OPSA blog

U Splitu, u utorak 3. lipnja 2008. s počekom u 13 sati u Info zoni, Jerina 1 održat će se tribina pod nazivom „Hrvatska i NATO“ koju zajednički organiziraju Odbor mladih Atlantskog vijeća Hrvatske i Informativni centar za mlade Info zona iz Splita.

Predviđeni govornici na tribini su Zvonimir Mahečić, vanjski suradnik Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu i Dražen Hrastić, Misija RH pri NATO-u u Bruxellesu koji će govoriti o analizi troškova i koristi članstva Hrvatske u NATO-u te o načinu djelovanja i mirovnim operacijama NATO-a. Raspravu će moderirati Ivana Didak iz Odbora mladih Atlantskog vijeća Hrvatske.

Zemlje članice Euro- Atlantskog partnerskog vijeća i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi, uz potporu Ujedinjenih nacija, zajedno su organizirali konferenciju u sjedištu NATO-a u Bruxellesu koja ispituje jačanje uloge regionalnih organizacija u odgovoru na globalne prijetnje uzrokovane proliferacijom, nelegalnom prodajom i upotrebom lakog i malokalibarskog naoružanja (SALW).
Stotinjak stručanjaka razmjenjuju mišljenja oko buduće suradnje i prmocanja najbolje prakse unutar UN-ovog programa za akciju preveniranja, iskorijenjivanja i zaustavljanja širenja SALW-a u svim pogledima.



“Barem 300 tisuća života izgubljeno je zbog oružanog nasilja, milijun ih je ozlijeđeno a nebrojeni su traumatizirani. Otprilike 60 posto lakog i malokalibarskog naoružanja je u rukama civila”, rekla je na konferenciji NATO-iva zamjenica tajnika za regionalne, ekonomske i sigurnosne poslove Aurelia Bouchez.

Bouchez je naglasila potrebu najšire moguće suradnje između nacija i organizacija kako bi se što bolje odgovorilo na ovu prijetnju. Stoga ovaj pristup objedinjuje civilne i vojne napore te komplementarnost. Regionalne incijative su u tom pogledu ključne u jačanju implementacije UN-ovog programa. One omogućuju regijama da se suoče sa SALW problemom prema njihovim potrebama, te pomažu zemljama u pospješivanju zakona, regulacija i kontrole izvoza.

NATO je izravno uključen u problem s proliferacijom SALW-a u nekoliko operacija, poput onih u Afganistanu i na Kosovu jer, između ostalog, taj problem predstavlja izravnu prijetnju vojnicima.

Delegacija Europske komisije u RH i Informacijski centar Europske unije u Zagrebu nude Vam mogućnost stažiranja na volonterskoj osnovi u trajanju od 30 radnih dana u Informacijskom centru Europske unije, Trg žrtava fašizma 6, 10 000 Zagreb. Nakon završetka stažiranja studenti/-ice dobivaju pisanu preporuku šefa Delegacija Nj.E. Vincenta Degerta.

Pošaljite svoj životopis na adresu:
natasa.besirevic@euic.hr
ili nazovite broj telefona: 01/ 4500 117

Europska unija očekuje da snage NATO-a na Kosovu ostanu još pet godina zajedno s policijskim snagama EU-a koje će stići krajem ove godine, objavilo je jučer slovensko predsjedništvo EU-a.

Slovenski premijer Janez Janša očekuje da će povlačenje pripadnika NATO-ove mirovne misije na Kosovu (KFOR) biti postupno.

"KFOR će najvjerojatnije postupno smanjivati broj pripadnika, no ostat će tamo iduće tri, četiri ili pet godina", izjavio je Janša francuskoj televiziji France 24 u intervjuu koji će biti emitiran danas.

U Dubrovniku je jučer održana tribina o NATO-u i regionalnoj suradnji koju su u sklopu projekta "Bolje pakt nego rat" organizirale udruge IDEMO - Instituta za demokraciju i Transparency International - Hrvatska.

Na tribini su govorili Vivien Walker, zamjenica američkoga veleposlanika u Hrvatskoj, predsjednik HHO-a Ivo Banac i Nebojša Čagarović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Podgorici.

Cilj tribine je analiza utjecaja NATO-a na sigurnost u regiji, odnosno utjecaja na uklanjanje postojećih i stvaranje mogućih novih opasnosti te utjecaja na suradnju država u regiji i njihovu sigurnost.

Istaknuto je kako NATO na taj prostor u prvom redu donosi sigurnost, koja je dio sigurnosti toga velikog saveza u kojem sudjeluju gotovo sve europske demokracije.

Kako je rekao Ivo Banac, kad se govori o regionalnoj suradnji, to pretpostavlja da će neke od zemalja koje još nisu na pragu ulaska u NATO, poput Hrvatske, ipak biti na tom putu i da će u svim zemljama koje pristupe NATO-u vojna situacija biti na razini zapadnih demokracija. Tu nema nikakve mogućnosti međusobnih sukoba, ustvrdio je.

Komentirajući protivljenje određenih krugova ulasku Hrvatske u NATO, Banac je kazao kako taj način razmišljanja mora povezati s nekim potpuno nerelevantnim tendencijama koje nas vraćaju u neko drugo vrijeme, neku drugu državu i neke druge vanjske politike.

"Upravo je suradnja u regiji jamac sigurnosti na ovim prostorima, ali je i dugoročan projekt koji se ne može ostvariti nijekanjem neovisnosti Kosova ili Crne Gore, što je tendencija u Srbiji, niti revidiranjem prošlosti, poput najnovijih izjava srbijanskog ministra Vuka Jeremića. Suradnja mora biti demokratska i širiti sve što će ovaj prostor učiniti sigurnim dijelom Europe", naglasio je Ivo Banac.

Hrvatska je postigla izvanredan uspjeh na putu prema EU i u skoroj budućnosti postat će članicom Unije, izjavio je u jučer u Zagrebu delegirani ministar za europska pitanja Velikog Vojvodstva Luksemburga Nicolas Schmit nakon susreta s hrvatskim ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem.

"Hrvatska je do sada postigla izvanredan uspjeh u procesu približavanja Europskoj uniji ... Budite sigurni da će Luksmburg nastaviti podržavati Hrvatsku i da će ona u skoroj budućnosti postati članicom EU-a", rekao je u izjavi za novinare Schmit.

Ministar Schmit, koji je u posjetu Hrvatskoj, dodao je da Luksemburg podupire svako nastojanje da se EU proširi kao i da Hrvatska postane članicom i Europske unije i NATO-a.

Hrvatska i Luksemburg imaju vrlo slična stajališta glede toga što je još potrebno učiniti za proširenje EU-a i također za pristupanje Hrvatske Uniji, istaknuo je Schmit.

Jandroković je zahvalio Schmitu na "vrlo snažnoj i kontinuiranoj potpori".

"Puno puta smo se osvjedočili da postoji ta potpora u vrlo važnim trenucima za Hrvatsku", kazao je u izjavi za novinare.

Ministar Jandroković predstavio je cilj RH da u 2009. godini zatvori pregovore.

Ministar Schmit potvrdio je da se prvi put spominju konkretni datumi za dovršenje hrvatskih pristupnih pregovora te je iznio stav Luksemburga kako se radi o realnoj mogućnosti uz zadržavanje postojećeg dobrog ritma pregovora.

Što se tiče bilateralnih odnosa, Jandroković je rekao da je tijekom razgovora konstatirano da su oni jako dobri i bez otvorenih pitanja te da "postoji želja za unapređenjem odnosa na svim područjima".

Hrvatska je vrlo zadovoljna izravnim ulaganjima iz Luksemburga, koja u proteklih petnaestak godina dosežu oko milijarde eura, kazao je.

Jandroković i njegov gost razgovarali su i o situaciji na području jugoistočne Europe.

"Dijelimo vrlo slične stavove. Želimo vidjeti mir, stabilnost i prosperitet i u tom dijelu Europe i sa svoje strane i Hrvatska i Luksemburg učinit će sve što je potrebno da bi se ti ciljevi ostvarili", istaknuo je hrvatski ministar.

Luksemburg značajnim sredstvima, ukupno gotovo milijun eura, pomaže u razminiranju Hrvatske. Tijekom susreta Jandrokovića i Schmita vrijednom je ocijenjena i suradnja s luksemburškom Vladom u programima pomoći koji se odnose na prijenos znanja i iskustva u javnom sektoru u području bankarstva, financija, osiguranja, pravosuđa i uprave.

Mario Zubović primio luksemburškog delegiranog ministra Nicholasa Schmita

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Mario Zubović primio je jučer u posjet delegiranog ministra za europska pitanja Velikog Vojvodstva Luksemburga Nicholasa Schmita.

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Mario Zubović osvrnuo se na prošlogodišnje parlamentarne izbore u Hrvatskoj, konstituiranje novog saziva Sabora, a informirao je gosta i o zastupljenosti pojedinih stranaka u Hrvatskom saboru.

Podsjetio je na najvažnije vanjskopolitičke ciljeve za Hrvatsku, pristupanje Europskoj uniji i NATO-u, kazavši kako očekuje da će pregovori s EU biti dovršeni do kraja 2009. godine. Mario Zubović naglasio je kako Hrvatski sabor ima iznimno važnu ulogu u cjelokupnom procesu pregovora s EU, a podsjetio je i na veliki broj zakona koje Sabor mora donijeti, a odnose se na usklađivanje sa zakonodavstvom Unije.

Ministar Schmit podržao je Hrvatsku na njezinom putu prema Europskoj uniji, posebno istaknuvši važnost reformi koje je Hrvatska napravila za unapređenje demokracije. U nastavku je bilo riječi i o aktualnom stanju u regiji s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu te položaj Hrvata koji žive u toj zemlji.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) uputila je danas tim od 14 pripadnika sustava za zaštitu i spašavanje iz vode na NATO-ovu Međunarodnu vježbu zaštite i spašavanja "UUSIMAA 2008.", koja se od 31. svibnja do 5. lipnja održava u okolici Helsinkija u Finskoj.
Vježbu organiziraju civilne strukture NATO-a i države Partnerstva za mir.

Republike Hrvatska od 2001. sudjeluje na svim takvim NATO-ovim vježbama, a dvije takve vježbe održane su u Hrvatskoj - 2002. "Kroćenje zmaja" u Makarskoj i 2007. "IDASSA" u Zadru.

Međunarodna vježba zaštite i spašavanja "UUSIMAA 2008." organizira se i provodi u cilju unapređenja suradnje i koordinacije zemalja članica NATO-a i Partnerstva za mir radi uvježbavanja postojećih procedura nacionalnih civilnih i vojnih struktura te suradnje država za pripravnost, odgovor i upravljanje u slučaju velikih nesreća i katastrofa.

Posebno se naglašava uloga NATO-a i Partnerstva za mir te suradnja među zemljama članicama u aktivnostima vezanim uz civilne ugroze.

Tajnik Kabineta ravnatelja DUZS-a Damir Čemerin izjavio je Hini da je hrvatski tim sastavljen od pripadnika interventne ronilačke postrojbe civilne zaštite i djelatnika DUSZ-a, a na NATO-ovoj međunarodnoj vježbi sudjeluje sa timovima iz još 24 države.

Čemerin je naglasio da za hrvatski tim vježba predstavlja izazov kako bi pokazao svoje logističke mogućnosti. Hrvati sa sobom u pet kombija voze ronilačku opremu, šatore i drugu logističku opremu, kao i čamac.

Na putu do Helsinkija hrvatskom timu pridružit će se timovi iz BiH i Slovenije.

U zagrebačkoj vojarni "Croatia" svečano je danas ispraćeno 95 pripadnika 1. hrvatskog kontigenta u misiju UNDOF na Golansku visoravan, kamo odlaze u sklopu austrijskog kontingenta.

Pripadnici kontingenta, među kojima su i dvije žene, za nekoliko će dana otputovati na Golansku visoravan - gdje će šest mjeseci biti između sirijskih i izraelskih snaga u okviru misije UNDOF koja tamo djeluje još od 1974. godine.

Svečanom ispraćaju danas su, uz obitelji pripadnika kontingenta, nazočni bili predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OS RH Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i predsjednik Vlade RH Ivo Sanader.

Pozdravivši pripadnike Prvog hrvatskog kontingenta, predsjednik Vlade Ivo Sanader rekao je da smo od zemlje primateljice pomoći UN-a postali zemlja koja aktivno sudjeluje u mirovnim misijama te da od tog vremena do danas nije prošlo puno. Naglasio je da je RH danas nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a te da sudjeluje u velikom broju mirovnih misija UN-a i NATO-a. Istaknuo je da mu je posebno drago što su za hrvatske vojnike pristanak dale i izraelska i sirijska strana te da će se Hrvatska i dalje zauzimati za mir u svijetu.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić napomenuo je kako danas, na Međunarodni dan mirovinih misija UN-a, prvi put ispraćamo postrojbu, razine satnije, u jednu takvu mirovnu misiju te da to pokazuje kako RH povećava svoju aktivnost u međunarodnom izvođenju mirovnih operacija. U tom kontekstu treba promatrati hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a te buduće članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, ocijenio je Mesić.

Sudjelovanje u mirovnim misijama u okviru UN-a i drugih međunarodnih organizacija kao i drugi načini hrvatskog angažiranja na području međunarodne sigurnosti usmjereni su na jačanje sigurnosti i stabilnosti Europe i Hrvatske, rekao je Mesić. Naglasio je da je sigurnost u današnjem globaliziranom svijetu nedjeljiva i događaji na jednoj strani globusa zahvaćaju zemlje na drugoj strani. "U takvom dinamičnom okruženju Hrvatska se, radi vlastite sigurnosti, mora nastaviti angažirati u stabilizaciji kriznih područja u svom neposrednom okruženju, ali i šire. To ne radimo sami, već sa saveznicima i partnerima, koji s nama dijele iste vrijednosti i interese, a to je postizanje dugoročne stabilnosti i sigurnosti", ocijenio je Mesić.

Prvi hrvatski kontingent u misiji UNDOF ispratili su prigodnim riječima i predsjednik Sabora Luka Bebić, ministar obrane Branko Vukelić te načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Josip Lucić.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer namjerava s glavnim tajnikom UN-a, Ban Ki-moonom razmotriti buduću podjelu zadataka na Kosovu nakon što tamo u lipnju na snagu stupi novi ustav, rekao je u srijedu glasnogovornik glavnog tajnika NATO-a.

Glasnogovornik James Appathurai je rekao "u NATO-u žele da budu jasne uloge i odgovornosti, kako bi oni koji jamče mir i sigurnost na Kosovu znali što im je činiti".

Kosovska Vlada htjela je da EU preuzme policijske dužnosti nakon što je Kosovo proglasilo neovisnost u veljači. Međutim, budući da ga nisu priznale Srbija ili Rusija, koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, Vijeće sigurnosti nije prebacilo policijski mandat s postojećih UN-ovih snaga na europske - EULEX .

Ban Ki-Moon oklijeva zbog pritisaka Rusije, stalne članice Vijeća sigurnosti i Srbije koje se protiv neovisnosti Kosova.

Glasnogovornik NATO-a je naglasio da KFOR, UN i EU "moraju znati kako odgovorno djelovati da bi imali dovoljno autoriteta i načina učinkovito voditi misiju".

"Ne želimo da se KFOR nađe u prvim linijama, KFOR nije policijska snaga i ne bi trebao preuzimati policijske zadatke", upozorio je glasnogovornik NATO-a.

Dan nakon razgovora s De Hoop Schefferom, Ban Ki-moon će u četvrtak razgovarati s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javierom Solanom o "rekonfiguraciji" UN-ove misije.

Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u trebao bi u zemljama članicama NATO-a biti ratificiran do proljeća 2009., a svakako prije slijedećeg NATO summita na kojem će Hrvatska postati punopravna članica, objavio je u jučer u Zagrebu zastupnik u Hrvatskom saboru i voditelj saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a (NATO PA), Krešimir Ćosić.

Zastupnik Ćosić ne očekuje da će neka članica usporavati ratifikaciju iz političkih razloga, ali teškoće mogu zadati inače složena procedura, primjerice u nizozemskom parlamentu, ili izbori u pojedinim članicama kao što su Sjedinjene Države.

Ćosić je na konferenciji za novinare izvijestio o rezultatima proljetnog zasjedanja PS-a u Berlinu na kojem je Hrvatska, nakon dobivanja pozivnice za članstvo u travnju u Bukureštu, prvi put sudjelovala u radu Stalnog odbora NATO PA, tijela koje upravlja radom Skupštine.

Po Ćosićevim riječima, Stalni odbor će nadzirati ratifikaciju protokola koja će u članicama početi na jesen ove godine i završiti u rano proljeće 2009.

Prvo izvješće o tome odbor će podnijeti Skupštini na jesenskom zasjedanju u studenome, u španjolskoj Valenciji.

U svakom slučaju, naglasio je Ćosić, proces ratifikacije protokola bit će gotov prije idućeg summita NATO-a u travnju, u njemačkom Kehlu i francuskom Strasbourgu, a na kojem će Hrvatska i Albanija postati punopravne članice.

Nakon toga će Hrvatska, koja trenutno ima status pridružene članice NATO PA-a, imati pet umjesto dosadašnja tri predstavnika u Skupštini, što će omogućiti da sudjeluje u radu svih njezinih odbora.

Na zadnjem NATO summitu Ukrajina nije dobila potporu za ulazak u Akcijski plan za članstvo (MAP) i time je na neko vrijeme odgođen put Ukrajine prema članstvu Saveza. Razlog izostanka potpore nije neslaganje država članica NATO-a s potencijalnim članstvom Ukrajine, nego snažno protivljenje Rusije. Rusija pokušava povratiti svoj status super sile, ali nažalost, to još jedanput čini namećući svoju politiku prijetnjama i ucjenama kojima su neke članice NATO-a podlegle u želji za dobrim odnosima. Međutim, teško je vjerovati kako će Rusija gestu privremene odgode prihvatiti, jer ruska vanjska politika jasno iskazuje potrebu za dominacijom nad svojim susjedima. Upravo ruske prijetnje pokazuju kako NATO kao savez itekako ima ulogu i potrebu. Pitanje je kako bi se čelnici Rusije ponašali i što bi sve tražili kada zapadno od sebe ne bi imali veliki Savez.

Ukrajinski čelnici razumljivo žele pridružiti svoju zemlju NATO-u kako bi povećali sigurnost svoje zemlje, posebno u kontekstu odnosa sa svojim susjedom – Rusijom.
NATO je po osnutku najviše značio malim zemljama Europe koje su svoj razvoj osiguravale uz pomoć sigurnosnih garancija Saveza. Vremena se po svemu sudeći nisu previše promijenila. Ukrajina treba članstvo u NATO-u kako bi povećala svoju sigurnost, kao što su 1949. sigurnost u NATO-u pronašli Norveška i Island. NATO s druge strane treba Ukrajinu u svom članstvu jer je težnja Ukrajine za članstvom u Savezu opravdana i sukladna odredbama Sjevernoatlantskog ugovora. Osim toga, daljnje širenje NATO-a širi zonu sigurnosti i povećava kapacitete Saveza.

Partnerstvo s Rusijom izuzetno je važno za Europu, ali suradnja i partnerstvo ne mogu i ne smiju biti uvjetovani tako da jedna zemlja pa bila to i Rusija blokira težnje druge suverene države članice UN-a za članstvom u Savezu osnovanom u skladu s poveljom UN-a. Ruski pritisci ukazuju na daljnju potrebu osnaženja i širenja NATO-a, a sve dokle postoje suverene zemlje Europe koje slobodnom voljom žele u članstvo NATO-a, vrata Saveza trebaju i dalje ostati otvorena.

Denis Avdagić

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) pokrenula je novi bilten pod nazivom Euroatlantski tjednik. Bilten će izlaziti jednom tjedno, a obuhvaćat će teme vezane uz euroatlantske integracije. Do sada su izašla tri broja biltena, a sve veći broj primatelja govori da za ovakav prilog postoji interes.

Bilten se distribuira u tiskanom i elektronskom obliku, a kako bi se prijavili za primanje biltena putem e-pošte dovoljno je u formular upisati adresu na koju želite primati bilten. Formular za prijavu nalazi se na Internet stranicama OPSA-e, ispod lijevog izbornika.

U srijedu, 4. lipnja na Fakultetu političkih znanosti, u prostorijama seminara V (IV. kat) u 12 sati održat će se prezentacija programa stažiranja u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.

Direktorica Odjela za programe stažiranja A. Hett tom prigodom će studentima i diplomantima ponuditi stipendije za 6-mjesečno i jednogodišnje stažiranje u Bruxellesu, u sjedištu NATO-a. Mali broj primljenih studenata ili diplomanata imat će priliku raditi u područjima obrambenog investiranja, obrambene politike i planiranja, izvršne uprave, NATO-ovog ureda za sigurnost, operacija, političkih poslova i sigurnosne politike te u javnoj diplomaciji.
Ponuđeno je 40 pozicija godišnje u dvije grupe: šestomjesečne pozicije počinju u ožujku i traju do rujna 2009., a stažisti dobivaju 600 eura mjesečno.

Italija bi mogla po prvi puta poslati neke od svojih 2.500 vojnika raspoređenih u Afganistanu u područja gdje vlada prijetnja talibana, na jugu te zemlje ako to NATO bude tražio, potvrdio je u ponedjeljak talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini.

"Biti ćemo spremni za raspoređivanje naših postrojbi u drugim dijelovima Afganistana ako nas to zatraže", rekao je ministar novinarima po dolasku u Bruxellesu na sastanak sa svojim europskim kolegama.

On je odgovarao na pitanje o mogućem slanju talijanskih vojnika, koji se trenutačno nalaze na zapadu Afganistana, u područje sukoba s talibanima, na jug i istok zemlje.

"Ne znam da li će nas to tražiti, ali bih volio da se Italija svrsta uz druge saveznike NATO-a", naglasio je, dok je službeni Rim do sada odbacivao tu mogućnost.

Nekoliko sati kasnije, nakon burnih reakcija koje su u Italiji izazvale njegove izjave, Frattini je naglasio da nije rekao da će se tamo rasporediti za stalno.

On je dodao da će oni pokušati ispuniti traženja NATO-a, ako ona ne prelaze njihove mogućnosti. Šef talijanske diplomacije je također demantirao povlačenje talijanskih postrojbi.

Od rujna 2006. zapovjedništvo ISAF-a traži od Italije, Španjolske i Njemačke da ukinu ograničenja u vezi korištenja njihovih snaga u područjima sukoba na jugu zemlje, za što su se zalagale i SAD i Velika Britanija, ali bez uspjeha.

U ponedjeljak poslijepodne je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer primio talijanskog ministara vanjskih poslova i tom prilikom najavio svoj posjet Rimu krajem lipnja kada će razgovarati s premijerom Silvijom Berlusconijem.

Predsjednik Ukrajine Viktor Juščenko rekao je jučer u Ottawi kako se nada da će u prosincu 26 zemalja NATO-a dati njegovoj zemlji status zemlje kandidata za ulazak u savez.

"Nadamo se da ćemo se nakon prosinca pridružiti akcijskom planu radi priključivanja NATO-.u ", rekao je Juščenko u govoru u kanadskom parlamentu, prvog dana trodnevnog službenog posjeta Kanadi.

Na summitu u Bukureštu u travnju, NATO je obećao Ukrajini priključenje, ali je zbog nepostizanja konsenzusa odbio Ukrajini i Gruziji odmah dati taj status.

Ministri vanjskih poslova NATO-a se trebaju ponovno sastati u prosincu kako bi razmotrili napredak Kijeva prije njegovog mogućeg primanja u Akcijski plan za članstvo (MAP), koji je posljednja etapa, ali bez jamstava prije ulaska u NATO.

U Ottawi je Juščenko dobio podršku kanadskog premijera Stephena Harpera za kandidaturu njegove zemlje za NATO-ov akcijski plan.

"Kao što sam već rekao u Bukureštu, nije na strancima izvan Saveza da donose tu odluku", rekao je Harper jasno aludirajući na Rusiju, koja se otvoreno protivi novom proširenju NATO-a.

Pristup Ukrajine u predvorje NATO-a podržavaju Sjedinjene Države, a neke europske članice, poput Njemačke i Francuske, smatraju ga preuranjenim.

U govoru u parlamentu Juščenko je rekao da njegova zemlja inzistira na ulasku u NATO i EU koje drži ključnima za osiguranje stvarne neovisnosti Ukrajine.

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Stjepan Mesić uputio je čestitku u povodu Dana Oružanih snaga časnicima, dočasnicima, vojnicima, službenicima i namještenicima te čestitao svim pripadnicima Hrvatske kopnene vojske i dan njihove grane, priopćeno je danas iz Predsjednikova ureda.

"U vrijeme kada ispunjavamo posljednje pretpostavke za prijem u punopravno članstvo Sjevernoatlantskog Saveza, s punim zadovoljstvom i s punim pravom mogu istaknuti da su Oružane snage Republike Hrvatske svoje mjesto među najuspješnijim i najmodernijim vojskama svijeta već odavno zaslužile. Najveću ulogu i najveći teret dostizanja zahtijevanih standarda podnijeli ste upravo vi - pripadnici Oružanih snaga RH koji danas, kao i svi oni koji su u proteklih 17 godina stvarali Hrvatsku vojsku - zaslužujete iskrene čestitke", istaknuo je u čestitki predsjednik Mesić.

Naglasio je da "samo dobro organizirana i uvježbana vojska može istovremeno uspješno sudjelovati u mnogobrojnim misijama Ujedinjenih naroda, misiji ISAF u Afganistanu, na mnogim međunarodnim vojnim vježbama, te ujedno izvršavati redovite zadaće očuvanja suvereniteta Republike Hrvatske, obuke, školovanja i usavršavanja svojih pripadnika. Znatnim smanjenjem snaga povećale su se i Vaše obveze i zadaće, no pokazali ste da ste spremni za sve izazove koje donose globalna svjetska kretanja", ocijenio je predsjednik Mesić.

"Završetkom procesa modernizacije i opremanja Oružanih snaga u svojim ćete rukama imati najsuvremenije oružane sustave, vjerujem da je to i poticaj mladim naraštajima hrvatskih vojnika da taj zahtjevan i nadasve častan poziv odaberu kao svoju budućnost. Obveza je države da vam omogući sigurne i dostojne plaće, radne uvjete te pravedan sustav nagrađivanja i promicanja. Od vas očekujem profesionalno izvršavanje zadaća, praćenje suvremenih trendova, usavršavanje i samoprijegor - odlike koje su vas resile svih proteklih godina, poručio je u čestitki pripadnicima Oružanih snaga predsjednik Mesić.

Promaknutim, pohvaljenim i nagrađenim pripadnicima Oružanih snaga predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Stjepan Mesić uputio je posebne čestitke, a svima njima ispunjenje profesionalnih težnji, stoji u priopćenju iz Predsjednikova ureda.

Sporazum o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa između vlada Hrvatske i Crne Gore danas su u zagrebačkom hotelu Regent Esplanade potpisali ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) Damir Trut i pomoćnik ministra unutarnjih poslova Crne Gore Zoran Begović.

Sporazum se odnosi na suradnju u planiranju i provedbi preventivnih mjera za zaštitu od poplava, potresa, požara, radioloških opasnosti te industrijskih i drugih civilizacijskih katastrofa. Također, u međusobnom obavješćivanju o opasnostima, nastanku i posljedicama katastrofa, te međusobnoj pomoći pri zaštiti, spašavanju i uklanjanju posljedica prirodnih i civilizacijskih katastrofa. Sporazum se odnosi i na obrazovanje i osposobljavanje pripadnika civilne zaštite, vatrogasaca te spasilačkih ekipa i stručnjaka za zaštitu i spašavanje te razmjenu znanstvenih i tehničkih podataka i drugih dokumenata važnih za zaštitu od prirodnih i civilizacijskih katastrofa.

Nakon potpisivanja Sporazuma ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Damir Trut novinarima je izjavio da je to početak jedne suradnje, iako Crna Gora i Hrvatska u tom segmentu apsolutno imaju suradnju i dosad.

Ovim bilateralnim ugovorom, rekao je Trut, dvije države uređuju okvire i uvjete suradnje u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa u budućnosti na način da će planirati i provoditi i preventivne mjere zaštite od poplava, potresa, požara otvorenih prostora koji je veliki zajednički problem i velika zajednička briga, radiološke opasnosti te industrijskih i drugih civilizacijskih katastrofa. Istaknuo je da katastrofe nemaju granice, "prelaze bez viza i putovnica" i uvijek se pomoć dijeli između dobrosusjedskih država.

Da bi katastrofe izbjegli, Trut je istaknuo da se Hrvatska i Crna Gora moraju međusobno obavješćivati o svim opasnostima, o njihovom nastanku i posljedicama da bi se zajednički mogli boriti protiv njih.

Kao sljedeći korak najavio je tehnički sporazum gdje će još detaljnije razjasniti sve načine suradnje i operativnog rada u sustavu zaštite i spašavanja između dviju država.

Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Crne Gore Zoran Begović izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem Sporazuma, ističući potrebu da se što prije donesu operativne procedure kako bi se sistemi dviju država što prije stavili u funkciju zaštite i sigurnosti građana.

Naglasio je da je Crna Gora okrenuta europskim i euroatlantskim integracijama i sektor za izvanredne situacije civilne sigurnosti želi tome dati svoj puni doprinos. Istaknuo je da su kao sistem tako i organizirani da mogu pomoći i susjedima i da misli da im je to prioritetni zadatak.

Američki Senat jednoglasno je i bez amandmana usvojio nacrt rezolucije kojom se Republici Hrvatskoj i Republici Albaniji čestita na dobivanju pozivnica i otpočinjanju pristupnih razgovora za članstvo u NATO savezu, te se izražava potpora Senata daljnjem proširenju Saveza, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Rezolucijom američki Senat izričito priznaje povijesni značaj, kao i postignuća koja su dvije zemlje ostvarile proteklih godina dokazavši svoju privrženost zajedničkoj sigurnosti i vrijednostima država članica NATO-a. Uz to Senat izražava snažnu potporu pravodobnom završetku pristupnih procesa Hrvatske i Albanije za članstvo u NATO savezu.

Glavni sponzor rezolucije je senator George Voinovich uz potporu predsjedatelja Odbora za međunarodne odnose senatora Joea Bidena Jr., člana istog Odbora iz reda republikanaca senatora Richarda Lugara, te demokratskog senatora Josepha Liebermana.

Preletima MIG-ova, padobranskim skokovima i za građane otvorenim Taktičko- tehničkim zborom Vojarne "Domobranska" danas je u Karlovcu počela trodnevna proslava Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dana Hrvatske kopnene vojske (HKoV).

Dane su organizirali Ministarstvo obrane i Glavni stožer Oružanih snaga RH, a Danima otvorenih vrata danas su se odazivale organizirane skupine djece, učenika i pojedinačno građani, kojima časnici i dočasnici strpljivo tumače mogućnosti borbene i neborbene opreme svojih bojna i pukovnija.

Građani su zanimanje iskazali i u informacijskom šatoru "Upoznaj NATO", s pregledom uloge NATO-a u postizanju europske i globalne sigurnosti kao i informacijskom šatoru u kojem je predstavljen projekt civilno-vojnog obrazovanja "Kadet".

General Mladen Kruljac, zapovjednik Zapovjedništva HKoV-a, izjavio je za medije da je Vojarna "Domobranska", u sklopu koje je i Zapovjedništvo HKoV-a, primjer kako izgleda neka NATO-ova vojna baza. Na novinarski upit čemu povrh zidova ograde služi razvučena bodljikava žica, kad je nikad nije bilo, odgovorio je: "U vojarni je smješteno Zapovjedništvo HKoV-a, Dom Zapovjedništva, pukovnija Vojne policije, pukovnija veze i dio inženjerijske pukovnije te je žica element sigurnosti po standardu NATO-a. Više ne treba 50 stražara, već 'NATO-ova žica' i kamere".

General Kruljac kazao je da je dio kopnenih postrojba opremljen u skladu s NATO-ovim standardima te da imaju zapadne sustave veze i borbenu opremu čak ako su letjelice ili vozila istočnog podrijetla.

Na Taktičko-tehničkom zboru svoje su mogućnosti predstavile pukovnija veze, pukovnija Vojne policije, satnija za posebne namjene kao najelitnija postrojba, vojno-obavještajna bojna s najsuvremenijom opremom koja je u vojnoj misiji u Afganistanu (ISAF).

Građane posebno zanima bojna nuklearno-biološko-kemijske obrane, pa pionirska bojna inženjerijske pukovnije, zadaća kojih je razminiranje i protu eksplozivno djelovanje. Prikazana je suvremena oprema za pravodobno otkrivanje opasnosti, odnosno za otkrivanje "satnih mehanizama", endoskopsko snimanje nepristupačnih mjesta do razvijene robotike za razno djelovanje.

Prikazno mjesto bojne specijalnog djelovanja, koja nije u sastavu HKoV-a, već pod izravnim zapovijedanjem načelnika Glavnog stožera, ponajviše podsjeća na izletničke i planinarske aktivnosti, jer su njihove zadaće antiterorističke, padobranske ali i planinarske.

Vojno-obavještajna bojna predstavila je i bespilotnu letjelicu s kamerama za video i fotografsko snimanje danju i noću, a njezine nadzorne snimke primaju u zemaljskoj nadzornoj postaji koja može biti i 10 kilometara udaljena od mjesta preleta letjelice.

Sve to građani mogu razgledati danas do 20 i sutra od deset do 20 sati u vojarni u Domobranskoj ulici i na Športsko-rekreacijskom centru "Korana". Sutra će u Domu OS-a "Zrinski" biti održan koncert Orkestra Hrvatske vojske i Klape HRM-a iz Splita, a u srijedu će središnjem događaju na Gradskom stadionu NK Karlovca nazočiti Predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader i predsjednik Sabora Luka Bebić.

Poljskoj je osigurana njemačka potpora u nastojanju da na svom teritoriju ugosti NATO-ov komunikacijski bataljon. Takva podrška dana je u Varšavi nakon razgovora dvojice ministara obrane Bogdana Klicha i Franz Josefa Junga. Takvo pozicioniranje snaga u Europi dovelo bi do značajne raspodjele među zemljama članicama NATO-a kao i do dodatnog sigurnosnog jamstva za zemlje Središnje Europe. Poljska već ima na svom teritoriju smješten Centar za obučavanje združenih snaga u Bydgoszczu kao i Multinacionalne odrede Sjeveroistok u Szczecinu.

Razgovorom između Nijemaca i Poljaka polako se sužava krug oko glavne razlike u mišljenju dviju zemalja oko Ukrajine. Naime, Poljska podupire ukrajinsko približavanje NATO-u dok se Nijemci tome protive. Poljska se nada da će svog susjeda uvjereiti da promjene svoje mišljenje jer NATO ne jamči samo sigurnost već i opstojnost demokracije, poručeno je iz Varšave.

Proljetno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a u Bundestagu u petak je otvorio predsjednik Skupštine Jose Lello, pozivajući sudionike na temeljitu raspravu sigurnosnih izazova koji trenutačno stoje pred NATO-om, najvažniji među kojima su obnova sigurnosti u Afganistanu, misija na Kosovu, te budućnost Sjevernoatlantskog saveza.

- Naši neprijatelji danas su nesigurnost i nestabilnost koji imaju različite izvore poput teritorijalnih i etničkih sukoba, odmetničkih država i međunarodnog terorizma. U tom novom okruženju, NATO ima kolektivnu sigurnosnu ulogu na svim razinama, od razmještanja borbenih i mirovnih snaga do pružanja humanitarne pomoći i pomoći u reformama - rekao je Lello na konferenciji za novinare. Iako je Parlamentarna skupština NATO-a neovisna o NATO-u i nije dio njegova procesa odlučivanja, sve zadaće NATO-a važne su za nacionalne parlamente jer oni su ti koji odobravaju i prate razmještanje snaga u inozemstvu.

NATO-ov parlament bit će i od posebnog značenja u procesu ratifikacije Protokola o pristupanju Hrvatske Sjevernoatlantskom sporazumu u nacionalnim parlamentima članica. Hrvatska na ovom zasjedanju prvi put sudjeljuje u radu Stalnog odbora (Standing Committee) koji upravlja radom Parlamentarne skupštine NATO-a, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. Parlamentarnu skupštinu NATO-a čini 248 parlamentaraca iz svih 26 država članica NATO-a. Na zasjedanju sudjeluju i parlamentarna izaslanstva iz više od 20 zemalja koje nisu članice, uključujući Rusiju, Ukrajinu, Gruziju, Afganistan i Pakistan. Zasjedanju je nazočan i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. Proljetno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a završava u utorak plenarnom sjednicom.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer posjetio je Bugarsku gdje je razgovarao o vrućim temama s područja Balkana. Tom je prilikom ponovio kako će NATo-ove snage ostati na Kosovu gdje će djelovati zajedno s novim snagama Europske unije (EULEX).

"Kada je riječ o Kosovu, jako je važno istaknuti da je KFOR tu bio, jest i ostat će, sukladno mandatu koji mu je povjerilo Vijeće sigurnosti UN-a. To se neće promijeniti", rekao je Scheffer nakon razgovora s bugarskim ministrom vanjskih poslova Ivajlom Kalfinom.


Bugarski predsjednik Parvanov i glavni tajnik Scheffer
Foto: president.bg

Ovo će biti i prilika da se potvrde zaključci iz Bukurešta o suradnji s drugim međunarodnim organizacijama. EULEX će sredinom lipnja zamijeniti civlne snage Ujedinjenih nacija koje su djelovale unutar operacije UNMIK. Imat će oko 2.000 policajaca, sudaca, zatvorskih čuvara i carinika, a podupirat će ih 1.000 kosovskih dužnosnika. Sigurnosnu i vojnu potporu na Kosovu će tako i dalje obavljati NATO, sve dok Vijeće sigurnosti UN-a ne odluči drugačije. Pri tome treba naglasiti da Hrvatska nema svojih snaga u vojnoj akciji KFOR, ali prema nekim najavama hrvatske snage bi mogle sudjelovati u akciji EULEX-a kao rijetka ne-članica Unije. Osim zemalja članica EU-a, u mirovnoj misiji na Kosovu trebale bi sudjelovati SAD, Turska, Švicarska i Norveška i Hrvatska. Zasad nije poznato koliko će točno ljudi činiti hrvatski kontingent, no neslužbeno se doznaje da će najveći broj osoblja, otprilike po 150 ljudi, doći iz Italije, Francuske, Njemačke i Rumunjske, a iz Velike Britanije 50. Međunarodnu civilnu misiju vodit će Nizozemac Peter Feith, a šef misije za vladavinu prava bit će francuski general Yves de Kermabon.


Rasprava na skopskom Bit Pazaru
Foto: V. Obućina

Scheffer je u Sofiji ponovio nadu da će Makedonija riješiti spor oko imena s Grčkom i uskoro se priključiti Albaniji i Hrvatskoj na putu za članstvo. Dodao je da ne postoji izravna NATO-ova uloga u rješavanju spora, ali i da se nada kako će se rješenje naći prije nego kasnije zbog temelja NATO-ove politike otvorenih vrata i važnosti sigurnosti i stabilnosti na Balkanu. Otvorena vrata je naziv prema kojemu je NATO spreman na suradnju i pozivanje u članstvo svake države koja prihvati NATO-ove kriterije. Nakon što je pala vlada u Makedoniji, a nova će biti izabrana na prijevremenim izborima 1. lipnja, nastalo je opet golemo nezadovoljstvo u zemlji, naročito među albanskim stanovništvom. Scheffer s punim pravom ističe potrebu što skorijeg rješenja kako bi se pozivnicom u NATO spriječile daljnje unutrašnje podjele u Makedoniji koje su prošli put dovele zemlju na rub građanskog rata.

Vedran Obućina

Knjiga "Suvremene sigurnosne politike - Države i nacionalna sigurnost početkom 21. stoljeća" autora Siniše Tatalovića, Vlatka Cvrtile i Antona Grizolda predstavljena je danas na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, u nazočnosti predsjednika Republike Stjepana Mesića.
Knjiga je nastala u suradnji zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i ljubljanskog Fakulteta za društvene znanosti, a trojica autora željela su prikazati pojam nacionalne sigurnosti u novom svjetlu novih opasnosti i ugroza.

Govoreći na predstavljanju veleposlanik Misije Republike Hrvatske pri NATO-u Davor Božinović istaknuo je vrijednost ove knjige u novom shvaćanju pojma sigurnosti, koji se promijenio nakon kraja hladnog rata.
Napomenuo je kako je pojam sigurnost teško definirati, naročito u međunarodnim okvirima te da danas moderne države traže najbolje opcije kako zaštiti svoje građane i nacionalne interese. Naglasio je kako to isto traži i Republika Hrvatska.
Predstavivši svoj rad sva trojica autora rekla su kako je dobro da se ovakve teme i dalje razvijaju, te su ukazali na potrebu daljnjeg istraživačkog rada na ovom području, zahvalivši suradnicima i nakladniku na suradnji i pomoći.
Rad trojice profesora - Vlatka Cvrtile i Siniše Tatalovića sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te Antona Grizolda s ljubljanskog Fakulteta za društvene znanosti, predsjednik Republike Mesić ocijenio je značajnim, podsjetivši kako su Tatalović i Crvtila i njegovi savjetnici.
Naglasio je kako se cijeli svijet globalizira, ali i da se globalizira i terorizam u svijetu koji je jedan od najvećih opasnosti modernog svijeta.
Mesić je napomenuo kako se u području sigurnosti zato mora surađivati, naročito među državama koje dijele iste vrijednosti.

Pet mađarskih parlamentarnih stranaka dogovorilo se da dopuste NATO-ovim zrakoplovima korištenje zračnom lukom Pápa. Prvi zrakoplovi Sjevernoatlantskog saveza mogli bi sletjeti na bivšu sovjetsku zračnu bazu, gdje će biti sagrađen i logistički centar, već ove godine.



Mađarska će izglasati novi zakon kako bi se zračna luka razvila u NATO-ovu zračnu bazu. Mađarski ministar obrane Imre Szekeres dobio je dozvolu za projekt i obećanje pet parlamentarnih političkih stranaka da će poduprijeti novi zakon u utorak. Pápa se nalazi u zapadnoj Mađarskoj i bit će strateška zračna baza između Ramsteina u Njemačkoj i Constante u Rumunjskoj.

U prvom je planu da Pápa bude baza za tri C-17 aviona. Radi se o transportnim zrakoplovima koji će prevoziti vojnu opremu, vojnike i humanitarnu pomoć područjima koja su pogođena prirodnim ili industrijskim katastrofama. NATO-ovo osoblje počet će raditi već u srpnju na terenu. Ova zrakoplovna baza djeluje u okviru NATO-ove incijative Strateških zrakoplovnih sposobnosti (SAC) u kojoj sudjeluje nekoliko NATO-ovih zemalja i dvije partnerske zemlje Švedska i Finska, koje su potpisale pismo namjere za zajedničkim financiranjem i djelovanjem tri ili četiri strateška aviona Boeing C-17 Globemaster III. Inače, baza će biti prva takve vrste u kojoj će NATO-ove članice djelovati zajedno.

Dan Oružanih snaga i Dan Hrvatske kopnene vojske središnje će se obilježiti u Karlovcu od 26. do 28. svibnja brojnim sadržajima koje organiziraju Ministarstvo obrane i Glavni stožer OS, najavljeno je danas na tiskovnoj konferenciji u Operativnom središtu Zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske u Karlovcu.



Središnji dio programa održat će se 28. svibnja na stadionu NK Karlovac u nazočnosti vrhovnog zapovjednika predsjednika Stjepana Mesića, premijera Ive Sanadera i predsjednika Sabora Luke Bebića.

Državni tajnik Ministarstva obrane Željko Goršić i zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general Mladen Kruljac najavili su "Dane otvorenih vrata" 26. i 27. svibnja, u sklopu kojih će građanima u nekoliko vojarni i Zapovjedništvu Hrvatske kopnene vojske biti omogućen ulazak u simulacijska središta i informativne šatore. Tamo će moći vidjeti borbenu i neborbenu tehniku svih rodova vojske, te se moći pobliže upoznati s NATO programima i programom za stipendiranje studenata pod nazivom Civilno-vojno školovanje "Kadet".

Po prvi put javnosti će biti predstavljena oprema JANUS i druga oprema na kojoj se za misije osposobljavaju naši mirovnjaci, a koja je potpuno kompatibilna s opremom NATO postrojbi.

Na središnjoj će proslavi 28. svibnja s početkom u 17 sati sudjelovati 16 ešalona svih rodova vojske te ešalon svih ratnih zastava iz Domovinskog rata od Vukovara do Cavtata.

Također će se javnosti predstaviti po prvi put i ešalon hrvatskih vojnika za novu mirovnu misiju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda (UNDOF) na Golanskoj visoravni, rekao je general Kruljac.

Posebno je iz tog programa izdvojio letački program i prikaz borbenih mogućnosti pet MiG-ova, nekoliko helikoptera, te akrobatski padobranski program, što će sve završiti vojničkim grahom za sve sudionike proslave.

Dan oružanih snaga nizom manjih proslava i "Danima otvorenih vrata" bit će obilježen i u vojnim objektima u Zemuniku, Lori, Vinkovcima, Kninu, Slunju i drugdje.

NATO-ov šef je zamoljen u pismu koje su poslali vodeći američki i europski diplomati te akademici, da napravi sve što je u njegovoj moći kako bi ubrzao makedonsku molbu za priključenjem Savezu, prenosi makedonska državna agencija MINA.

»Svako zaustavljanje na putu prema članstvu u NATO-u i Europskoj uniji zaslužnog budućeg člana šalje vrlo neuvjerljivu poruku regiji» stoji u pismu 20 istaknutih europskih i američkih diplomata, akademika i međunarodnih službenika koje je u ponedjeljak poslano čelniku NATO-a Jaap de Hoop Schefferu.

»S obzirom na grčku odbijenicu kompromisu koji je iznio medijator Ujedinjenih nacija za rješavanje spora oko imena, dakle za ime Republika Makedonija (Skopje), koja je uslijedila nakon intenzivnih pregovora do sastanka u Bukureštu, brinemo se da zadovoljavajuće riješenje neće biti postignuto do roka u srpnju», dodano je u pismu.

Naime, NATO je dao rok do srpnja da se riješi spor oko imena, jer će tada pozvane zemlje Albanija i Hrvatska potpisati protokol o priključenju, a to je zadnji vremenski rok kad bi se mogla priključiti i Makedonija.

Među onima koji požuruju rješenje i traže jaču ulogu glavnog tajnika NATO-a su Soren Jessen-Petersen, bivši posebni predstavnik glavnog tajnika i UN-ovog upravitelja za Kosovo te bivšeg specijalnog predstavnika EU-a u Makedoniji; Mort Abramowitz, bivši pomoćnik državnog tajnika SAD-a; Daan Everts, bivši čelnika misije OESS-a na Kosovu; Gerald Knaus, predsjednik Inicijative za europsku stabilnost; Edward P. Joseph, bivši ravnatelj Međunarodne krizne skupine; Mark Leonard, ravnatelj Europskog vijeća za međunarodne odnose; Ivan Krastev, ravnatelj Centra za liberalne strategije; Bill Montgomery, bivši SAD-ov veleposlanik u Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori te drugi.

Ruski stav o ukrajinskom ulasku u NATO se temelji na mitu da je Ukrajina rusko predvorje. Rusija je protiv bliske suradnje između Ukrajine i NATO-a jer se boji da će izgubiti svoj utjecaj na Ukrajinu, rekao je litvanski stalni predstavnik u NATO-u Linas Linkevičius na okruglom stolu u sveučilištu Franko u ukrajinkom gradu Lvovu, 9. svibnja.

Kako izvještava ukrajinski ZIK, litvanski veleposlanik je naglasio da se razgovori između NATO-a i Rusije puno češći nego oni koji se vode između Saveza i Ukrajine.

»Ruska trenutačna politika postavlja puno više pitanja nego što daje odgovora. Još smo uvijek nesvijesni u kojem će se pravcu Rusija kretati i koji će stav zauzeti njihove vođe. Prije nego se priključi NATO-u, Ukrajina će morati dokazati da ima dobre susjedne odnose s Rusijom, kao što je Litva morala učiniti, unatoč činjenici da mnogi sigurnosni rizici dolaze s Istoka, a ne iz NATO-a ili Europe», upozorio je na sastanku litvanski pravnik Petras Auštravičus.

Litvanci smatraju da je vojna parada održana 9. svibnja u Moskvi shvaćena na zapadu da je budući predsjednik Medvedev, uslijed pravničkih struktura, u nemogućnosti zauzeti liberalnije stajalište. «Način na koji je moć prenijeta s Putina na Medvedeva nema ništa zajedničkog s europskom demokracijom. To je više autoritarni kapitalizam jer se zemlja financira kontrolirajući nedemokratske strukture», naglasio je Auštravičus.

"Žene su dale nemjerljiv doprinos pobjedi u Domovinskom ratu, ali i u izgradnji modernih Oružanih snaga", kazala je potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič prilikom sastanka s djelatnicama MORH-a, 19. svibnja. Napomenula je i kako treba razbijati predrasude o ženama kao slabijem spolu, te o vojsci kao ekskluzivno muškoj profesiji, te naglasila da se žene još uvijek rijetko postavljaju na zapovjedne dužnosti, iako je njihov broj u Oružanim snagama relativno visok. Ministar obrane Branko Vukelić je istaknuo kako se za rad žena u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama mogu izreći samo pohvale, te je napomenuo kako će se stvarati još bolji uvjeti za njihov profesionalni razvoj, rad i napredovanje. Ispred pripadnica Ministarstva obrane i Oružanih snaga obratila se brigadirka Mirjam Antolić. Istaknula je kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ima visok udio žena u vojsci, te da one uspješno i profesionalno obavljaju sve zadaće kako u zemlji tako i u mirovnim misijama diljem svijeta.

Nakon što je natporučnica Vlasta Zekulić postala poznata kao rijetka Hrvatica u misiji u Afganistanu, utjecaj žena u vojsci jača, no ne dovoljno. Hrvatska vojska bi tako trebala u svoju strukturu uključiti NATO-ov program Odbora za žene u NATO-ovim snagama (CWINF) koji se brine za izjednačavanje spolova u NATO-u. Taj Odbor ima svoje veliko uporište u Rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1325 “Žene, mir i sigurnost”. Ta rezolucija prepoznaje utjecaj koji rat i sukob imaju na muškarce, žene, dječake i djevojke kao i činjenicu za su žene povijesno bile zapostavljene tijekom mirovnih procesa i stabilizacije nacija. Stoga ta rezolucija poziva na puno i jednako sudjelovanje žena na svim razinama od rane prevencije sukoba do postkonfliktnih obnova, mira i sigurnosti. NATO je rezoluciju objeručke prihvatio i savjetuje svojim članicama da se pridržavaju uputa koje je CWINF izradio. NATO također savjetuje zemljama partnerima koji sudjeluju u NATO-om vođenim operacijama da se pridržavaju uputa o jednakosti spolova u vojnim odredima. Savjeti se dijele u tri glavna područja NATO-ovih vojnih operacija; operacijsko planiranje i operacije, obrazovanje i obučavanje te evaluacija. NATO preporuča i veći udio žena u političkom i civilnom sektoru Saveza, od razine operativaca do razine odlučivanja.

Neki su savjeti iznimno zanimljivi jer pobijaju neke dosadašnje predrasude. Tako primjerice NATO preporuča slanje ženskih snaga i u zemlje čija lokalna kultura ne odobrava žensku prisutnost u vojsci. Takva praksa ne bi trebala biti prepreka za slanje ženskog osoblja. Žene mogu u operacijama imati drugačiji pogled od muškaraca, pa mogu saznati i više informacija od lokalnog stanovništva. Države članice NATO-a trebale bi osigurati obrazovne programe koji će doprinijeti spolnom osviješćivanju, obučavanju o zajedničkom poimanju vrijednosti i nediskriminaciji, kao i procjene utjecaja izjednačavanja spolova na operacijsku učinkovitost pa samim time i uključenju te procjene u evaluaciju NATO operacija.

Vedran Obućina

Kanada želi jačati bilateralne odnose s Hrvatskom i podržava je na putu u EU i NATO, izjavio je jučer u Zagrebu kanadski ministar vanjskih poslova Maxime Bernier nakon susreta s hrvatskim kolegom Gordanom Jandrokovićem. Teme sastanka bili su bilateralni odnosi, proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u te suradnja u multilateralnim okvirima, rekao je novinarima ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. Ukidanje dodatnog obrasca za hrvatske državljane koji se morao ispuniti prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje viza prije ulaska u Kanadu, ministar Jandroković je ocijenio vrlo značajnim.



Zahvalivši ministru Bernieru na čvrstoj kanadskoj podršci hrvatskim aspiracijama da postane članica NATO-a, Jandroković je izrazio nadu i za što skorijom ratifikacijom Protokola o pristupanju u kanadskom parlamentu nakon njegova potpisivanja u srpnju. Ministar Jandroković kazao je i kako Hrvatska očekuje daljnje jačanje gospodarskih odnosa dviju zemalja, koji će se temeljiti na snažnom partnerstvu, kao i povećanje kanadskih investicija u Hrvatsku. Pri tome je posebno pozdravio "Greenfield" investicije poput one "Caristrap of Quebec" u Mihovljanu.

Cijela regija zapadnog Balkana u proteklom je razdoblju zabilježila snažan napredak a to se posebice vidi kroz odluku o primanju Hrvatske i Albanije u NATO, rekla je u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz zamjenica pomoćnika američke državne tajnice Rosemary DiCarlo.

Prenoseći stajališta vlade Sjedinjenih Država, DiCarlo je izrazila očekivanje kako će i Srbija izborom nove vlade izabrati europski put odnosno da će se nastaviti stabilizirati stanje na Kosovu nakon što stupi na snagu njegov novi ustav. Američka dužnosnica je također kazala kako Crna Gora dobro napreduje u provedbi reformi kao i da se nada skorom pronalasku rješenja za ime Makedonije što će omogućiti da i ta zemlja postane članicom NATO-a. Komentirajući stanje u BiH, DiCarlo, zamjenica pomoćnika za europska i euroazijska pitanja, je kazala kako SAD žele da to bude snažna država koja će funkcionirati.

- Naše je stajalište vrlo jasno: podupiremo cjelovitost i teritorijalni integritet nezavisne BiH - kazala je DiCarlo dodajući kako granice BiH ostaju nedodirljive a da se eventualna promjena odnosa među entitetima može dogoditi samo kroz općeprihvaćene promjene Daytonskog ustava. Istaknula je, međutim, kako je izvjesno da će BiH, bez obzira na protivljenje vlasti Republike Srpske, morati dobiti nova tijela vlasti na državnoj razini jer će to biti zahtjev za njezino približavanje Europskoj uniji.

Cijeli intervju s Rosemary DiCarlo možete pročitati ovdje

Najviši vojni časnici država članica i partnerica NATO-a završili su dvodnevno savjetovanje i raspravu u sjedištu NATO-a u Bruxellesu o širokom rasponu vojnih pitanja. To je prvi od tri zakazana sastanka NATO-ovih obrambenih čelnika. Po prvi put, prisutne su bile i države koje nisu članice NATO-a, a koje sudjeluju u NATO-ovim operacijama u Afganistanu i na Kosovu. Također je prisutan bio i predsjedatelj vojnog odbora Europske unije. Sve to pokazuje i praktično želju NATO-a iskazanu na sastanku na vrhu u Rumunjskoj, po kojoj Savez mora djelovati u koordinaciji s drugim važnim međunarodnim organizacijama, ali i s posebnim državama kao što su Rusija i Ukrajina.


Konferencija je započela 14. svibnja u Bruxellesu

O tome je govorio i predsjedatelj NATO-ovog Vojnog odbora i najviši vojni časnik u Savezu general Ray Henault.
- Usredotočenost mnogih naših rasprava bila je na unapređivanju odluka donesenih na sastanku u Bukureštu. Naročito sam zadovoljan što vidim mnoge predstavnike iz država koje nisu u NATO-u a koje doprinose našim operacijama kao i predsjedatelja vojnog odbora EU generala Henrija Bentégeata. Ovo samo podvlači kako su važni naši partneri iz međunarodne zajednice u onome što činimo u Afganistanu i Kosovu, rekao je Henault.


General Ray Henault

Henault je istaknuo da u Afganistanu mir i sigurnost održava 50 tisuća vojnika iz 40 zemalja te da je ova operacija najviši prioritet Saveza. Vojni su se čelnici suglasili da na Kosovu nema potrebe za povećanjem snaga te pohvaljuju dobre odnose sa srbijanskom vojskom na terenu. Osim toga, Henault je ponovio zadovoljstvo odlukom o proširenju NATO-a, a dotaknuta su i pitanja poboljšanja načina financiranja operacija i sposobnosti, kao i djelovanja NATO-ove zapovjedne i kontrolne strukture. Naročito je naglašena važnost i uspjeh pri osnivanju NATO-ovog centra za cyber obranu u Estoniji.

Izvor fotografija: NATO

Crna Gora bi do sljedećeg sastanka na vrhu NATO-a trebala ispuniti uvjete za status kandidata u tom Savezu, najavio je crnogorski premijer Milo Đukanović, a objavio je beogradski dnevni list Blic.

Đukanović je na sjednici Savjeta za Partnerstvo za mir ocijenio da je ulazak Crne Gore u NATO strateški vanjskopolitički i sigurnosni prioritet Crne Gore. Prema riječima Đukanovića, Crna Gora je sada ušla u najozbiljniju fazu integracije u NATO, jer, kako je objasnio, dinamično radi na stvaranju uvjeta za ulazak u Akcijski plan za članstvo, što je predvorje za ulazak u Savez". Savjet za Partnerstvo za mir je, kako je priopćeno, zatražio od svih ministarstava Vlade Crne Gore da daju svoj doprinos bržem procesu euroatlantskih integracija Crne Gore.

Moore: Crna Gora mora uskladiti stav o Kosovu s EU

Američki veleposlanik u Podgorici Roderick Moore izjavio je danas da je Crna Gora u delikatnoj poziciji po pitanju nezavisnosti Kosova, ali da se nada da će uskladiti svoje stavove sa euro-atlantskim partnerima, kao i sve ostale zemlje u regiji . Moore je podgoričkoj "Republici" rekao da se nada da će Crna Gora, prilikom donošenja odluke o priznavanju nezavisnosti Kosova, uzeti u obzir činjenicu da je samostalnost Prištine priznala ogromna većina članica Europske unije i NATO.

- Činjenica je da je 70 posto članica EU već priznalo Kosovo, kao i oko tri četvrtine država članica NATO-a, tako da se nadamo da će na kraju krajeva Crna Gora, prilikom donošenja svoje odluke i to uzeti u obzir. U svakom slučaju nećemo utjecati na Crnu Goru, jer razumijemo koliko je to teško pitanje za vas - rekao je američki veleposlanik.

Zapovjednik snaga NATO-a sa sjedištem u Napulju američki admiral Mark Fitzgerald izjavio je jučer na Kosovu kako KFOR koji na Kosovu ima gotovo 16 tisuća vojnika ne planira nikakve izmjene nakon 15. lipnja, kad na snagu stupi novi kosovski ustav.

Admiral Fitzgerald se sastao s najvišim kosovskim političkim čelnicima i predstavnicima KFOR-a kako bi se upoznao sa stanjem nakon proglašenja neovisnosti 17. veljače.

- Ne planiramo izmjene u strukturi i mandatu naših snaga. Ukoliko mislimo o političkim promjenama koje su se dogodile na Kosovu, mogu samo reći da se naš mandat određuje od strane Bruxellesa i Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a koja je na snazi - rekao je američki admiral Fitzgerald.

Fitzgerald je posjetio i podijeljeni grad Kosovsku Mitrovicu gdje je razgovarao s predstavnicima obiju etničkih zajednica, srpske i albanske. Rekao je da je objema stranama zajamčio da će KFOR ponuditi sigurnost za sve neovisno o etničkoj pripadnosti i da neće dopustiti nasilje.

Glavni tajnici NATO-a i UN Jaap de Hoop Scheffer i Ban Ki-moon sastat će se u New Yorku 22. svibnja kako bi razgovarali o Kosovu i Afganistanu, rekao je glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

Na dnevnom redu sastanka Scheffera i Ki-moona sigurno se može očekivati Kosovo i Afganistan, rekao je Appathurai. NATO ima 16 tisuća vojnika u sastavu KFOR-a na Kosovu, dok u stabilizacijskoj misiji ISAF u Afganistanu ima 47 tisuća vojnika. Obje misije odvijaju se prema mandatu UN.

Sedam zemalja članica NATO-a potpisalo je jučer sporazum o osnutku istraživačkog centra za zaštitu od cyber-napada koji su rastuća prijetnja vojnim te civilnim informatičkim i telekomunikacijskim mrežama.

Sjedište ovog centra bit će u Estoniji, koja je lani, nakon spora s Rusijom, bila meta dosad neviđenog niza cyber-napada te dio Estonaca drži da je napade okrestrirao Kremlj, što Moskva odbacuje. Prema sporazumu, koji su potpisali predstavnici Estonije, Italije, Latvije, Litve, Njemačke, Slovačke i Španjolske, potpisnici se obvezuju osigurati osoblje i financiranje centra u glavnome estonskome gradu Tallinnu. Sjedinjene Države projektu će se pridružiti kao promatrač, a u svibnju bi i druge zemlje trebale potpisati pristup.

Javna tribina "Perspektive Hrvatske u NATO savezu" održat će se sutra, u četvrtak 15. svibnja u u multimedijalnoj dvorani u Gradskoj knjižnici Zadar
s početkom u 13 sati.

Gost predavač biti će bivši zapovjednik voda Vojne policije 5. hrvatskog kontingenta u sklopu NATO-ve misije ISAF Afganistanu Robert Mikec, Goran Bosanac iz Centra za mirovne studije i Alan Kečkeš iz Atlantskog vijeća Hrvatske. Organizator tribine je Odbor mladih Atlantskog vijeća Hrvatske u suradnji sa organizacijom American Corner Zadar.

Program tribine

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, nakon civilno-vojne vježbe "PSI Adriatic Shield 08" održane jučer u riječoj luci, rekao je kako je zadovoljan s onim što je vidio. Time se dokazuje spremnost hrvatskih državnih tijela da se suoče s globalnim opasnostima te sudjeluju u sprječavanju širenja oružja za masovno uništenje. Jandroković je kazao da je impresioniran koordiniranošću hrvatskih resora i ministarstava iskazanim u akciji te suradnjom s partnerima u organizaciji akcije, SAD-om i Poljskom, ali i s drugim zemljama na Jadranu koje su sudjelovale u akciji.



Šef hrvatske diplomacije je rekao da ova akcija pokazuje spremnost Hrvatske za punopravno članstvo u NATO-u, navevši da je konačni cilj sigurnost hrvatskih građana. Na novinarski upit o ustrojavanju obalne straže, Jandroković je rekao da su svi uvjeti za njeno postojanje već zadovoljeni a da će se krajem godine raspisati natječaj za izgradnju brodova za tu namjenu.

PSI (Proliferation Security Initiative) je inicijativa za sprječavanje širenja oružja za masovno uništavanje, opreme, tehnologije i materijala vezanih uz to oružje. Temelji se na jačanju suradnje i poboljšanju komunikacije između državnih provedbenih institucija i razmjeni važnih informacija na međunarodnoj razini.

Dosad je potporu PSI-u iskazalo oko 90 zemalja, među kojima su sve europske zemlje. Uz tri zemlje organizatora u ovoj vježbi održanoj na terminalu Brajdica sudjelovali su i Italija, Slovenija, Crna Gora i BiH. Cilj vježbe je jačanje nacionalnih kapaciteta u svrhu suzbijanja širenja oružja masovnog uništavanja, te testiranje procedura zemalja Jadranskog mora u razmjeni relevantnih informacija.

Većina Ukrajinaca je protiv priključenja njihove zemlje NATO-u, izvještava Angus Reid Global Monitor. Prema rezultatima FOM-Ukraine ispitivanja 54,9 posto ispitanih vjeruje da zemlja ne bi trebala pristupiti u Savez. Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko i premijerka Julija Timošenko u svim su svojim kampanjama naglašavali približavanje zemlje NATO-u, a prilikom svog posjeta Ukrajini 1. travnja tu je težnju pohvalio američki predsjednik George W. Bush. Ukrajina sudjeluje i u NATO misijama u Afganistanu kao i na Kosovu. Odmah nakon sastanka na vrhu NATO-a u Bukureštu, ukrajinski ministar vanjskih poslova Volodimir Ohrizko je rekao da je Ukrajina odlučila te da će pristupiti Sjevernoatlantskom savezu. Međutim, ispitivanje javnog mnijenja je pokazalo da je podrška tek 22,3 posto što je vrlo malo.

Podrška NATO-u opada s vremenom i u drugim zemljama članicama NATO Saveza. Taj proces je sasvim normalan u tim zemljama, ali se ona nikad ne spušta ispod 40-ak posto onih koji i dalje podržavaju NATO. Popularnost puno puta ovisi o odnosu političkih snaga u pojedinoj zemlji, kao i stanju u svijetu. Ipak, većina se ne bi htjela vidjeti izvan najjačeg obrambenog saveza na svijetu. I dok su pitanja podrške ulasku u Savez u Albaniji, Hrvatskoj i Makedoniji stvar demokratskog određivanja građana, Ukrajina je nešto sasvim posebno.

Nakon Narančaste revolucije svijet je, ponovno olako, proglasio Ukrajinu napokon slobodnom od ruskog utjecaja. Ništa nije više pogrešno od toga, naročito kad se shvati da se 29,6 posto državljana Ukrajine u potpunosti smatra Rusima. U zemlji koja broji nešto više od 46 milijuna ljudi to je značajna brojka. Rusofonsko stanovništvo živi na istoku zemlje te u autonomnoj oblasti Krima i drži u svojim rukama tešku industriju te glavne luke na Crnom moru. U svom političkom usmjerenju vrlo su okrenuti Kremlju i ruskoj vanjskoj politici, a vodi ih vrlo popularni političar Viktor Janukovič.

Zbog ovog ispitivanjajavnosti, NATO je najavio da će u lipnju 26 veleposlanika otputovati u Kijev kako bi podigli ugled Saveza u zemlji i pokazali podršku ukrajinskoj želji za pristupom NATO-u.

Predsjednik Stjepan Mesić je čestitao je jučer srbijanskom kolegi Borisu Tadiću na izbornoj pobjedi, ali je rekao kako Tadiću neće biti lako.

- Srpski radikali su snažni - rekao je Mesić, istaknuvši kako je riječ o političkoj opciji koja ne odustaje od zacrtanih ciljeva i planova. Glede osnovane koalicije u Srbiji i njezina "kursa", t.j. hoće li to biti proeuropski "kurs", Mesić je kazao kako će se to tek vidjeti. Što se tiče mogućeg odraza rezultata srpskih izbora na prilike u Hrvatskoj, drži kako je siguran da Hrvatskoj "ništa ne prijeti". Ti su izbori, rekao je Mesić, važni za Srbiju.

- Mi smo sigurni, osobito kad smo pod NATO-ovim kišobranom - slikovito se izrazio predsjednik Mesić.

Mala baltička zemlja sa 1,3 milijuna stanovnika Estonija sutra će dokazati da veličina nije važna kad je u pitanju ulazak NATO-a u svijet internetskoga ratovanja.

- Estonija je u tome bolja od mnogih članica NATO-a, pa druge mogu onamo slati ljude da uče - rekao je jedan NATO-ov stručnjak za nove oblike ratovanja, ne bi li objasnio čime je najmanja članica postala velika NATO-ova prednost.

Prije godinu dana ruski su hackeri pokrenuli zajednički napad i pokušali srušiti internetske stranice estonskih minstarstava i banaka. Na to ih je potaknula estonska odluka da premjeste spomenik iz sovjetskih vremena. No pokazalo se da je njihov napad rezultirao micanjem cyber-obrane na prvo mjesto vojnih planova. Uspješna obrana službenoga Tallinna donijela mu je svjetsku slavu u internetskom ratovanju.

Estonija je 2004. predložila osnivanje centra za cyber-obranu. Da nije bilo lanjskih napada, nisam siguran da bi i danas bilo mnogo zainteresiranih - rekao je jedan estonski diplomat. U srijedu će na svečanosti Estonija potpisati sporazum s još šest članica NATO-a, Njemačkom, Italijom, Španjolskom, Slovačkom, Litvom i Latvijom. Prema tom će sporazumu tallinnski centar za cyber-obranu postati "NATO-ov centar izvrsnosti", u kojem će djelovati stručnjaci iz zemalja potpisnica te Sjedinjenih Država. Centar će biti posvećen proučavanju svih aspekata internetskoga ratovanja.

Međunarodna vježba medicinskih vojnih timova MEDCEUR 08 uspješno je jučer prezentirana te je pokazala je zavidnu osposobljenost hrvatskih Oružanih snaga za sudjelovanje i suradnju s medicinskim vojnim timovima drugih zemalja u spašavanju ljudi u slučaju katastrofa. Ocjena je to koju su nakon izvedene vježbe spašavanja 150 teško ozlijeđenih u potresu jačine 6,7 po Richteru dali ministar obrane Branko Vukelić, zapovjednik Operativnog zapovjedništva američkih zračnih snaga u Europi general Rod Bishop i zamjenik načelnika Glavnog stožera OS RH general Slavko Barić.

Međunarodna vojna vježba medicinskih timova 15 zemalja, koja se u Divuljama održava od 1. do 15. svibnja, okupila je 350 sudionika koji su pohađali različita predavanja i tečajeve te uvježbavali postavljanje pokretnih bolnica za jučerašnji glavni dio vježbe. U vježbi je medicinski obrađeno 150 teško ozlijeđenih u potresu 6,7 po Richteru koji je zahvatio Splitsko-dalmatinsku županiju s epicentrom u trogirskom zaleđu. U potresu je uništeno više od 70 posto građevina, ozlijeđeno više od 10 tisuća i poginulo više od tisuću ljudi. Pošto su aktivirane sve žurne službe u Zrakoplovnoj bazi "Kneza Trpimira" u Divuljama, uspostavljen je Međunarodni medicinski centar za zbrinjavanje ozlijeđenih koji se sastoji od trijažnog centra, opće ambulante, američke bolnice, hrvatske bolnice, kriznog stožera, centra za psihološku potporu... U neposrednoj blizini je helidrom i zračna luka, tako da je danas najviše zanimanje fotografa i tv snimatelja pobudilo helikoptersko spašavanje unesrećenih s vrha urušene zgrade.



- Hrvatska je i do sada u svijetu sudjelovala u takvim vježbama, što je i za nju i za njezine oružane snage dobra prigoda da na višu razinu dignu sposobnosti u intervencijama vezanima uz katastrofe. Jedna od važnih zadaća HV-a je da bude spremna odgovoriti na sve izvanredne okolnosti katastrofa - kazao je ministar Vukelić, zahvalivši partnerima iz SAD-a koji su suorganizirali vježbu i dali joj punu potporu i novčanu pomoć.

Zapovjednik američkih zračnih snaga u Europi general pukovnik Rod Bishop zahvalio je Vukeliću i svim hrvatskim generalima i časnicima koji su uključeni u vježbu, posebno istaknuvši veliku, kako je kazao, ukomponiranost hrvatskih Oružanih snaga. Vježba je pokazala da Hrvatska može odgovoriti svim izazovima ne samo kao država nego da se može uključiti u zajednički rad i prihvatiti sve sudionike neovisno odakle dolaze, rekao je Bishop.

Zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga general pukovnik Slavko Barić rekao je kako vježba, koja traži najviša znanja i sposobnosti, pokazuje da je Hrvatska usvojila sve standarde te da u NATO-u može sudjelovati u svim takvim akcijama.

- Vidjeli smo visoku tehničku i tehnološku opremljenost, prije svega američku, ali i izvanrednu sposobnost sudionika vježbe. Moram ocijeniti da su hrvatske Oružane snage u cijelosti ispunile svoju zadaću, pogotovo što je to vježba prije svega civilnog karaktera - rekao je general Barić. Hrvatska ima, kazao je Barić, vrlo sposobne časnike i dočasnike u sanitetu, koji mogu izvršiti bilo koju zadaću. U svakom slučaju i naša nazočnost u sanitetu u Afganistanu pokazuje visoku osposobljenost naših ljudi, dodao je.

Broj vojnika nove afganistanske vojske porastao je na više od 76.000, kazao je u nedjelju glasnogovornik ministarstva obrane Zahir Azimi.

Prema povjesnom sporazumu potpisanom u Bonu, u Njemačkoj, nakon pada talibanskog režima 2001. godine, Afganistan je trebao vojsku od 70.000 ljudi. Ipak, afganistansko ministarstvo obrane kazalo je prošle godine da taj broj nije dovoljan da bi se zaštitila sigurnost zemlje.

Prošlog mjeseca na Sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu Sjedinjene Države i zapadni saveznici dogovorili su se da će pomoći Afganistanu da poveća broj oružanih snaga na 86.000. Azimi kaže da će Afganistan imati vojsku koja broji 86.000 vojnika do sredine 2009. godine. Afganistanska vlada ipak naglašava da ova ratom rastrgana zemlja treba snage sa 150 do 200 tisuća vojnika kako bi pružala sigurnost i branila svoje geografske granice.

U vojarni "Knez Trpimir" u Divuljama danas u 12.30 sati održat će se prezentacija Međunarodne vježbe medicinskih vojnih timova "MEDCEUR 08".

Današnja prezentacija odvija se za predstavnike medija i visoke dužnosnike.

Vježba je započela 1. svibnja, a završava 15. svibnja. Vježba se održava u organizaciji Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i Zapovjedništva američkih snaga u Europi (US EUCOM).

Timovi iz petnaest članica Partnerstva za mir prikazat će vježbu spašavanja žrtava potresa, pružanja zdravstvene pomoći unesrećenima kao i rješavanje problema izbjeglica i razdvojenih obitelji.

Cilj vježbe je zajedničko sudjelovanje u međunarodnim operacijama u slučaju prirodnih i humanitarnih katastrofa. Vježbi će prisustvovati ministar obrane Branko Vukelić.

Unatoč protivljenju kosovskih i međunarodnih institucija, Srbi na Kosovu kažu da će sutra provesti glasovanje za srpske općinske i parlamentarne izbore u Srbiji. Pravo glasa ima 115.712 birača koji će moći glasovati na 295 biračkih mjesta u 23 općine.

Kosovske vlasti i međunarodna tijela zauzeli su stajalište da održavanje srbijanskih izbora na Kosovu neće sprječavati, ali neće priznati ni njihove rezultate. Odluka o održavanju općinskih izbora na Kosovu izazvala je protivljenje kosovskih institucija i međunarodnih dužnosnika na Kosovu.

- Općinski srpski izbori u nedjelju na Kosovu bit će najjače osporavanje tri osnovna legalna dokumenta Kosova - Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN, prijedloga bivšeg finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija i Ustava Kosova koji je u skladu s tim prijedlogom - ocjenjuje danas prištinski dnevnik na albanskome "Zeri".

Kosovska policijska služba navodi kako je danas stanje na Kosovu mirno. KFOR i policija na Kosovu poduzeli su mjere da spriječe bilo kakav incident tijekom sutrašnjih srpskih izbora na Kosovu.

Ograničenja broja vojnika NATO-a koje su za operacije u Afganistanu postavile vlade članica Saveza omogućile su militantima da zadrže uporište u toj zemlji, ocijenio je jučer načelnik glavnog stožera NATO-a general Karl-Heinz Lather.

- Ne dobijamo što nam je potrebno. Htjeli bi dobiti što nam je potrebno kako bi ostvarili našu misiju - rekao je general Lather.

Taj jaz omogućuje snagama militanata da djeluju u Afganistanu, rekao je Lather na sastanku NATO-ovog stožera u Monsu u Belgiji. Pored toga, članice NATO-a trebat će do kraja godine za Afganistan namijeniti još tri postrojbe od po 700 do 1.500 ljudi, samo kako bi održale svoje snage na sadašnjoj razini jer po rasporedu smjena odlaze snage SAD-a, rekao je Lather u svom upozorenju čelnicima NATO-a.

NATO, s mandatom UN-a po zadatku koji je preuzeo 2003. godine, trenutno vodi snage ISAF-a u Afganistanu koje imaju 47.000 ljudi.vDvije zemlje koje daju najviše vojnika ISAF, Francuska i Njemačka zbog unutarnjih političkih pritisaka odbile su dopustiti svojim postrojbama da uđu u južni Afganistan, dio zemlje koji je najviše pogođen sukobima. Bilo bi dobrodošlo kada bi zemlje NATO-a dopustile da se njeni vojnici premjeste iz mirnijh dijelova Afganistana na nemirnija mjesta, rekao je Lather.

Predsjednik Udruge "Siniša Glavašević" Josip Kokić prekinuo je jučer štrajk glađu na Ovčari koji je počeo u ponoć 2. svibnja kako bi Vladu prisilio da raspiše referendum o pristupu Hrvatske NATO savezu.

Objašnjavajući razloge prestanka štrajka, Kokić se požalio što, kako je rekao, niti jedan medij nije objavio njegovo otvoreno pismo državnom vrhu i Crkvi u kojem navodi razloge zbog kojih smatra da Vlada treba raspisati referendum o pristupu Hrvatske NATO-u.

Također je medijima zamjerio što su slabo izvješćivali o njegovu štrajku glađu zbog čega, kako je rekao, dobar dio javnosti uopće nije ni znao za štrajk i razloge koji su ga potaknuli na takav izraz građanskog i osobnog prosvjeda.

To je bio šesnaesti Kokićev štrajk glađu. Sinaša Glavašević je bio novinar Hrvatskog radija Vukovar koji je bio poznat po svojim potresnim izvještajima iz ratnog Vukovara 1991. godine. Ostao je u Vukovaru do samog kraja. Svoj je život s ostalih 260 žrtava završio na Ovčari.

Vlada RH je jučer u Sabor poslala poseban zakon kojim se reguliraju sigurnosne provjere i koji predviđa tri vrste sigurnosnih provjera: za pristup klasificiranim podacima, temeljnu sigurnosnu provjeru i sigurnosnu provjeru u svrhu zaštite sigurnosti štićenih osoba i objekata.

Predlaže se i uvođenje tri stupnja te provjere - I. (za klasificirane podatke stupnja tajnosti "vrlo tajno"), II. (za stupanj tajnosti "tajno") i III. stupnja (za stupanj tajnosti "povjerljivo"). Zakonski je prijedlog dio usklađivanja sa zakonodavstvom EU i usklađen je sa standardima EU i NATO-a, te je završni dio seta zakona iz područja nacionalne sigurnosti, istaknuo je predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Ladislav Pivčević.

Sigurnosna provjera kandidata za određene dužnosti, radna mjesta i poslove moći će se provoditi samo uz vlastoručno potpisanu pismenu suglasnost kandidata na sigurnosnu provjeru. Provjeru će provoditi nadležne sigurnosno-obavještajne agencije koje svoje izvješće dostavljaju podnositelju prijedloga, a podnositelj donosi konačnu procjenu.

Metode i postupci sigurnosne provjere ovisit će o stupnju tajnosti, od provjere trećeg stupnja koja obuhvaća sigurnosti upitnik kojim se manje zadire u privatnost kandidata do provjere prvog stupnja za podatke označene "vrlo tajno" gdje će se primijeniti najopsežniji sigurnosni upitnik i odgovarajući zakonom propisani postupci, npr. razgovor s drugim osobama po procjeni nadležne sigurnosno-obavještajne službe.

Ovisno o stupnju sigurnosne provjere zakon propisuje i minimalne i maksimalne rokove u kojima mora biti podneseno izvješće o obavljenoj provjeri, od 10 do 30 dana za provjeru trećeg stupnja do provjere prvog stupnja za koji su rokovi od 30 do 120 dana. Zakon bi stupio na snagu mjesec dana od donošenja, a predviđa i da Vlada posebnim uredbama regulira pitanja vezano uz sigurnosni upitnik, kao i odrediti štićene objekte i osobe, odnosno postrojenja ili sredstva od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost.

Predsjednik Stjepan Mesić stigao je danas u jednodnevni posjet Mađarskoj tijekom kojeg će se u Budimpešti sastati s mađarskim kolegom Laszlom Solyomom, drugim visokim mađarskim dužnosnicima te predstavnicima Hrvata u toj zemlji.

Očekuje se da će u razgovorima predsjednika Mesića u Budimpešti dominirat će teme bilateralnih odnosa dviju zemalja te stanje u jugoistočnoj Europi. Mađarska u svibnju slavi četvrtu godišnjicu ulaska u Europsku uniju pa će i predsjednik Hrvatske u petak u mađarskome parlamentu, gdje će ga primiti i predsjednica parlamenta Katalin Szili, sudjelovati na svečanoj konferenciji za civilne udruge "Zajedno na više načina".

Mađarska pruža kontinuiranu i bezrezervnu podršku hrvatskim nastojanjima usmjerenima k pristupanju Europskoj uniji i NATO-u. Tijekom dana hrvatski će se predsjednik sastati i s mađarskim premijerom Ferencom Gyurcsanyem.

Skupina od pedeset časnika iz sastava vojnih snaga zemalja regije, među kojima i Hrvatske, sudjelovala je na vježbi u Sarajevu čiji je cilj bio priprema za moguće zajedničke mirovne operacije, objavljeno je iz zapovjedništva vojnih snaga Europske unije u Bosni i Hercegovini EUFOR-a.

Vježba posvećena međuresornom planiranju održana je protekla dva dana u EUFOR-ovu Središtu za mirovne operacije (PSOTC) na Butmiru kod Sarajeva. Uz Hrvatsku, koju je predstavljao satnik Božo Dukanić, svoje časnike poslali su i Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora te Makedonija.



Cilj je ovakve izobrazbe, čiji je jedan od inicijatora bilo hrvatsko Ministarstvo obrane, usvajanje postupaka koji se već koriste unutar NATO-a i EUFOR-a tijekom sudjelovanja u mirovnim operacijama.

Vježba održana u Sarajevu imala je za scenarij međunarodnu mirovnu intervenciju u zamišljenoj afričkoj državi koju je napao njen sjeverni susjed. Zemlje bivše Jugoslavije su, prema tom scenariju, bile upućene intervenirati kao dio mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u okviru zajedničke regionalne postrojbe.

Izbori u Srbiji, bez obzira na njihov rezultat, neće djelovati na stabilnost Kosova, izjavio je u Ljubljani kosovski premijer Hashim Thaci prilikom dolaska na "Europa forum" njemačke televizijske postaje WDR.



- Kosovo je neovisna i suverena država i dio međunarodne zajednice - rekao je Thaci, dodajući da će odluka srpskih birača hoće li dati glas boljoj ili slabijoj opciji djelovati samo na stanje u Srbiji, a ne i na Kosovo. Dodao je da bi za Srbe bilo bolje glasovati za budućnost i demokraciju, a ne za prošlost.

U raspravi na forumu njemačke televizijske postaje, koji se održava svake godine u Tjednu Europe, Thaci je naglasio da njegova zemlja želi ispuniti europske standarde i da je privržena europskim vrijednostima.

- Europska unija i NATO savez za Kosovo su najbolji izbor i jedina budućnost - rekao je Thaci.

Hrvatska ima i razvija obrambeni sustav primjeren potrebama i razini ugroza te izazovima s kojima se suočava, a intenzivno se provode aktivnosti na ispunjavanju kriterija za dosezanje interoperabilnosti sa standardima NATO-a, izjavio je jučer ministar obrane Branko Vukelić u Hrvatskom saboru.

Predstavljajući Izvješće o spremnosti borbenog sustava i stanju u Oružanim snagama za prošlu godinu, Vukelić je rekao kako analiza sigurnosti u okružju pokazuje kako Hrvatskoj prijeti mala vjerojatnost od konvencionalnih prijetnji, ali da je, kao i ostatak svijeta, izložena modernim prijetnjama poput terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. Izvijestio je da je prošla godina bila vrijeme velikih reformskih zahvata, koji su dosegnuli vrhunac nedavnim pozivom u punopravno članstvo NATO-a.

Istaknuo je da stanje obrambenih priprema ukazuje na nužnost nastavka transformacije obrane u sustav upravljanja kriznim i hitnim situacijama, koji će biti primjereniji naravi suvremenih ugroza poput prirodnih i drugih katastrofa i potrebama hrvatskog društva i građana. U tom se smislu, dodao je, Hrvatska vojska lani aktivnije uključila u pomoć civilnim institucijama i stanovništvu, posebno u opožarenim i poplavljenim područjima, te kroz pomoć u inženjeriji.

Vukelić je napomenuo da se više činilo na opremanju i modernizaciji Oružanih snaga, posebno za vojnike koji sudjeluju u UN-ovim mirovnim misijama te misiji ISAF u Afganistanu - hrvatski vojnici trenutno sudjeluju u 13 UN-ovih misija i u Afganistanu. Tako je uspješno završen natječaj i potpisivanje ugovora o kupnji oklopnih vozila, školskih i protupožarnih zrakoplova, dobava novih helikoptera iz Ruske Federacije u okviru "klirinškog duga".

Ministar je naglasio je da su reformski procesi i dalje u tijeku kako bi se potkraj iduće godine brojčano stanje u OS RH smanjilo na 16.000 djelatnih vojnih osoba i oko 1600 službenika i namještenika - krajem 2007. broj djelatnih vojnih osoba bio je 22.650, a početkom ovog mjeseca 22.465.

SAD i Makedonija u srijedu su u Washingtonu potpisale zajedničku Deklaraciju o strateškom partnerstvu i suradnji, u kojoj je izražena snažna američka potpora suverenitetu, sigurnosti i prosperitetu Makedonije te njezinom što skorijem primanju u NATO savez, priopćio je State Department.

Deklaracija naglašava predanost SAD-a suverenoj, demokratskoj, sigurnoj i prosperitetnoj Makedoniji te ponovno ističe dugoročnu potporu SAD-a za nastavak sigurnosti, stabilnosti i gospodarskog razvoja Makedonije na putu do pune euroatlantske integracije i što skorijeg pridruživanja NATO-u. U dokumentu, koji su potpisali američka državna tajnica Condoleezza Rice i makedonski ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski, dvije zemlje iskazuju spremnost za jačanje i proširenje bilateralnih odnosa na nizu područja, uključujući sigurnost, te gospodarske i trgovinske veze.

- Na temelju Deklaracije, obje vlade nastojat će ojačati odnose i proširiti suradnju u širokom spektru naših bilateralnih odnosa, uključujući područja sigurnosti, suradnje među narodima i trgovine - navodi State Department.

Deklaracija ističe snažno američko-makedonsko partnerstvo u borbi protiv globalnog terorizma i u promicanju međunarodne stabilnosti, te napominje da se vojnici dviju zemalja bore rame uz rame u Iraku i Afganistanu. U dokumentu se najavljuje intenziviranje kontakata na visokoj civilnoj i vojnoj razini, uključujući povećanje zajedničke obuke u cilju jačanja međusobne operativnosti oružanih snaga dviju zemalja.

Condoleezza Rice je izrazila snažnu potporu SAD-a primanju Makedonije u NATO čim se riješi spor s Grčkom zbog imena, dodajući kako Washington ohrabruje posrednika Matta Nimetza da udvostruči svoje napore, a Grčku i Makedoniju da marljivo rade na rješavanju spora.

- I Makedonija i Grčka su dobri prijatelji SAD-a, a naša je velika nada da s dovoljno volje, napora i fleksibilnosti, to pitanje može biti riješeno - rekla je Rice, ističući kako je na summitu u Bukureštu bilo jasno da saveznice žele Makedoniju u NATO-u što prije.

Pozivnicu Makedoniji za članstvo u NATO-u, u Bukureštu je svojim vetom, spriječila Grčka, inzistirajući na promjeni imena Makedonije, prije njezina primanja u Savez.

- Naš cilj je punopravno članstvo u NATO-u. Naši vojnici se bore rame uz rame s američkim i drugim vojnicima u NATO-ovim misijama u svijetu - rekao je Milošoski, ističući da se Makedonija dokazala kao miroljubiva zemlja, koja pridonosi miru, stabilnosti i gospodarskom razvoju u jugoistočnoj Europi.

Summiti NATO saveza tradicionalno su mjesta odakle se upućuju nove pozivnice za članstvo pa tako ni summit u Bukureštu nije bio izuzetak – u članstvo su pozvane Hrvatska i Albanija. Pristupni razgovori trebaju biti zaključeni do kraja srpnja. Makedonija nije dobila pozivnicu zbog spora s Grčkom oko imena, javlja Glas Amerike. Tomas Valasek, stručnjak za NATO pri londonskom Centru za europsku reformu, izjavio je da je nemogućnost Saveza da pozove Makedoniju u članstvo predstavljalo poniženje za čelnike te zemlje.

- Vjerujem da moramo dobro razmisliti kako smo mogli Makedoniji okrenuti leđa. Radi se o važnoj zemlji koja je došla opasno blizu raspada 2000. godine. Vjerujem da svi saveznici trebaju dobro razmisliti o tome što mogu učiniti kako bi Makedonija ostala stabilna i mirna u situaciji kad nije dobila pozivnicu za članstvo u Savezu, a što je očekivala. Vjerujem da se NATO treba posramiti - smatra Valasek.

Čelnici NATO-a odbacili su i zahtjeve Gruzije i Ukrajine, dvije bivše sovjetske republike, za otvaranje procesa početka pregovora o pristupu poznatog kao Akcijski plan za članstvo. Charles Kupchan radi pri Vijeću za vanjsku politiku.

- Na neki način, radi se o najvećem iznenađenju summita i prilično velikom neuspjehu Bushove administracije. Predsjednik Bush dosta je radio na tome – sastao se s gruzijskim predsjednikom Saakashvilijem u Washingtonu, pred summit u Bukureštu otputovao je u Ukrajinu, zatim je u Bukureštu održao još jedan govor s naglaskom na važnost približavanja ovih zemalja NATO savezu. Naposljetku odgovor je bio – ne, nismo još spremni - kaže Kupchan.

Članovi američke administracije ukazuju na zaključnu izjavu u kojoj se navodi da se NATO suglasio da obje zemlje jednog dana trebaju postati članice saveza. Međutim, u izjavi se ne spominju vremenski okviri. Charles Kupchan kaže da postoji nekoliko razloga za takvu odluku NATO-a.

- Jedan je procjena Francuske, Njemačke i drugih da sada nije vrijeme za daljnje zahlađivanje odnosa s Rusijom. Moskva ne želi daljnje približavanje NATO-a, ovaj put na bivše sovjetske republike. Europljani su, stoga, osjetili da je dobro vrijeme za odgodu. Postoji previše važnih otvorenih pitanja s Rusijom – Kosovo, raketni štit, Iran, kontrola nuklearnog oružja, konvencionalnog oružja..Europljani su rekli zašto tome dodavati još jedno kontroverzno pitanje. K tome, postoji legitimna bojazan oko spremnosti Ukrajine i Gruzije za NATO - objasnio je Charles Kupchan.

NATO je, također, podržao američki prijedlog o gradnji raketnog štita u Poljskoj i Češkoj. Stručnjaci kažu da će NATO jednog dana izgraditi raketni obrambeni sustav koji će igrati značajnu ulogu, ali da se, za sad, još uvijek radi smo o ideji.

Hrvatska je danas u Bruxellesu završila pristupne razgovore s Sjevernoatlanskim savezom na kojima je utvrđen iznos između tri i četiri milijuna eura koji će kao članica Saveza uplaćivati godišnje u zajednički proračun, što je jedan najnižih doprinosa koji daje jedna zemlja članica.

- Hrvatska je danas uspješno završila pristupne razgovore s NATO-om i stvorila sve pretpostavke za punopravno članstvo u Savezu - izjavila je državna tajnica u Ministarstvu vanjski poslova Bianca Matković, koja je vodila hrvatsko izaslanstvo.

U drugom i završnom krugu pristupnih pregovora raspravljalo se o sigurnosnim, pravnim i financijskim aspektima Saveza koji proizlaze iz Washingtonskog ugovora, kojim je utemeljen NATO.

- Utvrđen je iznos članarine koji će Hrvatska davati u NATO-ov proračun u visini 0,27 posto od proračuna Saveza, odnosno između tri i četiri milijuna eura, što je jedan od najnižih doprinosa, koji neka zemlja članica uplaćuje u NATO-ov proračun - izjavila je Matković.



Nakon završetka pristpunih pregovora, Hrvatska će uputiti NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi. Pismo namjere uputit će ministar vanjskih poslova glavnom tajniku NATO-a u kojem će Hrvatska potvrditi da prihvaća obveze koje proizlaze iz članstva. Očekuje se da će Hrvatska do kraja lipnja izraditi vremenski raspored za dovršetak reformi, a nakon toga u NATO-u počinju s izradom protokola o pristupanju, koji bi trebao biti potpisan 9. srpnja u Bruxellesu. Protokol će potpisati stalni predstavnici zemalja članica Saveza u nazočnosti hrvatskog izaslanstva.

Nakon potpisivanja protokola slijedi postupak ratifikacije u svim zemljama članicama, sukladno njihovim nacionalnim procedurama. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru. Na kraju pozvana zemlja, sukladno svojoj nacionalnoj proceduri, ratificira protokol, a čim se svi ratifikacijski instrumenti dostave State Departmentu, ona postaje punopravnom članicom NATO-a.

Stupanje u članstvo formalno će se obilježiti svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu. Očekuje se da će se postupak ratifikacije završiti za oko godinu kako bi Hrvatska mogla sudjelovati na sljedećem summitu NATO-a u proljeće sljedeće godine.

Prvotno je bilo planirano da se sljedeći summit održi 4. i 5. travnja 2009., ali prema diplomatskim izvorima, mogao bi biti odgođen za nekoliko tjedana. Sljedeći summit održava se u povodu 60. obljetnice Saveza, a zajedno će ga organizirati Francuska i Njemačka u dvama susjednim gradovima s obje strane granice, Strasbourgu i Kehlu. To će biti prvi put da se summit NATO-a održava u dvjema državama.

Međunarodna i regionalna suradnja u borbi protiv terorizma u središtu je dvodnevnoga seminara koji je danas započeo u Sarajevu u organizaciji Ministarstva obrane BiH i Centra za sigurnosnu suradnju (RACVIAC).

Na seminaru sudjeluju predstavnici ministarstava sigurnosti i obrane, te parlamenata iz BiH, Albanije, Hrvatske, Moldavije, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Slovenije, Turske, Grčke i SAD-a, kao i drugih institucija u BiH koje sudjeluju u aktivnostima borbe protiv terorizma. Međunarodnom terorizmu se niti jedna zemlja pojedinačno ne može uspješno suprotstaviti, rekao je direktor RACVIAC-a Nedžad Hadžimusić, naglašavajući da je upravo zato međunarodna suradnja ključna riječ današnjeg skupa.

Teme seminara su kontraterorizam i kolektivna odgovornost, dimenzije opasnosti od globalnoga terorizma, NATO i UN-ov koncept obrane od terorizma, financiranje, prevencija terorizma i drugi. Predavači su stručnjaci za pitanja sigurnosti iz George Marshal centra iz Njemačke među kojima i John le Beau, East West instituta iz Bruxellesa, UNICRI-a, UNODC-a, NATO-a, te profesori Fakulteta političkih nauka i eksperti za borbu protiv terorizma iz ministarstava sigurnosti i obrane zemalja sudionica seminara.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković susreo se u utorak sa skupinom njemačkih novinara kojima je govorio o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u te njezinoj ulozi u jugoistočnoj Europi i odnosima sa susjednim zemljama, priopćilo je Ministarstvo.

Govoreći o tijeku pristupanja Europskoj uniji Jandroković je istaknuo kako je 50 posto toga puta već iza Hrvatske, te da je cilj dovršiti proces pristupnih pregovora do ljeta 2009., stoji u priopćenje. U kontekstu dobivene pozivnice za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, ministar je pojasnio korake koji Hrvatsku očekuju kako bi za idućeg summita Saveza u proljeće 2009. postala njegova punopravna članica.



Dobri odnosi Hrvatske sa susjednim zemljama, mir i stabilnost regije, ono je čemu je Hrvatska također u potpunosti posvećena, kazao je Jandroković više od 30 novinara iz njemačkih medija poput WAZ-a, Welta, Tagesspiela koje je predvodio šef Europske komisije u Berlinu Gerhard Sabathil.

Svjesna uloge poveznice jugoistočne Europe sa zemljama članicama Unije, dodao je, Hrvatska je prepoznata i kao dobar primjer zemljama u regiji na njihovom putu prema euroatlantskim integracijama, kaže priopćenje MVPEI-a.

Hrvatska cijeni ulogu Albanije u stabilizaciji jugoistoka Europe, rekao je u Tirani prvi čovjek Hrvatskoga sabora Luka Bebić koji je u utorak susretom s albanskim predsjednikom Bamirom Topijem i premijerom Salijem Berishom završio dvodnevni posjet Albaniji.

- Albanija ima vrlo konstruktivnu ulogu u stabilizaciji jugoistočne Europe jer u Makedoniji i Crnoj Gori postoji znatna albanska manjina, a danas postoji i druga albanska država Kosovo. Albanija uvijek nastoji ne poticati probleme, već ih stišavati - rekao je Bebić.

Albanija i Hrvatska nedavno su dobile pozivnicu za članstvo u NATO-u, a Makedonija, treća zemlja Američko-jadranske povelje nije pozvana zbog neslaganja Grčke s makedonskim imenom. Predsjednik Sabora jučer je s albanskim predsjednikom i premijerom razgovarao i o makedonskom čekanju na NATO-vu pozivnicu.

- Bude li Makedonija morala predugo čekati, to bi moglo imati destruktivan učinak u toj zemlji, što nije u interesu ni Makedoniji ni Albaniji - rekao je Luka Bebić.

Bebić je u ponedjeljak u razgovoru s albanskom kolegicom predsjednicom parlamenta Jozefinom Topalli Cobom najavio slanje zajedničkoga pisma parlamentima zemalja NATO-a od kojih se očekuje ratifikacija sporazuma koji će ministri vanjskih poslova potpisati u Bruxellesu 9. srpnja.

- Ponudili smo svestranu pomoć i možemo joj pružiti najsvježija iskustva - rekao je Bebić koji naglašava da su se dvije strane složile oko toga da su EU i NATO budućnost regije i izrazile želju da i Srbija što prije ostvari napredak u tome smjeru jer ako ijedna točka u regiji bude nestabilna, rekao je Bebić, u regiji neće biti stabilnosti i trajnoga mira.

Hrvatska će sutra u Bruxellesu završiti pristupne pregovore s NATO-om, nakon čega Savez priprema protokol o pristupanju koji će biti potpisan u srpnju, a očekuje se da će Hrvatska kao punopravna članica sudjelovati na sljedećem summitu NATO-a u proljeće 2009.

Na drugom i završnom krugu pristupnih pregovora razgovarat će se o financijskim, obrambenim i pravnim pitanjima. Očekuje se da će se utvrditi i visina doprinosa koji će Hrvatska uplaćivati u zajednički proračun NATO-a. Veličina doprinosa određuje se prema gospodarskoj snazi svake zemlje. Zemlje članice u zajedničku blagajnu NATO-a uplaćuju oko 0,5 posto svog vojnog proračuna. Prema procjenama, Hrvatska bi u NATO-ov proračun trebala uplaćivati godišnje oko tri milijuna eura.

Hrvatsko izaslanstvo predvodi državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković. Prvi krug pregovora održan je 21. travnja kada se razgovaralo o političkim i vojnim pitanjima. Hrvatska je 3. travnja na Sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu dobila pozivnicu za članstvo u Savezu.

Odbor za obranu Hrvatskog sabora prihvatio je godišnje Izviješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama RH s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj koje je saborskom odboru predstavio ministar obrane Branko Vukelić.

Pod predsjedanjem predsjednika SDP-ovca Odbora Borisa Šprema, Odbor je na inicijativu oporbenih članova te uz suzdržanost vladajuće većine, donio i zaključak da će se u sljedećim godišnjim izvješćima detaljnije opisivati sve aktivnosti u obrambenom sustavu RH. Predstavivši izvješće, Vukelić je rekao da je 2007. bila godina velikih reformskih aktivnosti u OS RH koje su kulminirale nedavnim pozivom za punopravno članstvo u NATO savezu.

Prvi čovjek MORH-a je podsjetio i na započetu tehničku modernizaciju naših oružanih snaga poput nabave novih oklopnih vozila, školskih i protupožarnih zrakoplova te isporuke novih helikoptera iz Rusije. Naglasio je da stanje u obrambenom sustavu u RH zadovoljava i da taj sustav obavlja sve zadaće što se pred njega postavljaju.

U raspravi o izvješću iz redova oporbe naglašeno je da stanje u OS RH nije idealno, ali je zadovoljavajuće, te da je ovo izvješće u odnosu na prošlogodišnja manje detaljno i da nije na razini onih iz prethodnih godina.

Predloženo je da na sljedećim sjednicama Odbora bude nazočan i načelnik Glavnog stožera OS RH kako bi se što bolje stekao uvid u stanje obrambenog sustava. Ministar obrane Vukelić rekao je da ovo izvješće nije željelo ništa prikriti niti uljepšati dodavši da su sve sugestije dobrodošle. Naglasio je da su reformski procesi i dalje u tijeku kako bi se krajem 2009. brojčano stanje OS RH svelo na 16 tisuća djelatnih vojnih osoba i oko 1200 službenika i namještenika.

Makedonija bi morala raspisati referendum o promjeni imena države kako bi rješila dugotrajan spor s Grčkom, koja je blokirala pozivnicu Makedonije za članstvo NATO savezu, izjavio je makedonski premier Nikola Gruevski.

- Političari ne mogu odlučiti o tako važnom pitanju, a da ne bi pri tome za mišljenje pitali javnost - rekao je i nedjelju Gruevski.

Atena ne priznaje ime Makedonije jer smatra da Skoplje ima teritorijalne pretenzije prema istoimenoj sjevernoj grčkoj pokrajini. Na Sastanku na vrhu Saveza prošlog mjeseca u Bukureštu, od tri zemlje Američko-jadranske povelje jedino je Makedonija ostala bez pozivnice.

Njemački veleposlanik na odlasku u Londonu Wolfgang Ischinger, u tekstu u Financial Timesu posvećenom američko-europskim odnosima nakon smjene u Bijeloj kući, analizirao je i promjene u NATO savezu. Diplomat primjećuje kako Europa pažljivo prati bitku za stranačku nominaciju u SAD-u skoro kao da Europljani imaju pravo glasa.

Nažalost, nastavlja nekadašnji izaslanik EU-a u posredničkoj trojki za Kosovo, taj interes je jednosmjeran - Europa i Europska unija rijetko su tema debata i govora potencijalnih predsjedničkih kandidata u Americi, iako bi 2009. godina mogla biti od ključnog značaja za transatlantske odnose. Ne samo da će Amerika imati novog predsjednika, već će i Europsko vijeće, u skladu s Lisabonskim ugovorom, dobiti svoga prvog predsjednika, koji će biti vodeći sugovornik Washingtona s ove strane Atlantika.

Odnos s Amerikom neophodno je graditi u duhu partnerstva i Europa na tome planu može poduzeti nekoliko važnih koraka. Može učiniti više kako bi podijelila globalno vojno vodstvo, prije svega u Afganistanu, može značajno doprinijeti rješavanju sukoba na Bliskom istoku i s Washingtonom definirati zajednički stav u vezi s pitanjima o budućnosti NATO-a, o Rusiji, Iranu i Siriji te globalnom zatopljenju.

Zapad mora vratiti svoj moralni kredibilitet kako bi se mogao uhvatiti ukoštac s radikalnim islamizmom i terorizmom. Nakon Guantanama i slučajeva mučenja to je jedino moguće ako Zapad nedvosmisleno potvrdi svoju odlučnost da se drži međunarodnog prava.

Ako Europska unija iznese svoje stavove na način koji će sljedeća američka administracija doživjeti kao dobronamjeran, prijateljski, jasan i odlučan, u siječnju bi mogao nastupiti novi i bolji period u transatlantskim odnosima. Europi se pruža povijesna prilika koju bi trebalo iskoristiti prije nego što bude prekasno, ističe Wolfgang Ischinger u Financial Timesu.

Američki planovi o smještanju radarske proturaketne baze u Češkoj su ključni za pokazivanje da se istočna Europa može usprotiviti Rusiji, rekao je u ponedjeljak češki premijer Mirek Topolanek.

Topolanek, čija se vlada bori kako bi ishodila odobrenje parlamenta za američku bazu, optužio je protivnike projekta za podcjenjivanje prijetnje širenja raketne tehnologije u zemlje poput Irana i Sjeverne Koreje. Proturaketnu je obranu nazvao novim ljepilom NATO saveza i političkom porukom Rusiji da su SAD odane svojim saveznicima iz središnje Europe.

Odustajanje od planova, koji uključuju i presretač projektila u Poljskoj, pokazalo bi kako Rusija može unijeti razdor među članice NATO-a, rekao je Topolanek na međunarodnoj konferenciji u Pragu o proturaketnoj obrani koju je organizirala njegova vlada kako bi ojačala svoju poziciju u tom pitanju.

A kad bi se to dogodilo, nastavio je, neke bi zemlje ostale u NATO-u, ali bi se bojale mumljanja ruskog medvjeda.

Prilikom otvaranja pontonskog mosta preko rijeke Mrežnice u Belavićima, koji je postavila 33. inženjerijska pukovnija Hrvatske kopnene vojske, izaslanik ministra obrane general pukovnik Mladen Kruljac najavio je mogućnost da nakon eventualne odluke Hrvatskog sabora, pripadnici 33. inženjerijske pukovnije sudjeluju u mirovnoj misiji u Čadu.

- To je postrojba koja u svom radu primjenjuje NATO standarde i spremna je za vojne zadaće u RH i u sklopu NATO operacija, kao i za civilno-vojnu suradnju - rekao je general pukovnik Kruljac.

Izaslanik ministra obrane Kruljac rekao je da su postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2007. probile, popravile ili sanirale više od 200 kilometara putova te postavile 28 pontonskih mostova. Napomenuo je da su također obnavljale i izgrađivale infrastrukturu, vodovod, kanalizaciju i sanirale teren, odnosno uklanjale ruševine ostale duž bojišnice Domovinskog rata.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rekao je jučer u Pragu da je postavljanje američkog proturaketnog štita u Češkoj velik korak prema izgradnji europskog obrambenog sustava u svijetu suočenom s rastućom nuklearnom prijetnjom. Na konferenciji u Pragu na temu europskih i američkih perspektiva proturaketne obrane nakon Sastanka na vrhu NATO-a u Bukureštu, de Hoop Scheffer je pozdravio češko-američki dogovor o postavljanju radara za proturaketni štit.

- To je velik korak naprijed prema izgradnji europskog proturaketnog sustava i važan korak za razvoj NATO-a jer otvara novo poglavlje u odgovoru na nove prijetnje 21. stoljeća - rekao je šef Sjevernoatlanskog saveza.

NATO će razmotriti načine da upotpuni američki štit jer planirani na tlu Češke i Poljske ne obuhvaća cijelu Europu, rekao je Scheffer i naglasio da NATO mora proučiti opcije za očuvanje načela nedjeljivosti.

U Bukureštu je upozoreno da četiri zemlje jugoistoka Europe, a to su Bugarska, Grčka, Rumunjska i Turska, neće biti pokrivene proturaketnim štitom. Zadaća NATO-a nije samo odgovoriti na neizbježive prijetnje i krize, kako to to čini vatrogasna brigada, već skenirati svijet kako bi otkrio nove prijetnje, rekao je nadalje de Hoop Scheffer. Upozorio je posebice na nuklearne ambicije Irana i Sjeverna Koreje koje mogu imati domino učinak na druge države koji će biti teško zadržati.

- Broj država koje posjeduju balističke rakete već raste, polako, ali sigurno - rekao je glavni tajnik saveza i zauzeo se za angažiranje Rusije. Prije ili kasnije, Moskva će shvatiti da Rusija nije imuna na posljedice širenja naoružanja i kad se to dogodi, a nadam se da neće trebati dugo, Rusija će razmotriti NATO-ovu ponudu, smatra prvi čovjek Saveza.

Rusija se protivi postavljanju američkog proturaketnog štita na tlu Europe, smatrajući da je štit uperen protiv nje, dok Amerikanci tvrde da žele zaštitu od dalekometnih raketa iz Irana. Češki i američki dužnosnici trebali bi idućeg mjeseca potpisati sporazum o raspoređivanju proturaketne baze na češkom teritoriju, a NATO je u travnju podupro taj plan.

Hrvatski i albanski parlament mogli bi zajednički uputiti pismo i lobirati u parlamentima zemalja NATO-a da ubrzaju ratifikaciju za punopravno članstvo u Sjevernoatlantskome savezu, rekli su u ponedjeljak u Tirani predsjednik Sabora Luka Bebić i predsjednica albanskoga parlamenta Jozefina Topalli Coba.

"Sve ćemo učiniti da u nekom normalnom roku završimo ratifikacije kako bismo na 60. godišnjicu Saveza mogli ostvariti pristup", rekao je Luka Bebić koji je u ponedjeljak stigao u dvodnevni posjet Albaniji.

Predsjednica albanskoga parlamenta Kuvendija, Jozefina Topalli Coba, naglasila je važnost hrvatskoga približavanja Europskoj uniji.

Za razliku od Hrvatske koja s Europskom unijom vodi pristupne pregovore od 2005., Albanija je 2006. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je dosad ratificiralo 15 od 27 zemalja članica Unije i još čeka status kandidata i otvaranje pregovora.

"Razgovarali smo o bilateralnim odnosima i u stanju u regiji. Čestitala sam Hrvatskoj na njezinu skorom članstvu Europskoj uniji. To je dobro za cijelu regiju", rekla je predsjednica albanskoga parlamenta.

"Albanija želi što prije ući u Europsku uniju i zato provodima snažne, teške i hrabre reforme", dodala je.

Bebić je čestitao Albaniji na napretku koji je ostvarila u približavanju Europskoj uniji i naglasio potrebu intenziviranja suradnje parlamentarnih odbora dviju zemalja.

"Hrvatska će svojim iskustvima pomoći Albaniji da ostvari brži napredak u otvaranju i intenziviranju pregovora Albanije i EU-a", rekao je Bebić i dodao: "Raduje me albanski napredak i obećavam djelatnu potporu, koliko je to moguće, Republike Hrvatske".

Bebić će dvodnevni posjet Albaniji završiti u utorak kad će ga primiti albanski predsjednik Bamir Topi i premijer Sali Berisha.

NATO je osnovao novu Upravu za cyber obranu koja će koordinirati održavanje sigurnosti svojih i kompjutorskih infrastruktura država članica protiv cyber napada.
Nova organizacija će koordinirati sve NATO-ove cyber sgurnosne aktivnosti kako bi se zaštitili informtički i komunikacijski sustavi i pružili pomoć NATO-ovim članicama u Sjevernoj Americi i Europi. NATO svoje interne mogućnosti za cyber odgovor održava od 2002.


General Henault i Major-General Laaneots, estonski zapovjednik obrane, u novom estonskom cyber centru za obranu

Uprava očekuje stvaranje NATO cyber zapovjedničkog centra za pomoć članicama tijekom cyber napada. Očekuje se da će na čelu nove Uprave biti general Georges D'Hollander koji vodi NATO-ovu internu cyber obranu.
NATO-ove članice će štititi svoje vlastite sustave informatičke tehnologije, dijeliti najbolja iskustva i razvijati sposobnosti kako bi pomogle jedne drugima na zahtjev protiv cyber napada.
Kao dio novih napora oko cyber sigurnosti, NATO je osnovao i cyber centar u Estoniji, koja prednjači u Europi po upotrebi informatičke tehnologije.
U budućnosti će NATO nastaviti istraživati mogućnosti za suradnjom s drugim nacijama oko cyber obrane.

U petak 9. svibnja 2008. godine u Domu kulture u Ravnoj gori održat će se rasprava "NATO I RH - ISTINE I ZABLUDE".

Gosti su pomoćnik ministra vanjskih poslova i europskih integracija i nacionalni koordinator za NATO Pjer Šimunović i glasnogovornica Centra za mirovne studije Lana Vego. Tribinu, koja će se održati u velikoj dvorani Doma u 18 sati, organizira Udruga mladih "Mateferčk” iz Ravne Gore.

Program tribine

Dodatni kontingent ruskih vojnika razmješten je jučer u gruzijskoj separatističkoj regiji Abhaziji, javljaju ruski mediji.

- Kontingent završava svoje razmještanje na položaje na području Tkvarčeljia u Abhaziji - navode mediji.

Raspoređivanje dodatnih ruskih snaga u regiji realizirano je unatoč tome što je NATO u srijedu upozorio Rusiju da prestane potkopavati teritorijalnu cjelovitost Gruzije nakon najave Moskve da će poslati pojačanje ruskim mirovnim snagama u Abhaziji i Južnoj Osetiji. Gruzijski šef diplomacije David Bakradze optužio je Moskvu da priprema vojnu agresiju velikih razmjera.

Rusija optužuje Tbilisi da priprema vojnu operaciju protiv Abhazije. Moskva je u utorak najavila da će povećati broj svojih vojnika na abhazijskom teritoriju kao i u Južnoj Osetiji, drugom pobunjenom području u Gruziji. Otkako je Rusija 16 travnja najavila jačanje veza s Abhazijom i s Južnom Osetijom, kao odgovor na priznanje neovisnosti Kosova na Zapadu, Moskva i Tbilisi svakodnevno razmjenjuju oštre izjave.

NATO je započeo preispitivanje svoje mirovne operacije na Kosovu kako bi odgovorio na razvoj situacije nakon proglašenja nezavisnosti, objavio je Bruxelles, a javlja beogradski B92.

Glasnogovornik NATO-a James Appathurai na konferenciji za novinare je rekao da su veleposlanici 26 zemalja Saveza donijeli odluku da se razmotri misija na Kosovu u kojoj sudjeluje 17.000 vojnika, kako bi je prilagodili razvoju situacije na terenu. James Appathurai je izjavio da će vojne vlasti, na osnovi utvrđenih političkih smjernica, pripremiti procjenu operativnoga plana uzimajući u obzir moguće nove zadatke.

Glasnogovornik NATO-a nije, međutim, precizirao koji bi to zadaci mogli biti, ali je rekao da će sve što će NATO raditi ostati u okviru mandata UN-a i da NATO neće ništa raditi bez pune suglasnosti 26 država članica Saveza. Izvori srbijanske novinske agencije Tanjug u NATO-u potvrdili su da bi jedan od glavnih ciljeva trebao biti obuka budućih kosovskih sigurnosnih snaga.

- Bez obzira što će ljudi pričati, na Kosovu će se i onako uspostaviti sigurnosne snage. Mi im želimo pomoći da se to učini na pravi, demokratski način, s primjerenom kontrolom i vrlo strogom selekcijom - izjavio je ovaj službenik Saveza.

- Revidirani operativni plan trebalo bi imati u vidu razvoj situacije na terenu na Kosovu - rekao je on i naveo da će se sve aktivnosti voditi u okviru mandata UN-a, uz nepristranost prema stranama i konsenzus među 26 država članica.

Nakon nekoliko mjeseci razmatranja, prijedlog revizije će biti predstavljen Sjevernoatlantskom vijeću koji će tada morati donijeti političku odluku o tome da li će i kako provesti predloženu reviziju.