rata. U nekim izvorima utvrda se poistovjećuje s utvrdom Sv. Martin koja se spominje u 11. st.



Kvadratna kula koje je i najbolje očuvan dio utvrde podignuta je sredinom 15. stoljeća.



Utvrda je, u razdoblju od 2007. do 2016. godine, sanirana i djelomično rekonstruirana, a kula je pretvorena u atraktivni vidikovac.



Popeli smo se na vidikovac, i uživali u pogledima na sve „četiri strane svijeta“, naročito je prekrasan pogled na ladanjski dvorac Belaj (17. st.) koji se nalazi u samom naselju Belaj.



Karta s lokacijom utvrde Possert.


- 20:12 - Komentari (18) - Isprintaj - #

15.05.2019., srijeda

Kršanski kaštel – čuvar Istarskog razvoda

Na cesti D64, koja povezuje Pazin i Voziliće, nalazi se naselje Kršan (238 stanovnika – 2011. g.), ujedno i sjedište općine Kršan (2.951 stanovnika – 2011. g.). Naselje se razvilo oko srednjovjekovnog kaštela.



S ceste D64 skrenuli smo na cestu Ž5081 koja vodi u Nedešćinu, i nakon pedesetak metara s desne strane nalazi se mali parking gdje smo parkirali auto. Od parkinga smo krenuli na usku asfaltiranu cestu koja se lagano uspinje i nakon nekih 400 metara stigli do Kršanskog kaštela.



Kršanski kaštel ili Stari grad Kršan prvi se put spominje 1274. godine kao Castrum Carsach, kada dolazi pod vlast Pazinske knežije. Do tada je bio pod vlašću akvilejskih patrijarha.



Među mnogobrojnim vlasnicima kaštela, najpoznatiji je plemić Andrija Kršanski, koji je bio pazinski kapetan od 1488. do 1500. godine u Pazinskoj grofoviji. Zanimljivo je spomenuti feudalca Giorgia iz Kršana. On je bio ozloglašeni razbojnik, a uhićen je u 26. lipnja 1600. godine i odveden u Kopar gdje je osuđen na smrt utapanjem zbog mnogobrojnih razbojništva i ubojstava. Posljednji vlasnik kaštela bio je grof Giuseppe Tonetti. On je bio poznat kao Crveni grof jer je bio ljevičar i pomogao je organizirati ustanak labinskih rudara koji su osnovali Labinsku republiku. 1940. godine, dok je grof bio u zatvoru, kaštel je potpuno izgorio.



Sredinom 19. stoljeća u kaštelu je pronađen prijepis Istarskoga razvoda, pravnog dokumenta koji opisuje i uređuje međe između pojedinih istarskih općina, tj. između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog kneza i predstavnika Mletačke republike. Napisan je na hrvatskom jeziku, glagoljicom.



S Kršanskog kaštela, koji je danas djelomično obnovljen, pruža se lijep pogled na Čepićko polje i Učku.



Pored kaštela se nalazi župna crkva sv. Antuna opata koja je izgrađena u 17. stoljeću sa zvonikom visokim 22 metara, podignutim 1803. godine.



Nakon razgledavanja, istom smo se cestom vratili do parkinga.



Karta s lokacijom Kršanskog kaštela.


- 21:53 - Komentari (13) - Isprintaj - #

08.05.2019., srijeda

Ljubićeva pećina – prapovijesna nastamba

Sjeverozapadno od Marčane nalazi se više povezanih pećinskih dvorana u jedinstvenu cjelinu, Ljubićevu pećinu. Pećina ima otvor visine oko dvadeset metara, dok je širina oko petnaest metara. Arheološkim istraživanjima su pronađeni koštani alati, kremene i različite oblike keramike koje potječu iz mlađeg kamenog doba (neolitik, 7-3 tisuće godina prije Krista) i brončanog doba (2 tisuće godina prije Krista). Jedan od najznačajnijih pronalaska je jantarni privjesak, koji potječe iz brončanog doba. Među prapovijesnom keramikom pronađen je i jedan ulomak iz 5. stoljeća, tako da se smatra da je pećina služila kao sklonište u doba seobe naroda.



Iz pravca Marčane prema Pinezićima (Ž5118), nakon nekih 400 metara od raskršća s cestom D66 u Marčani, skreće se u desno na usku asfaltiranu cestu i vozi se po njoj do kraja asfalta, gdje ima prostora za parkirati vozilo.



Cestom smo pješke nastavili po makadamu sve do stupa dalekovoda. Iza dalekovoda smo skrenuli desno na put.



Nakon nekih pedesetak metara dolazimo do ponikve.



Ispred ponikve skrećemo lijevo. Prolazimo pored drvene ograde nakon koje se puteljak počinje strmo spuštati u ponikvu.



Nakon što smo prošli suhozid, vegetacija se naglo mijenja, od Mediteranske makije u vlažni ambijent pun paprati.



Kada smo se spustili, na samom dnu ugledali smo ulaz u Ljubićevu pećinu, jednu od najvećih na području Puljštine, tj južne Istre.



Obišli smo najveću središnju dvoranu i manju dvoranu koja se nalazi na lijevoj strani.



S desne strane središnje dvorane nalazi se još jedan otvor u koji nismo ulazili jer je strm i nepristupačan, a izgleda mi kao ulaz u tajni podzemni svijet.



Karta s lokacijom Ljubićeve pećine.



Dužina rute 250 m.


- 20:46 - Komentari (20) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

< svibanj, 2019 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Prosinac 2019 (2)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (5)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (4)
Travanj 2019 (5)
Ožujak 2019 (4)
Veljača 2019 (4)
Siječanj 2019 (5)
Prosinac 2018 (4)
Studeni 2018 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Karta s lokacijama i rednim brojevima izleta

E-mail

Popis izleta