Sjeverozapadno od Marčane nalazi se više povezanih pećinskih dvorana u jedinstvenu cjelinu, Ljubićevu pećinu. Pećina ima otvor visine oko dvadeset metara, dok je širina oko petnaest metara. Arheološkim istraživanjima su pronađeni koštani alati, kremene i različite oblike keramike koje potječu iz mlađeg kamenog doba (neolitik, 7-3 tisuće godina prije Krista) i brončanog doba (2 tisuće godina prije Krista). Jedan od najznačajnijih pronalaska je jantarni privjesak, koji potječe iz brončanog doba. Među prapovijesnom keramikom pronađen je i jedan ulomak iz 5. stoljeća, tako da se smatra da je pećina služila kao sklonište u doba seobe naroda.
Iz pravca Marčane prema Pinezićima (Ž5118), nakon nekih 400 metara od raskršća s cestom D66 u Marčani, skreće se u desno na usku asfaltiranu cestu i vozi se po njoj do kraja asfalta, gdje ima prostora za parkirati vozilo.
Cestom smo pješke nastavili po makadamu sve do stupa dalekovoda. Iza dalekovoda smo skrenuli desno na put.
Nakon nekih pedesetak metara dolazimo do ponikve.
Ispred ponikve skrećemo lijevo. Prolazimo pored drvene ograde nakon koje se puteljak počinje strmo spuštati u ponikvu.
Nakon što smo prošli suhozid, vegetacija se naglo mijenja, od Mediteranske makije u vlažni ambijent pun paprati.
Kada smo se spustili, na samom dnu ugledali smo ulaz u Ljubićevu pećinu, jednu od najvećih na području Puljštine, tj južne Istre.
Obišli smo najveću središnju dvoranu i manju dvoranu koja se nalazi na lijevoj strani.
S desne strane središnje dvorane nalazi se još jedan otvor u koji nismo ulazili jer je strm i nepristupačan, a izgleda mi kao ulaz u tajni podzemni svijet.