OPSA blog

Analitičaru kažu da će pozivi za prijem biti upućeni dvjema zemljama – Albaniji i Hrvatskoj. Status treće – Makedonije – još nije jasan. Robert Hunter, bivši američki veleposlanik pri NATO savezu u administraciji Billa Clintona, kaže da Grčka prijeti vetom na članstvo Makedonije.

- Grci su zabrinuti jer se jedna njihova pokrajina zove Makedonija; brine ih mogućnost teritorijalnog presizanja. Mislim da je to nešto u čemu će se Grci morati povući i prihvatiti da se svaka zemlja može prozvati kako god želi … i bolje da bude u NATO savezu nego izvan njega - rekao je za Glas Amerike Robert Hunter.



"Problematično" ime Makedonije

Rasprava oko imena Makedonije počela je već kad je 1991. ona zatražila neovisnost od bivše Jugoslavije. Patrick Jackson, stručnjak za NATO pri Sveučilištu American u Washingtonu, kaže da će biti teško postići kompromis.

- Kada se radi o problemima koji su kulturološki stvoreni kao nedjeljivi ili suštinski za identitet nacije, vrlo je teško dogovoriti ikakav kompromis. Kad bi se radilo o običnom ekonomskom ili političkom pitanju, onda uvijek postoji mogućnost nekog obeštećenja, gotovo poput vraćanja usluge. Teško je zamisliti kakvo bi to bilo kulturološko obeštećenje koje bi Grčku navelo da 'izguta' ime Makedonije - kaže Patrick Jakson.

Rusko protivljenje širenja Saveza na Gruziju i Ukrajinu

Drugi problem koji se postavlja pred čelnike NATO saveza je zahtjev iz Gruzije i Ukrajine, dvije bivše sovjetske republike, da se s njima započne postupak koji bi završio punim članstvom u savezu. Sjedinjene Države zagovaraju takav prvi korak. Ali Rusija, koja nije članica NATO saveza, a brine ju primicanje Saveza do njenih samih granica, oštro se protivi mogućnosti da se Ukrajina i Gruzija pridruže NATO-u. Protive se i neke članice Saveza, primjerice Njemačka i Francuska. Tijekom nedavnog sastanka u Washingtonu s gruzijskim predsjednikom Mikhailom Saakashvilijem, predsjednik Bush je ponovio američko stajalište: "Vjerujem da NATO savez može imati koristi od članstva Gruzije. Vjerujem da bi i Gruziji koristilo da bude dio NATO-a. Rekao sam predsjedniku Saakashviliju da je to poruka koju ću ponijeti u Bukurešt".

Prije summita, predsjednik Bush putuje u Ukrajinu. Charles Kupchan, iz Vijeća za vanjske odnose, kaže da je taj posjet provokacija Rusiji.

- Zaista jest . Jednako kao što je bio slučaj s većinom Bushovih putovanja u Europu. On gotovo uvijek pokuša otići i u neki od dijelova bivšeg istočnog bloka. To je dio njegove misije slobode: posjetimo baltičke zemlje, pođimo u Gruziju, a sada idemo u Ukrajinu. To je način pružanja podrške tim zemljama, ali istodobno i zabadanje prsta u oko Rusima - smatra Kupchan.

Premda Rusija nije članica NATO-a, ona je u kontaktu sa savezom kroz zajedničko vijeće, uspostavljeno 2002. To vijeće ruskim dužnosnicima i članicama Saveza daje forum u kojemu mogu raspravljati o važnim pitanjima. Upravo je u tom kontekstu ruski predsjednik pozvan na summit u Bukureštu. Mnogi stručnjaci, među kojima i Asle Toje iz Norveškog instituta za obrambene studije, kažu da postoji nekoliko razloga zašto članice NATO-a možda neće pozvati Gruziju i Ukrajinu da započnu proces pristupanja Savezu.

- Jedno je pitanje Kosova gdje velik broj europskih zemalja želi da Rusi odigraju konstruktivnu ulogu u tom procesu. Te zemlje se plaše da bi upućivanje poziva Ukrajini i Gruziji još više udaljilo Rusiju. Drugo, tu je pitanje vrlo jake unutrašnje podjele po pitanju članstva Ukrajine. A, u slučaju Gruzije, tu je dvostruko pitanje Južne Osetije i Abkhazije, dvije regije koje su se otcijepile od Gruzije. Dakle, u stvarnosti ta zemlja ima neriješene teritorijalne sporove, a takve probleme je NATO tradicionalno bio nesklon unijeti u vlastite redove - kaže Toje za Glas Amerike.

Dok se NATO savez usredotočuje na nove članice i na druga pitanja, poput svoje uloge u Afganistanu, stručnjaci kažu da će ishod summita pomoći u oblikovanju budućnosti i kohezije saveza koji se još uvijek redefinira, 16 godina nakon kolapsa Sovjetskog Saveza.