Na cesti D64, koja povezuje Pazin i Voziliće, nalazi se naselje Kršan (238 stanovnika – 2011. g.), ujedno i sjedište općine Kršan (2.951 stanovnika – 2011. g.). Naselje se razvilo oko srednjovjekovnog kaštela.
S ceste D64 skrenuli smo na cestu Ž5081 koja vodi u Nedešćinu, i nakon pedesetak metara s desne strane nalazi se mali parking gdje smo parkirali auto. Od parkinga smo krenuli na usku asfaltiranu cestu koja se lagano uspinje i nakon nekih 400 metara stigli do Kršanskog kaštela.
Kršanski kaštel ili Stari grad Kršan prvi se put spominje 1274. godine kao Castrum Carsach, kada dolazi pod vlast Pazinske knežije. Do tada je bio pod vlašću akvilejskih patrijarha.
Među mnogobrojnim vlasnicima kaštela, najpoznatiji je plemić Andrija Kršanski, koji je bio pazinski kapetan od 1488. do 1500. godine u Pazinskoj grofoviji. Zanimljivo je spomenuti feudalca Giorgia iz Kršana. On je bio ozloglašeni razbojnik, a uhićen je u 26. lipnja 1600. godine i odveden u Kopar gdje je osuđen na smrt utapanjem zbog mnogobrojnih razbojništva i ubojstava. Posljednji vlasnik kaštela bio je grof Giuseppe Tonetti. On je bio poznat kao Crveni grof jer je bio ljevičar i pomogao je organizirati ustanak labinskih rudara koji su osnovali Labinsku republiku. 1940. godine, dok je grof bio u zatvoru, kaštel je potpuno izgorio.
Sredinom 19. stoljeća u kaštelu je pronađen prijepis Istarskoga razvoda, pravnog dokumenta koji opisuje i uređuje međe između pojedinih istarskih općina, tj. između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog kneza i predstavnika Mletačke republike. Napisan je na hrvatskom jeziku, glagoljicom.
S Kršanskog kaštela, koji je danas djelomično obnovljen, pruža se lijep pogled na Čepićko polje i Učku.
Pored kaštela se nalazi župna crkva sv. Antuna opata koja je izgrađena u 17. stoljeću sa zvonikom visokim 22 metara, podignutim 1803. godine.
Nakon razgledavanja, istom smo se cestom vratili do parkinga.