Albert Einstein strastveno je udvarao svojoj prvoj supruzi Milevi Marić, protivno željama obitelji, i njih dvoje imali su turbulentan, ali intelektualno bogat odnos koji su zabilježili za potomstvo u svojim pismima. Einsteinova i Milevina ljubavna pisma inspirirala su kratki film Moja mala vještica i nekoliko kritičkih ponovnih procjena Einsteinovog života i Milevina utjecaja na njegovu ranu misao. Neki povjesničari čak sugeriraju da je Mileva - koja se također školovala u fizici - doprinijela Einsteinovom ranom radu, tvrdnja koja je žestoko osporavana i, čini se, slabo potkrijepljena.

Pisma - napisana između 1897. i 1903., a otkrivena tek 1987. - otkrivaju mnoštvo prethodno nepoznatih detalja o Milevinom braku. Dok je kontroverza oko Milevinog utjecaja na Einsteinove teorije bjesnila među akademicima i gledateljima kontroverznog PBS-ovog dokumentarca Einsteinova žena, skandalozna osobna stavka u pismima dobila je puno bolju medijsku pozornost. Kako se Einsteinov i Milevin odnos pogoršavao, a oni su pokušavali sve popraviti zbog svoje djece, ujak pacifist napisao je jeziv popis "uvjeta", u kratkim crtama, koje njegova supruga mora prihvatiti po njegovom povratku. Lists of Note ih prepisuje iz biografije Waltera Isaacsona Einstein: Njegov život i svemir:

UVJETI

A. Pobrinut ćete se:

1. da moja odjeća i rublje budu u dobrom redu;

2. da ću redovito dobivati svoja tri obroka u svojoj sobi;

3. da moja spavaća soba i radna soba budu uredne, a posebno da moj stol ostane samo za moju upotrebu.

B. Odreći ćete se svih osobnih odnosa sa mnom ukoliko nisu potpuno potrebni iz društvenih razloga. Konkretno, odreći ćete se:

1. mog sjedenja kod kuće s vama;

2. mojih izlazaka ili putovanja s vama.

C. U odnosima sa mnom poštivat ćeš sljedeće točke:

1. nećeš očekivati nikakvu intimnost od mene, niti ćeš me na bilo koji način prekoravati;

2. prestat ćeš razgovarati sa mnom ako to zatražim;

3. odmah ćeš napustiti moju spavaću sobu ili radnu sobu bez prosvjeda ako to zatražim.

D. Obvezuješ se da me nećeš omalovažavati pred našom djecom, ni riječima ni ponašanjem.

Iako je možda nepravedno suditi o cjelokupnom karakteru nekoga po njegovim najočitijim nedostacima, ne postoji način da se ovo pročita bez jeze. Iako je Einstein pokušao sačuvati brak, nakon što su se zauvijek razišli, nije dugo oplakivao Milevin gubitak. Manjit Kumar nam u knjizi Quantum: Einstein Bohr i Velika debata o prirodi stvarnosti govori da iako je „Mileva pristala na njegove zahtjeve i Einstein se vratio“:

Nije moglo trajati. Krajem srpnja, nakon samo tri mjeseca u Berlinu, Mileva i dječaci vratili su se u Zürich. Dok je stajao na platformi mašući na rastanku, Einstein je plakao, ako ne za Milevom i uspomenama na ono što je bilo, onda za svoja dva sina koji su odlazili. Ali u roku od nekoliko tjedana sretno je uživao živeći sam „u svom velikom stanu u nesmanjenom miru“.

Einstein je jako cijenio svoju samoću. Još jedna primjedba pokazuje njegove poteškoće s osobnim odnosima. Iako se na kraju zaljubio u svoju rođakinju Elsu i konačno se razveo od Marić kako bi se njome oženio 1919., i taj je brak bio problematičan. Elsa je umrla 1936. ubrzo nakon što se par preselio u SAD. Nedugo nakon njezine smrti, Einstein će napisati: „Izuzetno sam se dobro navikao na život ovdje. Živim kao medvjed u svojoj jazbini... Ova medvjeđa samoća dodatno je pojačana smrću moje drugarice, koja je bila bolja s drugim ljudima nego ja.“

Einsteinovi osobni neuspjesi mogli bi proći bez puno komentara da nisu, poput svog heroja Gandhija, uzdignuti na status „svjetovnog sveca“. Ipak, upravo su osobne nedosljednosti, slabosti i sitni, čak i nevjerojatno bešćutni trenuci ono što živote toliko poznatih ličnosti čini uvjerljivima, iako i zbunjujućima. Kao što kaže Einsteinov stručnjak John Stachel: „Previše je idola napravljeno od Einsteina. On nije idol - on je čovjek, i to je puno zanimljivije.“