OPSA blog

Posljednjih dana hrvatskim interentskim prostorom kruži deset razloga zašto NATO želi Hrvatsku. OPSA je, kao udruga građana, spremna dijeliti prostor civilnog društva s udrugama koje smatraju da Hrvatska ne bi trebala ući u NATO Savez. Međutim, iako smo spremni na razgovore, dijaloge i debate o ovoj gorućoj temi, smatramo da se to može ostvariti samo ukoliko se govori o činjenicama. S obzirom da nismo našli niti jednu tezu koja u potpunosti odgovara istini, osjećamo se odgovornim upozoriti hrvatsku javnost, ali i autore tih teza, na činjenice.

Zašto NATO želi Hrvatsku:

1. Radi slobodna preleta NATO-ovih zrakoplova nad Hrvatskom: trenutno njihovi zrakoplovi mogu koristiti samo zračne koridore i to moraju plaćati. Ako uđemo u NATO, čitav ce im hrvatski zračni prostor biti besplatno dostupan.
Činjenica: Svaki prelet preko Hrvatske se registrira i odobrava prema međunarodnim zakonima. Uz to, među članicama vrijedi reciprocitet i stoga nema ničega spornog u slobodnom preletu.

2. Baze: Amerikanci inzistiraju na tri lokacije za NATO-ove tj. svoje baze u Hrvatskoj. Jedna je Zemunik kraj Zadra, jer je Zadar u vrhu u Europi po broju vedrih dana što je posebno povoljno za zračne snage. Druga je lokacija u okolici Dubrovnika, radi morske kontrole Jadrana. Treća je lokacija vojni poligon u Slunju. Valja napomenuti da će ondje Amerikanci imati sve ovlasti (tj. taj prostor uopće neće biti pod hrvatskom jurisdikcijom). NE postoji zemlja članica NATOa koja nema NATO bazu.
Činjenica: NATO nema svojih baza! Savez samo koristi baze koje članica već posjeduje i koje je sama članica dala na korištenje snagama NATO-a. U krajnjoj liniji o tome odlučuje sama zemlja članica. Niti jedna nova baza nije predviđena za izgradnju, a NATO nikada nije od Hrvatske zahtijevao izgradnju novih baza. To su nekoliko puta ponovili visoki predstavnici NATO-a i hrvatskih vlasti.



3. Vojna oprema: jasna je stvar da ce članice NATO-a (a ponajprije SAD) profitirati na tome što će Hrvatska morati od njih kupovati sve oružje (i municiju !), radi "prilagodbe NATO-ovim standardima". Pritom otpada sve naoružanje koje HV već ima, a koje nije "u skladu s NATO-ovim standardima" iako je inače posve funkcionalno.
Činjenica: Hrvatska vojska ima većinom zastarjelo oružje koje je ne samo neučinkovito, nego i opasno za naše vojnike. Modernizacija Oružanih snaga se provodi zbog nas samih, a ne zbog NATO-a. S druge strane, većina nove opreme dobavlja se iz europskih zemalja, pa i iz zemalja koje nisu članice NATO-a, ali usko sa Savezom surađuju. Tako smo, primjerice, nabavili oklopna vozila Patria iz Finske. Time ne stoji opaska da ćemo kupovati oružje od SAD-a. Na kraju, i Hrvatska će profitirati prodajom opreme koju sama proizvodi. S ulaskom u NATO daleko će se povećati prodaja opreme poput šljemova jedne hrvatske tvrtke koji su proglašeni boljima i od samih NATO-ovih vojnih kaciga, ali nisu prihvaćeni jer nismo članica.

4. Zračne snage: NATO traži od Hrvatske da nema zračne snage, jer nam ne trebaju, oni će nas štititi. Slovenci su od toga odustali nakon što su nakon godinu dana "zračne zaštite" za koju je bila ovlaštena Turska (dok je zapovjedništvo bilo u Litvi!) dobili račun od 20 milijuna eura.
Činjenica: NATO podupire specijalizaciju. Time se smanjuje ukupan trošak jer se naglasak stavlja na samo jedan segment kolektivne obrane. Ukoliko Hrvatska bude htjela specijalizirati svoj obol u kolektivnoj obrani u vidu zračnih snaga ona će tako biti prepoznatljiva. Hrvatska je do sada bila naročito prepoznatljiva prema djelovanju vojne policije i medicinskim timovima, što bi također mogao biti put specijalizacije unutar kolektivne obrane. Specijalizacija, naravo, ne znači da ćemo ukinuti cijeli jedan vid oružanih snaga.

5. Hrvatska će, nakon ulaska u NATO, morati imati 700 vojnika izvan Hrvatske (u Afganistanu za početak), a 700 vojnika u pripremi u Hrvatskoj cijelo vrijeme. Slovenci, s obzirom na to da su sad dio NATO-a, sto uključuje i međunarodne misije, imaju velikih problema s privlačenjem mladih ljudi da popune kvotu.
Činjenica: Hrvatska će imati 700 vojnika izvan Hrvatske prema Dugoročnom planu razvoja OSRH, ali neće svi biti raspoređeni u NATO-ovim operacijama. Dapače, veliki broj otići će u mirovne misije Ujedinjenih nacija. Već sada Hrvatska sudjeluje u UN-ovim operacijama u Zapdnoj Sahari, Sijera Leoneu, Haitiju i drugim područjima, a veliki kontigent odlazi na Golansku visoravan u Siriju. Ostatak će biti raspoređen u NATO-ove misije nad kojima je nadležno Vijeće sigurnosti UN-a.



6. Suverenitet: nakon ulaska u NATO, NATO-ove snage imaju pravo iskrcati se i intervenirati na području Hrvatske bez dopuštenja hrvatskih vlasti.
Činjenica: Hrvatska ne gubi suverenitet ulaskom u vojno-političku Organizaciju Sjevernoatlanskog ugovora, kao što nije izgubila suverenitet ni kada je ušla u Organizaciju Ujedinjenih nacija. I baš kao što su u našu zemlju ušle mirovne snage UNPROFOR-a na temelju dopuštenja hrvatskih vlasti, tako će i moguće NATO-ove snage ući na temelju odobrenja hrvatske vlasti na upit iz Bruxellesa. Dakle, nema nikakvog govora o gubljenju suvereniteta.

7. Godišnja članarina: Hrvatska ce u NATO-vu blagajnu uplaćivati 3 milijuna eura godišnje.
Činjenica: Alternativa ulasku Hrvatske u NATO i time samoizolacija Hrvatske znači ogromno povećanje izdataka za vojsku, ukidanje profesionalne i ponovno uvođenje ročne vojske. U takvom orkuženju morali bismo izdvajati 5 do 6 posto proračuna za obranu, dok se za obranu u okviru NATO-a izdvaja 2 posto prema preporuci samog Saveza.

8. Još malo Slovenskih iskustava: baza u Cerklju je unutar 10 km od nuklearne elektrane Krško, dok u Europi zakon propisuje barem 50 km. U tu bazu će slijetati avioni i između ostalog ostavljati neiskorištene bombe (mali podsjetnik stvarnosti!). Vježbe se odvijaju danju i noću, ''touch down'' vježbe izvode se svake 4 minute. Buka je stanovnicima slovenskog Posavlja nesnosna. Otkad je Slovenija pristupila NATO-u velike korupcijske trzavice potresaju ministarstvo obrane. Još jedan uvjet Sloveniji za pristup NATO-u bio je povećanje izdataka za vojsku. Karel Lipic (Zveza ekoloških gibanj, Slovenija) je izjavio da se sada ponovno treba provesti referendum o NATO-u u Sloveniji, nema šanse da bi prošao.
Činjenica: Baza u Cerklju još nije otvorena niti se zna da li će biti otvorena! Stoga je neshvatljivo kako je buka nesnosna, ako još nema baze. NATO putem svog odjeljenja Znanost za mir (Science for Peace) posebno brine za okoliš, a na to upozoravaju i dvije smjernice. Radi se o Skupnim NATO-ovim smjernicama za zaštitu okoliša tijekom NATO vođenih operacija i vježbi (STANAG 7141 EP) i NATO načelima i politikama za zaštitu okoliša (MC 469). Odnos prema okolišu ovisi na kraju o samoj državi članici, a ne na Savezu, jer Savez nema suverenitet nad teritorijem zemlje i ne može nametati vlastite odluke bez suglasnosti zemlje članice. To proizlazi iz same prirode NATO-a kao konsenzualnog Saveza.

9. Napad Srbije na Hrvatsku??: sve negativne posljedice pobrojane gore neki odbacuju logikom "ma neka je to sve i istina ali barem ćemo biti sigurni". Sigurnost? Govori se o sigurnosti od globalnih i regionalnih prijetnji. Ako dođe do globalnog sukoba NATO-a i Rusije, očito je da ćemo biti sigurniji izvan NATO-a nego u njemu. Isto je i u slučaju globalnih terorističkih prijetnji. Ukoliko se ne umiješamo u NATO, arapski i drugi teroristi nemaju motiva dirati nas.
Činjenica: Nitko ne spominje opasnost od Srbije. Vojna opasnost u regiji po Hrvatsku je mala, ali nije zanemariva. U pitanju su ne-vojne opasnosti koje su od velikog značaja za Savez. Radi se o energetskoj, ekološkoj, ekonomskoj sigurnosti. Regija Balkana je još uvijek nestabilno područje gdje se još uvijek odvijaju operacije čuvanja mira (Kosovo, BiH, Makedonija). Hrvatska u NATO-u će biti faktor sigurnosti i stabilnosti u regiji i samim time će biti primjer ostalim zemljama za konsolidacijom.

10. Ako je NATO tako dobar, zašto su učestali protesti pred NATO bazama u Grčkoj, Italiji, Japanu...sa sloganima "NATO out!". U Japanu su osobito uzrujani zbog silovanja i kriminala, i zbog toga sto se zločini ne mogu procesirati na Japanskim sudovima. Možda je ovo dobro mjesto i za spomenuti visoki postotak HIV pozitivnih američkih vojnika.
Činjenica: U Japanu NATO nema svojih baza. U Japanu bazu ima SAD, a one su samo jedna od članica NATO-a, ne sam NATO. Protesti su dio demokratske političke kulture građana. S druge strane, ispitivanje javnog mnijenja pokazuje stabilnih 50 do 60 posto građana koji i dalje podupiru članstvo u NATO-u, dok se broj protivnika kreće oko 20 posto u NATO-ovim zemljama.

11. MI JOŠ UVIJEK MOŽEMO NEŠTO PODUZETI.
Ako se skupi barem 10% potpisa birača, vlada mora raspisati referendum. Zato izađite, potpišite se, volontirajte ili čak organizirajte štand za potpisivanje. Studenti Filozofskog fakulteta organizirali su štand pred svojim fakultetom, možda možete i vi u svojoj sredini.
Činjenica: Odbor za referendum, prema vlastitom statutu, ne provodi referendum zbog toga što se protivi NATO-u nego zato jer se želi istaknuti ustavna odredba prema kojoj je referndum moguć ako ga zatraži barem deset posto građana Hrvatske. Korištenje referednuma kao tribine protiv NATO Saveza bi bila samo prijevara građana koji daju svoj potpis i aktivnost koja se protivi samom statutu Odbora. Mi se nadamo da se takvo što neće dogoditi u ova dva tjedna.

Napisao: Vedran Obućina

Gruzija bez obzira na ishod summita ponudila svoje vojnike za Afganistan
Gruzija se ponudila da će poslati nekoliko stotina vojnika za pomoć francuskim i nizozemskim postrojbama u mirovnoj misiji NATO-a u Afganistanu, rekao je gruzijski ministar vanjskih poslova David Bakradze.

On je potvrdio kako će gruzijske postrojbe biti poslane bez obzira na to hoće li njegovoj zemlji biti pružena perspektiva članstva u NATO-u na ovotjednom Sastanku na vrhu u Bukureštu.

- Bez obzira što će biti u Bukureštu, naši će otići tamo i boriti se - rekao je šef diplomacije Bakradze.

Francuska i Nizozemska su među nekoliko zapadnoeuropskih zemalja koje se opiru gruzijskom zahtjevu za uključenjem u Akcijski plan za članstvo koje bi tu zemlju pripremilo za možebitno članstvo u NATO-u. Sjedinjene Države podupiru takav zahtjev Gruzije i Ukrajine.

U emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada" premijer Ivo Sanader izjavio je da će članice NATO-a, nakon što Hrvatskoj u četvrtak iz Bukurešta upute pozivnicu za članstvo u tom Savezu, poslati i poruku Europskoj uniji da Hrvatska ispunjava standarde za članstvo i u Uniji.

- Iz Bukurešta će ići poruka - mi prihvaćamo Hrvatsku, NATO je prihvaća i ako prihvaćamo Hrvatsku kao članicu NATO-a onda ćemo je sutra prihvatiti i kao članicu EU-a - rekao je premijer. Napomenuo je i da je praksa ostalih tranzicijskih država bila da su prvo ušle u NATO, a nedugo zatim i u EU.

Upitan zašto se Vlada protivi raspisivanju referenduma za ulazak u NATO, Sanader je ponovio da Ustav ne predviđa referendum u slučaju da Hrvatska ne prenosi svoj suverenitet na asocijaciju kojoj želi pristupiti, kao što je slučaj s NATO-om, naglasivši da su građani na izborima, glasujući za HDZ, pokazali kako podupiru stav njegove stranke i koalicijskih partnera da za NATO referendum nije potreban. Na pitanje što ako udruge uspiju prikupiti potrebnih 450 tisuća potpisa, što bi Vladu obvezalo na raspisivanje referenduma, odgovorio je da bi se to tada "trebalo respektirati", ali i dodao da bi se tada moralo postaviti i pitanje kakvu bi to Hrvatska poruku poslala kada bi, nakon što je već dobila pozivnicu, još uvijek odlučivala hoće li u NATO ili ne.

Sanader je na Hrvatskom radiju ponovio kako ni u jednom razgovoru s članicama NATO-a nije bilo govora o tome da Hrvatska treba izgraditi NATO-ovu bazu na Jadranu, dok je za protivljenje najavama o gradnji vojne luke u Koločepskom kanalu kazao da se tu "miješaju kruške i jabuke", jer nije riječ o NATO-ovoj bazi, već o mogućnosti da Hrvatska, zbog potrebe jačanja sustava obrane na svojem jugu, gradi svoju vojnu luku.

Kao iznimno važan događaj za Hrvatsku premijer je označio i posjet američkog predsjednika Georgea Busha, koji u petak dolazi u Zagreb, i to u dvodnevni posjet, a što je, kazao je, još jedan iskaz prijateljstva i dobre volje između SAD-a i Hrvatske.

Na pitanje je li točno da Europska komisija neće otvoriti pregovaračko poglavlje vezano uz brodogradnju ako Hrvatska ne iznese program restrukturiranja koji bi jamčio da će se zadržati samo brodogradilišta koja su financijski isplativa, te da država više neće subvencionirati 'škverove', Sanader je rekao da je "to moguće".

- Ići ćemo na restrukturiranje koje uključuje i privatizaciju u koju želimo uključiti socijalne partnere. Morat ćemo to raditi onako kako to rade sva druga brodogradilišta u zemljama EU-a, jer je to jedan od uvjeta našeg ulaska u EU - istaknuo je Sanader. No, naglasio je da će Hrvatska, i kada postane članica EU-a, naći načina kako pomoći brodogradnji, najavivši da će država sigurno zahtijevati prijelazno razdoblje za restrukturiranje.

Makedonija je danas otkazala parlamentarnu raspravu o promjeni imena te zemlje rekavši da nema jamstva da će predložena promjena zadovoljiti Grčku i ovoga tjedna joj osigurati pozivnicu u NATO.

Ovakva odluka makedonskih vlasti spor oko imena Makedonije produžuje do samog Sastanka na vrhu NATO-a u Rumunjskoj, od 2. do 4. travnja, na kojem bi se trebalo razmatrati pridruživanje Hrvatske, Albanije i Makedonije Savezu. Članica NATO-a Grčka prijeti stavljanjem veta ako Republika Makedonija ne promijeni svoje ustavno ime, istovjetno onom sjeverne grčke pokrajine.

Posrednik Ujedinjenih naroda Matthew Nimetz je predložio ime "Republika Makedonija Skoplje". Makedonija je prošlog tjedna rekla da će dati prijedlog na glasovanje svom parlamentu po prvi put u 17 godina dugom sporu. No kako nema znakova da Grčka prihvaća predloženi kompromis makedonska je vlada rekla da će pričekati.

- Gdje je jamstvo da ćemo, ako prihvatimo prijedlog, dobiti poziv u NATO? - upitao se jedan vladin dužnosnik koji želi ostati anoniman.

U vladinom priopćenju stoji da je zaključeno da će sjednica parlamenta, ako će za nju biti potrebe, biti održana u posljednjem mogućem trenutku kako bi se zakon mogao donijeti na osnovi najaktualnijih i najrelevantnijih informacija.

Ulaskom u NATO, reforme ne prestaju. I to ne samo u slučaju Hrvatske nego i ostalih članica Saveza. Bitno je da je Savez procijenio kako su reforme u Hrvatskoj toliko napredovale da je taj proces nepovratan. Hrvatska će u razdoblju koje slijedi samo produbljivati kvalitetu reformi. Naravno, u NATO ne ulazi samo vojska nego država, odnosno društvo u cjelini, a opća ocjena, opća slika Hrvatske jest da je ona politički stabilna zemlja, u kojoj funkcionira tržišno gospodarstvo, u kojoj se poštuju temeljna ljudska prava i prava manjina, rekao je veleposlanik RH pri NATO-u Davor Božinović u intervjuu za Hrvatski vojnik. U nastavku prenosimo cijeli razgovor s veleposlanikom Božinovićem.

Na predstojećem NATO samitu u Bukureštu Hrvatska očekuje pozivnicu za članstvo. Je li Hrvatska spremna za Bukurešt i koje nam još aktivnosti predstoje do samita?
Hrvatska je spremna za Bukurešt. Hrvatska je spremna za članstvo u NATO-u. Nije to samo naša ocjena nego je to i ocjena saveznika na svim forumima na kojima sudjelujemo. Svi signali koje dobivamo idu u prilog toj ocjeni. Hrvatska je ispunila najveći dio, praktično sve, od onoga što je trebala ispuniti kako bi došla u položaj da bude kvalificirana kao sljedeća članica Saveza.

Kad se govori o ulasku u NATO, naglasak se stavlja na ono što Hrvatska dobiva članstvom u Savezu. No, molimo da nam kažete, što NATO dobiva primanjem Hrvatske u članstvo?
Proširenje NATO saveza, ali i proširenje EU-a, motivirano je širenjem zone mira, sigurnosti i stabilnosti. NATO prima u članstvo države koje ispunjavaju standarde kako bi se širio prostor u kojem vladaju demokratska pravila, od vladavine prava, poštivanja ljudskih, manjinskih prava, pa do otvorene ekonomije, slobodnog tržišta. To je interes Saveza i glavna motivacija NATO-a kad je riječ o njegovu širenju i primanju Hrvatske u članstvo.

Za ulazak u NATO, među najvažnijima su bile obrambene reforme, ali u NATO ne ulazi samo vojska nego država u cjelini. Koje biste još reforme od provedenih, osim onih u obrambenom sektoru, izdvojili kao najvažnije?
Reforme koje se provode treba shvatiti kao trajni proces. Nije riječ o tome da morate preskočiti letvicu na određenoj visini i onda ste spremni za članstvo. Bitno je shvatiti da reforme ne prestaju ulaskom u NATO. I to ne samo u slučaju Hrvatske nego i ostalih članica Saveza. Bitno je da je Savez procijenio kako su reforme u Hrvatskoj toliko napredovale da je taj proces nepovratan. Hrvatska će u razdoblju koje slijedi samo produbljivati kvalitetu reformi. Naravno, u NATO ne ulazi samo vojska nego država, odnosno društvo u cjelini, a opća ocjena, opća slika Hrvatske jest da je ona politički stabilna zemlja, u kojoj funkcionira tržišno gospodarstvo, u kojoj se poštuju temeljna ljudska prava i prava manjina. Sve je to, dakako, uz reforme koje su provedene u obrambenom sektoru, Hrvatsku kvalificiralo da bude u sadašnjoj poziciji.

Kakvim biste ocijenili doprinos hrvatske diplomacije i Državnog odbora za članstvo u NATO-u na našem putu za članstvo u Savezu?
U ovom procesu svoj obol su dali svi segmenti vlasti. Državni odbor je pokazao da postoji konsenzus između političkih snaga u zemlji. To je bila dodatna potvrda da je NATO naš strateški cilj, a Državni odbor je usmjeravao reformske i druge procese koji su u tom kontekstu provođeni. Diplomacija je odradila svoj dio posla, kao što su to učinile i Oružane snage. Riječ je, dakle, o zajedničkom naporu. Da smo zakazali na bilo kojem od tih područja, uspjeh ne bi bio tako izgledan.

Kako komentirate trenutačnu potporu javnosti kad je riječ o članstvu u Savezu i koje ćete aktivnosti poduzimati kako bi se potpora javnosti povećavala?
Kampanja informiranja građana o članstvu u Savezu nije motivirana time da postignemo određenu razinu javne potpore. Zadovoljni smo posljednjim istraživanjima, koja govore da više od 60 posto građana podržava članstvo u NATO-u, no naš je cilj nešto drugo. Cilj je da se komunicira javna politika, u ovom slučaju sigurnosna politika Hrvatske, hrvatskim građanima. Da im se učine dostupnima informacije koje su vezane za taj dio državne politike jer su upravo građani oni na koje se to u konačnici odnosi i koji imaju pravo biti informirani. Samo u organizaciji Državnog odbora održano je više od 50 tribina otvorenih za građane diljem Hrvatske. Na njima se nastojalo, a i uspjelo, prenijeti osnovne poruke o tome što članstvo u Savezu donosi Republici Hrvatskoj. Nitko ne zna sve i uvijek ima pitanja koja treba dodatno produbiti. Sigurno mogu reći da su svi ovi napori pridonijeli informiranju građana i mislim da je temeljna poruka, a to je da Hrvatska ulaskom u članstvo Saveza dugoročno rješava pitanje nacionalne sigurnosti, doprla do građana. Povećanju javne potpore članstvu u Savezu možda je pridonijela i aktualna situacija u regiji. Pretpostavljam da su građani događaje u regiji stavili u kontekst našeg budućeg članstva u NATO-u kao jednog važnog rješenja za dugoročnu sigurnost Republike Hrvatske.

No, informiranje javnosti o članstvu u Savezu nastavit će se i nakon samita u Bukureštu?
Da, to je sastavni dio politike, i to ne samo kad je riječ o NATO-u. Takve se aktivnosti odvijaju i kad je riječ o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. U današnjem svijetu odnosi su toliko dinamični da smo i mi, u ovih više od godine dana informiranja građana, i sami morali upozoravati na neke nove momente koji su se u međuvremenu događali. Dakle, to nije kratkoročan posao sa svrhom da se postigne razina potpore do Bukurešta, već je to trajna aktivnost.

Hoće li NATO pred Hrvatsku postaviti i neke nove zahtjeve nakon dobivanja pozivnice?
Nakon dobivanja pozivnice Hrvatska će ući u pristupne razgovore. Očekujemo da ćemo pristupne razgovore dovršiti do ljeta ove godine. Nakon toga, države članice će potpisati protokol o pristupanju Republike Hrvatske Sjevernoatlantskom sporazumu, koji se potom šalje na ratifikaciju u njihove nacionalne parlamente. Dakle, to je proces za koji očekujemo da može završiti u roku od godine dana, te bi Hrvatska na sljedećem NATO samitu, koji će se, pretpostavljam, održati u prvoj polovici 2009. godine, sjedila kao punopravna članica.
Ali, bitno je da već od ovog ljeta naši predstavnici ulaze u odbore, pododbore i druga radna tijela NATO-a. NATO nam širom otvara vrata. Sudjelovat ćemo u raspravama, imati pravo iznošenja svojih stavova, a jedina razlika u odnosu na punopravno članstvo jest što nećemo sudjelovati u glasovanju.

Kako će teći daljnji pregovori i imamo li ekipirane timove za aktivnosti koje nam predstoje?

Imamo ljude za aktivnosti koje nam slijede. Ali ti razgovori, usudio bih se reći, više su tehničke naravi. Njih ne treba miješati s pregovaračkim poslom za ulazak u Europsku uniju. Riječ je o aktivnostima kojima se definiraju načini funkcioniranja unutar NATO-a i tu fazu prošle su sve članice Saveza. Nije riječ, dakle, o nekim novim uvjetima koje bi Hrvatska trebala ispuniti da bi postala punopravna članica.

Imamo li dovoljno odgovarajućeg osoblja za preuzimanje dužnosti u strukturama NATO-a?
Mi smo se pripremili, a i dalje se pripremamo. U razdoblju do primanja u punopravno članstvo sudjelovat ćemo u aktivnostima NATO-a i imati mogućnost korigirati se u nekim segmentima. NATO je za Hrvatsku kao zemlju u statusu partnera bio samo djelomično otvoren, a pravu sliku dobit ćemo kad sjednemo u sve odbore i druga tijela NATO-a. No, duboko sam uvjeren da smo za to spremni.

Što će biti s Američko-jadranskom poveljom nakon samita u Bukureštu?
Ako samit u Bukureštu donese dobre vijesti za sve članice Američko-jadranske povelje, ona je definitivno ispunila svoju svrhu, jer je i stvorena da bi olakšala put zemljama kandidatima, Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji, prema punopravnom članstvu. I nakon pozivnice i punopravnog članstva surađivat ćemo i s tim kao i s drugim zemljama. U kojem će se obliku suradnja odvijati, u ovom trenutku ne znam.

Što će se dobivanjem pozivnice za članstvo promijeniti u radu Misije RH pri NATO-u?
Misija Republike Hrvatske pri NATO-u ekipirana je kompetentnim kadrom. Ali, kao u svakoj misiji, tako će i u našoj dolaziti do promjena. One su, s jedne strane, redovite jer ljudima istječu mandati, a s druge strane ovo je ipak jedan novi moment te ćemo morati pojačati misiju u svim njezinim segmentima: političkom, vojnom, obrambenom i administrativnom. No, to neće biti velike promjene.

Osim proširenja, što će još novo za NATO donijeti samit u Bukureštu?
To će vjerojatno biti najveći samit NATO-a. Na njemu se očekuje gotovo 60 izaslanstava iz zemalja članica NATO saveza, ali i šire. NATO, naime, ima samo 26 zemalja. Na samitu će tako biti zemlje koje sa svojim snagama sudjeluju u NATO operacijama, prije svega u Afganistanu. Održat će se sastanak Vijeća NATO - Rusija, te Komisije NATO - Ukrajina. Na samitu se očekuje dolazak predsjednika Rusije i Ukrajine, kao i glavnog tajnika UN-a, predsjednika Europske komisije, visokog povjerenika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku. U svakom slučaju, bit će to impresivan skup, koji će se baviti pitanjima operacija i donošenja strateških dokumenata vezanih uz Savez i operacije. Samit će se baviti i izazovima sigurnosti za 21. stoljeće, u koje spadaju energetska sigurnost, terorizam i borba protiv proliferacije oružja za masovno uništenje. Dakle, bavit će se svim sigurnosnim pitanjima koja su u ovom trenutku visoko na dnevnom redu NATO-a, ali i drugih zemalja koje su partneri Sjevernoatlantskom savezu.

Koliko dugo ste već veleposlanik RH pri NATO-u i kakvim biste ocijenili to razdoblje? Jeste li zadovoljni učinjenim i osjeća li se neko olakšanje dobro obavljenim poslom prije Bukurešta?
O olakšanju bih govorio tek nakon Bukurešta. Kao što sam već rekao, nastojanju da postanemo članicom Saveza svi segmenti politike dali su svoj doprinos, pa tako i Misija Republike Hrvatske pri NATO-u. U Misiji je bilo, i još uvijek ima, sjajnih ljudi koji su požrtvovnim radom pridonijeli svemu onome u čemu ćemo, nadamo se, i uspjeti. Ono što je bitno jest da Bukurešt, odnosno pozivnicu ili punopravno članstvo, ne treba gledati kao završen posao. To je samo jedna faza, nakon koje, kao uvijek u životu, slijedi novi početak. Hrvatska će se sigurno još više baviti pitanjima koja su na dnevnom redu Saveza, ali kao sukreator politike Saveza. Morat ćemo se, a to je dobar osjećaj, naviknuti da će se nakon ulaska u NATO i poslije ulaska u EU, "međunarodna zajednica" u Hrvatskoj izgovarati u prvom licu množine. Od onih koji su promišljali ili analizirali politiku NATO-a postat ćemo oni koji će je stvarati. To je, po mojem mišljenju, u najboljem interesu ne samo nacionalne sigurnosti nego ukupnog međunarodnog položaja Republike Hrvatske. Hrvatska će postati aktivni sudionik međunarodnih odnosa i sve ono što će u perspektivi biti politika i NATO-a i EU-a po ulasku u te integracije bit će dio i naše politike.

Bukureštanski šinteri imaju pune ruke posla uoči summita NATO-a koji se u glavnom gradu Rumunjske održava od 2. do 4. travnja, piše Financial Times.

Nekoliko dana uoči početka summita, gradske vlasti pokrenule su akciju uklanjanja pasa lutalica s ulica, kako sudionici sastanka na vrhu Sjevernoatlantskog saveza ne bi imali neželjene susrete s četveronožnim ljubimcima.

Procjenjuje se da po bukureštanskim ulicama luta oko 150 tisuća pasa koji nemaju vlasnika.

Sporazum o izgradnji jednog dijela američkog obrambenog štita u Češkoj je pred potpisivanjem, izjavio je češki premijer Mirek Topolanek.

Sjedinjene Američke Države na češkom teritoriju žele izgraditi radar, a u Poljskoj postaviti presretač raketa, u sklopu sustava za koji tvrde da će štititi SAD, ali i Europu od potencijalnih raketnih napada država poput Irana. No, tome se oštro protivi Rusija, s obzirom da će američke vojne baze biti smještene u bivšim satelitskim zemljama iz sovjetskog razdoblja te ih smatraju prijetnjom vlastitoj sigurnosti.

Informacija o sporazumu biti će objavljena tijekom NATO-ova Sastanka na vrhu koji će se od 2. do 4. travnja održati u Bukureštu, a sporazum bi trebao biti potpisan za nekoliko tjedana. Češki premijer je kazao kako još uvijek postoje neki specifični neriješeni uvjeti. Nije isključio mogućnost potpisivanja sporazuma tijekom održavanja konferencije o sigurnosti 5. svibnja u Pragu.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovno je izrazio zabrinutost svoje zemlje zbog nastojanja SAD- da Gruziju i Ukrajinu uključe u NATO.

- Washington sve aktivnije ulazi u post-sovjetski prostor: Ukrajina i Gruzija najočitiji su primjeri - rekao je ruski šef diplomacije.

Lavrov je rekao da se besramno pokušava uključiti Gruziju i Ukrajinu u NATO, premda je velika većina ukrajinskoga stanovništva protiv toga, dok gruzijske separatističke republike Abhazija i Južna Osetija o tome ne žele ni čuti.
Eventualni ulazak Gruzije i Ukrajine u NATO imat će ponajprije geopolitičke posljedice, ali i gospodarske jer će bliske veze ruskih i ukrajinskih poduzeća s područja vojne industrije biti revidirane, smatra Lavrov.

- To će se dogoditi zato što će NATO zahtijevati prihvaćanje njegovih standarda. A ruska će strana postavljati pitanje održivosti tih partnerskih veza zbog svoje sigurnosti - naglasio je ruski ministar.

Ojačane potporom SAD-a, Gruzija i Ukrajina očekuju da će ovoga tjedna na Sastanku na vrhu Saveza u Bukureštu dobiti pozivnicu za priključivanje Akcijskom planu za ulazak u NATO. No, zemlje članice NATO-a izražavaju sumnje u to. Moskva se oštro protivi novom proširenju NATO-a jer približavanje Saveza svojim granicama doživljava kao prijetnju.

Nekoliko tisuća Ukrajinaca protestiralo je u Kijevu protiv posjete američkog predsjednika Georgea Busha, koji stiže večeras, kao i protiv ulaska Ukrajine u NATO savez.

Nekoliko tisuća ljudi, okupljenih na poziv Komunističke partije i raznih socijalističkih stranaka, demonstriralo je u centru Kijeva uz povike "Van Bush", "Van NATO". Zapalili su lutku s likom predsjednika Busha i nosili transparente na kojima je pisalo "NATO, to je rat, smrt i suze", "Ne NATO-u" i "Bush je krvavi diktator".

Bush treba stići u ponedjeljak navečer u Kijev kako bi podržao težnje Ukrajine uoči samita NATO-a u Bukureštu. Kijev se nada da će na Sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu dobiti status kandidata za priključenje Savezu, dok se polovica Ukrajinaca protivi ulasku njihove zemlje u ovu organizaciju. Rusija je već nekoliko ponovila da se protivi svakom novom proširenju NATO-a.

Na Sastanku na vrhu Saveza u Bukureštu od 2. do 4. travnja biti će predstavljena nova NATO televizija. Emitirat će vijesti, događaje, sastanke čelnika, misije i operacije NATO-a.

Televiziju su zajednički pokrenuli NATO Public Diplomacy Division i danska vlada s ciljem da javnosti pruže više informacija o radu i funkcioniranju Sjevernoatlanskog saveza.

Novi TV kanal biti će dostupan na službenoj web stranici Saveza www.nato.int od 2. travnja.

Promotivni spot NATO televizije pogledajte na http://www.nato.int/natochannel/index.html

NATO savez djeluje u Afganistanu od 2003. godine, predvodeći međunarodni kontingent od oko 43 tisuće pripadnika, koji ima mandat Ujedinjenih naroda. Angažman u Afganistanu prva je misija NATO saveza koja se ne odvija na europskom kontinentu ili u široj regiji Atlantskog oceana, piše Glas Amerike.

NATO u Afganistanu ima tri cilja. Prvi je pomoći vladi afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija da obnovi i stabilizira zemlju. Drugi cilj je uvježbavanje afganistanske vojske i policije. Treći cilj odnosi se na eliminaciju talibanskih pobunjenika koji su aktivni na jugu zemlje. Charles Kupchan iz utjecajnog Vijeća za međunarodne odnose, ovdje u Washingtonu, kaže da je posljednjih godina u Afganistanu bilo i uspjeha i neuspjeha.

- Izvjestan uspjeh je postignut zbog toga što postoji stabilna vlast. Ona doduše ne kontrolira sav teritorij, ali kontrolira dobar dio zemlje. S druge strane, činjenica jest da je talibanima, koje je 2001. američka vojska zbacila s vlasti, pošlo za rukom da se ponovno učvrste u određenim dijelovima Afganistana, pogotovo u južnoj pokrajini Helmand. U novije vrijeme raste broj žrtava, više je nasilja, samoubilačkih napada, više je napada na vojnike NATO saveza, na afganistanske postrojbe te na civile. Sadašnja bi se situacija mogla opisati kao delikatna ravnoteža i dobrog i lošeg. Prerano je za donošenje konačnih zaključaka. Ne možemo reći da je postignut konačni uspjeh. Ali ne može se reći niti da je misija u dubokoj krizi i da pojedine članice NATO saveza odustaju od nje - kaže Kupchan.

O ovoj će tematici biti riječi na Sastanku na vrhu NATO saveza u Bukureštu, ovaj tjedan. Glavno pitanje je koliko će članica Sjevernoatlantskog saveza pristati na slanje pojačanja u Afganistan. Međutim, čak ako i pristanu, dodatno je pitanje hoće li ih uputiti na jug Afganistana, gdje je situacija najkritičnija i gdje je najviše borbi. O ovom pitanju govori Robert Hunter, veleposlanik Sjedinjenih Država pri NATO savezu za vrijeme administracije Billa Clintona.

- Vlada Sjedinjenih Država vrši pritisak na dobar broj svojih saveznika koji su jedno obećali, a sada rade znatno manje. Činjenica je da neke zemlje snose nerazmjeran teret zbog toga što se druge ne žele boriti. Primjerice, kanadska vojska ima u Afganistanu više žrtava nego u bilo kojoj drugoj svojoj misiji od rata u Koreji. Uz američku vojsku i Kanađane u Afganistanu glavni teret borbi preuzeli su Britanci, Poljaci, Estonci i Nizozemci. Kontingenti iz tih nekoliko država se bore na jugu i na istoku Afganistana - rekao je za Glas Amerike Robert Hunter.

Misiju NATO saveza ograničavaju mandati koje su svojim postrojbama nametnule određene zemlje, koje su poslale vojnike u Afganistan, ali su točno odredile što one smiju a što ne smiju činiti te u kojim regijama Afganistana mogu djelovati. Visoki predstavnici Sjedinjenih Država uključujući i ministra obrane Roberta Gatesa često su kritizirali takva ograničenja, zbog toga što ona štete cijeloj misiji NATO saveza. Ograničenja koja svojim postrojbama nameću pojedine zemlje bit će također jedna od tema na summitu u Bukureštu. Činjenica da pojedine zemlje imaju opciju izbjegavanja opasnih zadataka, kao što je recimo borba s talibanima, pokazuje da NATO savez više nije tako jedinstven kao što je bio u prošlosti, kaže Charles Kupchan.

- Kada je sovjetska vojska bila na granici dviju Njemački, svi su bili jedinstveni i zajednički je stav bio – "borit ćemo se jer smo svjesni da je na kocki integritet Zapadne Europe". U ovom trenutku, ako provedete anketu u Zapadnoj i Središnjoj Europi i pitate ljude koliko im je važna misija u Afganistanu, dobit ćete širok spektar odgovora. Posljedica toga je da imate zemlje koje se u Afganistanu bore i one koje su tamo, ali se ne bore. To je rezultat različitih percepcija problema, u svakoj pojedinoj zemlji. U takvom svijetu danas živimo - izjavio je Kupchan.

Politolog Patrick Jackson koji predaje na Sveučilištu American u Washingtonu kaže da je u pitanju reputacija NATO saveza.

- Problem ili izazov za NATO, od kraja hladnog rata, je opravdati svoje postojanje. Za vrijeme hladnog rata, svima je bilo jasno zbog čega postoji Sjevernoatlantski savez i tko su mu protivnici. Nakon što se raspao Sovjetski savez NATO se pokušava transformirati u regionalnu asocijaciju drugačije vrste. U tom smislu, misija u Afganistanu je vrlo važna ona će odgovoriti na pitanje, što je zapravo zadatak tog novog NATO saveza - smatra politolog Patrick Jackson.

Većina analitičara slaže se da će nadolazeći summit u Bukureštu ukazati u kojem se smjeru kreće NATO savez, odnosno jesu li sve članice spremne poduzeti sve što je potrebno da se vojna misija u Afganistanu okonča uspjehom.

Inicijativu da se raspiše referendum o pristupanju Hrvatske NATO-savezu, prvog dana akcije podržalo je 15.000 građana, priopćila je jučer udruga Odbor za referendum o NATO-u.

- Već u subotu, prvog dana akcije, zabilježili smo velik interes i odaziv, te je prikupljeno 15.000 potpisa. Odbor je zadovoljan takvim početkom akcije, pogotovo zato jer je prikupljanje prvoga dana obavljano tek na polovini predviđenih mjesta - ističe glasnogovornik Aleksandar Hatzivelkos.

Dodaje da je na više upisnih mjesta Odbor nije mogao zaprimiti potpise nekoliko stotina građana, koji sa sobom nisu imali ili nisu znali svoj matični broj građana. Stoga pozivaju građane da prije potpisivanja potraže svoj matični broj građana, koji se nalazi na starijim dokumentima - osobnim iskaznicama, zdravstvenim iskaznicama, vozačkim dozvolama i domovnicama, ili da svoj matični broj građana zatraže u policijskoj upravi.

Prvoga dana, zahtjev su svojim potpisom podržale i mnoge javne osobe, ističu u Odboru i dodaju da od ponedjeljka započinju s prikupljanjem potpisa na svim za to predviđenim mjestima, čiji su popis objavili na svojoj internetskoj stranici www.natonareferendum.org.

Udruga planira sakupiti 10 posto potpisa ukupnog biračkog tijela kako bi Hrvatski sabor, prema ustavnim odredbama, prisilili na raspisivanje referenduma. Premijer Ivo Sanader izjavio je da će u tom slučaju Vlada, koja smatra da za ulazak u NATO nije potreban referendum, poštivati ustavnu odredbu i raspisati referendum. Dodao je kako zadnje ankete pokazuju da raste potpora građana za ulazak u NATO te da sada iznosi oko 70 posto.
U Odboru pak ističu da nisu ni za, niti protiv ulaska Hrvatske u NATO, već smatraju kako se građani imaju pravo o tom pitanju izjasniti na referendumu.

Američki predsjednik George Bush sa suprugom Laurom danas će krenuti put Europe. Prva stanica bit će Ukrajina gdje će se u utorak sastati s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Juščenkom i premijerkom Julijom Timošenko.

Od 2. do 4. travnja Bush će sudjelovati na Sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu, a pored toga održat će i bilateralne sastanke s rumunjskim predsjednikom Traianom Basescuom i premijerom Calinom Popescuom-Tariceanuom, te s glavnim tajnikom NATO-a Jappom de Hoopom Schaeferom.

Američki predsjednik sa suprugom 4. i 5. travnja boravit će u službenom posjetu Hrvatskoj, gdje će se sastati s predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom, a predviđen je i njihov zajednički radni ručak s čelnicima onih zemalja koje na summitu dobiju pozivnice za članstvo u NATO-u.

Poziv u članstvo Saveza na summitu očekuju Hrvatska, Makedonija i Albanija, a uključenje u program priprema za članstvo MAP - Ukrajina i Gruzija.

- Postojeća transformacija i širenje NATO-a povijesni je uspjeh u jačanju Saveza i promicanju slobode i demokracije u srednjoj i istočnoj Europi. Posjet predsjednika Busha Ukrajini, Rumunjskoj i Hrvatskoj naglasit će važnost jačanja cjelovitosti, slobode i mira u Europi - stoji u priopćenju Bijele kuće.

Dužnosnici administracije, diplomati i analitičari smatraju kako će se Bush u Bukureštu susresti s otporom prema planovima širenja NATO-a, posebno kada je riječ o davanju statusa kandidata Ukrajini i Gruziji, dok se kod tri zemlje jugoistočne Europe jedino pozivnica Hrvatskoj ne dovodi u pitanje. Grčka prijeti vetom Makedoniji ako se ne riješi spor oko imena, a ni oko Albanije nema pune suglasnosti.

Sudjelovanjem na svom šestom i posljednjem summitu NATO-a, na kojem želi učvrstiti svoje naslijeđe širenja Saveza od Baltičkog do Crnoga mora, te jačanja slobode i demokracije na tom prostoru, Bush počinje oproštaj od svjetske političke pozornice, ocjenjuju američki mediji. Bush će vjerojatno dobiti nešto od onoga što želi na NATO summitu. No devet mjeseci prije isteka njegovog mandata, Bush bi mogao otkriti da mu je sposobnost uvjeravanja europskih čelnika oslabila, kao što je i slučaj s američkim Kongresom.

Europski čelnici znaju da novi predsjednik može promijeniti smjer NATO-a. Iz tog razloga mogu tražiti se se neke odgode, uključujući preuzimanje obveza prema Ukrajini i Gruziji, sve dok Bush ne napusti ured u siječnju 2009., navodi AP i dodaje kako bi na summitu "mogao biti djelomice osujećen i Bushov cilj da osvoji zajedničko članstvo za Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju".

Njemačka, Francuska i neke druge zapadnoeuropske saveznice ne prihvaćaju američki argument kako je sada vrijeme da se Ukrajini i Gruziji ponudi MAP. Podijeljeni NATO neće dati nacrt za konačno članstvo Ukrajini i Gruziji, umjesto toga summit će se usredotočiti na jačanje europskih snaga u Afganistanu i hrabri prijedlog predsjednika Busha da se povežu sustavi obrane od projektila SAD, NATO-a i Rusije u jednu "kooperativnu mrežu.

Odluka NATO-a o nadama za članstvo Ukrajine i Gruzije, zajedno s Putinovom reakcijom na američke ideje za novi strateški pakt s Moskvom, mogu odlučiti hoće li summit označiti prekretnicu u pogoršavanju veza Rusija-Zapad.

Nakon telefonskog razgovora 7. ožujka, te osobnog Bushova pisma Putinu 12. ožujka, otvoren je put da državna tajnica Condoleezza Rice i ministar obrane Robert Gates tjedan kasnije u Moskvi predaju Putinu nacrt dokumenta na osam stranica "Deklaracija o strateškom okviru", koji sadrži ponudu Rusiji da sudjeluje u postojećoj američkoj i sjevernoatlanstkoj obrani od projektila, i budućem razvoju obrambene tehnologije. O tom su dokumentu prošle srijede i četvrtak u State Departmentu pregovarala izaslanstva dviju zemalja, a ako uspije daljnje usuglašavanje, on bi trebao biti prihvaćen 6. travnja na sastanku Bush-Putin u Sočiju.

Na trodnevnom sastanku na vrhu u Bukureštu, najvećem summitu u povijesti NATO-a, trebalo bi biti riješeno i pitanje mjesta održavanja summita 2009. na 60. obljetnicu Saveza, nakon što je francusko-njemački dogovor da zajednički budu domaćini summita na Rajni propao zbog inzistiranja Njemačke da se summit održi u Berlinu.

Ponosan sam što se nalazim na ovom trgu i što mogu proslijediti najbolje želje koje vam šalje američki narod, izjavio je američki predsjednik Bush tog sivog dana za svog zadnjeg posjeta Bukureštu u studenom 2002. godine. Glas Amerike se pridsjeća zadnjeg posjeta Busha Rumunjskoj i predviđa nadolazeći summit NATO-a.

Deseci tisuća ljudi ispunili su Trg revolucije u Bukureštu. Na istom mjestu gdje je svjetina nekoć istisnula komunističkog diktatora Nicolaea Ceausescua, tada je proslavljan službeni poziv zemalja-članica NATO-a za pridruživanje Rumunjske tom savezu. Pokisla gomila ljudi gromoglasno je pozdravila ove vijesti, njihajući se pod kišobranima i podignuvši glave kad je duga pokušala presjeći ocrnjelo nebo. Predsjednik Bush – po povratku s NATO summita u Pragu – govorio je o preobražaju Rumunjske: "Vaša će zemlja u NATO savez unijeti moralnu čistoću. Vi cijenite slobodu jer ste živjeli bez nje. Vi dobro znate razliku između dobra i zla jer ste iskusili lice zla".

Ti dani proslave odjekuju Rumunjskom uoči njenih priprema kao zemlje domaćina NATO summita. Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Stephen Hadley kaže da je ovo mjesto summita itekako prikladno: "Održavanje NATO summita u Bukureštu svjedoči kako je proces proširenja NATO-a pridonio uspješnoj transformaciji Rumunjske i drugih novih demokracija u Središnjoj i Istočnoj Europi".

U Rumunjskoj će NATO glasati da li prihvatiti tri nove članice: Hrvatsku, Albaniju, i Makedoniju. No, Savez će načeti i osjetljivi zahtjev da se započne s procesom priprema za pristupanje savezu dvaju bivših sovjetskih republika – Ukrajine i Gruzije – ponudom niza smjernica koje bi trebale slijediti. Gospodin Hadley dodaje da je predsjednik Bush spreman učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi pomogao zemljama koje žele ostvariti i ojačati svoju demokraciju. Drugo osjetljivo pitanje koje će se naći na vrhu dnevnog reda na summitu je Afganistan. Predsjednik Bush će od zemalja članica NATO-a zatražiti veći angažman u toj zemlji: "Zahvalit ću se našim saveznicima što su bili uz ljude ove mlade demokracije. Ali podsjetit ću ih da naša misija nije samo naša osobna zaštita; to je humanitarna misija koja će osloboditi mlade djevojke i omogućiti im da ostvare svoje snove".

Uvjeriti druge da povećaju svoje snage u Afganistanu vjerojatno će biti najveći izazov za predsjednika Busha na predstojećem summitu, budući da brojne zemlje-članice saveza oklijevaju sa slanjem dodatnih postrojbi u područja gdje su teški sukobi vjerojatni: "Sada je vrijeme da države donesu tešku odluku koja je nužna da bi naša djeca mogla odrasti u mirnom svijetu. Ja ću zatražiti dodatnu međunarodnu pomoć Afganistanstanu na putu ka slobodi. Znamo što riskiramo, i znamo što nam je činiti. Stoga ćemo pomoći afganistanskom narodu da ostvari blagoslov slobode".

Prije odlaska na NATO summit, predsjednik Bush će posjetiti Ukrajinu, a nakon summita Hrvatsku gdje će novim članicama NATO saveza zaželiti dobrodošlicu. Nakon toga otputovat će za Rusiju na svoj posljednji sastanak s Vladimirom Putinom u funkciji predsjednika te zemlje.

Sve su tehničke pripreme pri kraju za sastanak šefova vlada i država 26 članica NATO-a i njihovih saveznika. Sastanak u Bukureštu od 2. do 4. travnja bit će najveći NATO-ov susret na vrhu dosada, a značaj mu je time veći što će na njemu sudjelovati sve respektabilne sile i međunarodne organizacije cijelog našeg planeta. Najveći naglasak će biti stavljen na operacije i proširenje NATO-a, ali i na transformaciju Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora te odnosa s partnerima.



A kako će iz dana u dan izgledati sastanak u Bukureštu? Navečer, 2. travnja, susret će započeti radnom večerom čelnika država i vlada država članica. Na njoj će se raspravljati o proširenju Saveza, njegovim operacijama i odnosima s partnerima. Nema sumnje da će se ovdje raspravljati i o Hrvatskoj, kao što se očekuje i oštra rasprava oko primanja Makedonije zbog grčkog tvrdog stava da neće primiti svog sjevernog susjeda bez promjene ustavnog imena. Također će se razmotriti svi aspekti suradnje s Rusijom, Ukrajinom i Gruzijom.

Rasprava će se nastaviti idućčeg jutra na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća. Proširenje će i ovdje nadvladavati. Tu će se razmatrati želja Albanije, Hrvatske i Makedonije za konačnim, uspješnim završetkom Akcijskog plana za članstvo (MAP) kojim bi tri zemlje dobile pozivnicu u Savez. Očekivanja su velika, a diplomatski kuloari neprobojni. Nitko ne želi ništa još reći, iako sve zemlje dobivaju veliku potporu. Najviše što je OPSA saznala tijekom svojih susreta s visokim dužnosnicima NATO-a jest da će se u Bukureštu u članstvo pozvati najmanje jedna, a najviše tri zemlje. Okruženje posljednjih dana daje veliku nadu da je pozivnica Hrvatskoj gotovo zajamčena.


Talijanski brod "Euro" ulazi u rumunjsku luku Constanzu, najavljujući skori sastanak NATO-a

Radni ručak drugog dana ovo povijesnog sastanka za hrvatsku državu jest i ključan za države kandidatkinje. Naime, radni ručak će ujedno biti sastanak Euro-atlantskog partnerskog vijeća. Četrdeset i devet NATO-ovih partnera iz raznih dijelova svijeta susrest će za stolom i, uz kulinarske specijalitete, raspravljati i političkim i sigurnosnim temama u cijelom svijetu. Ovdje se očekuje i konačna potvrda tko će dobiti pozivnicu u NATO.

Poslijepodne će se povesti rasprava o Afganistanu. Tom sastanku će prisustvovati države članice i one države koje sudjeluju u NATO-om vođenu misiju UN-a u Afganistanu ISAF. Prisutni će biti i predsjednik Islamske republike Afganistan Hamid Karzai, glavni tajnik Ujedinjenih nacija Ban Ki-Moon i ostali predstavnici međunarodnih organizacija, među ostalim i Svjetske banke i Europske unije. Njihov je doprinos ISAF-u životno važan jer se samom obranom ne mogu riješiti nagomilani problemi još uvijek nestabilnog i opasnog Afganistana. Upravljanje, obnova, razvoj i sigurnost Afganistana je razlog ovog sastanka, a i same operacije koja za cilj ima i širu regionalnu, pa i svjetsku sigurnost.
Sastanak će završiti idućeg dana kada će se susresti i Vijeće NATO-Ukrajina, nakon čega se uslijediti i sastanak u okviru NATO-ruskog vijeća na kojem će biti prisutan i odlazeći ruski predsjednik Vladimir Putin.

Na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća odlučit će se i o novim članicama

Tijekom sastanka bit će moguće pratiti događaje iz minute u minutu zahvaljujući NATOchannel.tv, izravnim prijenosom na internetskom portalu NATO-a. Kao rezultat NATO-ovog odjela za odnose s javnošću i danske vlade, ovaj će projekt omogućiti svima neposredan kontakt s događajim u Bukureštu. Stranica će se otvoriti s danom početka sastanka, a URL je www.natochannel.tv

Pripremio: Vedran Obućina
Fotografije: NATO

NATO je u petak navečer pozvao Rusiju da ponovno pristupi Sporazumu o konvencionalnim vojnim snagama u Europi - CFE, upozorivši da se neće pridržavati svojih obveza unedogled ako se ne pronađe rješenje tog problema.

Rusija se povukla iz tog sporazuma u prosincu prošle godine, optužujući članice NATO-a da nisu ratificirale revidiranu verziju sporazuma iz 1999. koji se smatra temeljem sigurnosne politike u Europi. NATO u izjavi ističe da je ispunio sve zahtjeve koje je Rusija postavila u vezi s CFE-om paketom mjera iz jeseni 2007.

Članice NATO-a trebale bi ratificirati verziju iz 1999., a Rusija riješiti neriješena pitanja u vezi svojih snaga u Gruziji i Moldaviji. Savez ističe da je od prosinca nastavio provoditi CFE u "dobroj vjeri" te upozorava da ovakva situacija ne može trajati unedogled.

Sporazum o konvencionalnim vojnim snagama u Europi potpisali su 19. studenog 1990. godine predstavnici NATO saveza i Varšavskog ugovora. Sporazum ograničava broj vojnih zrakoplova i helikoptera, teškog topništva, tenkova i kopnenih divizija u Europi. Nakon raspada Varšavskog ugovora i Sovjetskog Saveza 1991., države potpisnice odlučile su sporazum 1999. revidirati kako bi bolje odražavao novu stvarnost.

Nova verzija nameće ograničenja svakoj od vojski, dok je prvotni sporazum ograničavao oružane efektive dvaju vojnih saveza, NATO-a i Varšavskog sporazuma. Međutim, novu verziju sporazuma ratificirale su samo četiri zemlje - Ukrajina, Bjelorusija, Rusija i Kazahstan. Da bi postao pravovaljan, mora ga ratificirati svih 30 država potpisnica. NATO ratifikaciju uvjetuje ruskim povlačenjem iz Gruzije i Moldavije.

Članstvo Hrvatske, Albanije i Makedonije u NATO-u donijelo bi nužan stabilizirajući učinak jugoistočnoj Europi, ocijenila je državna tajnica SAD-a Condoleezza Rice u intervju za The Washington Times.

- Ulazak Hrvatske, Albanije i Makedonije u NATO bio bi stabilizirajući čimbenik na Balkanu u vrijeme kada je to nužno. Hrvatska, Albanija i Makedonija dokazale su svoju vrijednost uključujući se u niz sigurnosnih inicijativa - rekla je Rice.

Državna tajnica je iskazala nadu u uspjeh pregovora između Makedonije i Grčke oko imena Republike Makedonije koje vodi izaslanik UN-a Matt Nimetz.

Istaknula je kako je ulazak u NATO važan korak za Makedoniju i važan za Savez. Rice je kazala kako bi bilo za žaljenje da se tome ispriječi nešto što ima veze s drevnim vremenima.

Unatoč protivljenju Atene, Makedoniju pod tim imenom danas priznaje više od 100 država svijeta, uključujući SAD i neke druge velike sile.

- Ne bi mi bilo drago da se to ispriječi, tako da se nadam da će obje strane biti fleksibilne i prihvatiti prijedloge veleposlanika Nimetza kada ih on podnese - rekla je Rice.

Američka državna tajnica Rice će od 2.-4. travnja sudjelovati na Sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu, gdje tri zemlje Jadranske povelje očekuju poziv u članstvo, a 4. i 5. travnja trebala bi biti u pratnji predsjednika Georgea Busha u službenom posjetu Hrvatskoj.

Analitičaru kažu da će pozivi za prijem biti upućeni dvjema zemljama – Albaniji i Hrvatskoj. Status treće – Makedonije – još nije jasan. Robert Hunter, bivši američki veleposlanik pri NATO savezu u administraciji Billa Clintona, kaže da Grčka prijeti vetom na članstvo Makedonije.

- Grci su zabrinuti jer se jedna njihova pokrajina zove Makedonija; brine ih mogućnost teritorijalnog presizanja. Mislim da je to nešto u čemu će se Grci morati povući i prihvatiti da se svaka zemlja može prozvati kako god želi … i bolje da bude u NATO savezu nego izvan njega - rekao je za Glas Amerike Robert Hunter.



"Problematično" ime Makedonije

Rasprava oko imena Makedonije počela je već kad je 1991. ona zatražila neovisnost od bivše Jugoslavije. Patrick Jackson, stručnjak za NATO pri Sveučilištu American u Washingtonu, kaže da će biti teško postići kompromis.

- Kada se radi o problemima koji su kulturološki stvoreni kao nedjeljivi ili suštinski za identitet nacije, vrlo je teško dogovoriti ikakav kompromis. Kad bi se radilo o običnom ekonomskom ili političkom pitanju, onda uvijek postoji mogućnost nekog obeštećenja, gotovo poput vraćanja usluge. Teško je zamisliti kakvo bi to bilo kulturološko obeštećenje koje bi Grčku navelo da 'izguta' ime Makedonije - kaže Patrick Jakson.

Rusko protivljenje širenja Saveza na Gruziju i Ukrajinu

Drugi problem koji se postavlja pred čelnike NATO saveza je zahtjev iz Gruzije i Ukrajine, dvije bivše sovjetske republike, da se s njima započne postupak koji bi završio punim članstvom u savezu. Sjedinjene Države zagovaraju takav prvi korak. Ali Rusija, koja nije članica NATO saveza, a brine ju primicanje Saveza do njenih samih granica, oštro se protivi mogućnosti da se Ukrajina i Gruzija pridruže NATO-u. Protive se i neke članice Saveza, primjerice Njemačka i Francuska. Tijekom nedavnog sastanka u Washingtonu s gruzijskim predsjednikom Mikhailom Saakashvilijem, predsjednik Bush je ponovio američko stajalište: "Vjerujem da NATO savez može imati koristi od članstva Gruzije. Vjerujem da bi i Gruziji koristilo da bude dio NATO-a. Rekao sam predsjedniku Saakashviliju da je to poruka koju ću ponijeti u Bukurešt".

Prije summita, predsjednik Bush putuje u Ukrajinu. Charles Kupchan, iz Vijeća za vanjske odnose, kaže da je taj posjet provokacija Rusiji.

- Zaista jest . Jednako kao što je bio slučaj s većinom Bushovih putovanja u Europu. On gotovo uvijek pokuša otići i u neki od dijelova bivšeg istočnog bloka. To je dio njegove misije slobode: posjetimo baltičke zemlje, pođimo u Gruziju, a sada idemo u Ukrajinu. To je način pružanja podrške tim zemljama, ali istodobno i zabadanje prsta u oko Rusima - smatra Kupchan.

Premda Rusija nije članica NATO-a, ona je u kontaktu sa savezom kroz zajedničko vijeće, uspostavljeno 2002. To vijeće ruskim dužnosnicima i članicama Saveza daje forum u kojemu mogu raspravljati o važnim pitanjima. Upravo je u tom kontekstu ruski predsjednik pozvan na summit u Bukureštu. Mnogi stručnjaci, među kojima i Asle Toje iz Norveškog instituta za obrambene studije, kažu da postoji nekoliko razloga zašto članice NATO-a možda neće pozvati Gruziju i Ukrajinu da započnu proces pristupanja Savezu.

- Jedno je pitanje Kosova gdje velik broj europskih zemalja želi da Rusi odigraju konstruktivnu ulogu u tom procesu. Te zemlje se plaše da bi upućivanje poziva Ukrajini i Gruziji još više udaljilo Rusiju. Drugo, tu je pitanje vrlo jake unutrašnje podjele po pitanju članstva Ukrajine. A, u slučaju Gruzije, tu je dvostruko pitanje Južne Osetije i Abkhazije, dvije regije koje su se otcijepile od Gruzije. Dakle, u stvarnosti ta zemlja ima neriješene teritorijalne sporove, a takve probleme je NATO tradicionalno bio nesklon unijeti u vlastite redove - kaže Toje za Glas Amerike.

Dok se NATO savez usredotočuje na nove članice i na druga pitanja, poput svoje uloge u Afganistanu, stručnjaci kažu da će ishod summita pomoći u oblikovanju budućnosti i kohezije saveza koji se još uvijek redefinira, 16 godina nakon kolapsa Sovjetskog Saveza.

Bivši američki ministar obrane Donald Rumsfeld pozvao je saveznike iz NATO-a da na Sastanku na vrhu u Bukureštu potvrde odlučnost i relevantnost Saveza, ističući kako je stratreški imperativ trenutka pozivanje u članstvo Hrvatske, Makedonije i Albanije, te otvaranje procesa priprema Ukrajine i Gruzije za članstvo.

- Nema boljeg načina za napredovanje NATO-a od davanja pozivnica za punopravno članstvo Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji te započinjanja procesa dovođenja Ukrajine i Gruzije u Savez u budućnosti, kroz Akcijski plan za članstvo - rekao je Rumsfeld za prestižni američki list The Wall Street Journal.

NATO-u treba jasnoća ciljeva jer bi pokazivanje plašljivosti u Bukureštu moglo unazaditi prilagodbu zahtjevima 21. stoljeća. Odlučan iskorak od tradicionalnog načina razmišljanja strateški je imperativ kako bi Savez ostao relevantan u odnosu na izazove s kojima je suočen - rekao je Rumsfeld.

"Upitnoj europskoj predanosti" misiji NATO-a u Afganistanu, Rumsfeld suprotstavlja jasnu odlučnost Hrvatske, Albanije i Makedonije da pridonesu teškim misijama. Zajednički, tri balkanske države imaju više od 650 vojnika koji trenutačno služe u Afganistanu i Iraku.

Hrvatska trenutačno ima više od 200 vojnika koji obučavaju Afganistansku vojsku i služe u provincijskim timovima za obnovu, navodi bivši ministar. Tri zemlje koje su se proteklih godina kroz MAP pripremale za NATO sada ispunjavanju nužne kriterije za članstvo, predane su ljudskim pravima i regionalnoj stabilnosti, te zaštiti manjinskih prava, navodi Rumsfeld, i dodaje kako one izdvajaju veći postotak BDP-a za obranu od većine zapadnoeuropskih članica Saveza.

Hrvatska, Makedonija i Albanija izgradile su zdrave obrambene kapacitete u obavještajnom i sanitetskom segmentu te za specijalne operacije, koje koriste u Afganistanu i Iraku preuzimaući teške misije koje nekoliko sadašnjih članica NATO-a nije bilo spremno izvesti, piše list.

- Hrvatska, Albanija i Makedonija svakako nisu velike geografski, no po operativnosti i svojim pristupom, doprinosima koje donose u NATO, daleko će nadmašiti svoju veličinu - naglašava Rumsfeld.

Kada je riječ u Ukrajini i Gruziji, bivši prvi čovjek Pentagona, navodi da su to demokratske, politički zrele i relativno stabilne zemlje, čije su vlade, nazastrašene prijetnjama Kremlja, izrazile želju da uđu u program MAP-a.
Rumsfeld kritizira Grčku zbog prijetnji vetom na pozivnicu Makedoniji zbog spora oko imena, te Rusiju zbog "taktike zastrašivanja" iz Hladnog rata.
Moskva je pak zaprijetila okretanjem raketa prema Ukrajini i poticanjem nemira u Gruziji, ako uđu u MAP.

- Budućnost NATO-a i njegov kredibilitet kao najznačajnijeg političkog i vojnog instrumenta svjetskih demokracija, previše su važni da bi bili sputani ograničenim sporom oko semantike ili taktikama zastrašivanja koje više pristaju prošlom stoljeću - zaključuje Rumsfeld.

Širenje NATO-a na Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju i izgradnja bliskog partnerstva s Ukrajinom i Gruzijom, pomoći će da se ublaže zabrinutosti kako Savez više nema kolektivnog karaktera za teške poslove nužne da se prevladaju izazovi u Afganistanu, ocjenjuje on, te ističe kako su te zemlje spremnije preuzeti odgovornosti NATO-a od nekih punopravnih članica.

- Hrvatska, Albanija i Makedonija danas su spremne preuzeti te odgovornosti. Gruzija i Ukrajina bit će spremne idućih godina ako uđu u MAP. Summit u Bukureštu nudi mogućnost za ispunjavanje interesa svih 26 članica kroz proširenje NATO-a. Sada nije vrijeme za sumnje u sebe. Sada je vrijeme za američko i europsko vodstvo - poručio je saveznicima Donald Rumsfeld, bivši ministar obrane i jedan od najistaknutijih dužnosnika administracije u prvih šest godina mandata predsjednika Georgea Busha.

Rusija se usprotivila širenju NATO-a na bivše sovjetske republike Ukrajinu i Gruziju, nekoliko dana uoči Sastanka na vrhu Sjevernoatlantskog saveza u Bukureštu na kojem će se raspravljati o širenju kojeg Moskva smatra zadiranjem u njezinu interesnu sferu.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i glasnogovornik Kremlja izjavili su da bi članstvo tih dviju država štetno djelovalo na produbljivanje odnosa između Moskve i NATO-a. Lavrov je upozorio Gruziju da moguće članstvo u NATO-u ne koristi kao oružje u sporu s odmetnutim regijama Abhazijom i Južnom Osetijom koje su se otcijepile 1990. godine i uživaju rusku potporu.

- Ako Gruzija namjerava dobiti potporu NATO-a za vojno rješenje bit će to opasna igra - rekao je Lavrov.

- Stanovnici Južne Osetije i Abhazije ne žele priključenje NATO-u - dodao je Lavrov nakon sastanka s kolegama iz Zajednice neovisnih država koju čine bivše sovjetske republike. Lavrov je kritizirao širenje NATO-a ocijenivši da je taj vojno-politički savez ostavština Hladnog rata.

Predsjednik Vladimir Putin, koji 7. svibnja predaje dužnost novom predsjedniku Dmitriju Medvedevu, sudjelovat će na summitu u Bukureštu unatoč oštrom protivljenju Moskve planu proširenja koje je postalo kamen spoticanja u odnosima Rusije i NATO-a, rekao je glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov.

- Politika širenja razjedinjuje države.....Zemlje koje nisu članice saveza i ne sudjeluju u kreiranju politike proširenja osjećaju to kao prijetnju vlastitoj sigurnosti - rekao je Peskov.

Hrvatska nikad u svojoj povijesti nije imala ono što će dobiti ulaskom u NATO, a to je jamstvo moćnog Saveza da će joj priskočiti u pomoć u slučaju nužde, rekao je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković na predstavljanju knjige " NATO leksikon".

Ministar je rekao kako je Leksikon sažet i jasan odgovor na mnoga pitanja koja se postavljaju u hrvatskom društvu glede Sjevernoatlantskog saveza. Podsjetio je kako NATO promiče širi koncept nacionalne i zajedničke sigurnosti s mnogo aspekata, od obrambenog, strateškog i političkog do gospodarskog.

- NATO stvara pozitivni okvir za privlačenje stranih ulaganja - kazao je Jandroković. Podsjetio je kako su u Češkoj i Mađarskoj u prvoj godini njihovog članstva u NATO-u udvostručena strana ulaganja dok su u Rumunjskoj bila povećana čak 140 posto.



Ministar obrane Branko Vukelić ocijenio je kako pojava Leksikona u ovom trenutku ima veliko značenje jer dolazi u jeku javne rasprave o članstvu Hrvatske u NATO-u i nekoliko dana prije Sastanka na vrhu Sjevernoatlantskog saveza u Bukureštu, s kojeg Hrvatska očekuje pozivnicu u članstvo.

- Hrvatska treba potporu javnosti za NATO i svoje buduće djelovanje u njemu, ali to ne želi postići marketinškim trikovima, već poštenim i objektivnim informiranjem - rekao je Vukelić. Istaknuo je da je Leksikon nije produkt državne uprave, već napora autora Leksikona Aleksandra Lakovića i Kristine Stojan.

Hrvatski veleposlanik pri NATO-u Davor Božinović govorio je o Savezu općenito i različitim odnosima hrvatske javnosti prema njemu od rata naovamo te ustvrdio kako ulaskom u NATO Hrvatska jača svoj međunarodni položaj, a jačim međunarodnim položajem snaži i vlastiti suverenitet. Također je ocijenio kako će obilje informacija koje na jednom mjestu pruža Leksikon pomoći u razbijanju mitova i zabluda koji su se u Hrvatskoj pojavili glede članstva u NATO-u.

Referendum o NATO-u nije potreban

Referendum o ulasku u NATO nije potreban iz više razloga, prije svega zbog toga što je potpora hrvatskih građana veća od 60 posto i što je to državni interes Hrvatske, zaključili su na promociji Leksikona ministri Vukelić i Jandroković.

- Ne postoji ustavna obveza za održavanje referenduma, a i iskustva drugih zemalja pokazala su da referendum nije bio potreban - kazao je Jandroković.

Osim toga, kako je podsjetio ministar, Hrvatska već osam godina provodi reforme da bi ostvarila sve uvjete za ulazak u NATO, poput reformi civilnog i obrambenog sektora, te Oružanih snaga.

- Potpora hrvatskih građana ulasku u NATO danas premašuje 60 posto no najvažniji razlog je u tome što je ulazak u NATO državni interes Hrvatske jer njime dobiva sigurnosnu zaštitu te pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj i životni standard svojih građana - kazao je Jandroković.

Ministar Vukelić rekao je kako ne odriče nikome pravo da temeljem Ustava i zakona, ako to želi, organizira prikupljanje potpisa za referendum.

- Ali suglasan sam s ministrom Jandrokovićem da referendum zaista nije potreban jer je potpora hrvatskih građana od više od 60 posto poseljedica prije svega svih činjenica o NATO-u koje su iznesene u Leksikonu, kao i posla koji odabrani tim već dvije godine obavlja diljem Hrvatske, iznoseći na tribinama činjenice što NATO je, a što nije - rekao je Vukelić.

U prigodi predstavljanja čelništva OS RH po novom ustroju predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić naglasio je kako je Hrvatska vojska spremna odgovoriti svim izazovima koji ju očekuju u ostvarenju strateških ciljeva, ulaska u NATO i Europsku uniju.

U Predsjednikovu uredu održan je prijam i promocija čelništva OS po novom ustroju u nazočnosti cijelog državnog vrha, predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Stjepana Mesića, predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića i predsjednika Hrvatske Vlade Ive Sanadera i drugih visokih dužnosnika.

Predsjednik Mesić istaknuo je kako Hrvatska vojska do danas puno napravila, od obrane zemlje pa do edukacije i preustroja kojim je transformirana u modernu vojsku spremnu odgovoriti svakom izazovu.

- Nemamo još toliko opreme i naoružanja koje bi bilo najmodernije, ali prema mogućnostima Hrvatska će ispuniti prema vojsci i taj zadatak - naglasio je Mesić i dodao da će se voditi računa i o plaćama jer se dugo nisu mijenjale.

- Sve ovisi o moći naše zemlje - rekao je Mesić dodajući da će tome pomoći i to što su nas prepoznali u NATO savezu.



- Pozivnica Hrvatskoj potvrda je da Hrvatska spada u "zonu sigurnosti, da je pod kišobranom" - ponovio je Mesić ističući da će ulazak u NATO omogućiti i otvaranje novih radnih mjesta, a time i stvaranje novih vrijednosti. Naglasio je kako je i na čelnim ljudima zemlje da stvore takvu regulativu koja će motivirati proizvodnju i izvoz.

- Vi ste učili svoje, država mora učiniti svoje. Očekujem od vas da ćete na svojim novim mjestima zadovoljiti kao što ste i do sada i želim vam mnogo uspjeha - poručio je predsjednik Mesić novoimenovanim časnicima.

- Imenovanja su veliki korak i pretpostavka za uspješno obavljanje svih zadaća koje MORH i GS OS očekuju u narednim godinama kako bi Hrvatska ispunila sve uvjete potrebne za članstvo u NATO-u. I MORH i Glavni stožer spremni su u potpunoj koordinaciji i zajedništvu ispuniti sve zadaće koje se pred njih postave - rekao je ministar obrane Branko Vukelić.

Načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Josip Lucić zahvalio je na iskazanom povjerenju i podsjetio na sve ono što je u proteklom razdoblju učinjeno u reformi OS - smanjenje broja vojnika, napuštanje suvišnih vojnih objekata, unapređivanje sustava obuke, otpis zastarjelih oružanih sustava i modernizacija sukladno novim zahtjevima i ciljevima te uključivanje u mirovne misije.

Novoimenovani časnici će, sukladno zakonima i ovlastima, uložiti maksimalni napor kako bi se provele političke smjernice i kretalo se prema zacrtanim strateškim ciljevima - članstvu u NATO i EU - poručio je načelnik GS OS Lucić.

Poljska podržava nastojanja Ukrajine da pristupi NATO-u i vjeruje da će se ta bivša sovjetska republika jednog dana priključiti Savezu, rekao je poljski premijer Donald Tusk za vrijeme svog posjeta Ukrajini.

- Ne znamo je li to za ovaj trenutak dovoljno ali vaša djelovanja i naša potpora trebali bi zajedno dati rezultate - rekao je Tusk tri dana prije no što će uoči Sastanka na vrhu NATO-a prvi čovjek SAD-a George Bush posjetiti Ukrajinu.

- Ako ne danas, onda sutra. Ako ne sutra, onda prekosutra. Pitanje nije jednostavno, to znamo. Ali što se tiče Poljske mi smo odlučni podržati vaše težnje - rekao je premijer Tusk.

Rusija je spremna "pojačati suradnju" s NATO-om, kad je riječ o pitanju Afganistana, uzme li Savez u obzir ruske "interese" i zaustavi planove o proširenju na zemlje istočne Europe, izjavio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško.

- Rusija surađuje sa zemljama NATO-a u pogledu afganistanskog pitanja i razmatra mogućnost produbljenja te suradnje - rekao je Gruško.

Poduzimanje dodatnih koraka u politici proširenja NATO-a neće ojačati sigurnost Saveza ni sigurnost zemalja koje imaju namjeru i želju pridružiti mu se, ni Rusije, smatra Gruško.

NATO pregovara s ruskim predstavnicima o mogućnosti tranzita, ruskim zračnim i kopnenim putem, opreme za pripadnike ISAF - međunarodnih vojnih snaga u Afganistanu. Sporazum bi se mogao zaključiti tijekom skorog održavanja NATO-ova Sastanka na vrhu u Bukureštu od 2. do 4. travnja, u čijem će radu sudjelovati i ruski predsjednik Vladimir Putin, a jedna od središnjih tema summita bit će pitanje Afganistana.

Odbor za referendum o NATO-u uputio je otvoreno pismo predsjedniku Hrvatskog sabora Luki Bebiću u kojem traži da parlament raspiše referendum o ulasku Hrvatske u Sjevernoatlantski vojno-politički savez. Najavili su da od sutra počinje prikupljanje potpisa građana u cijeloj Hrvatskoj za raspisivanje referenduma.

Na referendumu bi glavno pitanje bilo "Želite li da Republike Hrvatska postane članica Sjevernoatlantskog ugovora - NATO-a?".

Glasnogovornik Odbora, kojeg čine oko 60 nevladinih udruga, Aleksandar Hatzivelkos rekao je da Odbor nije ni za niti protiv ulaska RH u NATO već da se zalaže za raspisivanje referenduma na kojem bi se građane pitalo što misle o tome.

- Sutrašnjom akcijom želimo prikupiti potrebnih 447.980 potpisa građana ili 10 posto upisanih birača koliko je potrebno da bi se raspisao referendum -rekao je Hatzivelkos pozvavši građane da se priključe ovoj inicijativi.

Na novinarski upit namjerava li se Odbor pridružiti najavljenim prosvjedima protiv posjeta američkog predsjednika Georgea Busha, Hatzivelkos je rekao da neće jer je pitanje referenduma unutarnje pitanje hrvatske demokracije.

Uoči službenog posjeta Hrvatskoj, američki predsjednik George Bush u intervjuu za HTV rekao je kako se nada da će u Zagreb donijeti dobre vijesti s bukureštanskog skupa NATO-a, gdje će se zauzeti za ulazak Hrvatske u članstvo.

Naglasio je da jedva čeka dolazak u našu zemlju. Američki predsjednik očekuje da će vidjeti i našu obalu tijekom posjeta 4. i 5. idućeg mjeseca, iako su mu suradnici rekli da to nije u programu.

Predsjednik SAD-a rekao je da SAD podupire članstvo RH, Albanije i Makedonije u NATO-u. Htio bih da se sve tri zemlje pridruže NATO-u jer mislim da je to veoma važno. Vidjet ćemo, ne želim da ljudi pomisle da su zasigurno dobili članstvo samo zato što je to George Bush rekao. To tako ne funkcionira, istaknuo je, dodavši da sve članice NATO-a moraju glasovati. Ipak je naglasio da je Hrvatska u veoma dobroj poziciji. Podupirem i druge dvije države i nadam se da će moje kolege učiniti isto, rekao je Bush.

Na pitanje o ulozi Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu pohvalno je ocijenio naše vojnike i isključio mogućnost stalnih NATO-ovih baza u Hrvatskoj. "Biti dio NATO-a znači predanost modernoj vojsci", objasnio je Bush te o Hrvatskoj još rekao da je vrlo dobar primjer nakon traumatičnog trenutka odcjepljenja od Jugoslavije. Vjerujem da postoji veza između sigurnosti koje NATO pruža i gospodarskog prosperiteta. Hrvatska je prošla teško razdoblje. Iz njega je izišla jača i bolja. Važan je primjer u regiji.

Kosovo je dobilo priliku kroz nadziranu neovisnost. Nadam se da će Srbija to prihvatiti, naglasio je. Američki je predsjednik kazao da je Kosovo na neki način posljednje poglavlje raspada Jugoslavije.

U istočnoj Europi prisutne su mlade demokacije, a nije lako živjeti demokraciju, naglasio je Bush. Pretpostavljam da je na neki način lakše živjeti u diktaturi. Problem je u tome što to nije pravedno i pošteno. Divim se zemljama koje prolaze tešku borbu za demokraciju, dodao je. U mojoj smo zemlji imali isti problem, stotinu smo godina porobljavali ljude, velika je utvrda demokracije i slobode imala robove. Rođaci moje državne tajnice bili su robovi. Dugo nismo bili savršeni, istaknuo je američki predsjednik, dodavši kako je uzbudljivo vidjeti da se mlade demokracije razvijaju.

Naveo je da kao nasljednika podupire republikanskog kandidata Johna McCaina te istaknuo kako ne vjeruje da će Amerika izabrati ženu ili Afroamerikanca. Time ne želim reći da Amerikanci glasuju protiv te dvije opcije, nego da glasuju za Johna McCaina zbog toga što on ima ispravan i čvrst stav koji je potreban u ovim opasnim vremenima, dodao je Bush. U Ovalnom je uredu potreban netko tko će se suprotstaviti neprijatelju, a u isto vrijeme promovirati slobodu kao alternativu njihovim uvjerenjima. John McCain sposobniji je za te stvari, smatra trenutačni američki predsjednik.

Odgovarajući na pitanje HTV-ove novinarke žali li za ičim nakon gotovo osam godina u Bijeloj kući, Bush je rekako kako je siguran da postoje stvari koje je mogao bolje izvesti. Žao mi je što je ton u Washingtonu katkad negativan, kao što ste i sami mogli vidjeti. Trudio sam se najbolje što sam mogao, nisam vrijeđao ljude. Ne žalim što sam bio predsjednik, sjajno je to iskustvo, morao sam donositi velike i teške odluke. Iskreno Vam mogu reći da sam te odluke temeljio na svojim načelima. Nisam se obazirao na ankete i interesne skupine, jer mislim da to nije dobar način donošenja odluka. Ne žalim kada su u pitanju važne odluke koje sam donio, ma koliko teške bile. Zahvalan sam američkom narodu što mi je pružio mogućnost da budem predsjednik, istaknuo je na kraju predsjednik SAD-a George Bush.

Kao i u 60 hrvatskih gradova u posljednjih godinu dana, u Splitu je održana javna tribina pod naslovom "Hrvatska - buduća članica NATO-a" na kojoj su uz veleposlanika Misije RH pri NATO-u Davora Božinovića sudjelovali i veleposlanica Rumunjske u RH Oana - Cristina Popa i britanski veleposlanik Sir John Ramsden, javlja Glas Amerike.

U očekivanju službenog poziva za NATO u Bukureštu početkom sljedećeg mjeseca, i ova tribina održana je s ciljem što boljeg informiranja Hrvatske javnosti o NATO-u. Prema posljednjem istraživanjiu agencije Puls obavljenom u posljednjim danima veljače čak 67 posto hrvatskih gradjana podržava ulazak u NATO, dok je krajem siječnja podrška iznosila tek 52 posto.

Glas Amerike: Je li taj enormni skok posljedica nedavnih zbivanja u Srbiji, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini?

Davor Božinović: Sigurno je utjecalo, zbog toga što kada građani nemaju neku percepciju da se Hrvatskoj nešto može dogoditi ili da se neke nestabilnosti očekuju onda je i malo teže zainteresirati širu javnost za pitanja koja se tiču sigurnosne politike. Ali, ono što smo mi postigli, to je da je sigurnosna politika dobila pravo gradjanstva.

Dok je susjedstvo nestabilno dvije trećine hrvatskih građana žele u NATO. No, barem jedan dio njih nije za to da NATO dodje u Hrvatsku što se vidjelo i nedavno kad su se stanovnici i vlasti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pobunili protiv tek spomenute mogućnosti da se 50 kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika gradi NATO-va baza.

Davor Božinović:To nema veze sa NATO-om. To je nešto što treba nama. Negdje na jugu Hrvatske bi trebala biti, ne velika nekakva luka, al morate imati mogućnost da odredjeni kontigent, recimo dva broda ili stotinjak ljudi negdje bude smješteno da može reagirati na izazove sigurnosti. Ne samo oružane, nego recimo i požare ili onečišćenja ili ako netko treba presresti strani brod. U ovom trenutku, ako se to dogadja u dubrovačkom akvatoriju, možete kretnuti sa plovilima ratne mornarice iz Splita ili iz Pule, što znači da nemožete stići.

Veleposlanik Božinović je komentirao i činjenicu da 15 izvan-parlamentarnih stranaka traži referendum kako bi se gradjani izjasnili o ulasku u NATO.

Davor Božinović: Prema hrvatskom ustavu, potpisivanje, odnosno potvrdjivanje takvih ugovora se obavlja u hrvatskom Saboru. Osim toga, u Hrvatskoj postoji apslutni politički koncenzus svih relevantnih političkih snaga i stranaka da je članstvo u NATO-u u najboljem interesu Hrvatske. Niti jedna stranka koja je protiv NATO-a nije ušla i nije zastupljena u hrvatskom Saboru, a to je politika i predsjednika Republike. Sva istraživanja pokazuju da ogromna većina gradjana podržava članstvo.

Veleposlanik Božinović je takodjer istakao i da je Hrvatska spremna za skori summit u Bukureštu.

Znanstvena suradnica Zaklade Heritage Sally McNamara uvjerena je će Hrvatska biti pozvana u članstvo NATO-a na predstojećem summitu u Bukureštu. Intervju s tom mladom znanstvenicom koju je objavio Glas Amerike prenosimo u cijelosti.

Glas Amerike: Što bi hrvatsko članstvo u NATO-u značilo ne samo za Hrvatsku, nego i za Sjeverno-atlantski savez s obzirom da su hrvatski susjedi – Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora – u različitoj mjeri, još uvijek daleko od članstva?



Sally McNamara: Mislim da će Hrvatsko pristupanje NATO-u biti izvanredno značajno i za nju i za regiju i za NATO. Mislim da NATO time šalje snažnu poruku kojom izražava želju da se krene dalje od sukoba na Balkanu, kao i želju da članice postanu sve zemlje tog područja koje hoće surađivati. Hrvatska će imati odgovornost ne samo da nastavi s vlastitim reformama, nego i da ohrabri svoje susjede u tome da odrastu i da se udalje od sukoba, te da se reformiraju na društvenom, političkom i vojnom planu. Tim se zemljama šalje poruka da je i njima ulazak u NATO dostupan. To je vrlo pozitivan signal i regionalnim zemljama i NATO-u.

Glas Amerike: Reforme koje su Hrvatskoj postavljene kao uvjet za poziv u članstvo, prema ocjenama kritičara nisu do kraja izvršene. Što mislite, u kojoj su mjeri reforme provedene?

Sally McNamara: Hrvatska je pokazala nevjerojatan napredak i u političkim i u vojnim reformama. Mislim da je sklapanje Američko-jadranske povelje postiglo ogroman uspjeh: tri su zemlje surađivale u medicinskoj misiji u Afganistanu, sudjelovale u vojnim misijama u Bosni, Afganistanu, a neke i u Iraku – u suradnji s NATO-om. Postigle su ogroman i dramatičan napredak u reformama, ali im predstoji nastavak tih reformi – u slučaju Hrvatske, to su političke reforme i one koje treba učiniti u upravi.

Glas Amerike: Što mislite o nagađanjima da Grčka vetom onemogući poziv Makedonije u članstvo – zbog njenog imena?

Sally McNamara: Svjedoci smo frenetičnih pregovora kojima je cilj da se Grčka priključi ostalima, te da dvije zemlje postignu sporazumno rješenje. Grčka i Makedonija problem trebaju riješiti bilateralno, kako se ne bi potkopalo makedonsko učlanjenje u NATO. Ukoliko se primi Hrvatsku i Albaniju, a ne i Makedoniju, to će predstavljati ogroman korak unatrag i potaknuti snažne emotivne reakcije u regiji, a time bi se postavio i vrlo opasni presedan. Uostalom, kada bi onda Makedonija bila primljena u članstvo, ako ne sada?

Ovo je prilika za Grčku da pokaže političku zrelost i diplomatsku mudrost u tihom rješavanju problema – rekla je na kraju Sally McNamara, naglašavajući da bi NATO osudio Grčku ukoliko bi dovela u pitanje želju međunarodne zajednice.

Grčka je ponovno iznijela svoj stav da Makedonija neće biti pozvana u NATO ako Atena i Skoplje ne postignu obostrano prihvatljivo rješenje spora oko službenog imena Makedonije.

- Neće biti prihvaćeno nikakvo pseudo rješenje - istaknuo je grčki premijer Kostas Karamanlis.

Očekuje se da Makedonija bude službeno pozvana u NATO na Sastanku na vrhu od 2. do 4. travnja u Bukureštu, ali je Grčka, koja je članica tog saveza, zaprijetila ulaganjem veta ako se ne pronađe dogovor oko imena Makedonije, za koje ona tvrdi da pripada njezinoj povijesnoj baštini i koje nosi njezina sjeverna pokrajina.

Premijer Ivo Sanader kazao je da hrvatsko izaslanstvo iduće tjedan s veseljem odlazi u Bukurešt gdje na Sastanku na vrhu NATO-a očekuje pozivnicu za ulazak u taj obrambeni savez, a nakon čega će uslijediti još jedno veliko priznanje Hrvatskoj, posjet američkog predsjednika Georga Busha kao vrhunac bilateralnih odnosa sa SAD-om.

- Politička odluka donosi se u Bukureštu i više nema dvojbe, postat ćemo članica NATO-a - rekao je premijer Sanader na sjednici Vlade.

Naglasio je da je Hrvatska dokazala svoju spremnost za NATO, da je svoju vojnu snagu prilagodila standardima tog saveza, zahvalivši na tome svim dosadašnjim ministrima obrane, Ministarstvu vanjskih poslova, veleposlanicima, predsjedniku države i Saboru. Sanader je napomenu da bi u srpnju trebao biti propisan Protokol o pristupanju NATO-u da potom slijedi ratifikacija Protokola u zemljama članicama Saveza, zatim i u Hrvatskom saboru, a kako bi Hrvatska u NATO ušla početkom iduće godine, prigodom obilježavanja 60. obljetnice NATO-a.

Veliko priznanje Hrvatska će, naglasio je, dobiti i posjetom američkog predsjednika Busha, koji će u Zagreb doći nakon summita u Bukureštu. S Bushom će razgovarati o stanju na jugoistoku Europe, kako postići trajnu političku stabilnost u regiji, budući da je, ističe, Hrvatska prepoznata kao glavni čimbenik u regiji. Razmotrit će se, dodaje, i razvoj događaja u BiH, pri čemu će Hrvatska iznijeti svoj čvrsti stav da se status tamošnjih Hrvata kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda ne smije mijenjati, a razgovor će se voditi i o načinima rješavanja spora između Grčke i Makedonije, kako bi se i Makedoniji omogućilo članstvo u NATO-u.

Sanader je pritom napomenuo da je praksa članica EU bila da su prve ušle u NATO a da je potom uslijedilo njihovo članstvo u Uniji te da stoga i Hrvatska očekuje takav put. Premijer je o Bukureštu i Bushovu posjetu govorio u okviru rasprave o Godišnjem izvješću o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama za 2007., koje je Vlada uputila u saborsku proceduru.

Ministar obrane Branko Vukelić kazao je da izvješće pokazuje kako Hrvatska ima i razvija obrambeni sustav primjeren potrebama i razini ugroza te izazovima s kojima se suočava te da se intenzivno provode aktivnosti na ispunjavanju kriterija za dosezanje interoperativnosti sa standardima NATO-a.

Dodao je da stanje obrambenih priprema ukazuje na nužnost nastavka transformacije obrane u sustav upravljanja kriznim i hitnim situacijama, koji će biti primjerenije naravi suvremenih ugroza poput prirodnih i drugih katastrofa i potrebama hrvatskog društva i građana.

Kremlj pozdravlja odluku američkog predsjednika Georgea Busha da posjeti Rusiju kako bi razgovarao o planovima proturaketne obrane za Europu i drugim strateškim pitanjima nakon summita NATO-a u Rumunjskoj idućeg mjeseca, javljaju ruski mediji.

Bush je ranije izjavio da je prihvatio poziv ruskog kolege Vladimira Putina da dođe u Soči na Crnom moru 6. travnja kako bi razgovarali o strateškom sporazumu, čiji je ključni dio raketna obrana.



Američki planovi za postavljanje elemenata proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj, za koje Washinton tvrdi da im je svrha obrana od potencijalnih prijetnji zemalja poput Irana, izazvali su spor s Moskvom koja ih smatra izravnom prijetnjom svojoj sigurnosti.
No, čini se da je Moskva je malo ublažila svoje stajalište nakon nedavnog posjeta američkog ministra obrane Roberta Gatesa i državne tajnice Condoleezze Rice, koji su iznijeli prijedloge za smirivanje zabrinutosti Rusije.

Rusko izaslanstvo trenutačno boravi u Washingtonu gdje su nastavljeni razgovori na tu temu. Bush stiže u Rusiju nekoliko dana nakon Sastanka na vrhu NATO-a u Rumunjskoj na čijim će se marginama održati sastanak Vijeća NATO-Rusija kojemu će nazočiti Putin.

Gruzijski ministar vanjskih poslova David Bakradze pozvao je u srijedu NATO da ne popusti pritiscima Moskve koja se protivi zbližavanju Gruzije Sjevernoatlantskom savezu.

- Popuštanje Rusiji nije politika koja može voditi do stabilne i sigurne Europe. U to ne vjerujem - rekao je David Bakradze nakon sastanka u sjedištu NATO-a s predstavnicima 26 zemalja članica.

Bakradze se došao zalagati za svoju zemlju nekoliko dana prije Sastanka na vrhu NATO-a od 2. do 4. travnja u Bukureštu gdje će se razmatrati kandidature Gruzije i Ukrajine za Akcijski plan za članstvo - MAP koji prethodi pristupu savezu.



NATO je trenutno neopredijeljen u vezi odgovora kojeg će dati Kijevu i Tbilissiju. Desetak zemalja, među kojima Njemačka, Francuska i Italija drže da za sada Gruziji ne bi trebali dati pozitivan odgovor jer tamo traje teška politička kriza koja je buknula u prosincu, a problem separatističkih teritorija Južne Osetije i Abhazije prijete stabilnosti zemlje. Ali Baltičke i zemlje središnje Europe podržavaju kandidature Gruzije i Ukrajine.

Američki predsjednik George Bush izjavio je u srijedu u intervjuu za agenciju Hinu, koji su prenijeli svi hrvatski mediji, kako se raduje skorom službenom posjetu Hrvatskoj, te kako se nada da će u Zagreb donijeti dobre vijesti sa Sastanka na vrhu NATO-a u Bukureštu početkom travnja, gdje će se založiti da pozivnicu za članstvo dobija Hrvatska, te Albanija i Makedonija.

- Članstvo u NATO-u bit će vrlo pozitivno za ljude u Hrvatskoj. Stvarno se radujem odlasku u Hrvatsku i nadam se da ću donijeti dobre vijesti jer dolazim poslije summita - rekao je za agenciju Hinu Bush koji će Hrvatsku posjetiti 4. i 5. travnja.

Najavio je da će se na summitu NATO-a u Bukureštu od 2. do 4. travnja založiti za pozivanje u članstvo Hrvatske, Albanije i Makedonije, te za uključenje Ukrajine i Gruzije u program MAP - Akcijski plan za članstvo.

Na pitanje Hine o njegovu gledanju na buduću ulogu Hrvatske u arhitekturi NATO-a u jugoistočnoj Europi, razvoju njezinih oružanih snaga, sudjelovanju u misijama NATO-a i doprinosu zajedničkoj sigurnosti Saveza, te mogućim vojnim i pomorskim bazama na njezinu teritoriju, Bush je iznio pohvalne ocjene o hrvatskim vojnicima te isključio mogućnost uspostave NATO baza u Hrvatskoj.

- Prije svega želim to skinuti sa stola. Ne postoji namjera za NATO baze, stalne baze u Hrvatskoj - rekao je prvi čovjek SAD-a.

- Biti dio NATO-a znači predanost modernoj vojsci. Hrvatske postrojbe su se pokazale hrabrima na nekim aktivnim bojištima u ratu protiv terorizma. One će imati koristi od toga da su dio NATO-a i da služe rame uz rame s drugim saveznicima iz NATO-a - naglasio je Bush.

Hrvatska po njegovim riječima služi kao "vrlo dobar primjer", nakon traumatičnog trenutka otcjepljenja od Jugoslavije. Dodao je kako je prije 15 ili 25 godina malo tko mogao zamisliti da će raspravljati o tako nečemu, a danas je Hrvatska neovisna, suverena država, koja se nada pozivu u NATO.

- To pokazuje što je moguće, koliko je važno da ljudi donose prave odluke u ime naroda - rekao je Bush aludirajući na raspravu u Hrvatskoj o referendumu o ulasku u NATO.

- Za hrvatsku obalu kažu da je to jedna od naljepših obala na cijelom svijetu - rekao je američki predsjednik, izražavajući nadu da će je vidjeti tijekom posjeta, iako su mu suradnici rekli da to nije u programu.

Naglasio je kako se nada uspješnom summitu u Bukureštu koji će potvrditi važnost NATO-a u suvremenom svijetu.

- Nadam se uspješnom summitu. Uspjeh znači da NATO ostane relevantan i surađujemo u rješavanju izazova 21. stoljeća, a najbolja prilika je prijetnja terorizma u Afganistanu - rekao je čelnik Bijele kuće.

U Bukureštu ćemo ohrabriti saveznike da ozbiljno uzmu svoje obveze, a mi ćemo dokazati da ozbiljno uzimamo svoje s dodatnih 3.200 marinaca, kako bi dali primjer i potaknuli ostale da sudjeluju, rekao je on.

Na pitanje može li se nakon višegodišnje usredotočenosti američko-hrvatskih odnosa na ulazak Hrvatske u NATO, očekivati prebacivanje težišta na proširenje gospodarske suradnje sa SAD-om i veća američka ulaganja u Hrvatsku, Bush je rekao kako je on zagovornik slobodne trgovine i kretanja kapitala, dodajući da Hrvatska zauzima ključan prostor u važnom dijelu svijeta, te da Amerika treba više učiti o Hrvatskoj.

- Bit će svakovrsnih mogućnosti, a one će se iskoristiti ako vlada donese dobar zakon o stranim investicijama. Zakon mora biti transparentan a vladavina zakona dosljedna. No, glavni rizik za ulaganja nije vladin već samog poduzetnika - rekao je Bush.

- Želimo da razni aspekti naših odnosa s Hrvatskom procvatu, ali što se tiče ulaganja, na vladi je da osigura dobru klimu za ulaganja - naglasio je američki predsjednik.

Bush će se tijekom posjeta Hrvatskoj 4. i 5. travnja sastati s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom i drugim najvišim hrvatskim dužnosnicima. Bushov posjet bit će treći posjet nekog američkog predsjednika Hrvatskoj nakon Richarda Nixona 1971. i Billa Clintona 1996.

Rumunjska veleposlanica u Republici Hrvatskoj Oana-Cristina Popa u emisiji Radija 101 Abeceda europskih integracija izjavila je kako je sve spremno za Sastanak na vrhu NATO-a u Bukureštu.

- Ovogodišnji summit NATO-a je najveći u povijesti Saveza, a to je ujedno najveći i najvažniji politički događaj u Rumunjskoj u zadnjih 15 godina. Oko 3500 državnika, diplomata i novinara smjestit ćemo u najveću zgradi u Europi - rekla je veleposlanica Popa.

Veliko značenje summita

Organiziranje ovog summita velika čast za Rumunjsku, ali je velika i značajna za cijelu regiju. Oana -Cristina Popa najavila je kako će građani Bukurešta dva dana održavanja Sastanka na vrhu dobiti slobodne radne dane kako bi izbjegli posebnu regulaciju prometa i rigorozne sigurnosne mjere kakve ovakav skup zahtjeva.

- Summit će zajedno financirati Rumunjska i NATO. No, da nismo u mogućnosti to financijski podnijeti, ne bi preuzeli tu obvezu - objasnila je Popa.

Na svim summitima NATO saveza okupljaju se antiratne i antinato udruge građana. Jedna takva će doći u u Bukurešt. Veleposlanica se nada da neće činiti nikakve nerede.

Podrška Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji

- Rumunjska želi da sve tri zemlje Jadransko-američke povelje Hrvatska, Albanija i Makedonija dobiju pozivnicu za članstvo u Savezu. Nadamo se da će Grčka i Makedonija naći rješenje za spor oko imena Republike Makedonije. Vjerojatno će se rješenje pronaći u zadnji tren i to samo nekoliko sati prije početka sastanka - rekla je Popa.

Rusko protivljenje

Ruski predsjednik Vladimir Putin je izrazio namjeru sudjelovanja na summitu. No, još uvijek nije stigla službena potvrda dolaska ruskog predsjednika na odlasku, objasnila je rumunjska veleposlanica. Pretpostavlja se da je jedan od razloga zašto Putin želi sudjelovati na summitu rusko protivljenje približavanja dvije bivše sovjetske države Ukrajina i Gruzija Savezu.

- Rusija ima pravo izraziti brigu oko svjetskog poretka, ali to nikako neće dovesti do sukoba. Rusija se i ranije protivila da baltičke zemlje postanu dio NATO-a, a one su ipak pristupile tom savezu. Mislim da su odnosi NATO-a i Rusije preko Vijeća NATO-Rusija jako dobri - izjavila je veleposlanica Oana-Cristina Popa.

Rumunjske koristi od članstva u NATO-u

- Strane investicije su u zadnje dvije godine skočile za 140 posto, a ekonomski rast veći je za čak 8 posto. Postali smo i dio svjetskog poretka koji donosi globalne odluke što je velika čast jedne male države kao što je moja zemlja -izjavila je rumunjska veleposlanica.

Hrvatska će članstvom u NATO-u postati pravi partner za sigurnost i stabilnost regije. Primanje RH u Savez bit će potvrda hrvatskog napretka i svega što je učinila da postane dio tog prestižnog društva.

Rumunjska neće priznati Kosovo

- To je pitanje međunarodnih zakona, granica i graničnih odnosa. Mi podržavamo albansku pozivnicu za članstvo u NATO-u i želimo pomoći Albancima na Kosovu. SAD nisu vršile pritisak na Rumunjsku da prizna Kosovo. Imamo svoj stav, pridržavamo se svojih vrijednosti i načela. Svaka država ima pravo da prosuđuje o ovakvim pitanjima - diplomatski je odgovorila veleposlanica Popa.

- Nadam se da neće porasti nasilje na Kosovu. Brinu nas izjave nekih srbijanskih političara i razvoj političke scene u Beogradu. Dosadašnje nacionalne politike u Srbiji bile su štetne za tu zemlju. Nadamo se da će na predstojećim prijevremenim parlamentarnim izborima pobijediti proeuropski orijentirane stranke i pokrenuti Srbiju prema Europi - rekla je rumunjska veleposlanica u RH Oana-Cristina Popa.

Ana Marija Vojković

Posjet predsjednika najveće svjetske sile čast je za svaku zemlju na svijetu, pa tako i za Hrvatsku, rekao je jučer Predsjednik Republike Stjepan Mesić prilikom posjeta Samoboru komentirajući skori posjet predsjednika SAD-a Georgea W. Busha Hrvatskoj.

Pripreme za njegov dolazak, objasnio je Mesić, neće Hrvatsku stajati ništa više nego što je uobičajeno, a veliki dio troškova plaća upravo SAD. A Hrvatska, zaključio je, tim posjetom i te kako dobiva na imidžu.

Američki predsjednik George W. Bush izjavio je jučer da se raduje skorom službenom posjetu Hrvatskoj, te da se nada kako će u Zagreb donijeti dobre vijesti sa summita NATO-a u Bukureštu početkom travnja, gdje će se založiti da pozivnicu za članstvo dobije Hrvatska, te Albanija i Makedonija.

"Članstvo u NATO-u bit će vrlo pozitivno za ljude u Hrvatskoj. Stvarno se radujem odlasku u Hrvatsku i nadam se da ću donijeti dobre vijesti jer dolazim poslije summita", rekao je jučer Bush koji će Hrvatsku posjetiti 4. i 5. travnja.

Predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader primio je jučer admirala Marka Fitzgeralda, zapovjednika NATO-ova združenog savezničkog zapovjedništva u Napulju te američkih mornaričkih snaga u Europi. Na sastanku je potvrđena visoka razina spremnosti Hrvatske za ulazak u NATO, te je procijenjeno da će se članstvom u NATO-u dodatno učvrstiti hrvatska uloga lidera stabilnosti na jugoistoku Europe.

Admiral Fitzgerald pohvalio je obrambene reforme u Hrvatskoj te profesionalnost pripadnika hrvatskih oružanih snaga koji sudjeluju u mirovnim operacijama, stoji u priopćenju iz Vladina ureda za odnose s javnošću. Istaknuo je da Hrvatska može s optimizmom gledati na predstojeći sastanak na vrhu NATO-a u Bukureštu.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je Hrvatska privržena zaštiti zajedničkih vrijednosti zapadnih demokracija, te je ponovio kako će Hrvatska i dalje aktivno podržavati težnje država iz regije prema euroatlantskim integracijama.

Hrvatska je na putu da počne najzahtjevnije pregovore s Europskom unijom u zadnja tri mjeseca, a poziv za članstvo u NATO-u "gotova je stvar", rekao je premijer Ivo Sanader.

- Uvjeren sam da možemo ispuniti sve nužne kriterije do ovoga ljeta i u roku završiti pristupne pregovore. Najsnažniji nam je motiv što to činimo za dobrobit svojih građana, ne samo da zadovoljimo Europsku komisiju - rekao je Sanader za agenciju Reuters.

Komisija je u ožujku objavila da bi, ubrza li reforme, Hrvatska mogla završiti pregovore do listopada 2009. što bi joj omogućilo članstvo početkom 2011, piše Reuters. Treba reformirati nedjelotvornu javnu upravu i pravosuđe, treba se boriti protiv korupcije, smanjiti državne poticaje i restrukturirati posrnule industrije poput brodogradnje.



- Sva su ta područja nesumnjivo veoma zahtjevna, ali mi ćemo se nositi s njima jer želimo da naši građani žive u zemlji europskih standarda - izjavio je prvi čovjek hrvatske Vlade.

Do kraja lipnja Hrvatska mora točno odrediti plan reforme pravosuđa i brodogradnje i poduzeti odlučne mjere u borbi protiv korupcije.

Pozivnica u NATO na skorom Sastanku na vrhu u Bukureštu "gotova je stvar", drži hrvatski premijer i kaže da će članstvo biti "dio krune" hrvatskoga stremljenja prema Zapadu. Prema njegovim riječima, posjet američkoga predsjednika Georga Busha nakon summita "čast je" za Hrvatsku. Bush će ovdje biti "toplo dočekan", rekao je Sanader.

- Naravno, to je povijesni događaj u našim bilateralnim odnosima. Smatramo to gestom prijateljstva i partnerstva - smatra premijer.

Bush će biti drugi američki predsjednik koji je posjetio Hrvatsku od 1991. kad je stekla nezavisnost. Bill Clinton nakratko ju je posjetio prije 12 godina, a s hrvatskim čelnicima susreo se na Zračnoj luci Pleso.

Hrvatska, Albanija i Makedonija s članstvom u NATO-u mogu imati "važnu ulogu u stabilizaciji jugoistočne Europe", no njihovo uključenje na može se smatrati strateškim u vojnom smislu, jer je riječ o malim zemljama s malim vojnim snagama, ocjenjuje se u izvješću koje je nedavno podneseno američkom Kongresu.

"Ta tri kandidata su mala, s odgovarajuće malim vojskama, i njihovo uključenje u Savez ne može se smatrati strateškim u vojnom smislu", kaže se u izvješću Kongresne istraživačke službe pod nazivom "Pitanja proširenja na summitu NATO-a u Bukureštu".

U izvješću se ističe kako članice NATO-a vjeruju da je "Hrvatska daleko odmakla na putu za članstvo", uz napomenu da je prije zabrinutost izazivala umjerena potpora hrvatske javnosti za članstvo.

U slučaju Albanije i Makedonije, napominje se da se dovodi u pitanje njihova kvalificiranost za članstvo zbog unutarnjih političkih sukoba i mjera za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.

"Administracija je neslužbeno naznačila potporu za sve tri države kandidatkinje, dok je potpora za ulazak Ukrajine i Gruzije u MAP - Akcijski plan za članstvo, manje sigurna", navodi se u izvješću koje je objavljeno u ponedjeljak.

U podrobnoj analizi kandidature Hrvatske navodi se da se "napredak na političkim i gospodarskim reformama općenito smatra jako dobrim te se ne čini da je on prepreka za kandidaturu za ulazak u NATO".

Uz objašnjenje da Hrvatska od 2005. vodi pristupne pregovore s EU, prenose se ocjene Europske komisije o potrebi napredovanja u reformi pravosuđa i borbi s korupcijom.

Konstatira se da je ostvaren napredak u manjinskim pravima, i u manjoj mjeri na povratku srpskih izbjeglica, te se navodi kako se "od 300 tisuća Srba izbjeglih 1995., vratila približno polovica".

U izvješću se dodaje da je "najveća slabost hrvatske kandidature donedavno bila podrška javnosti", ali ona sada dostiže 60 posto.

Kada je riječ o reformi vojske i sposobnosti za sudjelovanje u misijama NATO-a, autori kongresnog izvješća konstatiraju napredak prema stvaranju manje, profesionalnije vojske, sposobnije za razmještanje u inozemne misije i povećanje izdvajanja za vojsku u 2008. na 1,8 posto BNP-a, uz rast na 2 posto 2010.

Što se tiče razvoja tražene "niše" za pomoć u NATO-vim misijama, navodi se da Hrvatska priprema vod za posebne operacije, vod za razminiranje i dva helikoptera za misije NATO-a, te planira postrojbu motoriziranog pješaštva, vod atomsko-biološko-kemijske zaštite i inženjerijski vod. Dodaje se, međutim, kako neke nezavisne procjene postavljaju pitanje je li Hrvatska izdvojila financijska sredstva za sve planirane reforme.

U izvješću se opisuje i hrvatski angažman u misiji ISAF-a u Afganistanu, gdje je sada 190 vojnika, a planira se slanje još 100, uz napomenu da Hrvatska nije poduprla invaziju SAD-a na Irak 2003. te nije tamo poslala svoje vojnike, za razliku od Makedonije i Albanije.

Kada je riječ o regionalnim pitanjima, izdvaja se razvoj dobrih odnosa sa Srbijom od 2000., te pozitivna uloga Hrvatske u BiH, te se opisuju teškoće Zagreba s proglašenjem ZERP-a.

Kod Kosova se navodi da je Hrvatska bila oprezna s priznanjem te se ističe da su veleposlanstva SAD-a i Hrvatske u Beogradu istodobno napadnuta 21. veljače.

Naglašava se angažman Hrvatske u Jadranskoj povelji od 2003. i drugim inicijativama za vojnu suradnju u regiji.

U zaključku se ocjenjuje kako se "izgledi da Hrvatska na summitu u Bukureštu primi pozivnicu u članstvo čine dobrima".

Spominje se i "snažna podrška pozivnici za Hrvatsku" izražena na ministarskom sastanku NATO-a u Bruxellesu 6. ožujka, uz napomenu da će konačna odluka biti donesena u Bukureštu.

Odnosi Moskve i Washingtona mogli bi se pogoršati ako se u studenom ove godine u Bijelu kuću useli republikanski kandidat za predsjednika John McCain, piše londonski Financial Times.

U tekstu profesora sa Sveučilišta Cambridge Anatola Lievena stoji da bi, ma kako to sada zvučalo nevjerovatno, za koju godinu Europa i svijet mogli se s nostalgijom prisjećati administracije Georgea Busha. Problematična su McCainova stajališta koja zagovara u svojoj ideologiji, njegova politika i nadasve njegov karakter, piše list.

On je konzervativni neokonzervativac, koji strastveno vjeruje u dominantno mjesto SAD-a na svjetskoj političkoj sceni, jer je, kako je svojevremeno rekao, "dokazano da su SAD najveća sila dobra u povijesti čovječanstva". Njegova obećanje da će Europa i Amerike više surađivati mora se uzeti s rezervom, piše Lieven.

Istovremeno, McCain gaji duboku mržnju prema Rusiji, uz pretjerane simpatije prema Gruziji i vraćanju Abhazije i Južne Osetije pod gruzijsku upravu. Zalaže se za izbacivanje Rusije iz Grupe 8 najrazvijenijih zemalja svijeta i što brže primanje Gruzije i Ukrajine u NATO. Ako pobjedi na predsjedničkim izborima, za vrijeme njegovog predsjedavanja SAD-om proširit će se NATO savez.McCain je, piše Anatol Lieven, neobično prgav - čak i njegovi prijatelji kažu da Amerika odavno nije imala predsjednika sličnog temperamenta.

Ma koliko bio ratoboran, George Bush je bio prilično oprezan u svojim odnosima s Rusijom, pa čak i s Kinom - možemo li se osloniti na Johna McCaina da bude isti takav, pita se Anatol Lieven u Financial Timesu.

Tjedan dana uoči NATO-ova Sastanka na vrhu u Bukureštu, novi ruski predsjednik Dimitrij Medvedev nastavlja s pritiskom na NATO da ne primi Ukrajinu i Gruziju u MAP. Smatra da bi takav potez ugrozio europsku sigurnost.

Čelnici NATO-a sastat će se u Bukureštu od 2. do 4. travnja i očekuje se da ondje razmotre zahtjeve prozapadnih čelnika tih dviju bivših sovjetskih republika da im zemlje krenu prema NATO-u.

- Smatramo da je primanje Ukrajine i Gruzije u MAP - Akcijski plan za članstvo izuzetno loše za postojeću strukturu europske sigurnosti. Nijedna zemlja ne može biti zadovoljna da joj blizu granica budu predstavnici vojnoga bloka kojemu ne pripada - rekao je Dimitrij Medvedev.

Dok Washington podupire približavanje dvije bivše sovjetske republike NATO-u, neke članice NATO-a u Europi time nisu oduševljene. Iako je ruski predsjednik na odlasku Vladimir Putin najavio svoj dolazak na summit u Rumunjsku, neki analitičari predviđaju kako se Putin na tom sastanku Saveza neće pojaviti. Razlog tome su Ukrajina i Gruzija.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer opisuje ulogu za koju vjeruje da će imati sastanak na vrhu u Bukureštu



Ovaj događaj je dio strategije tri summita koja je počela sa sastankom u Rigi 2006. a završit će proslavom 60. godišnjice NATO-a iduće godine.

Tijekom ovog kratkog vremena, želimo značajno ubrzati NATO-ovu transformaciju: s jačim operacijskim sposobnostima, i novim političkim vezama s drugim nacijama i institucijama, Savez će biti puno učinkovitiji čimbenik sigurnosti u sve globaliziranijem i sve opasnijem svijetu.

Sastanak u Bukureštu bit će najveći dosad, gledajući broj nacija koje sudjeluju. Vođe država ili vlada iz svih 26 članica NATO-a, države partneri sa svih strana svijeta, i predstavnici iz mnogih velikih međunarodnih institucija sastat će se kako bi raspravili nove načine građenja sigurnosti.
Ništa ne može umanjiti očitu razvojnu ulogu NATO-a kao središta širih koalicija – fleksibilan političko-vojni instrument na usluzi ne samo svojim državama članicama, već na usluzi šire međunarodne zajednice.

Što će biti glavne teme Bukureštanskog summita? Ističu se četiri glavna područja.
Prije svega, operacije.

Naš summit u Bukureštu će imati snažno usmjerenje na NATO-ove operacijske obveze. Preko 60 tisuća hrabrih muškaraca i žena je uključeno u misije i operacije predvođene NATO-om, na tri kontinenta. U Bukureštu ćemo istaknuti obveze svih 26 zemalja Saveza za uspjeh tih operacija i poslati snažnu poruku potpore naročito narodima Kosova i Afganistana.
Što se tiče Kosova, Saveznici su jasno istaknuli da će KFOR ostati tamo na temelju Rezolucije Vijeć sigurnosti UN-a 1244, ukoliko Vijeće sigurnosti ne odluči drugačije. KFOR je tamo da osigura sigurno okruženje za sve stanovnike Kosova.

Ali oni su isto tako naglasili da ovo treba biti kontrolirani i koordinirani proces. Balkan leži u srcu Europe i radi se o vitalnom značaju za naš kontinent. Želimo da se sve zemlje regije integriraju s ostatkom Europe. Zato će NATO pomagati Kosovu da stane na vlastite noge, ali će također nastavljati potpomagati reforme u Srbiji, kao i u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori.

Afganistan predstavlja dugoročnu obvezu NATO-a. Moramo nastaviti pomagati Afganistanu da postane stabilna, demokratska i učinkovito vođena nacija koja neće više izvoziti terorizam, kriminal i drogu našim nacijama i ostatku svijeta. Vide se jasni znaci napretka, u brojnim područjima – bolje obrazovanje, ekonomski rast, djelatne institucije. Izazov pred nama je ojačati i održati taj proces.
Očekujem od summita u Bukureštu da če se složiti oko jasne strategije za korake naprijed u Afganistanu – sa čvrstim NATO-ovim prisustvom u našoj obvezi; pojačati trening Afganistanske nacionalne vojske kako bi bili sigurni da če Afganci moći bolje sami brinuti o svojoj sigurnosti; bolja interakcija između međunarodnih organizacija, uključujući Ujedinjene nacije i Europsku uniju, kako bi se jamčilo da će sigurnost ići zajedno s obnovom i razvitkom; i jak poziv afganistanskim susjedima da podrže naš zajednički cilj za stabilan i demokratski Afganistan.

Druga važna tema koja će biti visoko na agendi Bukureštanskog sastanka je proširenje.
NATO-ovi saveznici obvezali su se izdati pozivnice u Bukureštu aspiranticama koje su postigle učinkovite standarde i koje mogu doprinijeti euro-atlantskoj sigurnosti. Puno smo radili u kontekstu Akcijskog plana za članstvo (MAP) kako bi pomogli Albaniji, Hrvatskoj i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji u njihovim pripremama za moguće članstvo. I jasno je, ako će se priključiti, da će to biti glavni korak u euro-atlantskim integracijama balkanske regije.

Dok pišem ove riječi, ništa još nije odlučeno. Sve tri MAP države još moraju raditi kako bi zaslužile članstvo. Kao i u prošlim krugovima proširenja, bukureštanska odluka će biti politička. Ne mogu i ne želim prejudicirati tu odluku ovdje i sada. Ona će biti odraz konsenzusa među 26 trenutačnih članica o idućem stupnju proširenja NATO-a. Međutim, očito je da NATO ne pati od zamora proširenja – i nadam se da se isto može reći za Europsku uniju. Kombinacija proširenja NATO-a i EU pružaju najbolju garanciju za dugoročni mir i stabilnost na našem kontinentu.

Treće, naš summit u Bukureštu mora unaprijediti NATO-ovu transformaciju.

To znači prilagodbu NATO-ovih vlastitih struktura i sposobnosti novom sigurnosnom okruženju. Očito je da svi sigurnosni izazovi ne zahtijevaju vojna rješenja, ali je vojna sposobnost bila i bez sumnje će ostati, ključna za mnoge izazove. I stoga je životno važno da Savez održava svoj vojni rub, i da sve naše članice nastave s neizbježnim ulaganjima – stvarajući naše snage fleksibilnijima i uporabljivijima i davajući im pravu opremu za njihov posao.

Dok ojačavamo našu sposobnost za odgovor zahtjevima, moramo gledatu naprijed i pripremiti se za sigurnosne izazove u nastajanju. U svijetlu proliferacije oružja za masovno uništavanje i načinima njihovog dopremanja, odlučili smo postaviti novi pogled prema raketnoj zaštiti i proučiti načine kako učiniti sistem koji SAD nude Poljskoj i Češkoj republici komplementarnim NATO-ovim programima.
Ali također gledamo na načine bolje zaštite sigurnosti naših energetskih infrastruktura i kako NATO može pridonijeti naporima međunarodne zajednice da osigura veću energetsku sigurnost. Mi razvijamo i načine kako bi poboljšali zaštitu NATO-ovih ključnih informacijskih sustava protiv internet kriminala i cyber napada.

Četvrta i konačna tema u Bukureštu je razvoj odnosa s NATO-ovim partnerima.
Kroz proteklih 15 godina, NATO je pomogao zemljama ne-članicama diljem Europe da se suoče s teškim izazovima reforme – i to je bio glavni razlog povećanja sigurnosti i stabilnosti našeg kontinenta.

Mnogi naši euro-atlantski partneri su pokazali jaku volju za pružanjem sigurnosti za razliku od primanja, doprinosivši time NATO-ovim misijama i operacijama. I zato NATO ima snažan interes u nastavku politike partnerstva – čak ju i poboljšati potrebama i zahtjevima naših euro-atlantskih partnera – i dalje ih uključivati u odgovoru na suvremene sigurnosne izazove. U sklopu našeg summita u Bukurešti bit će i sastanak s našim euro-atlantskim partnerima i to će biti odlična prilika da se dopre do partnera diljem Europe i Središnje Azije.

Rusija je dio ovog napora partnerstva i radujem se njezinom sudjelovanju u Bukureštu. Unatoč nedavnoj žestokoj retorici, i stavu koji postavlja na teme Kosova i Ugovora o konvencionalnom naoružanju u Europi, Rusija zauzima posebno mjesto među NATO-ovim partnerima. Cijenimo i ćelimo nastaviti naš konstruktivan i izravan dijalog s Rusijom, uključujući teme na kojima se ne slažemo, i nastaviti tražiti zajedničko tlo. Što se NATO-a tičem ne postoje „crvene linije“ i nema ograničenja koliko naše partnerstvo može ići.

Konačno, također želimo ojačati NATO-ove partnerske mreže izvan euro-atlantske regije. Od Sjeverne Afrike preko Bliskog istoka do azijsko-pacifičke regije, interes za NATO raste – i to s dobrim razlogom. Zemlje u ovim regijama su pažljivo motrile NATO-ov razvoj., Zaključile su da od mnogih NATO-ovih operacija koristi i njihovoj sigurnosti i da je u njihovom interesu da rade s NATO-ovim timom. Mi u NATO-u bi trebali to omogućiti – uključivanjem u dijaloge, otvaranjem novih kanala suradnje, i pojačavanjem interoperabilnosti naših snaga sa zainteresiranim zemljama.
I sada, što nakon Bukurešta?

Kao što sam spomenuo na početku, summit u Bukureštu neće biti izolirani događaj. On će nastaviti implementaciju mnogih odluka koje su donesene na summitu u Rigi, kao i što će generirati odluke koje će se implementirati u mjesecima koji dolaze. Slijedeće godine, kada NATO slavi 60. godišnjicu, transformacija NATO-a će učiniti još jedan korak dalje. Vjerujem da će taj korak uključivati odluku za revizijom sadržajnih temelja NATO-a, možda s početkom na radu novog Strategijskog koncepta. Takav dokument bi trebao otkriti po čemu je NATO jedinstven; kako se transformira; i kako će se odnositi prema temeljnim sigurnosnim izazovima pred nama. To će ojačati našu zajedničku namjenu i osigurat će da NATO bude prihvaćen od javnosti i relevenatan za njhove sigurnosne potrebe.

Jaap de Hoop Scheffer, glavni tajnik NATO-a

Makedonski ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski izjavio je kako će njegova zemlja prekinuti "natezanja" s Grčkom oko svog imena, ako Grčka uložiti veto na makedonsku pozivnicu za članstvo na travanjskom Sastanku na vrhu u Bukureštu. Šef diplomacije Milošoski smatra da je vrlo malo mogućnosti da će se dvije zemlje do idućeg tjedna naći kompromis oko imena Republike Makedonije.

Grčka i Makedonija zadnjih tjedana vode žestoku raspravu oko imena Makedonije. Naime, Grčka ne želi priznati svoju susjedu Makedoniju pod tim imenom jer isti naziv ima i sjeverna grčka pokrajina. Republiku Makedoniju priznalo je više od 100 zemalja, uključujući SAD, Rusiju i Kanadu. Grčka je jedina zemlja koja Makedoniju priznaje pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija.

Posebni američki izaslanik Matthew Nimetz pozvao je veleposlanike obje strane Adamantios Vasilakis i Nikol Dimitrov. da se sastanu u New Yorku i pronađu rješenje.

- Vrlo je malo šanse da ćemo se dogovoriti oko imena do summita u Bukureštu.Grčko stavljanje veta na našu pozivnicu za članstvo u Savezu je besmisleno. Nismo spremni promijeniti ime države koje bi ugrozilo makedonski narod, jezik i identitet. Makedonija nije samo ime. To je naš nacionalni identitet - rekao je Antonio Milošoski.

U novom krugu pregovora najvjerojatnije će će se razmatrati američki prijedlozi imena. Nimetz je predložio tri imena: Republika Gornja Makedonija, Nova Republika Makedonija, ili Republika Skoplje. Milošoski je predložio da Makedonija upotrebljava jedno ime unutar svojih granica i u odnosima s Grčkom, a drugo ime u međunarodnim odnosima.

Da Makedonija s Hrvatskom i Albanijom dobije pozivnicu za članstvo na summitu NATO-a u Bukureštu, potrebna je suglasnost svih 26 država članica Saveza. Makedonski premijer i njegova grčka kolegica krajem tjedna susrest će se u Sloveniji na neformalnom sastanku članica Europske unije.

U Srbiji i na Kosovu jučer je na različite načine obilježena deveta godišnjica od početka intervencije NATO-saveza protiv tadašnje SR Jugoslavije.

Zračni napadi NATO snaga počeli su 24. ožujka 1999. godine i trajali su 11 tjedana. U njima je, prema procjenama različitih izvora, poginulo između 1200 i 2500 ljudi, a procjenjuje se da je šteta između 30 i 100 milijardi dolara.

Odluku o napadu donio je 23. ožujka 1999. godine tadašnji glavni tajnik NATO-a Javier Solana nakon što su propali pregovori u Rambouilletu i Parizu o rješavanju kosovske krize bez vojne intervencije i nakon što su jugoslavenske snage na Kosovu počinile mnogobrojne zločine nad kosovskim Albancima.

Intervencija je nakon mnogih diplomatskih nastojanja završena potpisivanjem Kumanovskog sporazuma, prema kojemu su se policijske i vojne snage tadašnje Jugoslavije povukle s Kosova na kojemu se rasporedilo 37.200 vojnika KFOR-a iz 36 zemalja. Njihova zadaća, prema Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, bila je očuvati mir i osigurati povratak izbjeglica dok se ne postigne trajno rješenje.

Srbijanski premijer na odlasku Vojislav Koštunica priopćio je u nedjelju da je okrutnom rušenju Srbije bio cilj da od Kosova napravi prvu NATO-državu na svijetu. Istaknuo je da je Srbija slobodna zemlja i da zato poruka "slobodnog naroda i slobodne zemlje" može biti samo da je Kosovo Srbija.

Kosovari izrazili zahvalnost NATO-u

U povodu devete obljetnice bombardiranje SR Jugoslavije kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu i premijer Hashim Thaqi izrazili su jučer NATO-u zahvalnost za doprinos stvaranju slobodnog i neovisnog Kosova.

- Ovaj važan datum u suvremenoj kosovskoj povijesti obilježavamo u vrijeme kad su ispunjeni snovi mnogih generacija koje su se angažirale za neovisno i suvereno Kosovo - stoji u poruci predsjednika Sejdiua.

Podsjetio je na angažiranje bivših kosovskih čelnika i pokojnog predsjednika Ibrahima Rugove, kao i bivše Oslobodilačke vojske Kosova te pozvao građane da budu "zahvalni SAD-u, Europskoj uniji i snagama NATO-a".

- Zauvijek ćemo biti zahvalni vojnicima i časnicima zemalja članica NATO-a koji su sudjelovali u 78 dana akcije s ciljem zaustavljanja vojne i paravojne agresije Srbije na narod Kosova - navodi se u poruci.

Kosovski premijer Hashim Thaqi, koji je bio jedan od glavnih vođa nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova, izjavio je da će narod Kosova biti vječno zahvalan NATO-u i međunarodnoj zajednici što su na današnji dan prije devet godina podržali njihovu pravednu borbu za očuvanje slobode, mira i demokracije. On je naglasio da je "24. ožujka dan početka nove epohe za Kosovo".

Devet godina kasnije Kosovo je međunarodno priznata država, posvećena zaštitu prava manjina, integraciji u EU i NATO, kazao je kosovski premijer i naglasio da će Kosovo uvijek biti čimbenik mira i stabilnosti u regiju.

Prištinski mediji o NATO intervenciji

Kosovski mediji jučer su podsjetili na godišnjicu početka napada NATO smaga na SR Jugoslaviju. Dnevnik "Lajmi" piše da 24. ožujka 1999. godine nikada neće biti zaboravljen. "Datum kada su počeli zračni napadi na vojno-policijske ciljeve Srbije da bi spasili narod Kosova od srpskog genocida nikada neće biti zaboravljen". Isti list ističe važnost tog događaja za pravednu borbu naroda Kosova za slobodu i neovisnost. Dnevnik "Zeri" pod naslovom "78 dana koji su promijenili povijest Kosova" prenosi riječi tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona kojima je početak bombardiranja obrazložio potrebom da se zaustave zločini Srba nad kosovskim Albancima.

Bijela je kuća najavila da će američki predsjednik George Bush svoje putovanje sljedeći tjedan u Ukrajinu, Rumunjsku i Hrvatsku iskoristiti za iskazivanje podrške slobodi i demokraciji u toj regiji te za pomoć NATO savezu da se suoči s izazovima 21. stoljeća. Međutim, širenje NATO-a, a posebice učlanjenje Ukrajine, Rusija smatra prijetnjom, javlja Glas Amerike.

Kada se u veljači ruski predsjednik Vladimir Putin sastao u Kremlju s ukrajinskim predsjednikom Viktorom Juščenkom, upozorio ga je što bi se moglo dogoditi u slučaju da se NATO projektili postave u Ukrajini: "Zastrašujuće je ne samo reći, nego čak i pomisliti da bi takvo postavljanje projektila NATO saveza – koje se u teoriji ne može isključiti – navelo Rusiju da usmjeri svoje projektile prema Ukrajini."

Američka državna tajnica Condoleezza Rice promptno je osudila ovu Putinovu izjavu kao 'neprimjerenu i prijekornu retoriku': "Jasno smo dali do znanja da smo potpuno predani neovisnosti i suverenitetu Ukrajine, kao i drugih država koje su nekad bile dio Sovjetskog saveza. Njihovo pripadanje Sovjetskom savezu dio je jednog drugog vremena, koje je zauvijek iza nas."

Neovisni ruski vojni analist Aleksandar Konovalov kaže da Rusija zapravo razumije ovu situaciju, a prijetnje predsjednika Putina je okarakterizirao kao 'prekomjerni izljev emocija'. No, Aleksandar Konovalov dodaje kako za Rusiju važni praktični interesi u Ukrajini datiraju od vremena sovjetske Rusije. Oni uključuju ruski projektil SS-18, čiji je raketni motor proizveden u jednoj ukrajinskoj tvornici raketa.

- Ova tvornica drži pod nadzorom projektile SS-18, koji su i dalje dio ruskog nuklearnog arsenala. Ukrajinci mogu pomoći produžiti vijek trajanja ovog oružja jer imaju potrebnu dokumentaciju, rezervne dijelove i iskustvo, te mogu procijeniti eventualne probleme - izjavio je Aleksandar Konovalov.

On dodaje da se duga lista problema koji zabrinjavaju Ruse odnosi i na motore ugrađene u Ukrajini za ruske helikoptere i brodove ratne mornarice. Listi dodaje i rusku crnomorsku flotu. Zajedničkim dogovorom odlučeno je da će flota biti stacionirana u ukrajinskoj luci Sevastopol na krimskom poluotoku do 2017. godine.

- Prema mom shvaćanju NATO-vih odredbi, zabranjeno je prihvatiti u savez zemlje na čijem se teritoriju nalazi strana vojska. Smatram da će se taj problem morati riješiti na jedan od dva načina: ili će Rusija morati riješiti pitanje uklanjanja flote prije 2017. godine, ili Ukrajina još neće postati članicom NATO-a - kaže ovaj ruski analitičar.

Konovalov dodaje da bi preusmjeravanje ruskih snaga koštalo milijarde i trajalo nekoliko godina. On kaže da ukrajinski građani imaju brojne gospodarske, čak i obiteljske, veze s Rusima, koje bi mogle biti narušene ukoliko Moskva postroži graničnu kontrolu u slučaju da Ukrajina postane članica NATO saveza.

Ukrajinski su čelnici nedavno započeli s prvim koracima ka procesu za puno članstvo u NATO-u. Oni će biti razmotreni na summitu u Bukureštu koji počinje 2. travnja. Ruski predsjednik Putin kaže da je ukrajinska odluka da postane članicom ovog zapadnog saveza 'unutrašnja stvar jedne suverene države'. A Aleksandar Konovalov navodi rezultate ispitivanja javnog mnijenja koji pokazuju da su mišljenja Ukrajinaca o članstvu u NATO savezu oštro podjeljena.

Sjedinjene Američke Države žele da kandidature Hrvatske, Albanije i Makedonije za članstvo u NATO-u budu što je moguće snažnije, kako bi se na Sastanku na vrhu u Bukureštu postigla suglasnost oko pozivanja sve tri zemlje u članstvo, izjavio je podtajnik za europske poslove u američkom State Departmentu Kurt Volker.

- Želimo vidjeti najsnažnije moguće kandidature tih triju zemalja, koje su marljivo radile ne svojim političkim, gospodarskim i vojnim reformama, i želimo vidjeti najveće moguće proširenje oko kojeg će se NATO suglasiti - rekao je Volker na tribini posvećenoj summitu u Bukureštu, koja je održana jučer u Nacionalnom press klubu u Washingtonu.

Volker je izrazio očekivanje SAD-a da će Grčka i Makedonija do summita riješiti spor oko imena, uz UN-ova posrednika Matthewa Nimetza. Podtajnik se nada da to neće biti prepreka pozivu Makedonije u članstvo Savezu. Volker, kojeg je predsjednik George Bush nedavno imenovao za idućeg američkog veleposlanika pri NATO-u, naglasio je da će SAD u Bukureštu podržati daljne približavanje NATO-u Ukrajine i Gruzije, čije su vlade zatražile uključivanje u MAP - Akcijski plan za članstvo.

Naglasio je kako je NATO potpuno spreman i sposoban održati mir i stabilnost na Kosovu, osigurati slobodu kretanja, zaštitu manjina i institucija, te najavio da će NATO na summitu jasno dati do znanja kako to namjerava činiti i ubuduće.

Kurt Volker je rekao da je razočaran prosvjedima kosovskih Srba u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice. Istaknuo je kako su to bili dobro organizirani i naoružani prosvjedi u kojima se na osoblje UN i KFOR-a pucalo automatskim puškama i tromblonima. Izrazio je žaljenje zbog ubojstva jednog ukrajinskog policajca UN-a.

Ponovio je protivljenje Washingtona o podjeli Kosova, uz ocjenu da bi to dodatno destabiliziralo i vodilo do daljnjeg nasilja u toj pokrajini. Naglasio je američku potporu misiji EU-a na Kosovu i najavio sudjelovanje SAD-a u toj misiji.

Jačanje misije ISAF-a u Afganistanu biti će jedna od središnja tema travanjskog summita, rekao je Volker te izrazio očekivanje da će članice dati značajne doprinose u dodatnim pokretnim snagama, pokretnim bataljunima, helikopterima i instruktorima za afganistansku vojsku i policiju.

Rumunjski veleposlanik u Washingtonu Adrian Vierita na tribini je naglasio da će summit u Bukureštu biti najveći summit u povijesti NATO-a, uz sudjelovanje 26 zemalja članica i 23 članice Partnerstva za mir.

- Za nas je to najveći događaj koji je ikada organiziran u Rumunjskoj. Mislim da su 24 šefa država potvrdila svoje sudjelovanje. Također i 26 šefova vlada i 87 ministara - rekao je diplomat Vierita.

Na skupu se očekuje više od 3.000 izaslanika i oko 3.500 novinara, te se provodi velika mobilizacija sigurnosnih i policijskih snaga, kao skupe pripreme kako bi se osigurala prava razina ugodnosti i komfora za veliki broj delegata. Na summitu će sudjelovati i američki predsjednik Bush, koji će uz sklopu petodnevnog putovanja boraviti i u službenim posjetima Ukrajini, Rumunjskoj i Hrvatskoj.

Belgijska je policija u subotu uhitila oko 500 prosvjednika ispred sjedišta Sjevernoatlanskog saveza u Bruxellesu nakon što su mirovni aktivisti pokušali ući na ograđeno zemljište Saveza.

- Oko 50 do 70 ljudi uspjelo je ući u ograđeni prostor sjedišta NATO-a, ali su brzo maknuti. Drugi su uhićeni jer su se previše približili ogradi - rekao je glasnogovornik belgijske policije.

U prosvjedu su sudjelovali pojedinci iz 17 država, uglavnom zemalja članica, ali i iz Hrvatske. Skup je organizirala belgijska mirovna inicijativa Vredesactie (Akcija za mir) pod sloganom "NATO - igra je gotova", smatrajući da se radi o organizaciji "reliktu Hladnoga rata".

Oko 1000 prosvjednika smatra da je NATO smanjio broj vojnika u kriznim područjima svijeta.

- Oni će na summitu u Bukureštu predstaviti novi strateški koncept za 60. godišnjicu postojanja Saveza koja će se obilježiti dogodine -rekao je glasnogovornik Vredesactiea Hans Lammerant te je predbacio NATO-u da je tek instrument američke politike u Iraku i u Afganistanu.

Rusija je zatražila hitan sastanak Vijeća Rusija-NATO kako bi raspravila o američkom odobrenju slanja oružja Kosovu, rekao je u jučer ruski veleposlanik pri NATO-u Dimitrij Rogozin.

- Američki predsjednik George Bush odobrio je prije dva dana slanje oružja Kosovu, ističući kako će to povećati sigurnost SAD-a i promicati svjetski mir - objavljeno je na internetskim stranicama Bijele kuće.

- Washington tvrdi da će to oružje pomoći u borbi protiv terorizma. Međutim, na Kosovu su sada na vlasti zapravo bivši teroristi - rekao je Rogozin.
"Kako se možete boriti protiv terorizma šaljući oružje bivšim teroristima?", zapitao se ruski diplomat.

Istovremeno Rusija nema primjedbe na prijetnje Srbijanskih političara o vojnoj intervenciji Srbije na Kosovu, niti na nedavne incidente u Kosovskoj Mitrovici koje Srbijanske vlasti nisu osudile, a u kojima je poginuo ukrajinski UN-ovac.

Prijetnje koje je Osama bin Laden uputio Europi zbog karikatura proroka Muhameda nisu opasne za NATO-ov Sastanak na vrhu u Bukureštu od 2. do 4. travnja, izjavio je jučer rumunjski ministar vanjskih poslova Adrian Cioroianu.

- Prijetnje Osame bin Ladena ne mogu ugroziti organizaciju summita ni političku agendu tog susreta - šef diplomacije Cioroianu.

Rumunjska je poduzela dosad neviđene sigurnosne mjere na summitu NATO-a na kojemu će se okupiti pedesetak predsjednika država i vlada, među kojima američki predsjednik George Bush, francuski Nicolas Sarkozy i ruski predsjednik na odlasku Vladimir Putin.

Više od 23.000 policajaca, vatrogasaca i pripadnika specijalnih služba bit će zaduženo za zaštitu tog susreta koji Bukurešt naziva "najvažnijim u povijesti NATO-a".

Osama bin Laden upozorio je u srijedu Europu da će "položiti račun" za karikature proroka Muhameda koje je objavio danski dnevni list, prema poruci koju vođi terorističke mreže al Qaede pripisuje američka tvrtka SITE uoči 5. obljetnice početka američkog napada na Irak.

Bugarska je jučer odobrila boravak i prolaz preko svog teritorija američkim zrakoplovima i vojnicima koji će paziti na sigurnost na NATO-ovu summitu u Bukureštu. Čak 18 vojnih zrakoplova s oružjem i 500 američki vojnika dobilo je odobrenje da do 22. travnja nadlijeće Bugarsku, da se tu opskrbljuju gorivom i da dobivaju logističku potporu, prema odluci vlade.

Nakon NATO-ova susreta na vrhu američki vojnici će sudjelovati u zajedničkim vježbama u Bugarskoj kako bi poboljšali interoperabilnost u okviru NATO-a, priopćila je vlada.

Grčka je dva tjedna uoči početka Sastanka na vrhu NATO saveza u Bukureštu ponovila prijetnju ulaganjem veta na molbu Makedonije za ulaskom u članstvo tog Saveza.

Ministrica vanjskih poslova Dora Bakoyannis tijekom posjeta Albaniji izjavila je kako Grčka neće odobriti ulazak Makedonije u NATO dok se ne riješi pitanje imena te zemlje. Podržat će kandidaturu Hrvatske i Albanije, koje se, zajedno s Makedonijom, nadaju pozivnici na summitu od 2. do 4. travnja. Grčka ne želi da Makedonija koristi isto ime kao njezina sjeverna pokrajina.

Vijeće sigurnosti UN jednoglasno je jučer prihvatilo rezoluciju kojom se obnavlja mandat misije UNAMA u Afganistanu za godinu dana, i jača se njezina uloga u koordinaciji medunarodnih civilnih i vojnih aktivnosti i suradnji s vladom u Kabulu.

U rezoluciji 1806 mandat misije UNAMA produljuje se do ožujka 2009. godine. Rezolucija, koju je izradila Italija, poziva na "koherentniju podršku međunarodne zajednice afganistanskoj vladi" i proširenje nazočnosti UN-a u Afganistanu. Traže da UNAMA pojača suradnju s ISAF-om na svim razinama i u cijeloj zemlji.

Međunarodna pomoć Afganistanu trebala bi, stoji u rezoluciji, biti posebno usmjerena na borbu protiv trgovine narkoticima, obnovu i razvoj. Ističe se zabrinutost Vijeća sigurnosti UN zbog sigurnosnog stanja u Afganistanu, posebno pojačanog nasilja i terorističkih aktivnosti Talibana, Al Qaide, ilegalnih oružanih skupina, kriminalaca i trgovine narkoticima.

Novi šef misije UNAMA, norveški diplomat Kai Eide, koordinirat te obnovljene međunarodne napore u Afganistanu. SAD, Velika Britanija i Francuska pozdravile su prihvaćanje rezolucije o Afganistanu.

Američki veleposlanik pri UN-u Zalmay Khalilzad izjavio je da novi mandat naglašava koordinaciju misije UN-a i misije NATO-a u Afganistanu. Dodao je kako očekuje da će taj pristup biti dodatno ojačan na Sastanku na vrhu Saveza u Bukureštu.

Hrvatski ulazak u NATO nova je brošura koju je izdalo Atlantsko vijeće Hrvatske (AVH). Brošuru je u Multimedijalnom centru predstavio predsjednik prof. dr. Radovan Vukadinović sa suradnicama te predstavnici Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te Veleposlanstva SAD-a koje je sufinanciralo ovaj projekt.

Brošura od 32 stranice donosi sažete informacije o NATO savezu za sve građane Hrvatske. Pisan je jednostavnim jezikom i popraćen fotografijama iz Sjevernoatlantskog saveza te filijatelističkom dokumentacijom iz zbirke prof. Vukadinovića. Kako su napomenule urednice brošure prof. dr. Lidija Čehulić – Vukadinović i mr. Đana Luša materijal je namijenjen svim razinama društva, od kumica na tržnicama do sveučilišnih profesora kako bi se upoznali s osnovnim pojmovima i činjenicama o NATO-u i time suzbije dezinformacije.

Brošura se sastoji od tri dijela; veći dio posvećen je samom NATO-u, a dva manja o Hrvatskoj i NATO-u te o Atlantskom vijeću Hrvatske, pridruženoj članici Udruženja Atlantskih vijeća članica Sjevernoatlantskog saveza (ATA). Dan je kratak prikaz nastanka Saveza, njegove uloge nekad i danas, sastavnim dijelovima, načinu funkcioniranja i misijama. Hrvatski ulazak u NATO prikazuje i povijest hrvatskih odnosa s NATO-om te sudjelovanju hrvatskih vojnika u vojnim misijama.

Zanimljivi su i kratki odgovori na pitanja koja se često postavljaju ovih dana u hrvatskoj javnosti, među njima i da li će ulazak u Savez negativno utjecati na turizam, može li Hrvatska proglasiti neutralnost, hoće li NATO graditi vojne baze u Hrvatskoj i da li će Hrvatska morati slati svoje vojnike u mirovne misije. Posebno se ističe da je NATO zasnovan na temeljnim vrijednostima i interesima koje dijeli i sama Hrvatska pa ulaskom u Savez naša zemlja dobiva snažno jamstvo sigurnosti svog teritorija, državnosti, dobrobiti i prosperiteta svojih građana.

Dugo očekivani mali vodič o NATO-u pisan iz hrvatske perspektive slat će se na mnoge institucije, od škola do vladinih ministarstava, a na upit se može dobiti i od samog Atlantskog vijeća Hrvatske koje je i partner OPSA-i.

Piše i snimio: Vedran Obućina

Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je jučer u Donjem Lapcu kako Republika Hrvatska ubrzano ide prema NATO-u, te da joj je velika čast i skori posjet američkog predsjednika Georga Busha.

Šef države ocijenio je kako će se hrvatsko priznanje Kosova odraziti na Hrvatsku, ali ne u toj mjeri kako su neki pretpostavljali.

- Srbija je propustila priliku da nakon pada Miloševićevog režima na vrijeme riješi svoje unutarnje probleme. Što se tiče Srba u Hrvatskoj, oni su hrvatski građani koji se moraju vratiti i vraćaju se, što je i hrvatski nacionalni interes, jačajući tako ugled Republike Hrvatske u svijetu kao demokratske zemlje - naglasio je Mesić.

- Odugovlačenjem priznanja Kosova ništa se ne rješava - rekao je predsjednik, te zaključio da Hrvatska što prije želi stabilnu Srbiju jer je ujedinjenje Europe neminovno kako bi se stvorila stabilna regija nasuprot novim svjetskim gigantima poput Kine i Indije.

Vlada u Varšavi jučer je objavila kako će u Afganistan poslati novih 400 vojnika i 8 helikoptera kako bi ojačala snage NATO-a u Afganistanu.

Trenutno u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu Poljska sudjeluje s 1200 vojnika. Međunarodna misija predvođena NATO-om bori se protiv talibana i podržava vladu u Kabulu.

Poljske su postrojbe raštrkane po cijelom Afganistanu, a u zamjenu za povećanje broja vojnika Varšava želi da se cijeli poljski kontingent smjesti u jednu pokrajinu tvrdeći da će to povećati učinkovitost snaga.

SAD pred travanjski Sastanak na vrhu NATO-a u Bukureštu vodi kampanju za, kako kaže, pravedniju podjelu tereta rata protiv talibanskih pobunjenika. Poljska je zajedno s Velikom Britanijom, Kanadom i drugim zemljama tu kampanju podržala. No, ipak konačnu riječ hoće li vojnici biti poslani ima predsjednik Lech Kaczynski, vrhovni zapovjednik poljskih oružanih snaga.

Američki predsjednik George Bush u srijedu je u svojoj rezidenciji primio gruzijskog kolegu Mikhaila Saakashvilija, te je izrazio snažnu potporu SAD-a uključenju Gruzije u Akcijski plan za članstvo u NATO-u - MAP na travanjskom Sastanku na vrhu Saveza u Bukureštu.

- Vjerujem da je za NATO korisno članstvo Gruzije, i za Gruziju članstvo u NATO-u. To je poruka koju ću uskoro ponijeti u Bukurešt - izjavio je Bush u Ovalnom uredu.

Washington jer najavio da će na summitu NATO-a u Bukureštu koji će se održati od 2. do 4. travnja, tražiti konsenzus saveznika oko poziva u članstvo za Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju te uključenje u program MAP za Gruziju i Ukrajinu.

George Bush je rekao da su razgovarali o potrebi miroljubivog rješavanja sukoba uz priznavanje teritorijalnog integriteta i suverenih granica Gruzije. Posebno je naglasio veliki doprinos gruzijskih vojnika u koalicijskim snagama u Iraku.

Gruzija, crnomorska država između Rusije i Turske sa 4,7 milijuna stanovnika i površinom od oko 70.000 četvornih kilometara, od uspostave neovisnosti 1991. suočena je sa separatističkim težnjama svojih odmetnutih pokrajina Abhazije i Južne Osetije.

- Hvala vam za nepokolebljivu podršku našoj slobodi, demokraciji, teritorijalnom suverenitetu i zaštiti granica Gruzije, kao i za aspiracije Gruzije za NATO - zahvalio se gruzijski predsjednik. Ono što ste učinili za cijelu regiju, jako će se pamtiti, kaže Saakashvili, pamtit će se kao revolucionarna promjena načina mišljenja, okoline, davanje prilike narodima koji nikada ranije nisu mislili da mogu dobiti takve mogućnosti i prilike.

Uoči nadolazećeg Sastanka na vrhu NATO saveza u Bukureštu, predsjednik Stjepan Mesić studentima zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i polaznicima znanstvene radionice "Republika Hrvatska i europska sigurnost" iznio je svoj stav o hrvatskom pridruživanju Sjevernoatlanskom savezu.

- Travanjski summit NATO-a u Bukureštu, na kojem će Hrvatska dobiti pozivnicu za članstvo, otvara novu fazu u odnosima SAD-a i europskih saveznika, članica NATO-a i EU - rekao je Mesić. U sljedećem razdoblju NATO i EU će usredotočiti napore na stabilizaciju europskog susjedstva. Od strateškog je značenja da Hrvatska, smatra predsjednik, sudjeluje u tim procesima te kroz djelovanje u okviru NATO-a i EU utječe ne samo na stabilizaciju svog neposrednog susjedstva već i područja šire Europe. Osim što će ulaskom u NATO savez RH ispuniti jedan od dva najvažnija vanjskopolitička cilja, članstvo u NATO-u i EU, pojačat će i vlastitu sigurnost.



Kada Hrvatska postane dio NATO društva, odnosi s Rusijom se neće narušiti. Mesić je napomenuo kako Hrvatska mora intenzivirati suradnju s Rusijom, koja je regionalna sila o kojoj ovisi energetska budućnost cijele Europe, pa tako i Hrvatske. Hrvatsko članstvo u tom vojno-političkom savezu je dokaz da RH uspješno provodi reforme oružanih snaga. Ta se reforma očituje i u stalnom jačanju hrvatskog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim operacijama koje se izvode pod vodstvom UN-a, NATO-a i EU. Vojnici RH tako danas sudjeluju u 15 međunarodnih mirovnih operacija na području Azije i Afrike.

- Kako NATO nije samo vojni, već i politički savez, članstvo u Savezu dokaz je i uspjeha političke i ekonomske tranzicije RH započete osamostaljenjem 1991. godine - rekao je Mesić. Podsjetio je da jedna Hrvatska tvrtka na natječaju NATO-a za nabavu vojne opreme nije dobila posao samo zato jer nismo dio Saveza.

Ulaskom u Savez, Hrvatska će izbjeći moguće ponavljanje situacije u kojoj je bila izložena agresiji. Isto tako, kaže Mesić, članstvom RH dobiva i jamstvo da će joj u slučaju bilo kakve vojne ugroze Savez pružiti svu potrebnu pomoć. Hrvatska kao važan faktor stabilnosti u regiji podržava širenje Saveza na sve zemlje regije.

Predsjednik je uvjeren da će Hrvatska na summitu u Bukureštu dobiti pozivnicu, ali je upitno što će biti s ostale dvije zemlje Američko-jadranske povelje, Makedonijom i Albanijom. Grčka je vrlo odlučna u svom nastojanju da stavi veto na makedonsku pozivnicu ako ona ne promijeni ime.

- Službeni naziv Makedonije je Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, ali nitko u svijetu tako ne zove Makedoniju. Tako nešto ne može postojati. Država ne može biti "Bivša", ona je sada i sadašnja - objasnio je predsjednik RH. Možda će do summita u Bukureštu Makedonija popustiti i promijeniti ime. No, ako Skoplje ostane bez pozivnice, vjerovatno će joj se pridružiti i Albanija. Mesić je rekao kako su male šanse da Albanija dobije pozivnicu, a Makedonija ne.

Prvi čovjek Pantovčaka objasnio je kako kosovska neovisnost nije presedan na koji se pozivaju neki narodi i pokrajine. U Ustavu iz 1974. godine stoji kako se Jugoslavija sastoji od šest republika i dvije autonomne pokrajine, Kosova i Vojvodine. Te pokrajine su bile potpuno ravnopravne kao i republike. Mesić je objasnio kako se vlasti u Republici Srpskoj ne mogu pozivati na Kosovo i raspisati referendum o odvajanju od Federacije BiH. RS je, za razliku od Kosova, nastala na etničkom čišćenju, podsjetio je Stjepan Mesić.

Ana Marija Vojković

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) smatra da referendum za ulazak u članstvo NATO-a nije potreban. Hrvatski Ustav propisao je provođenje referenduma ukoliko bi pristupali organizacijama i savezima koji oduzimaju dio suvereniteta Republici Hrvatskoj. Kako NATO savez ne oduzima svojim članicama dijelove suvereniteta, organiziranje referenduma predstavlja nepotreban trošak i proces kojim nismo obvezani vlastitim zakonima.

Hrvatski građani prema zadnjim anketama i ispitivanjima javnog mnijenja većinski podržavaju ulazak u NATO, a osim toga izborom zastupnika u Sabor građani su izabrali svoje predstavnike koji u ime građana i za građane donose odluke.

Za razliku od Europske unije u kojoj pristupanjem dio suvereniteta prenosimo na tijela Europske unije, u NATO-u se sve odluke donose konsenzusom i jedina stvarna obveza Hrvatske je sudjelovanje u kolektivnoj obrani. To znači da ulaskom u NATO Hrvatska sa svojim kapacitetima sudjeluje u garantiranju sigurnosti zemalja poput Kraljevine Norveške i Francuske Republike jednako kao što i one garantiraju sigurnost Hrvatskoj.

Činjenice o NATO-u

Pitanje: Da li će naši vojnici po ulasku u NATO krenuti u Irak?
Odgovor OPSA-e: NATO kao organizacija nije prisutan u Iraku, tamo sudjeluju neke članice NATO-a po vlastitoj odluci.

Pitanje: Da li NATO u Afganistanu i drugdje sudjeluje u okupaciji zemalja i iskorištavanju tih zemalja?
Odgovor OPSA-e: NATO u Afganistanu sudjeluje u mirovnoj misiji u okviru UN-a. U misiji u Afganistanu (ISAF) sudjeluju i naši vojnici. Cilj je osigurati mir i normalan život građanima Afganistana. Osim Afganistana NATO primjerice osigurava mir i na Kosovu. Takve misije su pozdravljene od domicilnog stanovništva. To su solidarne aktivnosti u kojima zemlje članice NATO-a omogućavaju zemljama zahvaćenim ratovima miran i siguran život.

Pitanje: Da li će nas NATO uvući u ratne sukobe u kojima mi ne želimo sudjelovati?
Odgovor OPSA-e: NATO ne uzima dio suvereniteta nad članicama i sve odluke donosi konsenzusom, Hrvatski glas vrijediti će jednako kao i glas svake druge članice NATO-a. Osim toga NATO nije agresivna i napadačka organizacija, NATO je predan očuvanju mira.

Pitanje: Da li ćemo od ulaska u NATO imati ikakvog gospodarskog interesa?
Odgovor OPSA-e: Svakako. Već sad su brojne Hrvatske tvrtke osposobljene proizvoditi opremu i naoružanje po NATO standardima, a ulaskom u NATO moći će se natjecati za nabavke opreme i naoružanja u zemljama NATO-a. Osim toga, stabilnost zemlje se povećava članstvom u NATO-u te raste i kreditni rejting države što uvelike doprinosi gospodarstvu. Članstvo u NATO-u neizravno utječe na gospodarski razvoj država, jer s njim raste ugled države u međunarodnoj zajednici, kao i u međunarodnim financijskim institucijama.

Pitanje: NATO-ovo postojanje provocira sukobe?
Odgovor OPSA-e: Završetkom "Hladnog rata" NATO je uvelike smanjio vojne potencijale i transformirao se iz primarno obrambene organizacije u sigurnosnu doprinoseći novim mehanizmima stabilnosti Europe. Danas NATO sudjeluje u mirovnim misijama u okviru UN-a te pomaže svojim članicama da se osiguraju od bilo kakvih prijetnji. To se nikako ne može nazivati provokacijom.

Devet "mladih" članica NATO-a iz središnje i istočne Europe zajedno sa "starom" članicom Kanadom založile su se da se Ukrajini i Gruziji da plan za primanje u članstvo na travanjskom Sastanku na vrhu saveza u Bukureštu.

Bugarska, Kanada, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija od prvog čovjeka Saveza Jaapa de Hopa Scheffera traže se zauzme da se Ukrajini i Gruziji ponudi takozvani Akcijski plan za članstvo - MAP na sastanku u Bukureštu od 2. do 4. travnja. To bi doprinjelo stabilnosti i sigurnost u Europi, a bio bi to i logičan nastavak sadašnje politike suradnje s dvije bivše sovjetske republike s obzirom na napore koje su obje uložile u preustroj svojih vojnih i političkih organizacija.

Pitanje treba li Ukrajini i Gruziji ponuditi MAP, biti će dnevna točka sastanka u Bukureštu koja će izazvati najveće podjele država članica. Njemačka i Francuska, kažu kako je, iako podupiru dugoročne ambicije dvije zemlje da pristupe NATO-u, potpora javnosti u Ukrajini trenutno preslaba da bi joj se ponudio MAP u Bukureštu. Stanje u Gruziji također izaziva zabrinutost a skeptici tvrde da joj se ne treba ponuditi MAP dok ne riješi nerješene sukobe s odmetnutim pokrajinama Abhazijom i Južnom Osetijom.

No, u zajedničkom pismu 10 država članica upozoravaju kako bi izostanak ponude MAP-a moglo dovesti u pitanje NATO-ovu dugoročnu politiku "otvorenih vrata".

Odbor za referendum o NATO-u od 29. ožujka do 12. travnja organizirat će prikupljanje potpisa na zahtjev za raspisivanjem referenduma o ulasku Hrvatske u NATO u 60 gradova diljem zemlje.

Glasnogovornici Odbora Lana Vego i Aleksandar Hatzivelkos istaknuli su da je Odbor za referendum o NATO-u nepristrano tijelo koje se ne izjašnjava ni za, niti protiv ulaska Hrvatske u NATO. Podršku su dobili i od Centra za ljudska prava, u kojem drže kako je ulazak Hrvatske u NATO strateška odluka za koju bi svakako trebalo iskoristiti referendum.

U Odboru su uvjereni da će za dva tjedna bez problema prikupiti traženi broj od 10 posto glasova birača s obzirom na veliku podršku raspisivanja referenduma među građanima putem anketa. Osim u Hrvatskoj, Odbor za referendum o NATO-u je spreman prikupljati potpise i među biračima 11. izborne jedinice i pripremaju mjesta za prikupljanje potpisa u SAD-u i Australiji.

Odbor za raspisivanje referenduma o NATO-u poziva zainteresirane pojedince i udruge iz Dubrovnika, Knina, Gospića i Sinja, gdje još nemaju svoje volontere, da im se jave kako bi se građani i ondje mogli izjasniti o zahtjevu Odbora. Potpisi će se prikupljati i putem Interneta na adresi www.natonareferendum.org .

Na travanjskom Sastanku na vrhu u Bukureštu Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini biti će ponuđeno potpisivanje Intenzivnog partnerskog akcijskog plana - IPAP, ali ne i Srbiji, objavio je beogradski list Politika.

Među članicama NATO saveza ne postoji konsenzus po pitanju ponude sporazuma Srbiji, pa stoga, unatoč nekim neslužbenim najavama, od ponude neće biti ništa.

- Takvih prijedloga je bilo, ali ne i dogovora. Bez obzira na to, očekuje se da će NATO poslati iz Bukurešta jasan signal Beogradu da su vrata Saveza otvorena za Srbiju - za Politiku je izjavio neimenovani izvor.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer ranije je naglasio kako će NATO razmotriti svaki zahtjev za poziv u članstvo, ali neće nametati obavezu članstva nikome. U tom smislu, Srbija kao članica Partnerstva za mir može produbiti tu suradnju, dodao je.

Predsjednici Estonije i Poljske jučer su izrazili želju da Hrvatska, Albanija i Makedonija na Sastanku na vrhu u Bukureštu dobiju pozivnice za ulazak u Sjevernoatlantski savez.

- Ako zemlje kandidatkinje Hrvatska, Makedonija i Albanija nastave provoditi nužne reforme, želimo da sve tri na summitu u Bukureštu dobiju pozivnicu za ulazak u NATO - izjavili su estonski predsjednik Toomas Hednrik Ilves i njegov poljski kolega Lech Kaczynski u Tallinnu.

Poljska i Estonija postale su dio NATO društva 1999., odnosno 2004. godine.

Uspjeh Hrvatske je gotovo zajamčen, a Albanija je ostavila dobar dojam započevši provedbu temeljnih reforma prema zatjevu NATO-a.

Makedonija se s druge strane sučeljava s oštrim protivljenjem Grčke koja ne želi da Skoplje koristi makedonsko ime koje, kako tvrdi, isključivo pripada grčkoj povijesnoj baštini i prijeti da će blokirati njezin ulazak u NATO.

Estonija i Poljska podupiru i napore Ukrajine i Gruzije, dviju bivših sovjetskih republika koje žele pristupiti NATO-ovu Akcijskom planu, etapi koja prethodi ulasku u Savez.

Proces stabilizacije jugoistočne Europe neodvojiv je od uključivanja u EU i NATO svih njezinih zemalja, uključujući i Makedoniju, koju Hrvatska podupire u ostvarenju tih ciljeva, izjavio je jučer u Skoplju predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.

- U koji god se povijesni trenutak unazad pogleda, Hrvatska i Makedonija uvijek su gajile iskrene i prijateljske veze. Moja je želja da nas sve ono što nas spaja i povezuje nastavi povezivati i sutra u velikoj europskoj zajednici država i naroda - rekao je Bebić. Od presudne važnosti za uspjeh euroatlanskih ambicija dviju zemalja bit će pozivnica za članstvo u NATO koju Hrvatska očekuje na travanjskom Sastanku na vrhu u Bukureštu zajedno s Makedonijom i Albanijom, kazao je Bebić.

- Od izuzetne je važnosti da do summita se riješi spor oko imena Makedonije jer bi članstvo Makedonije u NATO-u bilo više nego značajno za stabiliziranje ovog dijela jugoistoka Europe - naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora.

Makedonske zastupnike izvjestio je o naporima koje Hrvatska čini kako bi ostvarila uvjete za ulazak u EU, spomenuvši pritom opsežne društvene reforme, borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i reformu pravosuđa te usklađivanje hrvatskog i europskog zakonodavstva.

Svi mediji na albanskom jeziku u Prištini danas opširno izvješćuju o jučerašnjim krvavim neredima na sjeveru Kosovske Mitrovice i prenose ocijene nekih dužnosnika Sjeveroatlantskog saveza na Kosovu da je za nasilje odgovoran službeni Beograd.

Pod naslovom "NATO drži odgovornim Beograd za nasilje na sjeveru Mitrovice" dnevnik Zeri piše da su se prvi put od dolaska na Kosovo pripadnici međunarodnih mirovnih snaga KFOR-a suočili s napadima vatrenim oružjem, što se smatra najvišim stupnjem napada na pripadnike KFOR-a.

U članku "KFOR ratom preuzima sjever", Koha ditore detaljno izvješćuje o događajima u Mitrovici i prenosi izjavu glasnogovornika NATO-a Jamesa Apparthuraija kako će NATO nastaviti odlučno odgovarati na svaki oblik nasilja, gde za to bude bilo potrebe na cijelom teritoriju Kosova.

U jučerašnjim nemirima u Mitrovici ozlijeđeno je 45 pripadnika KFOR-a, 63 pripadnika UNMIK policije i nekoliko desetaka Srba.

U zgradi suda uhićene su najprije 53 osobe, koje su od petka nasilno zauzele zgradu suda. Prosvjednici su presreli vozila UNMIK-a kojima su uhićeni odvođeni te oslobodili 21 uhićenog, dok je preostalih 32 prebačeno u pritvor u Prištinu, otkuda su poslijepodne svi pušteni.

Ukrajina je pozvala Francusku i Njemačku da na Sastanku na vrhu NATO-a početkom travnja u Bukureštu podupru njezino približavanje Sjevernoatlantskom savezu, objavilo je ukrajinsko predsjedništvo.

Prozapadno orjentiran predsjednik Ukrajine Viktor Juščenko i premijerka Julija Timošenko zatražili su od kancelarke Angele Merkel i od predsjednika Nicolasa Sarkozyja da podupru pozivitnu odluku NATO-a kako bi se Kijev pridružio Akcijskom planu - MAP-u, što je posljednja etapa prije članstva u Savezu.

U pismu glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoopu Schefferu, ukrajinski predsjednik i premijerka ističu da se nadaju kako će zemlje članice Saveza donijeti pozitivnu odluku u svezi s pozivom Ukrajini da se priključi Akcijskom planu. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer ranije je izjavio da bi Ukrajina i Gruzija mogle pronaći poticaj u daljnjem zalaganju za ulazak u Savez po završetku NATO-ova summita u Bukureštu.

Dvije bivše sovjetske republike nadaju se da će na Sastanku na vrhu u Bukureštu od 2. do 4. travnja dobiti pozivnice za ulazak u Akcijski plan, ali 26 zemalja NATO-a razilaze se u stajalištu o ulasku Ukrajine i Gruzije. Rusija se protivi novom širenju Saveza na području koje smatra svojom sferom utjecaja, a SAD i većina istočnoeuropskih zemalja uglavnom su mu sklone.

Ruski veleposlanik pri NATO-u predbacio je Sjevernoatlantskom savezu da je primijenio "nesrazmjernu silu" kako bi iselio srbijanske prosvjednike iz UN-ovih sudova u Mitrovici, na sjeveru Kosova i upozorio je da bi to moglo dovesti do eskalacije nasilja.

- Na sjednici Vijeća NATO-Rusija postavili smo pitanje zašto je protiv prosvjednika, uključujući žene i djecu koji su bili u zgradama, primijenjena prekomjerna sila. Zatražio sam da se eskalacija zaustavi - rekao je veleposlanik Dmitrij Rogozin.

Snage NATO-a, odnosno KFOR-a moraju pokazati suzdržanost i ne smiju stati ni na čiju stranu, smatra ruski diplomat, dodajući da se ne trebaju upletati u političke događaje i moraju se strogo držati okvira UN-ova mandata.
Dimitrij Rogozin je rekao kako bi to značilo novi sukob, težak i bezizlazan. Zapitao se koji su razlozi što se akcija izvela upravo 17. ožujka, na dan 4. obljetnice protusrpskih prosvjeda u kojima je 2004. 19 osoba izgubilo život i točno mjesec dana nakon proglašenja neovisnosti.

Vijeće NATO-Rusija na sjednici u ponedjeljak treba pripremiti Sastanak na vrhu između NATO-a i Rusije koji će se 4. travnja održati u Bukureštu, na završetku NATO-ova summita. Rusija i Srbija smatraju nezakonitim proglašenje neovisnosti Kosova i ne žele priznati novu državu.

Više o neredima na sjeveru Kosova pročitajte na B92:

Neredi u Kosovskoj Mitrovici

Hrvatska se nada da će Makedonija zajedno s Hrvatskom i Albanijom za petnaestak dana u Bukureštu proslaviti poziv za članstvo u NATO-u, izjavio je u Skoplju predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.

Bebić se susreo s makedonskim predsjednikom Brankom Crvenkovskim i premijerom Nikolom Gruevskim s kojima je razgovarao o očekivanjima od summita NATO-a u Bukureštu od 2. do 4. travnja.

Konsenzus 26 država članica oko poziva Hrvatske nije upitan, ali je pitanje članstva za Makedoniju još uvijek neizvjesno zbog spora oko imena s Grčkom koja prijeti vetom jer Makedonija ima isto ime kao i njezina sjeverna pokrajina. Prvi čovjek Hrvatskog sabora izjavio je kako se nada da će Makedonija riješiti kratkotrajan problem s Grčkom i dobiti pozivnicu za NATO zajedno s Hrvatskom i Albanijom, zemljama partnericama iz Američko-jadranske povelje.

Mirovne snage NATO-a na Kosovu odlučno će odgovoriti na bilo kakvo nasilje u toj pokrajini u skladu s mandatom koji im je dao UN, izjavio je glasnogovornik Saveza.

-NATO najsnažnije osuđuje nasilje koje smo vidjeli danas na sjeveru Kosova - rekao je glasnogovornik James Appathurai u telefonskoj izjavi nakon što je na pripadnike mirovnih snaga otvorena vatra tijekom srpskih nereda u Mitrovici.

- KFOR će odlučno odgovoriti na bilo kakvo nasilje u skladu s mandatom koji su mu dali Ujedinjeni narodi - rekao je glasnogovornik.

Ministarstvo obrane RH odbacilo je novinske tvrdnje da će na otoku Pelješcu biti vojna baza NATO, te ističe kako nikakve vojne baze NATO-a neće biti niti na dalmatinskoj obali, niti bilo gdje drugdje u Hrvatskoj.

Odbacujući tvrdnju iz naslova članka objavljenog u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji "Vojna baza NATO-a ipak kod Pelješca", MORH ističe kako je u Dugoročnom planu razvoja OS RH definirana potreba pomorske luke Jug.

- Njezina osnovna svrha bit će luka za potrebe Obalne straže te objekt za smještaj satnije mornaričkog pješaštva uz mogućnost prihvata dodatnih snaga angažiranih na protupožarnim aktivnostima - piše u priopćenju.

-Luka 'Jug' se nameće kao prihvatljivo rješenje, a navedena aktivnost realizirat će se u suradnji i kroz dogovor s lokalnim vlastima, ali i suglasnost građana - ističe MORH.

- Ukoliko uzmemo u obzir niz civilnih zadaća navedene luke, uvjereni smo kako će i lokalne vlasti i građani prepoznati njezinu važnost. Početak ulaganja definiran je DPR-om za 2011. godinu, stoga je još ostalo dovoljno vremena za iznalaženje rješenja koje će zadovoljiti sve zainteresirane strane - stoji na kraju priopćenja iz MORH-a.

Predsjednici hrvatskog i makedonskog parlamenta Luka Bebić i Ljubiša Georgijevski izrazili su u Skoplju nadu da će Makedonija riješiti spor oko svoga imena s Grčkom i zajedno s Hrvatskom i Albanijom dobiti pozivnicu za članstvo u NATO-u na predstojećem Sastanku na vrhu u Bukureštu.

- Do summita je ostalo nešto više od 15 dana i nadam se da će se u pregovorima s Grčkom naći prihvatljivo rješenje - rekao je Bebić.

I dok oko poziva Hrvatskoj postoji konsenzus svih država članica Saveza, Makedoniji prijeti grčki veto. Atena traži da Makedonija promijeni ime budući da isti naziv ima grčka sjeverna pokrajina.

Predsjednik Hrvatskog sabora je dodao kako treba mudrosti i obostranog interesa da se prevlada ta prepreka kako bi Makedonija dobila pozivnicu zajedno s Hrvatskom i Albanijom, zemljama partnericama iz Jadranske povelje. Georgijevski smatra da je grčko-makedonski spor nesvakidašnje pitanje u povijesti svjetske diplomacije, ali se ipak nada njegovu rješenju.

Bivši srbijanski šef diplomacije Goran Svilanović rekao je u subotu u Beogradu da je za Srbiju ulazak u Europsku uniju i NATO odgovor na probleme sa kojima ta zemlja danas suočava.

- Uspostavljanjem političke stabilnosti u zemlji Srbija ima velike šanse na putu ka Europskoj uniji - rekao je Svilanović na tribini "Europska unija i Srbija: Izazovi i perspektive" te je istaknuo da do te stabilnosti neće doći ukoliko se ostvari namjera Vojislav Koštunice da vlast preda Srpskoj radikalnoj stranci.

Svilanović On nudi dvije opcije koji mogu utjecati da ta namjera ne bude realizirana. Prva je da predsjednik Boris Tadić (Demokratska stranka) s Mlađanom Dinkićem (G 17 Plus) i Rasimom Lajićem (Sandžačka demokratska partija) ostvari za jedan glas bolji rezultat od SRS-a. Druga opcija je da Liberalno demokratska partija Čedomira Jovanovića ostvari jedan glas više od Socijalističke partije Srbije.

Živorad Kovačević iz Europkog pokreta Srbije smatra da Srbija nema alternativu europskim integracijama, pogotovo kada su u pitanju ekonomski odnosi. Sudionici skupa složili su se da su nadolazeći parlamentarni izbori u Srbiji, raspisani za 11. svibnja, poslije onih 2000. godine, najvažniji za Srbiju i njezin put k Europskoj uniji .

Glavni tajnik Sjevernoatlanskog saveza Jaap de Hoop Scheffer pozvao je u subotu na široku suradnju NATO-a i Europske unije kako bi se učinkovitije koristili skupi obrambeni resursi.

De Hoop Scheffer svoj je poziv uputio u vrijeme dok se Francuska priprema za povratak u vojne strukture NATO-a koje je napustila šezdesetih godina prošlog stoljeća. Čelnik NATO-a je uz poziv dao i prijedloge za jačanje obrambene snage članica EU-a za drugu polovicu ove godine.

- Volio bih vidjeti mnogo više udruživanja naših kapaciteta, posebno u područjima transportnih helikoptera, istraživanja i razvoja te u usklađivanju struktura naših snaga i metoda obuke - rekao je de Hoop Scheffer.

Ključno je da NATO i EU imaju jednak pristup vojskama njihovih zemalja članica od kojih više od 20 pripada objema organizacijama, smatra glavni tajnik.

- Ako udvostručujemo, ili još gore, idemo u različitim pravcima, nitko neće uspjeti - rekao je na konferenciji koju je organizirao njemački institut Marshall Fund.

EU s NATO-om ima sporazum poznatiji kao "Berlin Plus" po kojem se u slučaju potrebe može zatražiti resurse NATO saveza. No suradnja između dvije organizacije je u praksi onemogućena sporom između članice NATO-a Turske i Cipra koji nije član NATO-a.

Zapadne vojske, koje sudjeluju u sve više multinacionalnih sigurnosnih misija po svijetu, sve više se žale na nedostatak ključne opreme poput transportnih helikoptera i zrakoplova. Većina proračuna za vojsku se ne mijenja ili se smanjuje i samo nekoliko članica NATO-a na vojsku izdvaja dva posto državnih proračuna što je cilj koji je postavio NATO.

Iz središnjice NATO-a u subotu je priopćeno kako se približava sklapanju sporazuma s Rusijom o korištenju ruskog teritorija i zračnog prostora u opskrbi svojih snaga u Afganistanu. No, zapadni diplomati niječu da je pri tome bilo trgovine s Moskvom kojom bi se Ukrajina i Gruzija zadržale van NATO-a.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rekao je da se nada povećanju suradnje s Rusijom. Jedan od glasnogovornika saveza rekao je da NATO pregovora o sporazumima o davanju kopnenih i zračnih koridora za njegove postrojbe i opremu koji bi mogli biti objavljeni idućeg mjeseca kada će predsjednik Vladimir Putin prisustvovati summitu NATO-a u Bukureštu.

- Nadam se da će Afganistan postati područje gdje će NATO i Rusija napraviti korake prema većoj suradnji -rekao je čelni čovjek Saveza na konferenciji o sigurnosti u Bruxellesu.

Poljski dnevnik Gazeta Wyborcza u subotu je napisala da je Rusija ponudila pomoć u nadi da će time uvjeriti članice NATO-a da ne prime Ukrajinu i Gruziju u Akcijski plan za članstvo - MAP, koji je ključan korak prema pristupanju u punopravno članstvo Savezu.

Neki su diplomati najavili da bi se na summitu u Bukureštu postojeće veze NATO-a s Ukrajinom i Gruzijom mogle unaprijediti u manjoj mjeri od uključivanja u MAP uz isticanje da vrata NATO-a ostaju otvorena. De Hoop Scheffer je rekao da je prerano govoriti što će one dobiti na summitu ali je glede ruskog stajališta rekao da "crvene linije koje su povukli drugi NATO ne može prihvatiti".

Napori američkog predsjednika Georgea Busha da učvrsti svoju transatlantsku ostavštinu, dodajući tri zemlje NATO-u, čine se pomućenima dok se Savez bori s unutarnjim političkim podjelama, novim napetostima s Rusijom i borbenom misijom u Afganistanu, koja je pokazala različitosti u moći i volji među sadašnjim članicama, piše u subotu The New York Times.

Predsjednik Bush i drugi šefovi Saveza pripremaju se za Sastanak na vrhu koji će se za tri tjedna održati u Bukureštu, pozivnice za Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju zapele su u sporu Grčke i Makedonije zbog imena, i puno važnije zabrinutosti da ni jedna od tri kandidatkinje nije ispunila sve domaće političke kvalifikacije za članstvo, navodi list.

Nade Washingtona za uključenje Ukrajine i Gruzije u MAP - program priprema za članstvo u NATO-u, naišao je na snažno protivljenje nekih od najbližih saveznika, među kojima je i Njemačka, koja strahuje od provociranja Rusije.

Mogućnost konfrontacije s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji će nazočiti dijelu summita u Bukureštu, izazvala je takvu tjeskobu da je Bush poslao državnu tajnicu Condoleezzu Rice i ministra obrane Robert Gatesa u Moskvu u ponedjeljak da dijelom ublaže ljutnju Rusije, dodaje isti list.

Iako je na dnevnom redu sastanaka s ruskim kolegama u Moskvi postavljenje proturaketne štita u Poljskoj i Češkoj, govorit će se i o proširenju NATO-a. Predsjednik Bush nada se da će proširenje NATO-a na nove članice biti dio njegove ostavštine na promicanju demokracije i slobode, u ovom slučaju na bivšem komunističkom Balkanu, koji su 90-ih opustošili ratovi a još ga progone etničke podjele, dodaje NY Times.

Tijekom njegova predsjedništva, u NATO je ušlo sedam novih članica - Bugarska, Rumunjska, Slovačka, Litva, Latvija, Estonija i Slovenija. Prema navodima nekih diplomata i dužnosnika administracija u toj mjeri pritišće za članstvo Hrvatske, Makedonije i Albanije da im je dano neuobičajeno šestomjesečno produljenje kako bi dokazale da su učinile dovoljan napredak u nizu političkih i zakonskih reformi.

Tri tjedna prije summita na kojem će biti izdane službene pozivnice za članstvo u Savezu, administracija nije Kongresu podnijela tražena izvješća s prosudbom o vrijednosti Albanije, najsiromašnije europske zemlje, te Hrvatske i Makedonije, piše NY Times. Širenje NATO-a politički je popularno u SAD-u, a dokaz za to je da na saslušanju pred Odborom za vanjsku politiku Senata u utorak, nitko do zastupnika ili vladinih dužnosnika nije govorio protiv pozivanja triju zemalja u NATO.

List postavlja pitanje funkcioniranja i donošenje odluka u NATO-u sa sadašnjih 26 ili uskoro više članica, jer zbog odlučivanja konsenzusom svaka članica može blokirati odluke. Primjer je Grčka, članica od 1952., koja sada prijeti vetom na ulazak Makedonije. Glavna tema summita bit će i Afganistan, gdje SAD želi osigurati jačanje misije ISAF-a suočene s rastom nasilja i jačanjem talibana, te obvezivanje saveznika na pet godina ostanka u misiji.

Dužnosnici administracije kažu kako se i dalje nadaju da će summit u Bukureštu biti uspješan, rezultirajući kompromisom koji će omogućiti pozivanje sve tri kandidatkinje za NATO-a, i sporazumom da će saveznici udvostručiti napore u Afganistanu. Stanley Kober, vojni analitičar CATO instituta iz Washingtona, ocijenio je za NY Times, kako se sada govori da je "NATO u egzistencijalnoj krizi zbog Afganistana, pa bi prije obećanja drugim zemljama trebalo riještiti tu egzistencijalnu krizu". Proširenje NATO-a Kober je opisao kao "vlak koji se kreće naprijed vlastitom inercijom, dok mu u međuvremenu otpadaju kotači".

List prenosi riječi dužnosnika administracije kako su Hrvatska, Albanija i Makedonija napravile značajne iskorake u rješavanju nekih, ako ne svih unutarnjih nedostataka u njihovim kandidaturama. Navodi se primjer Albanije, 105. od 180 zemalja na indeksu korupcije Transparency Internationala koja je pod pritiskom imenovala posebnog tužitelja. Napominje se da Hrvatska i Makedonija stoje daleko bolje na tom indeksu, na 65. i 84. mjestu.

Jeffrey McCausland, umirovljeni pukovnik američke vojske i predavač na Pravnom fakultetu Sveučilišta Pennsylvanije, ističe kako na NATO kod ostvarenja svojih političkih ciljeva, pa i tako plemenitih kao što je stabilnost, ne smije izgubiti iz vida svoju temeljnu obvezu - zaštite članica od vanjske prijetnje.

"Na kraju krajeva, mora se dovesti u ravnotežu svako pitanje članstva u NATO-u: Jesu li te zemlje pružatelji sigurnost ili korisnici?", zaključio je McCausland.

Koordinacija 15 neparlamentarnih političkih stranaka u subotu je na glavnom zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića organizirala prosvjedni skup s kojega je Hrvatskome saboru poslala zahtjev da raspiše referendum o pristupanju Hrvatske u NATO savez.

Glavni tajnik Zelene liste Zoran Oštrić najavio je da će krajem ožujka početi prikupljati potpise za zahtjev za raspisivanje referenduma. Naime, prema Ustavu RH, ako 10 posto birača potpiše taj zahtjev, raspisivanje referenduma je obvezno.

Odbor za referendum o NATO-savezu je neutralna građanska inicijativa koja se ne upušta u diskusije za i protiv NATO-saveza. Oštrić je istaknuo da tek kada bude raspisan referendum može početi rasprava za ulazak Hrvatske u NATO i protiv njega.

Predsjednica Demokratske stranke žena Maja Marija Jelinčić istaknula je da njezinu stranku zanima egzistencija građana pa je protiv ulaska Hrvatske u NATO-savez i zato što će Hrvatska kao njegova članica morati izdvajati oko 2 posto bruto nacionalnog dohotka.

Danski ministar odbrane Soren Gade rekao je jučer u Washingtonu da bi se na dnevnom redu Sastanka na vrhu NATO saveza u Bukureštu mogla naći i točka o slanju dodatnih 1000 vojnika u Afganistan.

- Mislim da će nakon NATO summita u Afganistan stići više od 1000 vojnika država članica Saveza - izjavio je Gade nakon susreta s američkim kolegom Robertom Gatesom.

Pozvao je NATO i Europsku uniju da odobre više vojnih snaga i drugih oblika vojne podrške za sigurnost i obnovu Afganistana. Dodao je da je Europa zaboravila razloge rata u Afganistanu, napade od 11. rujna 2001. u New Yorku i Washingtonu.

Nakon što je vladajuću koaliciju napustila stranka makedonskih Albanaca, stranke su se jučer dogovorile da će do Sastanka na vrhu NATO-a u Bukureštu početkom travnja Makedoniju voditi manjinska vlada.

- Makedonska vlada funkcionirat će kao manjinska vlada u iduća dva do tri tjedna, do summita NATO-a u Bukureštu - izjavio je ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski.

Makedonija se nada se da će dobiti pozivnicu za ulazak u NATO savez na summitu u Bukureštu koji će se održati od 2. do 4. travnja. Vladajuću koaliciju, na čelu s premijerom Nikolom Gruevskim, potresla je odluka Demokratske partije Albanaca -DPA da napusti vladu nakon što nije prihvaćen njezin zahtjev da Skoplje prizna neovisnost Kosova. Vlada je zbog toga izgubila tijesnu većinu u parlamentu.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer posjetio je 14. ožujka Kosovo kako bi procijenio sigurnosno stanje. U Prištini se susreo s predjsednikom Fatmirom Sejdiuom i premijerom Hashimom Thaqijem. Glavni se tajnik susreo i s zapovjednikom KFOR-a generalom Xavierom de Marnhacom, kao i s voditeljima Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), Međunarodnim civilnim uredom (ICO) i Misijom vladavine zakona Europske unije na Kosovu (EULEX). De Hoop Scheffer je posjetio i Mitrovicu te srpsku zajednicu u Gojbulji.

Prilikom posjeta glavnog tajnika došlo je do nasilnog upada srpskih prosvjednika u zgradu sudova na sjeveru Kosova. Ocjenivši kako se radi o napadu usmjerenom protiv UN-a, de Hoop Scheffer je osudio provokaciju koje vode neprihvatljivim situacijama. Šef NATO-a žali što se srpski čelnici sa sjevera Kosova nisu htjeli susresti s njime. Oni čine veliku grešku, jer NATO nije na Kosovu da jamči sigurnost za jednu zajednicu, već za sve građane Kosova, rekao je.

Glavni tajnik NATO Saveza naglasio je kako se NATO KFOR misija nalazi na Kosovu kako bi osigurala sigurno okruženje prema Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1244. Nakon proglašenja nezavisnosti bivše srbijanske pokrajine 17. veljače, Savez je ponovno potvrdio da će ostati na Kosovu na temelju spomenute rezolucije, što je potvrđeno sastankom ministara vanjskih poslova u prosincu 2007. godine, a tako će ostati sve dok Vijeće sigurnosti ne odluči durgačije. NATO-ove snage i dalje će surađivati sa stanovništvom Kosova, Ujedinjenim nacijama i Europskom unijom te ostalim međunarodnim akterima u cilju stabilnog, demokratskog, multietničkog i mirnog Kosova. Trenutačno se na Kosovu nalazi 15 900 vojnika.

Photo: www.nato.int

Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko, koji se nalazi u posjeti Varšavi, potvrdio je kako želi da njegova zemlja uđe u NATO uprkos protivljenju Moskve i oglušivanju mnogih zapadnih saveznika.

- Naše je pravo da budemo dio vojno-političkog saveza. To nije pitanje izbora. To je pitanje vremena. Uvjeren sam da ćemo doći do našeg cilja - rekao je ukrajinski predsjednik nakon razgovora s poljskim kolegom Lechom Kaczynskim.

Juščenko je izjavio kako je Ukrajina u 80 godina pet puta izgubila nezavisnost, jer nije imala zajedničku obrambenu sigurnosti. Predsjednik Ukrajine ne želi da se nastavi ta tradicija te generacijama koje dolaze želi osigurati sigurnost.

Predsjednik Juščenko je zahvalio Poljskoj na podršci u europskim integracijama Ukrajine. Posebno je pozdravio napore Poljaka u pokušaju uvjeravanja svojih partnera da brzo integriraju Ukrajinu u Akcijski plan za članstvo NATO-u.

Ukrajina, koja već vodi "intenzivan dijalog" s NATO-om, želi unaprijediti svoje odnose s tim Savezom. Odluka o primanju Ukrajine u Akcijski plan za članstvo donijet će se na Sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu koji će se održati od 2. do 4. travnja. Predviđanja su da su ukrajinske šanse minimalne.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoap Scheffer izjavio je jučer u Varšavi da je dugoročna budućnost Srbije u euroatlantskim integracijama te kako se Beogradu i srpskom narodu mora jasno reći da je nemoguća budućnost s povlačenjem u ljuti nacionalizam.

Jaap de Hoap Scheffer je rekao da NATO želi popraviti narušene odnose s Rusijom na Sastanku na vrhu saveza u Bukureštu, usprkos neslaganjima u vezi s pitanjem sigurnosti u središnjoj Europi i na Balkanu.

Scheffer je još dodao da što se tiče NATO-a, ne postoji stvarna crvena granica u odnosima s Rusijom. Glavni tajnik će danas posjetiti Kosovo.

Sa 198 glasova za i 177 protiv kanadski parlament je odlučio da će njihovih 2.500 vojnika na jugu Afganistanu ostati do 2011. godine. Uvjet za ostajanje u afganistanskoj misiji ISAF je da im u pomoć dođe još najmanje 100 vojnika neke druge države članice NATO-a.

Prijedlog u parlamentu je prošao nakon što je vlada pod vodstvom Stephena Harpera pristala na zahtjev liberalne opozicije da se odredi konačan datum za povlačenjem vojnika. Ranije su opozicijske stranke zatjevale da se misija kanadske vojske završi prošle godine, dok je premijer Harper tražio da se mandat vojske produži bez konkretnog datuma.

Kanadska se javnost ne slaže da njihovi vojnici djeluju u nesigurnom dijelu Afganistana. Od 2002. godine tamo je poginulo 79 Kanađana, a 2006. godine u Afganistanu je život izgubio i jedan kanadski diplomat.

Novo istraživanje GFK-a o raspoloženju građana prema NATO-u pokazalo je kako ulazak Hrvatske u taj vojno-politički savez podržava 61 posto građana, 21 posto je protiv, neopredjeljenih je 18 posto, dok dva posto ne zna.

Istraživanje je pokazalo da ulazak u NATO u najviše podupiru u Istri s Primorjem, Dalmaciji i Lici, Kordunu te Banovini (od 63 do 65 posto). Ulazak u NATO više podupiru muškarci, čak 67 posto. Ispitanici od 45 do 54 godina NATO podupiru s čak 70 posto, a istog su mišljenja i oni s viskom stručnom spremom.

Tri četvrtine građana smatra da još uvijek postoje nestabilnosti u regiji,a samo 20 posto njih smatra da takve nestabilnosti nema.

Istraživanje je pokazalo i da više od četiri petine građana, njih 83 posto, smatra da će ulazak u NATO Hrvatskoj omogućiti sigurnost i snagu države kao što je imaju ostale članice Saveza. To su najviše istakli građani u Istri s Primorjem (88 posto), u Dalmaciji (85 posto), muškarci (85 posto), vrlo mladi u dobi od 18 do 24 godine starosti (86 posto), kao i visoko obrazovani (89 posto).

Oko 70 posto ispitanika misli da će članstvo u Savezu prvenstveno kroz veće strane investicije donijeti koristi i gospodarstvu zemlje, dok njih 23 posto smatra da neće biti nekih koristi. Sedam posto nije moglo dati svoju procjenu.

Istraživanje je provedeno od 29. veljače do 6. ožujka 2008. na reprezentativnom uzorku od 1000 osoba. Korištena je metoda telefonskog istraživanja uz pomoć računala.

Program Znanost za mir i sigurnost (Science for Peace and Security – SPS), NATO-ov program znanstvenog razvoja, organizirao je forum o sigurnosti okoliša, jednom od najvažnijih sigurnosnih pitanja današnjice. Forum se održao 12. ožujka u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.

Često se i u našoj javnosti čuje kako NATO ne brine o okolišu i da su sve NATO-ove baze kontaminirale tlo i vodu. Tada se povlači argument protiv NATO-a kao zagađivača. Međutim, istina je sasvim drugačija. Savez ne nameće zemljama članicama obvezu zaštite prirode i okoliša pri vojnim djelovanjima, što bi moglo biti predmetom rasprave u budućnosti. Ali NATO ima svoje smjernice zaštite okoliša i ekološka rješenja koja se nude svakoj državi članici. Kada se provodi NATO vojna vježba moraju se poštovati propisane mjere zaštite prirode i okoliša, a dokaze zadovoljenja ekoloških standarda NATO-ovom sjedištu dostavlja zemlja domaćin. Takvu praksu je odradila i Hrvatska u besprijekorno izvedenoj akciji Noble Midas prošle godine.

Forum je okupio 20-ak ključnih govornika i stručnjaka sigurnosti okoliša iz zemalja članica, zemalja partnera i zemalja Mediteranskog dijaloga. Oni su razmatrali veze okoliša i sigurnosti i proučili trenutačne inicijative koje bi trebale pomoći u rješavanju problema i izbjegavanju konflikata. Glavne teme rasprave bile su promjena klime, upravljanje zajedničkim izvorima vode i energetskoj sigurnosti.

Na forumu su sudjelovali i predstavnici Europske agencije za okoliš, OSCE, UNDP, UNESCO i Inicijativa okoliš i sigurnost (ENVSEC). NATO-ovi projekti provode se u suradnju sa spomenutim organizacijama i namijenjeni su ponajviše problematici radioaktivne kontaminacije u Središnjoj Aziji, izvan graničnim problemima vodnog gospodarenja na Kavkazu i harmonizaciji seizmičkih kodova na Zapadnom Balkanu.

Pri otvaranju skupa pomoćnik tajnika za javnu diplomaciju NATO-a Jean-François Bureau podsjetio je kako NATO nije prvenstveno ekološka organizacija već obrambena, ali se u svom radu susreće s mnogim nedoumicama. To su pažnja na okolišni dimenziju prilikom operacija, upotreba novih tehnologija i vojnih nadzornih postrojenja poput satelita u nadgledanju pitanja zaštite okoliša, kao i činjenica da je upravo pitanje okoliša, prije svega energetska sigurnost, jedna od najvažnijih tema razgovora s partnerskim zemljama na Kavkazu, Središnjoj Aziji, Balkanu i Mediteranu, kao i s Rusijom i Ukrajinom.

NATO-ove znanstvene aktivnosti moraju služiti NATO-ovom cilju, rekao je Bureau. To znači da moraju povećati sigurnost NATO članica i partnera, moraju zadovoljiti tehnološku komponentu, moraju se provoditi na način koji će prenositi znanstvene spoznaje i aktivnosti. To je ključna sastavnica NATO-ove javne diplomacije. Okoliš i sigurnost zajedno čine životne uvjete za buduće generacije.

Predavanja s foruma možete skinuti ovdje: http://www.nato.int/docu/comm/2008/0803-science/0803-science.htm

Vedran Obućina

Slika: Nato.int

Bijela kuća je objavila da će predsjednik George Bush i njegova supruga Laura posjetiti u travnju Ukrajinu, Rumunjsku i Hrvatsku. Cilj posjeta je podrška napretku slobode i demokracije, te jačanje NATO saveza kako bi se mogao nositi s izazovima 21. stoljeća, javlja Glas Amerike.

U bilateralnim susretima u Kijevu u Ukrajini, 1. travnja, predsjednik George Bush će se sastati s predsjednikom i premijerom Ukrajine. Nakon toga predsjednik i gospođa Bush otputovat će u Bukurešt kako bi sudjelovali na Sastanku na vrhu NATO saveza od 2. do 4. travnja.

Uz redoviti program na summitu, predsjednik Bush će također održati bilateralne sastanke sa predsjednikom i premijerom Rumunjske, te sa glavnim tajnikom NATO saveza. Predsjednik i gospođa Bush također će posjetiti Hrvatsku, gdje će se predsjednik sastati sa predsjednikom Mesićem i premijerom Sanaderom, te s čelnicima zemalja koje NATO savez na summitu u Bukureštu odluči pozvati u članstvo.

Transformacija i proširenje NATO-a predstavlja povijesni uspjeh koji je osnažio Sjevernoatlantski savez, promicao mir i sigurnost, te unaprijedio interese slobode i demokracije u srednjoj i istočnoj Europi. Posjet predsjednika i gospođe Bush Ukrajini, Rumunjskoj i Hrvatskoj naglasiti će važnost američke podrške cijelovitoj, slobodnoj i mirnoj Europi.

Hrvatski vojnici koji sudjeluju u NATO vođenoj misiji ISAF u Afganistanu (10. kontingent) sutra će biti svečano dočekani u vojarni Kralj Zvonimir u Kninu, kako bi se dostojno proslavio povratak iz misije.

Svečanom dočeku nazočit će potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešič, ministar obrane Branko Vukelić, državni tajnik Mate Raboteg, načelnik glavnog stožera oružanih snaga general zbora Josip Lucić, glavni inspektor obrane general pukovnik Marijan Mareković, zapovjednik kopnene vojske general pukovnik Mladen Kruljac, te zapovjednik brigadir Mladen Fuzul.

Početak svečanosti predviđen je za 12.00 sati prijavkom ministru obrane kojeg podnosi brigadir Dražen Bartolac, zapovjednik 10. hrvatskog kontingenta i pregledom postroja 10. kontigenta u pratnji zapovjednika kopnene vojske.

Potom slijede prigodna obraćanja zapovjednika 10. hrvatskog kontingenta brigadira Dražena Bartolca, gradonačelnice grada Knina Josipe Rimac, generala zbora Josipa Lucića, ministra obrane Branka Vukelića i potpredsjednice Vlade RH Đurđe Adlešič.

Nakon prigodnih obraćanja, uručit će se stimulativne mjere pripadnicima 10. kontigenta.

Hrvatski vojnici su do sad pohvaljeni od strane dužnosnika NATO-a, ali i Agfanistanskih čelnika za sjajan posao koji obavljaju u očuvanju mira u Afganistanu.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer je rekao da Savez djeluje s deset posto snaga manje od vojnih potreba u Afganistanu.

Scheffer tvrdi da pokušava nadoknaditi manjak snaga s kojim se suočio NATO u borbi protiv talibana. Glavni tajnik smatra da je dužnost saveza u cjelini da udovolji tim potrebama. Svih 26 članica NATO-a daje vojnike za Afganistan.

Kanađani, Britanci, Amerikanci i Nizozemci, koji se nalaze na južnoj bojišnici, ljute se što drugi poput Nijemaca, Talijana, Francuza i Španjolaca imaju ograničenja u broju vojnika u odnosu na relativno mirni sjever i istok zemlje.

Makedonski predsjednik Branko Crvenkovski izjavio je kako još uvijek nije pronađeno rješenje za neslaganje s Grčkom oko službenog naziva Makedonije. Grčka i dalje prijeti da će blokirati makedonsko nastojanje da se pridruži NATO-u. Crvenkovski je u Bratislavi izjavio kako pregovori s Grčkom o tom pitanju pod nadzorom UN-a zasada nisu uspjeli riješiti problem. Grci su zaprijetili da će uložiti veto na makedonski ulazak u NATO- zbog razmirica oko naziva države. Grčka smatra kako naziv Makedonija treba ostati isključivo ime sjeverne grčke pokrajine koja nosi isto ime. To ne znači da vlasti te zemlje ne žele riješiti spor između dviju zemalja prije NATO-ova summita, no, kako je u utorak rekao grčki ministar obrane, Skoplje mora biti spremno na ustupke.

Čelnici NATO-a još nisu odlučili hoće li Ukrajini i Gruziji ponuditi članstvo u Sjevernoatlanskom savezu, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.

NATO još uvijek raspravlja, kaže Scheffer, kada će se te dvije zemlje priključiti u Akcijski plan za članstvo, što je prvi korak prema pridruživanju.

- Rusija šalje prijetnje po tom pitanju, a mi ozbiljno uzimamo naše ruske partnere. Moramo ih uključiti u tu raspravu", rekao glavni tajnik NATO-a za poljski list Gazeta Wiborcza.

Ruski veleposlanik pri NATO-u Dmitrij Rogozin jučer je upozorio da će se gruzijske separatističke regije, koje podupire Moskva, otcijepiti ako NATO poduzme korake da Gruzija postane članicom Saveza.

"NATO savez i učinci proširenja" naslov je svjedočenja koje je održano u senatskom Odboru za vanjsku politiku s kojeg stize poruka: "NATO bi trebao primiti u članstvo Albaniju, Hrvatsku i Makedoniju", javlja Glas Amerike.

Do Sastanka na vrhu u Bukureštu, na kojem će 26 članica Sjevernoatalnskog saveza odlučiti hoće li u članstvo primiti tri zemlje koje čine Jadransku povelju, ostala su još samo tri tjedna.

- Strateški gledano primanje Hrvatske, Albanije i Makedonije u Savez približit će te tri zemlje europskoj budućnosti što one zaslužuju te će ojačati regionalnu sigurnost – kazao je predsjedatelj Odbora za vanjsku politiku Joseph Biden.

To ne znači, kaže Biden, da te tri zemlje trebaju ući u Savez kao blok. O svakoj zemlji treba biti prosuđivano prema tome kako su ispunile zadane kriterije. Pozivam Makedoniju i Grčku da što prije pronađu kompromis za ime Makedonije što je prepreka za prijem te zemlje u NATO. Ukoliko to ne uspiju učiniti do početka summita u Bukureštu to ne bi smjelo utjecati na izglede Hrvatske i Albanije, smatra Joseph Biden.

Senator Richard Lugar kaže kako nedavno proglašenje neovisnosti Kosova, zatim izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina da je počela nova utrka u naoružavanju te ruske prijetnje upućene Poljskoj, Českoj Republici i Ukrajni, zahtijevaju strateško čelništvo Sjedinjenih Država kao i blisku suradnju sa saveznicima u NATO-u.

- Vjerujem da na summitu moraju biti pozvani u članstvo Albanija, Hrvatska i Makedonija što bi bio najbolji odgovor bilo kome tko bi pokušao destabilizirati Balkan - kaže Lugar.

Glas Amerike prenosi da je Senator Lugar i sponzor rezolucije kojom Senat treba pružiti punu potporu ulasku zemalja iz Jadranske povelje u NATO koja se ovih dana treba naći i na raspravi odnosno glasovanju. Podtajnik u State Departmentu Daniel Fried se upravo vratio s jugoistoka Europe i rekao je jasan i glasan stav američke adminsitracije da podržava nastojanja Albanije, Hrvatske i Makedonije da se pridruže NATO savezu. Hrvatska je popravila situaciju na političkom i gospodarskom planu pokazujući zrelost u provodjenju reformi, kaže Fried, a isto je tako i važan partner na bojišnici. Značajan napredak u provođenju vojnih reformi doveo je stvaranje modernijih oružanih snaga Republike Hrvatske.

- Iz iskustva znamo da zemlje koje se pridruže NATO savezu nastavljaju s provodjenjem reformi – kazao je Daniel Fried koji je u ime Washingtona pozvao Makedoniju i Grčku da rijese prijepor oko imena nudeći veću američku pomoć.

Zapovjednik NATO saveza za Europu, general John Craddock kaže da vrata NATO saveza moraju biti otvorena, ali da kandidati moraju doprinjeti učinkovitosti saveza. U Senatu se raspravljalo i o eventualnom pozivu da se Ukrajina i Gruzija uključe u NATO-ov Akcijski plan uz opaske da je to vrlo poželjno, ali i provokativno kada je u pitanju Rusija, koja uopce ne mari hoće li Albanija, Hrvatska i Makedonija postati članice NATO saveza, ali koja, isto tako, na svaki način želi spriječiti da se Ukrajina i Gruzija nađu u akcijskom programu Sjevernoatlanske organizacije.

Hrvatska za samo tri tjedna očekuje pozivnicu u NATO. Time se završava ključna promjena statusa naše države od zemlje primateljice međunarodne pomoći u zemlju pružateljicu sigurnosti. Ulazak u NATO te, nadamo se uskoro, i u Europsku uniju, označit će cijelu jednu novu epohu razvoja Hrvatske.

Napretka nema bez mira i slobode. Mir pojedinca mora ujedno značiti i mir zajednice, rekao je prvi poslijeratni njemački kancelar Konrad Adenauer. Upravo je Zaklada Konrad Adenauer u Hrvatskoj, zajedno s Zakladom hrvatskog državnog zavjeta, Veleučilištem Vern i Media Servisom organizirala konferenciju Hrvatska i NATO: Što donosi članstvo?, koja se održala u hotelu Regent Esplanade. Na konferenciji su sudjelovali veleposlanici, saborski zastupnici, sveučilišni profesori, studenti pa i predstavnik OPSA-e. Okupljenima se obratio i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković koji je iskazao zadovoljstvo što će se Hrvatska vrlo skoro naći među politički jakim državama.

Što donosi članstvo, koje su koristi i obveze država članica bila je glavna tema skupa. Koordinator za Akcijski plan za članstvo (MAP) NATO-a Gabriele Cascone dao je vrlo sažete i precizne odgovore na ta pitanja. Tri su glavne prednosti članstva; sjediti za istim stolom s vodećim svjetskim demokracijama kao jednakopravnim sugovornicima; biti u mogućnosti u potpunosti suodlučivati o stabilizacijskim postupcima i misijama; povećati sigurnost preko članka 5 Sjevernoatlantskog ugovora.

Postati članom ove organizacije, kaže Cascone, znači dosegnuti političke standarde i zajedničke vrijednosti svih članica, imati konstruktivnu ulogu u donošenju odluka i mogućnost za specijalizaciju na određenom obrambenom polju umjesto brige za sve vidove vojske. Hrvatska će nakon dobitka pozivnice ući u punopravno članstvo za otprilike jednu godinu. Kroz tu jednu godinu provest će se ratifikacija pristupa u svim parlamentima država članica i u Hrvatskom saboru. Reforme na obrambenom polju i daljnjoj demokratizaciji moraju se nastaviti, ali isto tako će Hrvatska morati pratiti NATO transformaciju. Kroz tu godinu imat ćemo pristup gotovo svim sastancima, ali bez prava odlučivanja.

Kako je napomenuo veleposlanik SAD-a u Zagrebu Robert Bradtke, zemlje moraju dokazati svoju privrženost demokraciji, svoju sposobnost aktivnosti u raznim dijelovima svijeta i, iznad svega, poštovanje konsenzusa.

Zajednički rad je najveća obveza, kaže stalni predstavnik Mađarske pri NATO-u Zoltan Martinusz. Dobivanje pozivnice tu nije kraj posla, već početak. Počinje nova realonost koju je Mađarska već iskušala i koja će, kao tutor Hrvatskoj u NATO-u, moći podijeliti vrlo praktična iskustva. Sigurnost, integracija i veza sa SAD-om su ključni elementi članstva, rekao je mađarski veleposlanik pri NATO-u.

Mađarska je vrlo brzo dobila osjećaj priznatosti, sigurnosti i povećanog utjecaja. NATO može i bez Mađarske, ali tada bi Mađari (ili bilo koja druga novopridošla zemlja) morala graditi sama svoju obranu. I koliko god bi ju gradila, nikad ne bi dosegla stupanj kolektivne sigurnosti koju NATO pruža, a s druge strane, ne bi ni imala utjecaja niti prepoznatljivost kao sigurna i konsolidirana demokracija.

U Hrvatskoj trenutačno sve parlamentarne političke stranke podržavaju ulazak u NATO. Nove ankete javnoga mnijenja ugodno su iznenadili šefa misije RH pri NATO-u Davora Božinovića. Na upit o referendumu, naš veleposlanik u Savezu je istakao kako prema Ustavu stupanje u međunarodne organizacije ne zahtjeva referendum, a savjetodavni referendum ne možemo ni propisati jer on nije ustavna kategorija.

Božinović je opovrgnuo i tezu da je potpora NATO-u naglo skočila nakon napada na hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu. Iako nekoliko postotaka možemo zahvaliti tome, kaže Božinović, valja se prisjetiti 2003. godine, kad je isto napadnuta naša ambasada pa se potpora NATO-u nije povećala. Veleposlanik smatra da je glavni razlog za povećanje potpore sve veća javna rasprava koja se vodi na nacionalnoj, ali i na lokalnoj razini kako bi svatko mogao shvatiti o kakvoj se političkoj i sigurnosnoj koristi radi, kao i o neizravnim ekonomskim dobitima.

Predsjednik Upravnog vijeća VERN-a Branko Štefanović poručuje da se pogleda Crobex, službeni indeks cijena dionica kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi vrijednosnica, nakon što postanemo država članica. Prvo je pravilo ekonomskog ulaganja, pojašnjava Darko Delač s istog Veleučilišta, da se ulaže tamo gdje je sigurno okruženje, kako gospodarsko tako i političko.

Uostalom, politička se korist ne može iskazati brojkama, a ekonomsku možemo pratiti u svim novim članicama NATO-a, poručio je Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosti.

Zanimljiva se rasprava pokrenula i o vojnim bazama. Naime, mnogi NATO-skeptici poručuju kako će se na hrvatskom teritoriju graditi vojne baze nakon što uđemo u Savez. Na stranu to što će sve vojne baze koje već postoje i djeluju u Hrvatskoj zapravo biti NATO baze kao zemlje članice, veleposlanik Bradtke poručuje kako to nije način na koji NATO djeluje. Suradnja ne uključuje izgradnju baza jer je NATO konsenzualna organizacija gdje nitko ne može nametnuti što će članica raditi. Naravno, ne radi se o besplatnom ručku; ne možemo birati što ćemo uzeti, a što nećemo, kao na švedskom stolu.

Gabriele Cascone pojašnjava da su članice većinom solidarne. Uostalom, svaka se odluka donosi jednoglasno, iako nitko ne očekuje, niti se želi, da postoji jednoumlje. Donošenje odluke sa sobom donosi i političku odgovornost prema toj odluci, kao što se i radi u demokratskim društvima. Cascone je poručio da se pitanja vojnih baza često rješavaju bilateralno i tu nije važno da li je zemlja članica NATO-a ili nije. Uzbekistan i Kirgistan, primjerice, imaju vojne baze NATO-a, ali nisu članice Saveza, pa čak ni članice MAP-a.

Prisutni strani dužnosnici i ovaj su put pokazali koliko su optimistični u vezi ishoda sastanka u Bukureštu. To je potvrdio i Gabriele Cascone rekavši da saveznici o tome još razgovaraju, no da "Hrvatska ima potporu svih saveznika".

Piše i snimio Vedran Obućina

Na sjevernom dijelu Kosova danas su počele dvodnevne taktičke vježbe KFOR-a s ciljem da se međunarodne vojne snage uvježbaju u raspoređivanju sredstava i ovladavanju radnim procedurama.

- Veliki broj oklopnih vozila i helikoptera biti će u pokretu u regiji Zubina Potoka, općine na sjeveru Kosova većinski nastanjene Srbima - priopćeno je iz ureda KFOR-a u Prištini.

KFOR će paziti da što manje ometa lokalni promet, a stanovništvo su pozvali na strpljenje u slučaju prometne gužve. Održavanje vježbe potrebno je da bi se KFOR-u omogućilo da nastavi brigu o sigurnom okruženju u cijeloj pokrajini Kosovo.

Zapovjednik KFOR-a i francuski general Xavier De Marnhac izjavio je kako će KFOR, u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN, osigurati sigurno okruženje za sve građane.

Bosna i Hercegovina će iduće godine biti zemlja domaćin velike vojne vježbe "Zajednički napor 2009", koja će okupiti zemlje NATO-a članice programa Partnerstvo za mir i druge zemlje, rekoa je glasnogovornik Misije NATO-a u BiH Dereck Chappel.

Istaknuo je da je ta vježba priznanje naporima BiH na provedbi reforme odbrane. Ove godine vježba će se održati u Njemačkoj, a sudjelovat će će više od 1.500 vojnika iz 40 zemalja. Bosna i Hercegovina prisustvovat će vježbi Zajednički napor u Njemačkoj kao promatrač i sudionik - rekao je Chappel.

- To će biti prvi put da se vježba održi u zemlji članici Partnerstva za mir. Ona će biti značajan pokazatelj bh. kapaciteta. Trenutno smo angažirani u planiranju vježbe zajedno s vlastima BiH - izjavio je glasnogovornik Misije NATO-a u BiH.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer došao je u službeni posjet Berlinu gdje se sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i ministrom obrane Franzom Josefom Jungom kako bi raspravili pripreme za sastanak na vrhu NATO-a u Bukureštu. Tijekom svog posjeta glavni se tajnik obratio zanimljivim govorom na 41. konferenciji zapovjednika njemačkih oružanih snaga.

U svom se govoru glavni tajnik najviše osvrnuo na potrebu zajedničkog djelovanja u Afganistanu, naročito nakon molbi američkog ministra obrane Roberta Gatesa za jačim angažmanom članica na jugu Afganistana.

De Hoop Scheffer je naglasio kako u 21. stoljeću terorizam nema vojsku i nema jedno područje djelovanja pa tako ne možemo prema posebnim čimbenicima stvarati obranu. U borbi protiv terorizma ne postoji simetrija; sukobi su asimetrični sa svim posljedicama. Teroristi bez države koji računaju i na svoju smrt u potpunosti mijenjaju sigurnosnu politiku. Međusobno neprijateljske etničke skupine u razrušenoj zemlji ne ostavljaju alternative djelovanja iznutra, iz samih sela i gradova. Glavni tajnik se osvrnuo i na proliferaciju oružja za masovno uništenje podsjetivši kako su se u posljednjih pedeset godina države time bavile, ali je danas tu ulogu preuzelo crno tržište nuklearnih, kemijskih i bioloških supstanca.

U vrijeme globalizacije NATO ne može biti eurocentričan, rekao je glavni tajnik. U Europi ima još posla, od rješenja pitanja Kosova do širenja članstva na zemlje jugoistoka Europe i Kavkaza. No, vrijeme geografskog ograničenja je završilo i s prijetnjama se moramo suočiti tamo gdje nastaju. Zato smo u Afganistanu, pojasnio je de Hoop Scheffer. Za to su potrebne snage koje će se iskazati u peacekeeping operacijama kao da su u kampu u vlastitoj zemlji. A to “mi”, kaže šef NATO-a, znači sve članice. Sve zemlje u Savezu imaju vojsku i diplomaciju i potrebno im je dati hardware i software za djelovanje.

Glavni tajnik je spomenuo i potrebu suradnje s nevladinim sektorom u cilju “premrežene sigurnosti”. Nije NATO stvoren da rješava sve probleme. Uspjeh u Afganistanu, kao što mnogi hrvatski časnici znaju, ovisi o razvoju i obnovi, a tu moraju sudjelovati Ujedinjene nacije, Europska unija, Svjetska banka, kao i nevladine organizacije i fondacije. To su prepoznale mnoge zemlje u svijetu koje nisu niti pretendiraju postati članicama NATO-a. Scheffer je spomenuo Australiju, Japan i Singapur kao zemlje koje doprinose obnovi u Afganistanu, što samo dokazuje kako NATO nije tamo da hvata talibane i ratuje, kao što se pogrešno misli u mnogim javnostima.

Razvoj cyber-terorizma osobito je izazvao angažman NATO-a. Sposobnost zemalja da se odupre takvom terorizmu od životnog je značaja u vrijeme kada su gotovo sve funkcije države vezane uz kompjuterizirane sustave. Srećom neuspjeli napad na elektronički sustav Estonije pokazuje značaj ove prijetnje. Scheffer je u govoru napomenuo da je napad spriječen jer se Estonija jako dobro pripremila, ali što je sa zemljama ili skupinama zemalja koje takvu razinu pripreme nemaju?

Na kraju se glavni tajnik dotaknuo i činjenice o kojoj se često raspravlja u Hrvatskoj. I ovaj put je upozoreno kako se niti jedna zemlja članica ne može natjerati da se uključi u neku akciju, na bilo koji način. Odluke o strategiji obrane, procjeni prijetnji, načinu obrane, broju vojnih i civilnih osoba u misijama i svaki drugi način sudjelovanja u NATO-u ne samo da može donositi nacionalna vlada i parlament, nego samo oni to mogu, kategoričan je Scheffer. Ipak, glavni tajnik NATO-a pozvao je članice na sudjelovanje u obnovi juga Afganistana jer bi aktivnosti na sjeveru i tromost na jugu dovelo do unutarnjih podjela u zemlji. Također, glavni tajnik je s oduševljenjem istaknuo kako će na summitu u Bukureštu sudjelovati čak 60 zemalja, uz brojne međunarodne organizacije, što samo pokazuje da je NATO prepoznat kao najveći garant mira i provedbe odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Cijeli govor glavnog tajnika možete na njemačkom jeziku pročitati na: http://www.nato.int/docu/speech/2008/s080310a.html

Vedran Obućina

Slika: Nato.int

Američki kongresnici Robert Wexler i Elton Gallegly iz Odbora za vanjsku politiku Predstavničkog doma Kongresa, dali su snažnu podršku za pozivanje Hrvatske u članstvo NATO-a na travanjskom Sastanku na vrhu u Bukureštu.

- Vjerujemo da je Hrvatska zadovoljila uvjete koje se traže za primanje u NATO savez. Stoga u cijelosti podržavamo izdavanja pozivnice za Hrvatsku da se pridruži NATO-u u travnju u Bukureštu - istaknuli su Wexler i Gallegly u pismu državnoj tajnici Condoleezzi Rice.

- Hrvatska je provela sveobuhvatne političke, gospodarske i vojne reforme i jasno je demonstrirala svoju spremnost da postane punopravna članica Saveza - istaknuli su kongresnici.

U pismu državnoj tajnici, kongresnici navode odluke zadnjeg summita NATO-a u Rigi 2006. da kandidati koji ispune uvjete na idućem summitu mogu očekivati pozivnicu. Hrvatska je, po njihovim riječima, od svoje neovisnosti 1992. surađivala s međunarodnom zajednicom na uspostavi mira i stabilnosti na Balkanu, te aktivno podržavala globalni rat protiv terorizma i napore za spriječavanje širenja oružja za masovno uništenje.

Wexler i Gallegly posebno ističu aktivno sudjelovanje Hrvatske u operacijama NATO-a, uključujući i misiju ISAF-a u Afganistanu. Administracija predsjednika Georgea Busha i američki Kongres godinama snažno podupiru ulazak Hrvatske u NATO, zajedno s druge dvije članice Jadransko-američke povelje, Albanijom i Makedonijom.

Potvrda snažne podrške koju SAD pruža uključenju Hrvatske u NATO društvo trebao bi biti i službeni posjet predsjednika Busha Hrvatskoj nakon summita u Bukureštu.

Države članice NATO saveza ne mogu izabirati koje će zadatke izvršavati u Afganistanu, rekao je jučer glavni tajnik Sjevernoatlanskog saveza Jaap de Hoop Scheffer u Berlinu. Mislio je na nespremnosti Njemačke da pošalje svoje vojnike na "vruća" područja Afganistana.

Njemačka se opire pritisku saveznika iz NATO-a da pošalje svoje snage na nesiguran jug Afganistana kako bi pomogla u borbi protiv talibana. U sjevernom stabilnijem dijelu Afganistana je trenutno oko 3.300 njemačkih vojnika.

- U savezu gdje se svatko zauzima za drugoga ne može biti podjele rada u kojoj se jedna strana brine za vođenje borbe dok se druga specijalizira za razdoblje poslije sukoba - rekao je čelni čovjek NATO-a Scheffer.

Njemačka kancelarka Angela Merkel još je jednom odbacila pozive za razmještanje njemačkih postrojbi na jugu, dok je njemački ministar obrane Franz Josef Jung rekao kako nije imao osjećaj da Scheffer govori o Njemačkoj. Glavni tajnik NATO-a napomenuo je da su sve članice Saveza odgovorne za informiranje svojih javnosti o potrebi javne potpore operaciji NATO-a u Afganistanu.

Slika: Nato.int

Ukoliko Gruzija stupi u NATO, izgubit će Abhaziju i Južnu Osetiju, izjavio je predstavnik Rusije pri NATO-u Dmitrij Rogozin.

- Mi ne želimo prisvajati tuđe teritorije, već Abhazija i Južna Osetija žele u Rusiju. Ako Gruzija stupi u NATO, tada će izgubiti te regije - rekao je Rogozin u intervjuu njemačkom tjedniku "Spiegel".

Ruski diplomat je također rekao da bi, "ukoliko pod pritiskom SAD-a postane članica NATO-a", to bio "kraj Gruzije kao suverene države, jer njene pokrajine - Abhazija i Južna Osetija - ne bi ušle u Savez".

- Abhazi i južni Osetini su blisko povezani s kavkaskim narodima koji žive na ruskom teritoriju - rekao je Rogozin, dodajući da bi tada pokušaj Gruzije da se probije u NATO bila provokacija koja može dovesti do krvoprolića.

Skupštine tih dviju od Gruzije odvojenih pokrajina zatražile su 4. i 7. ožujka da Rusija, Ujedinjeni narodi, međunarodne organizacije i druge države priznaju njihovu nezavisnost, pozivajući se na "kosovski presedan".

Rusija je 6. ožujka odustala od režima sankcija Zajednice nezavisnih država prema Abhaziji, što je u Tbilisiju ocijenjeno kao provokacija i korak upućen ne samo Gruziji nego i Zapadu, NATO-u i SAD-u.

Ruska Duma uputila je pozive predsjednicima parlamenata Abhazije, Južne Osetije i Pridnjestrovlja na raspravu posvećenu pitanju nezavisnosti nepriznatih država na teritoriju bivšeg Sovjetskog Saveza, a njihov dolazak planira se 13. ožujka.

Europska povjerenica za vanjske poslove Benita Ferrero-Waldner izjavila je da raste zabrinutost u Europskoj uniji da bi Rusija mogla pripremiti teren za priznanje Abhazije.

Njemačka kancelarka Angela Merkel usprotivila se da Ukrajina i Gruzija postanu članice Sjevernoatlanskog saveza. Smatra da narodi tih zemalja ne podržavaju takvu inicijativu te da su i same sudionice regionalnih sukoba.

- Da bi jedna zemlja postala punopravnom članicom NATO-a, nije dovoljno samo da njezino trenutačno političko vodstvo bude naklonjeno takvoj politici, već stanovništvo snažno mora podupirati ulazak u NATO - izjavila je kancelarka Merkel pred visokim njemačkim vojnim dužnosnicima.

Ukrajina i Gruzija sudjeluju u NATO-ovom Programu intenzivnog dijaloga i na bukureštanskom Sastanku na vrhu u travnju trebale bi potvrditi kandidaturu za članstvo, iako im izgledi da budu pozvane službeno istaknuti kandidaturu izgledaju slabi, smatraju analitičari.

- Zemlje koje su same suočene s unutarnjim ili regionalnim sukobima ne mogu biti članice NATO-a - kazala je Merkel.

- Naš savez ima cilj braniti sigurnost. To nije savez u kojem jedna ili više zemalja članica mogu imati problema s vlastitom sigurnošću - naglasila je kancelarka Merkel.

Iako nije imenovala zemlju, Merkel je aludirala na Gruziju zbog unutarnjih problema s Osetijom i Južnom Abhazijom. S druge strane, Ukrajina je već dugo u napetim odnosima s Rusijom zbog neplaćanja računa za plin.

Merkel je u subotu u Moskvi razgovarala s ruskim predsjednikom na odlasku Vladimirom Putinom, koji je ponovio protivljenje Rusije širenju NATO-a na istok. Otužio je Sjevernoatlantski savez da želi zamijeniti Ujedinjene narode.

- Ako golema većina ukrajinskog i gruzijskog stanovništva ne želi da njihove zemlje uđu u NATO i ako se te zemlje u taj savez uvlači na silu, onda mi ne možemo kazati da je to potvrda demokracije - rekao je Putin i dodao kako bi Rusija "nedvojbeno podržala izbor naroda, ako je nešto doista izbor naroda, a ne političkog vodstva".

Slika: Nato.int

Prema najnovijem istraživanju nezavisne agencije za istraživanje tržišta Accent provedenom na zahtjev Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija 59,3 posto građana podržava ulazak Hrvatske u NATO, 19,3 posto se tome protivi, dok je i dalje neodlučno 21,4 posto ispitanika.

Čak 67,8 posto muškaraca podržava ulazak Hrvatske u NATO, dok 51,8 posto žena za Savez. Glavni razlozi za tu podršku, pokazalo je istraživanje, je povećana sigurnost u regiji, bolja budućnost i pozitivni gospodarski učinci članstva.

Osnovni razlozi nepodržavanja ulaska u NATO su stav kako taj savez nije potreban, nepovjerenje u velike saveze te mogući odlazak hrvatskih vojnika u nesigurne strane zemlje.

Ispitanici od 35 do 44 godina starosti najmanje podržavaju ulazak Hrvatske u NATO, samo 49 posto, dok 64 posto građana starijih od 45 godina podupire ulazak Hrvatske u NATO savez. Podrška za NATO je nešto veća u Dalmaciji sa 63,2 posto i Zagrebu 62 posto.

Najveći dio ispitanika, njih 82 posto smatraju kako će Hrvatska ući u NATO u slijedećih 5 godina, dok ih samo 3 posto smatra kako Hrvatska neće postati članicom tog saveza.

Čak 72 ispitanika smatra da će ulaskom Hrvatske u NATO savez hrvatsko gospodarstvo profitirati. Od ispitanika koji ne podržavaju ulazak u NATO njih 84 posto ipak smatra kako će hrvatsko gospodarstvo donekle imati ili imati velike koristi od ulaska u NATO.

Isto tako, 45,2 posto ispitanih smatra da će Hrvatska biti donekle sigurnija i snažnija država dok njih 37,5 posto smatra kako će Hrvatska biti značajno sigurnija i snažnija država ako uđe u savez s Njemačkom, Francuskom, SAD-om, Velikom Britanijom i ostalim članicama NATO-a.

Istraživanje je provedeno od 04. do 09. ožujka na reprezentativnom uzorku od 1000 građana Republike Hrvatske.

Odbor za referendum o NATO-u u Zagrebu je predstavio inicijativu za prikupljanje deset posto potpisa potpore birača kako bi se zatražilo raspisivanje referenduma o članstvu Hrvatske u Sjevernoatlanskom savezu.

- Inicijativa je nepristrana i ne izjašnjava se ni "za" ni "protiv" ulaska u NATO - rekla je glasnogovornica Odbora Lana Vego.

Jedini interes Odbora, koji je osnovan 25. veljače, je raspisivanje referenduma. Počele su pripreme pod sloganom "Odluka narodu - NATO na referendum!".

- Referendumsko pitanje kojim će se tražiti raspisivanje referenduma glasi: Jeste li za to da Hrvatska postane članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora - NATO?" - rekla je Vego.

Potpisi će se početi prikupljati potkraj ožujka ili početkom travnja, odnosno uoči Sastanka na vrhu u Bukureštu na kojem se očekuje da će Hrvatska biti službeno pozvana u članstvo Savezu. Odbor za referendum se poziva na članak 86. stavak 3 Ustava, po kojem se referendum obvezno raspisuje ako to zatraži deset posto birača, a potpisi će se prikupljati u cijeloj Hrvatskoj.

Aleksandar Hatzivelkos je rekao kako je učlanjenje u NATO bitna strateška odluka te Odbor smatra da o tako važnom pitanju trebaju odlučiti građani na referendumu. Više od 70 posto građana prema anketama u zadnjih šest mjeseci, kaže Hazivelkos, želi održavanje referenduma o NATO-u, bez obzira jesu li za ili protiv članstva. Raspisivanje referenduma otvorilo bi i prostor za kvalitetnu javnu raspravu o članstvu u NATO-u i ljudi bi bili upućeni u to pitanje, a to trenutačno nije slučaj, ustvrdio je Hatzivelkos. Ankete koje se o tom pitanju provode nisu mjerilo i uporište za donošenje tako važne odluke jer se postotak potpore i protivljenja članstvu stalno mijenja, dodao je Hatzivelkos.

Washington Post objavio je redakcijski komentar u kojem je izrazio podršku za daljnje proširenje NATO saveza, odnosno, kako piše Post, širenju europske zone sigurnosti na bivše komunističke zemlje, javlja Glas Amerike.

Washingtonski dnevnik piše da Hrvatska i Albanija imaju podršku Bushove administracije i drugih članica NATO-a za članstvo u Savezu dok Grčka "ustrajava na apsurdnom zahtjevu da Makedonija promijeni svoj naziv prije ulaska u NATO. Takva primjedba, ne bi trebala spriječiti NATO u upućivanju službene pozivnice Makedoniji".

Washington Post piše da NATO duguje odgovore Ukrajini i Gruziji koje su od NATO-a zatražile akcijski plan za uključenje. Neke europske zemlje protive se ulasku Ukrajine i Gruzije u NATO, prvenstveno iz straha kako ne bi naljutile Rusiju. Washington Post drži da predsjednik Bush treba insistirati na otvaranju Saveza i prema tim dvjema ugroženim demokracijama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik George Bush "iskreno" su u petak razgovarali telefonski o međunarodnim pitanjima imajući u vidu pripreme za nadolazeću sjednicu Vijeća Rusija-NATO, objavilo je Kremlj.

Iako vlada napetost između Moskve i Zapada i iako je Rusija u prosincu prošle godine prekinula sudjelovanje u Sporazumu o konvencionalnim snagana u Europi, ruski predsjednik će sudjelovati na sjednici Vijeća NATO-Rusija, koja će se održati na margini summita NATO-a u Bukureštu od 2. do 4. travnja.

Drugi razlog neslaganja je plan Sjedinjenih Američkih Država da postave elemente proturaketnog štita u Poljsku i Republiku Češku kako bi zaštitile američki teritorij od iranskih balističkih raketa, što izaziva strah Rusije.

NATO i Rusija su započeli pregovore o dva sporazuma kojima bi se olakšao zračni i kopneni prijevoz opreme za vojnike međunarodnih snaga u Afganistanu preko ruskog teritorija, izjavili su u petak diplomati NATO-a. Već godinama NATO i Rusija rade na nacrtu okvirnog sporazuma o zračnom transportu i razmjeni pisama željeznicom.

- Ovaj put odlučeno je da se sporazumi završe do samita NATO-Rusija u Bukureštu 4. aprila, kako bi dokumente mogao potpisati glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer i predsjednik Vladimir Putin - izjavio je jedan NATO diplomat.

NATO i Rusija žele na taj način pokazati volju za nastavak suradnje u konkretnim područjima, usprkos dobro poznatim neslaganjima oko Kosova, antiraketnom štitu i proširenju NATO-a.

S ovim novim sporazumima "zemlje NATO-a će dobiti okvirni sporazum za iznajmljivanje teretnih aviona od Rusije, a kako je prijevoz avionom skup, imat će mogućnost da iznajmljuju zrakoplov.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić primio je u petak državnu tajnicu Ministarstva vanjskih poslova Slovačke Dianu Štrofovu koja je dala punu potporu njezine zemlje ulasku Hrvatske u EU i NATO.

Slovačka državna tajnica rekla je da u NATO-u već sad postoji konsenzus oko upućivanja pozivnice Hrvatskoj za prijem u članstvo, što je u četvrtak i potvrđeno na ministarskom sastanku NATO saveza.

Do summita NATO-a u Bukureštu početkom travnja Hrvatska, Albanija i Makedonija bi trebale nastaviti s provođenjem reformi, stoji u saborskom priopćenju. Bebić i gošća Štrofova obostrano su izrazili želju i uvjerenje kako će se ovako dobri odnosi nastaviti i nakon prijema RH u EU, a Slovačka će nastaviti intenzivno raditi na tome, zaključila je Štrofova.

Slovenski ministar obrane Karl Erjavec izrazio je u petak u Crnoj Gori potporu svoje države namjerama Podgorice da se uključi u NATO savez.

- Na sastanku na vrhu u Bukureštu u travnju Slovenija će se zauzeti za početak dijaloga s Crnom Gorom i njezino uključivanje u Partnerstvo za mir. Slovenija podržava europsku perspektivu cijelog zapadnog Balkana - izjavio je Erjavec nakon susreta s crnogorskim kolegom Borom Vučinićem.

Erjavec je rekao da je Crna Gora napravila krupne korake potrebne za uključivanje u NATO savez jer uvodi profesionalnu vojsku i donosi zakon koji će omogućiti sudjelovanje crnogorskih vojnika u međunarodnim operacijama.

Obrambeni ministar Erjavec je izjavio da će Slovenija i dalje pomagati Crnoj Gori u vojnim i drugim reformama, a Vučinić da Crna Gora želi biti čimbenik stabilnosti u regiji.

Veleposlanik SAD-a u BiH Charles English pozdravio je slanje Jedinice za uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava - NUS Oružanih snaga BiH koja će se pridružiti koalicijskim saveznicima u misiji podrške miru u Iraku.

English je ispratio Sedmu rotaciju Jedinice za uništavanje NUS-a u vojarni "Rajlovac" te je pohvalio dosadašnji angažman pripadnika OSBiH-a u sklopu misije. Istaknuo je da su oni zaslužili izuzetno poštovanje i najviše ocjene Koalicijskih snaga.

- Šest dosadašnjih rotacija Jedinica OSBiH-a pokazale su visoki stupanj profesionalizma i pokazale upravo onu ulogu koju takve jedinice, ili uopće vojne strukture mogu imati u sigurnosnim integracijama poput NATO-a - kazao je Charles English bh. medijima.

Komentirajući upit o tome kakvi su izgledi Bosne i Hercegovine u kontekstu napora za njeno punopravno članstvo u NATO-u, američki ambasador je izrazio optimizam u tom pogledu.

- To je, naravno, odluka lidera NATO-, ali definitivno sam optimist i smatram da će Bosna i Hercegovina dobiti dobre vijesti sa travanjskog Sastanka na vrhu u Bukureštu - rekao je veleposlanik English.

Hrvatska je jedina sigurna da će dobiti pozivnicu za članstvo u NATO-u na sastanku na vrhu u Bukureštu. Postoje manje dvojbe da li će se vrata otvoriti Albaniji i Makedoniji, javlja Glas Amerike.

- Dugoročan recept za stabilnost Balkana je integracija zemalja u NATO-savez i EU - rekao je glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer.

Tri zemlje tzv, "Jadranske skupine“ pripremale su se beskrajno dugo za članstvo, reforme su uzele korijena te većina od 26 ministara vanjskih poslova sa neformalnog su sastanka otišli sa stavom kakvog najbolje ocrtava Nijemac Frank – Walter Steinmeier - "voljeli bismo da se sve tri priključe“.

Diplomatski izvori uvjeravali su da ulaznica Albanije nije vezana uz makedonsku, Hrvatska je neupitna, no sve manje vremena ostaje za rasplitanje spora Grčke i Makedonije. Grčka je zabrinuta "radi iredentista i nacionalističke logike“, elaborirala je Dora Bakoyannis. "Ime ne bi trebalo biti razlogom prigovora“, smatrali su ostali NATO ministri. Za mekedonsku pozivnicu najviše se zalagao nizozemski šef diplomacije Maxime Verhagen, no svaka se odluka u Savezu donosi jednoglasno te i za ovu treba grčki glas.

Dok se Makedonija zove Makedonijom zeleno svjetlo i za ulazak u NATO savez i za otvaranje pregovora o članstvu u EU ne dolazi u obzir, odlučna je Atena. Posebni američki izaslanik Matthew Nimetz ponudio je pet alternativnih imena. Prema anketama četiri od pet Grka su za zaustavljanje Makedonije ostane li njezino ustavno ime jednako imenu sjeverne grčke pokrajine.

Za usporedbu - u NATO savezu jedna je članica Luxembourg, a tako se zove i pokrajina drugog Saveznika, Belgije.

O pozivu ili pozivima odlučiti će lideri 26 Saveznika. "Još možemo doći do svima prihvatljivog rješenja“ - umiruje kolege grčka ministrica. Makedonija se radi grčkog neslaganja i u NATO-savezu i u EU naziva FYROM, Bivšom Jugoslavenskom Rrepublikom Makedonijom. Jedino je Turska odlučila da se uz svako spominjanje FYROM-a u NATO-vim dokumentima navede da Makedoniju Ankara priznaje pod njezinim ustavnim imenom.

Grčka je u četvrtak izjavila da neće podržati ulazak Makedonije u NATO zbog sukoba oko imena te bivše jugoslavenske republike koji traje već više od 15 godina.

- Što se tiče Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, istaknula bih da nam politika našeg susjeda ne omogućava poduzimanje pozitivnih koraka kao u vezi s Albanijom i Hrvatskom - izjavila je grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakoyannis nakon sastanka ministra država članica NATO saveza u Bruxellesu.

Atena je najavila da će blokirati pristup Makedonije NATO-u i Europskoj uniji sve dok ne bude postignut sporazum o imenu te države, objavio je Reuters.

Makedonija se nada da će biti pozvana u članstvo NATO-a zajedno s Hrvatskom i Albanijom na Sastanku na vrhu koji će se od 2. do 4. travnja održati u rumunjskoj metropoli Bukureštu.

Rasprava o proširenju NATO-a na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu pokazala je da među članicama nema zamora od proširenja Saveza - izjavio je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.

- Ozračje na raspravi pokazalo je da u NATO-u nema zamora od proširenja i nadam se da će na summitu NATO-ova obitelj narasti - rekao je Scheffer nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova 26 zemalja članica.

Prema riječima slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, sve zemlje članice zauzimaju se za to da Hrvatska, Makedonija i Albanija dobiju pozivnice. Jedino je upitna Makedonija zbog spora s Grčkom oko imena. Grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakoyanni rekla je da je na sastanku poručila svojim kolegama iz NATO-a da stajalište službenog Skoplja prema imenu Makedonije ne ostavlja druge mogućnosti Ateni nego da upotrijebi svoj veto na summitu u Bukureštu.

- Glede bivše jugoslavenske republike Makedonije, naglasila sam da nam politika našeg sjevernog susjeda ne dopušta da zauzmemo isto pozitivno stajalište kao što je slučaj s Albanijom i Hrvatskom - rekla je Bakoyanni, dodajući ipak da nije prekasno da Skoplje promijeni svoje stajalište.

Ranije se pretpostavljalo ako Makedonija ostane bez pozivnice, da će joj se pridružiti i Albanija, no danas se o tome nije pričalo.

Scheffer je izjavio kako se nada da bi spor oko imena Makedonija mogao biti riješen do summita u Bukureštu. Osim o proširenju Saveza, ministri su razgovarali i o jačanju suradnje sa BiH i Crnom Gorom, koje su uključene u NATO-ov program Partnerstvo za mir. Scheffer je istaknuo da NATO-ove snage na Kosovu - KFOR - imaju mandat prema rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1244 osigurati mir i stabilnost na "cijelom teritoriju Kosova".

Ministri vanjsih poslova NATO-a su ohrabreni “političkom zrelošću vlasti u Prištini”, te umjerenošću koja je pokazana na Kosovu, izjavio je nakon sastanka u Bruxellesu glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jaap de Hoop Scheffer.

- Ohrabreni smo političkom zrelošću vlasti u Prištini i naroda na Kosova. Svi na Kosovu su pokazali umjerenost - izjavio je Scheffer i dodao da od proglašenja nezavisnosti nije bilo “međuetničkog nasilja, napada na vjerske objekte ni većeg pokreta izbjeglica”.

On je naglasio kako KFOR ima mandat da na osnovu Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a djeluje na cijelom teritoriju Kosova. Šefovi diplomacije su razgovarali i o odnosima sa Srbijom te izjavili kako “smatraju da je važno održati i unaprijediti dobre odnose sa Srbijom, koja je važan 'igrač' u regiji, bez obzira na trenutne teškoće i retoriku koja ničemu ne pomaže”, kazao je tajnik NATO-a.

Ministri NATO-a nisu u četvrtak u Bruxelelsu donosili odluke o proširenju Saveza, odnosno o pozivu za prijem Albanije, Hrvatske i Makedonije. O tome će, kao i o odnosima sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, razgovarati na sastanku na vrhu u Bukureštu.

Vlada Republike Makedonije objavila je u londonskom listu Timesu oglas o svojoj želji i pravu da postane članica NATO-saveza.

U plaćenom oglasu preko dvije stranice Timesa piše da Makedonija ne bi trebala promijeniti ime kako bi uklonila grčke primjedbe i prijetnju da će staviti veto na učlanjenje Makedonije u NATO na summitu Saveza u Bukureštu početkom travnja.

Na prvoj stranici oglasa, pod fotografijom makedonskih vojnika u Kabulu, u sastavu NATO-ovih snaga u Afganistanu, navedeno je 30 razloga zbog kojih Makedonija zaslužuje da bude članica Saveza, od toga da je ispunila sve uvjete za to do toga da ima relativno mali javni dug i stabilnu valutu.

Druga stranica oglasa nosi naslov "Makedonija i Grčka: Susjedi i partneri" sastoji se od dijela sporazuma koji je Makedonija potpisala s Grčkom 1995. godine u kojem se kaže da Atena neće blokirati učlanjene Makedonije u međunarodne organizacije.

Oglas završava pitanjem - "Gdje su ovdje principi i pravda? Ne biti u stanju da budeš ono što jesi i da se nazivaš onako kako si nazivan stoljećima - gdje su tu sloboda i pravda? Makedonija zaslužuje da bude članica NATO-saveza", stoji na kraju oglasa makedonske vlade u Timesu.

Njemačka se zauzima da se trima zemljama Jadransko-američke povelje Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji uputi pozivnica za članstvo u NATO-u.

- Nadam se da ćemo pozvati sve tri zemlje - rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier uoči početka ministarskog sastanka zemalja članica NATO-a, na kojem će glavna tema biti proširenje Saveza. No, konačna odluka biti će donesena na summitu čelnika NATO-a od 2. do 4. travnja u Bukureštu.

Većina zemalja članica NATO-a slaže se bi zbog stabilnosti regije trebalo uputiti pozivnice svim trima zemljama. Hrvatska je gotovo sigurna da će dobiti pozivnicu, dok bi Makedonija, ne riješi li se do summita spor oko imena i ostane li Grčka pri svojim prijetnjama vetom, mogla ostati bez pozivnice.

Ministri vanjskh poslova NATO-a razgovarat će o zahtjevu Ukrajine i Gruzije da ih se primi u Akcijski plan za članstvo - MAP, posljednju stepenicu prije ulaska u Savez. Šef njemačke diplomacije izrazio je sumnju da bi molbe tih dviju zemalja mogle biti pozitivno riješene.

NATO ministri će također razgovarati i o jačanju veza s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom te o NATO-ovim misijama na Kosovu i Afganistanu.

Ministri vanjskih poslova NATO-a na sastanku u Bruxellesu danas će procijeniti spremnost jadranskih zemalja - Hrvatske, Albanije i Makedonije - te Ukrajine i Gruzije, na njihovu putu prema ulasku u zapadni vojni-politički savez.

Predviđa se da se jedino Republika Hrvatska može nadati pozivnici za članstvo. Gruzija i Ukrajina mogu se nadati da će im se ponuditi samo "Akcijski plan za članstvo" koji je priprava za kasniji ulazak.

Premda Rusija ne može blokirati ulazak novih zemalja u NATO, saveznici su svjesni da produbljenje veza s Ukrajinom i Gruzijom, bivšim sovjetskim republikama, može dodatno pokvariti odnose s Moskvom koji su ionako prenapeti nakon odcjepljenja Kosova od Srbije koje je Zapad podupro.

Napetost na NATO-ovu istočnom krilu popustila je u srijedu, kada su se Ukrajina i Rusija dogovorile o ponovnoj uspostavi isporuke plina Ukrajini. Time će se spriječiti mogući prekid u dopremi plina zapadnoj Europi.

Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u srijedu je navečer u Bruxellesu, uoči današnjeg sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO, izjavio da je u Savez potrebno pozvati sve tri kandidatkinje, Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju, zbog potrebe stabilnosti u regiji.

- Ako želimo stabilnost na zapadnom Balkanu, moramo biti vrlo odlučni u pogledu poziva u članstvo za sve tri kandidatkinje, Hrvatske, Makedonije i Albanije, bez obzira na komplikacije. To bi morao biti naš cilj, nalazimo se pred jednom od najvažnijih zadaća - rekao je Rupel.

Hrvatska bi mogla biti jedina zemlja iz Američko-Jadranske povelje koja će sljedeći mjesec u Bukureštu - na summitu NATO saveza – postati članica NATO-a, piše Reuters, a prenosi Glas Amerike.

Prema Reutersu, izgledi Albanije i Makedonije mogli bi biti jasniji nakon današnjeg sastanka šefova diplomacija članica NATO-a u Bruxellesu. Članstvo Makedonije će vjerojatno pokušati blokirati Grčka, koja nije zadovoljna službenim imenom bivše jugoslavenske republike. Naime, Atena tvrdi da riječ 'Makedonija' sugerira teritorijalne aspiracije prema sjevernoj grčkoj pokrajini istog imena.

Reuters dalje navodi da bi Albanija ove godine mogla ostati bez članstva u NATO savezu samo zato da "Makedonija ne bi ostala sama", odnosno jedina država koja nije pozvana u članstvo.

Inače, Reuters piše o široko raširenom mišljenju u NATO savezu da je Hrvatska najspremnija za članstvo, zbog najtemeljitije provedenih reformi koje su kriterij za ulazak.

Na summitu u Bukureštu raspravljat će se i o željama Gruzije i Ukrajine da jednog dana uđu u Sjeverno-atlantski savez. Najviše što ove godine od te dvije zemlje mogu očekivati je početak provedbe "Akcijskog plana za članstvo".

NATO će možda u Bukureštu signalizirati svoju spremnost na bliskije veze s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. No, ne i Srbijom, u čijoj se Skupštini sinoć raspravljalo treba li potpuno odustati od napora da se uđe u Europsku uniju, budući da su mnoge njezine članice priznale Kosovo.

Radikalna stranka Stranka i stranka premijera Vojislava Koštunice zalažu se za izglasavanje rezolucije koja traži od država koje su diplomatski priznale Kosovo da ponište tu svoju odluku, piše dnevnik Boston Herald. Ultranacionalisti, kako iz naziva ovaj list, drže u skupštini 144 mjesta, od njih 250.

Pro-zapadni članovi skupštine iz stranke predsjednika Borisa Tadića te nekoliko manjih stranaka smatraju da bi za Srbiju bilo jako loše kada bi povezivala problem Kosova s budućim članstvom u Europskoj Uniji.

Na Capitol Hillu, u američkom Senatu i Zastupničkom domu Kongresa govorilo se o proširenju NATO Saveza te o situaciji oko Kosova. Na svjedočenju u Helsinškom Odboru Zastupničkog doma američkog Kongresa ocijenjeno je da je Hrvatska najviše napredovala ka NATO Savezu, prenosi Glas Amerike.

- Od tri kandidata Hrvatska ima najveće izglede da uđe u NATO savez. Riječ je o relativno bogatoj zemlji zapadnjačkog izgleda koja se uspjela oporaviti od rata sa Srbijom i provesti demokratske reforme neophodne za ulazak u euro-atlanske institucije - rekao je Michael Haltzel iz washingtonskog Centra za međunarodne odnose. On je bio jedan od sudionika svjedočenja o spremnosti Albanije, Hrvatske i Makedonije da postanu članice NATO saveza na dolazećem summitu, početkom travnja u Bukureštu.

I Janusz Bugajski iz Centra za međunarodne i strateške studije podržava ulazak zemalja iz Jadranske Povelje u NATO naglašavajući da će to doprinjeti sigurnosti europskog jugoistoka.

- Izgledi Hrvatke su sjajni, odlična prilika, i mislim da će se to i dogoditi. Hrvatska je apsolutno kvalificirana kada je u pitanju demokratski razvoj, sigurnosna reforma, sve značajnije sudjelovanje u NATO-vim misijama. Ukratko, Hrvatska je kvalificirana da postane član NATO saveza - jasan je bio Buganjski.

- Mislim da je jako važno da Albanija, Hrvatska i Makedonija postanu dio Saveza nakon što je Kosovo postalo neovisno. Sve tri zemlje trebaju ući u savez i ući će u njega, kako bi NATO mogao više operirati uz međusobnu suradnju u tom dijelu Europe - smatra Buganjski.

- Bosna i Hercegovina je trenutno u pozadini zbivanja zbog Kosova. No kada bude jasno da NATO razvija tu regiju gdje se drugo može otići? Bit će lakše postati dio savezništva, dio sigurnosne strukture, nego se izolirati - dodao je Janusz Bugajski.

Američko-Jadranska povelja, kojom američka vlada želi pomoći zemljama da lakše uđu u NATO, mogla bi se uskoro proširiti za još tri zemlje: Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, koje mogu koristiti iskustva kroz koja su već prošle Albanija, Hrvatska i Makedonija.

Još uvijek postoji veliki jaz u sporu između Grčke i Makedonije oko njezina imena, ali postoje pojedinosti koje su ohrabrujuće, rekao je u srijedu u Skoplju posrednik UN-a u sporu između dviju susjednih zemalja Matthew Nimetz.

UN-ovac je u Skoplju razgovarao s predsjednikom Brankom Crvenkovskim, premijerom Nikolom Gruevskim i ministrom vanjskih poslova Antonijom Milošoskim te zatim otputovao u Solun.

- Oduševljen sam ozbiljnošću kojom makedonski državni vrh razmatra sve aspekte mogućeg kompromisa oko imena iako još uvijek postoji veliki jaz u pozicijama obje strane. Upoznat sam sa svim detaljima koji su prihvatljivi a koji nisu za Makedoniju, što je dobra osnova za nastavak pregovora - rekao je Nimenz

Posrednik UN-a intenzivno putuje između dviju zemalja i trudi se postići kompromis oko imena Makedonije prije summita NATO-a u Bukureštu kako bi se izbjegla mogućnost da Grčka stavi veto na makedonsku pozivnicu za Savez.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na 15. hitnoj sjednici razmatralo je pripreme za održavanje NATO-samita u rumunjskom glavnom gradu Bukureštu.

Tročlano Predsjedništvo BiH je u skladu sa strateškim opredjeljenjem Bosne i Hercegovine za punopravno članstvo u NATO-u dalo punu podršku nastavku i intenziviranju procesa suradnje i partnerskih odnosa između Bosne i Hercegovine i NATO-a i unapređenju te suradnje na razini "Intenziviranog dijaloga".

Predsjednici BiH uputili su pismo glavnom tajniku NATO –a Jaapu de Hoopu Schefferu u kojem su zatražili da se na samitu donese odluka da se unaprijede odnosi Bosne i Hercegovine i NATO-a na razini „Intenziviranog dijaloga“.

Francuska snažno podržava što brži ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO i nada se da će granični spor sa Slovenijom uskoro biti riješen i postati samo "loša uspomena", izjavio je u srijedu u Parizu francuski šef diplomacije Bernard Kouchner.

- Želim biti vrlo jasan i otvoren, snažno zagovaramo da Hrvatska što je prije moguće uđe u EU, a isto tako snažno zagovaramo i njezin ulazak u NATO - izjavio je Kouchner nakon razgovora s hrvatskim ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem.

Ministar Jandroković je izjavio da je Hrvatska svjesna svojih obveza u pristupnom procesu Europskoj uniji i da želi riješiti sva otvorena pitanja sa susjedima.

Upitan kako Francuska može pomoći Hrvatskoj da dovrši pregovore u sljedećih godinu dana, Kouchner je rekao da će Pariz učiniti sve da ubrza pregovore tijekom francuskog predsjedništva u drugoj polovici ove godine.

Dvojica ministara razgovarali su i bilateralnim odnosima i jačanju gospodarske suradnje.

- Suglasili smo se da naši odnosi imaju sjajnu uzlaznu liniju, nemamo otvorenih pitanja, a gospodarska suradnja sve je bolja - rekao je hrvatski šef diplomacije Jandroković.

Kouchner je rekao da je bilo riječi o mogućnostima francuskih ulaganja i suradnje u području elektronike i obrazovanja te u nuklearnom sektoru, u slučaju da se Hrvatska odluči za gradnju nuklearne elektrane.

U razgovorima između dvojice ministara vanjskih poslova sudjelovao je i francuski državni tajnik zadužen za eurpska pitanja Jean-Pierre Jouyet, koji je najavio da će 10. travnja posjetiti Zagreb.

Makedonski predsjednik Branko Crvenkovski zatražio je od Bugarske potporu za ulazak svoje zemlje u NATO i u Europsku uniju, u prigodi susreta s bugarskim kolegom Georgijem Parvanovom u Sandanskom, na jugozapadu Bugarske.

- Ova je godina jako važna za nas jer očekujemo da ćemo na NATO-ovu sastanku na vrhu u Bukureštu dobiti poziv za ulazak u Savez - rekao je Crvenkovski.

Računamo na potporu naših prijatelja, a Bugarska je među našim prijateljima - dodao je makedonski predsjednik.

Parvanov je podsjetio da je njegova zemlja aktivno branila kandidaturu Makedonije, Hrvatske i Albanije za ulazak u NATO.

Na summitu početkom travnja u Bukureštu NATO će odlučiti o kandidaturama Hrvatske, Albanije i Makedonije. Ulazak Makedonije blokira Grčka zbog prijepora oko konačnog imena te bivše jugoslavenske republike.

U četvrtak, 06. ožujka u karlovačkoj Gradskoj knjižnici, Šestićeva 1 održat će se javna tribina "Bolje pakt nego rat".

Tema: Proces priključenja NATO - Okoliš, sigurnost i znanost u službi mira

Sudionici u raspravi: Željko Lukešić, PCAP International, Karlovac, dr. sc. Vladivoj Valković, Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Andrea Feldman, izvršna direktorica iDEMO - Instituta za demokraciju i Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency International - Hrvatska

Sudionici će javnosti prezentirati i obrazložiti procese koji stoje pred Republikom Hrvatskom od dobivanja formalne pozivnice do punopravnog članstva u NATO, kao i značenje integracije u sustav odbrane kao punopravne članice NATO. Tema javne tribine u Karlovcu je vezana uz učinke koje pristupanje NATO-u može imati na okoliš, kao i pitanja koja se tiču praktične suradnje znanstvenika unutar zemalja članica i partnerskih zemalja u području ljudske sigurnosti, civilnog sektora, zaštite okoliša i novih tehnologija. Imaju li zemlje članice NATO-a koristi od sudjelovanja u NATO znanstvenim projektima? Koji su glavni istraživački prioriteti? Doprinosi li NATO razvoju znanosti u službi mira? Cilj našega projekta je dati hrvatskoj javnosti sve potrebne informacije o prednostima i odgovornostima članstva u Savezu. Svjesni smo da je nužno hrvatskoj javnosti približiti proces pristupanja NATO-u i objasniti prednosti članstva. U tu svrhu će se ove godine u Hrvatskoj održati niz javnih tribina po županijama na kojima se želi hrvatskim građanima predstaviti dosadašnje aktivnosti u procesu priključivanja Hrvatske u NATO - ističe se u najavi na stranicama kampanje.

Više na www.boljepaktnegorat.com

Zemlje članice NATO-a nisu postigle dogovor u vezi s pristupom Gruzije i Ukrajine u Akcijski plan kojim se zemlje kandidati pripremaju za članstvo NATO-a.

- Za sada ću reći da o tome nije postignut konsenzus - izjavio je u Moskvi posebni predstavnik glavnog tajnika NATO-a za Kavkaz i središnju Aziju, Robert Simmons o želji Gruzije da pristupi NATO-u.

Moskva ne odobrava namjeru prozapadno orjentiranih bivših sovjetskih republika Gruzije i Ukrajine da se pridruže NATO-u i smatra prijetnjom napredovanje Saveza prema njezinim granicama.

Akcijski plan prije pristupa NATO-u (Membership Action Plan - MAP) posljednja je etapa prije ulaska u tu političko-vojnu organizaciju. Summit NATO-a je predviđen od 2. do 4. travnja u rumunjskoj metropoli Bukureštu.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a sastat će se u četvrtak u Bruxellesu kako bi razgovarali o proširenju Saveza. Konačna odluka će biti donesena početkom travnja na summitu u Bukureštu.

Tri zemlje Jadransko-američke povelje Hrvatska, Makedonija i Albanija očekuju pozivnicu za članstvo na summitu čelnika 26 zemalja članica NATO-a početkom travnja u Bukureštu. Pentagon je ranije procijenio da sve tri zemlje ispunjavaju kriterije za članstvo.

Hrvatska je gotovo sigurna da će dobiti pozivnicu, dok Makedonija i Albanija nisu toliko sigurne. Grčka prijeti da će blokirati makedonsku pozivnicu zbog spora oko imena te zemlje. Ako se ne nađe rješenje za grčko-makedonski spor i ako Atena ostane pri svojim zahtjevima, postoji mogućnost da i Albanija ostane bez pozivnice.

NATO ministri će razgovarati i o mogućem približavanju Savezu Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Obje zemlje već dvije godine sudjeluju u programu Partnerstvo za mir.

Od 424 zastupničkih amadmana na Vladin prijedlog državnog proračuna za ovu godinu, saborski su zastupnici jednoglasno prihvatili samo tri Vladina amandmana.

Ministarstvo financija se u korist Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija odreklo 8,5 milijuna kuna. Od toga će MVPEI 4,5 milijuna potrošiti na aktivnosti vezane za NATO savez.

Za opremanje, modernizaciju i otplatu kredita Ministarstvo obrane dobilo je 2,5 milijuna kuna. Blagajna Ministarstva zdravstva veća je za 8 milijuna kuna.

Šefovi diplomacija Hrvatske, Makedonije i Albanije donijeli su u utorak zajedničku izjavu uoči travanjskog summita NATO-a u Bukureštu u kojoj ističu da bi članstvo tih zemalja u Sjevernoatlanskom savezu stabiliziralo jugoistočnu Europu.

Manje od mjesec dana prije summita NATO-a u Bukureštu od 2. do 4. travnja, trojica ministara smatraju da je njegovo širenje na tri zemlje korak naprijed u trajnoj stabilnosti i napretku regije.

- Uvjereni smo da će širenje Saveza na zemlje Američko-jadranske povelje biti dodatna vrijednost za stabilnost regije kao i za mogućnosti NATO-a u jugoistočnoj Europi - stoji u zajedničkoj izjavi ministra vanjskih poslova triju zemalja kandidata za članstvo u NATO.

- Albanija, Makedonija i Hrvatska nastavit će se idućih dana aktivno pripremati za članstvo. Nakon što postanu članice, svaka će zemlja nastaviti s potrebnim reformama - izjavili su ministri.

Tri zemlje, koje se za priključenje NATO-u pripremaju nekoliko posljednjih godina, nadaju se da će im predsjednici država i vlada članica NATO-a uputiti poziv za priključenje sa summita Saveza u Bukureštu koji se održava od 2. do 4. travnja.

Rusija je upozorila Sjedinjene Američke Države i NATO da prisutnost u Afganistanu ne koriste u političke ili gospodarske svrhe u regiji osim u svrhu borbe protiv terorizma.

Oko 50.000 vojnika pod zapovjedništvom NATO-a i američke vojske stacionirano je u Afganistanu gdje je međunarodna koalicija pod vodstvom SAD-a svrgnula talibanski režim 2001.

- Prisutnost vojnih snaga SAD-a i NATO-a u Afganistanu vidimo u okviru naše zajedničke kampanje protiv terorizma - izjavio je ruski veleposlanik u Kabulu Zamir Kabulov.

Rusija će reagirati ako NATO i SAD krenu za gospodarskim i političkim probicima u Afganistanu i regiji, rekao je ruski veleposlanik.

Rusija je izvela invaziju na Afganistan 1979. godine odakle se povukla nakon deset godina.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer osvrnuo se sa zabrinutošću na proteste protiv filma nizozemskog radikalnog desničara Geerta Wildersa. Radi se o parlamentarnom zastupniku Slobodarske stranke koji je snimio provokativni film u kojem se Kur'an, sveta knjiga islama, izjednačuje s Hitlerovim Mein Kampfom i naziva se inspiracijom za netoleranciju, ubojstva i teror.

Nizozemske vlasti već su upozorile Wildersa na štetu koju može 15-minutni film napraviti i zabranile da se film prikaže na državnoj televiziji. Wilders je, međutim, već najavio prikazivanje na nekim privatnim TV postajama, kao i na Internetu. Kritike na račun Nizozemske stigle su iz Irana i Pakistana, a sada se pobunilo i afganistansko stanovništvo. Nakon ubojstva nizozemskog redatelja Thea van Gogha i nemira zbog karikatura proroka Muhameda u jednim danskim novinama, ovo će biti još jedna mogućnost za eskalaciju prosvjeda i nasilja.

Upravo se nasilja prema NATO-ovim trupama boji Hoop Scheffer. "Ako se (trupe) nađu u borbi zbog filma, tada se brinem zbog toga i izražavam svoju zabrinutost", rekao je glavni tajnik u televizijskom intervjuu. U nedjelju, 2. ožujka, prosvjednici su zauzeli ulice Mazar-i-Sharifa. Spalili su nizozemske zastave i pozvali na povlačenje nizozemskih trupa iz misije ISAF. Također zahtjevaju od afganistanskih vlasti da zatraže odlazak Nizozemaca.

U Mazar-i-Sharifu nalaze se i hrvatske snage. Pod zapovjedništvom Sjever djeluje jedan Operativni mentorski tim za vezu (OMLT) te Namjenski organizirane snage pješaštva i osiguranja (TF). Ukupno u Mazar-i-Sharifu je 106 hrvatskih vojnika, ne računajući pojačanja koja stižu ove godine. Hrvatski kontigent se posebno istaknuo u tom dijelu Afganistana i zadobio je povjerenje stanovništva pa se nadamo kako se bijes ljudi neće odraziti i na naše postrojbe.

Vedran Obućina

Hrvatsko članstvo u NATO-u podupire 54,2 posto ispitanika, pokazuju rezultati istraživanja agencije Promocije plus.

Članstvu Hrvatske u NATO-u protivi se 37 posto ispitanika, a 8,8 posto je neodlučnih.

U ožujku prošle godine prijam Hrvatske u NATO podupiralo je 39,9 posto, a prije mjesec dana više od polovice ispitanika - 51,1 posto, podsjećaju iz Promocije plus.

Povećala se i potpora članstvu Hrvatske u Europskoj uniji s prošlomjesečnih 49 na 53,7 posto, a taj "skok" u Promociji plus ocjenjuju vrlo zanimljivim s obzirom na napetosti s EU-om zbog ZERP-a, što se može tumačiti najnovijim zbivanjima u susjedstvu. Upravo su ti događaji utjecali i na odnos prema Sjevernoatlantskom savezu, stoji u priopćenju.

Redovito istraživanje agencija Promocija plus je provela 29. veljače i 1. ožujka na reprezentativnu uzorku od 1300 ispitanika.

Najveći broj ispitanika, 50,3 posto, najvažnijom temom u veljači smatra proglašenje neovisnosti Kosova 17. veljače i događaje u vezi s tim (priznaje i odbijanje priznanja neovisnosti, napad na Hrvatsko veleposlanstvo i paljenje hrvatske zastave u Beogradu, paljenje srpske zastave u Zagrebu, događaje u BiH).

Između te i druge po važnosti teme mjeseca - događaja u vezi sa ZERP-om, velik je razmjer, napominju iz Promocije plus. Naime, te događaje 18,3 posto ispitanika smatra najvažnijim jer utječe na buduće odnose naše zemlje s EU-om.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Sheffer pozvao je makedonsku vladu da se pokrene s mrtve točke u sporu s Grčkom zbog svog naziva.

- Oni koji žele ući u NATO savez moraju ispuniti sve preduvjete - izjavio je De Hoop Sheffer u ponedjeljak nakon sastanka s grčkim političkim čelnicima u Ateni.

Ranije, grčka šefica diplomacije Dora Bakogianni izjavila je da pristup Makedonije NATO-u neće biti moguć ako se spor zbog imena ne riješi. NATO će na bukureštanskom sastanku od 2. do 4. travnja odlučiti o prijamu Makedonije, Albanije i Hrvatske.

Grčka se protivi imenu "Republika Makedonija" te želi spriječiti da susjedna država koristi nazive i znakovlje za koje smatra da su dio helenske povijesti u koju spada i naziv Makedonija.

Službena Atena posljednjih mjeseci promijenila je svoju poziciju i spremna je prihvatiti naziv kojim bi se susjedna država samo razlikovala od istoimene grčke pokrajine Makedonije. Nazivi prihvatljivi za Grčku bili bi Sjeverna Makedonija ili Gornja Makedonija.

Za prijem novog člana u NATO potreban je pristanak svih država članica Saveza.

U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora (HČZ), na Hrvatskom vojnom učilištu, 1. ožujka održana je tribina "Ulazak Hrvatske u NATO savez". Uz predstavnike vodstava gradskih i županijskih organizacija HČZ-a na tribini su bili državni tajnik Ministarstva obrane (MORH) Mate Raboteg, veleposlanik RH pri NATO-u Davor Božinović, te u svojstvu izaslanika načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH (GS OS RH) general bojnik Mirko Šundov.

Na tribini su predstavljeni obrambeni, politički i ekonomski aspekti članstva u NATO savezu.

Državni tajnik MORH-a Mate Raboteg osvrnuo se na reforme koje su provedene i koje se provode u oružanim snagama istaknuvši kako je njihov cilj modernizacija oružanih snaga u svakom pogledu, materijalnom, organizacijskom, usvajanju novih obučnih doktrina te njihovom osposobljavanju za sve zadaće koje ih u budućnosti očekuju.

Kazao je i da smo za reforme koje su do sad učinjene ocijenjeni najboljim ocjenama.

Izrazio je i zadovoljstvo obrambenim proračunom, te napomenuo kako programi opremanja i modernizacije imaju za cilj povećati sposobnosti oružanih snaga, ali i biti poticaj za jačanje hrvatskog gospodarstva.

Napomenuo je i kako će se poduzeti mjere za povećanje atraktivnosti vojnog poziva.

Državni tajnik se osvrnuo i na sudjelovanje pripadnika oružanih snaga u međunarodnim mirovnim operacijama. "Hrvatska se sa svojim OS pokazuje i dokazuje kao odgovorna i sposobna članica međunarodne zajednice" kazao je Raboteg te zaključio kako je članstvo u NATO savezu povijesna prilika za Hrvatsku.

Veleposlanik Božinović je istaknuo kako u NATO ulazi država odnosno društvo u cjelini te je ukratko predstavio političku i ekonomsku dimenziju članstva u Savezu.

Napomenuo je kako NATO ima tristotinjak odbora koji pokrivaju sve oblike suradnje između zemalja članica. Odbori se, napomenuo je, sastaju dnevno, a sve odluke u Savezu donose se jednoglasno tako da nema nikakve opasnosti od preglasavanja.

Između ostalog ukazao je i na civilnu komponentu NATO-a istaknuvši kako on pridaje veliku pozornost suradnji na području kriznog planiranja u slučaju primjerice ekoloških akcidenata i elementarnih nepogoda.

Podsjetio je da je Hrvatska od početka 90-ih do danas napravila veliki iskorak te da ona danas nije netko o kome se vode rasprave već se o njoj razmišlja kao o "izglednom i perspektivnom članu kluba".

Predsjednik HČZ-a stožerni brigadir u mirovini Rozarijo Rozga je istaknuo kako vodstvo HČZ-a podupire ulazak Hrvatske u NATO istaknuvši kako je to najbolje jamstvo za dugoročnu sigurnost Republike Hrvatske i stvaranje modernih oružanih snaga.

Uoči sammita u Bukureštu, na kojem pozivnice za članstvo u NATO savez očekuju Hrvatska, Makedonija i Albanija, američki predsjednik George Bush i danski premijer Anders Rasmussen u subotu su izrazili potporu primanju novih članica.

- Željno očekujemo summit u Bukureštu. Zajednički smo poželjeli dobrodošlicu novim državama u Savezu, sve dok ispunjavaju mjerila za članstvo - rekao je Bush nakon razgovora s Rasumssenom na njegovu ranču u Teksasu.

Rasumssen je također najavio da će sa summita NATO-a u Bukureštu biti upućen snažan signal podrške aspiranticama za članstvo Ukrajini i Gruziji, zemljama koje su zatražile ulazak u program MAP - Akcijski plan za članstvo u NATO-u.

George Bush je najavio da će u Bukureštu od saveznika zatražiti da se u NATO-voj misiji ISAF-a u Afganistanu povećaju broj vojnika i ukinu ograničenja za njihovo djelovanje u borbi protiv Talibana i Al Qaide.

Danska na jugu Afganistana ima 800 vojnika, a prošle godine odlučila je povećati svoj kontinegt za 50 posto. SAD u Afganistanu ima 29.000 vojnika, podijeljenih na kontigent ISAF-a i samostalne snage koje vode borbe s Talibanima i Al Qaidom na jugu zemlje. Na proljeće SAD će posalati dodatnih 3.200 marinaca.

Velika Britanija, Poljska i Kanada podržali su zahtjeve SAD, no Ottawa je zatražila da i drugi saveznici podrže njezine operacije u južnoj pokrajini Kandahar s 1.000 vojnika.

Prema neslužbenim informacijama koje je objavila Hrvatska radiotelevizija, Predsjednik SAD-a George W.Bush mogao bi vrlo skoro doputovati u prvi službeni posjet Hrvatskoj.

Nagađa se kako će Predsjednik SAD-a posjetiti Zagreb nakon NATO summita u Bukureštu od 2. do 4. travnja, a prije posjete Sloveniji, kao predsjedateljici EU-a.

Mediji navode kako će osim Hrvatske i Slovenije, Predsjednik Bush vjerojatno posjetiti i Kosovo.

Bijela kuća za sada nije potvrdila, ali ni demantirala ovu najavu. Na upit naših medija iz Bijele kuće su odgovorili kako je uobičajeno da se posjeti stranim zemljama obznane od jednog do dva tjedna ranije.

Posjet Predsjednika Busha Hrvatskoj trebao bi biti potvrda našeg napretka na putu u NATO.

Podrška ulasku Hrvatske u NATO savez enormno je povećana krajem veljače, čak 67 posto hrvatskih građana podržava ulazak u NATO, dok je krajem siječnja podrška iznosila 52 posto, priopćili su iz Agencije za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Puls. Telefonsko istraživanje je obavljeno 29. veljače na uzorku od 600 ispitanika.

Izniman porast podrške tumači se, prije svega, kao posljedica zbivanja u Srbiji, Kosovu i u BiH.

Više o prethodnom istraživanju Agencije Puls pročitajte ovdje.