OPSA blog

Uoči nadolazećeg Sastanka na vrhu NATO saveza u Bukureštu, predsjednik Stjepan Mesić studentima zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i polaznicima znanstvene radionice "Republika Hrvatska i europska sigurnost" iznio je svoj stav o hrvatskom pridruživanju Sjevernoatlanskom savezu.

- Travanjski summit NATO-a u Bukureštu, na kojem će Hrvatska dobiti pozivnicu za članstvo, otvara novu fazu u odnosima SAD-a i europskih saveznika, članica NATO-a i EU - rekao je Mesić. U sljedećem razdoblju NATO i EU će usredotočiti napore na stabilizaciju europskog susjedstva. Od strateškog je značenja da Hrvatska, smatra predsjednik, sudjeluje u tim procesima te kroz djelovanje u okviru NATO-a i EU utječe ne samo na stabilizaciju svog neposrednog susjedstva već i područja šire Europe. Osim što će ulaskom u NATO savez RH ispuniti jedan od dva najvažnija vanjskopolitička cilja, članstvo u NATO-u i EU, pojačat će i vlastitu sigurnost.



Kada Hrvatska postane dio NATO društva, odnosi s Rusijom se neće narušiti. Mesić je napomenuo kako Hrvatska mora intenzivirati suradnju s Rusijom, koja je regionalna sila o kojoj ovisi energetska budućnost cijele Europe, pa tako i Hrvatske. Hrvatsko članstvo u tom vojno-političkom savezu je dokaz da RH uspješno provodi reforme oružanih snaga. Ta se reforma očituje i u stalnom jačanju hrvatskog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim operacijama koje se izvode pod vodstvom UN-a, NATO-a i EU. Vojnici RH tako danas sudjeluju u 15 međunarodnih mirovnih operacija na području Azije i Afrike.

- Kako NATO nije samo vojni, već i politički savez, članstvo u Savezu dokaz je i uspjeha političke i ekonomske tranzicije RH započete osamostaljenjem 1991. godine - rekao je Mesić. Podsjetio je da jedna Hrvatska tvrtka na natječaju NATO-a za nabavu vojne opreme nije dobila posao samo zato jer nismo dio Saveza.

Ulaskom u Savez, Hrvatska će izbjeći moguće ponavljanje situacije u kojoj je bila izložena agresiji. Isto tako, kaže Mesić, članstvom RH dobiva i jamstvo da će joj u slučaju bilo kakve vojne ugroze Savez pružiti svu potrebnu pomoć. Hrvatska kao važan faktor stabilnosti u regiji podržava širenje Saveza na sve zemlje regije.

Predsjednik je uvjeren da će Hrvatska na summitu u Bukureštu dobiti pozivnicu, ali je upitno što će biti s ostale dvije zemlje Američko-jadranske povelje, Makedonijom i Albanijom. Grčka je vrlo odlučna u svom nastojanju da stavi veto na makedonsku pozivnicu ako ona ne promijeni ime.

- Službeni naziv Makedonije je Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, ali nitko u svijetu tako ne zove Makedoniju. Tako nešto ne može postojati. Država ne može biti "Bivša", ona je sada i sadašnja - objasnio je predsjednik RH. Možda će do summita u Bukureštu Makedonija popustiti i promijeniti ime. No, ako Skoplje ostane bez pozivnice, vjerovatno će joj se pridružiti i Albanija. Mesić je rekao kako su male šanse da Albanija dobije pozivnicu, a Makedonija ne.

Prvi čovjek Pantovčaka objasnio je kako kosovska neovisnost nije presedan na koji se pozivaju neki narodi i pokrajine. U Ustavu iz 1974. godine stoji kako se Jugoslavija sastoji od šest republika i dvije autonomne pokrajine, Kosova i Vojvodine. Te pokrajine su bile potpuno ravnopravne kao i republike. Mesić je objasnio kako se vlasti u Republici Srpskoj ne mogu pozivati na Kosovo i raspisati referendum o odvajanju od Federacije BiH. RS je, za razliku od Kosova, nastala na etničkom čišćenju, podsjetio je Stjepan Mesić.

Ana Marija Vojković