Zahvaljujući Valteru Maričeviću i njegovom neumornom objavljivanju video uradaka na Facebooku i YouTube, pruža mogućnost iseljenim Pažanima i ne samo njima, pogledati sva važna zbivanja koji obilježavaju događaje u gradu Pag.
Tako smo imali mogućnost vidjeti prvu božićnu misu don. Bože Barišića novog paškog župnika. Kada znamo da je don. Božo i dijete s otoka možemo vjerovati da je prvostolna crkva u gradu Pagu vječno nadahnuće svim paškim klericima. Bilo je puno dirljivih susreta i novina, u prvom predstavljanju a jedna od njih je stavljanje crkvenih orgulja u funkciji liturgije.
Posebni utisak na mene u toj božićnoj noći, ostavio je prekrasan zvuk paških crkvenih orgulja.
Mozart je orgulje nazvao „kraljicom instrumenata“, dok je mene na zvuk paških orgulja potakla izjava naše vrsne orguljašice, Ljerke Očić koja je za orgulje kazala: „ Orgulje nas zvučeći potiču da poniremo u svoje najskrovitije dubine i postavljamo si neizbježna pitanja o smislu, sjedeći u nekoj gotičkoj katedrali poput one u Reimsu ili Chartresu, dok se fantastično titranje obojene svjetlosti vitraja stapa s titranjem zraka iz orguljskih svirala zatvarajući krug jedinstva svih umjetnosti.“
Nema katedrale, niti crkve u Hrvatskoj koja ne posjeduje taj instrument. Korijeni orgulja sežu u daleku prošlost. Orgulje pripadaju aerofonoj skupini instrumenata, one koje pokreće zrak.
Što znamo o orguljama u paškoj Zbornoj crkvi? Redovni profesor Sveučilišta u Zagrebu dr. Radovan Ivančević napisao je radnju „Najstariji opis paške zborne crkve“ na temelju vizitacije Augustina Valieria iz 1579. godine. Doktor Ivančević je donio tlocrt s rasporedom oltara i mjestu prvih orgulja po vizitaciji Valieria.
Za današnje orgulje dr.Ivančević navodi: „Upravo luk arkade pod kojom su bile smještene orgulje bio je oštećen, pa je vizitator Priulii 1603. godine »odredio... da se luk iznad orgulja popravi jer bi ubrzo mogao pasti«.' Te su orgulje bile naravno, u drvenom ormaru rezbarenom i obojenom, kako zaključujemo iz Ruićeva podatka da je na njima bio grb , »pozlaćeni lav Republike«, što je kasnije navelo neke da pomisle da su orgulje postavljene odlukom i troškom Venecije, a to je izazvalo problem prilikom njihova rušenja u 18. stoljeću kad su nove orgulje sagrađene na koru iznad ulaznih vrata (1763)." Doktor Ivančević ne navodi tko je graditelj orgulja.
U predstavljanju obitelji Portada zabilježen je podatak da je Nikola Portada rezidencijalni kanonik Zbornog kaptola u Pagu, 1763. ponudio kaptolu da će sam platiti iznos od sedamsto zlatnih dukata za nove velike orgulje koje je izradio Francesco Dazzi. Kaptol je odbio tu ponudu kanonika Portade.
U klasifikaciji sakralni/religijski predmeti koji nosi oznaku zaštićenog kulturnog dobra: Z-2421 navode da je graditelj orgulja – Petar Nakić? (pod znakom pitanja).
Prema don. Frani Buliću postoji vjerojatnost da su orgulje djelo Petra Nakića našeg vrsnog graditelja orgulja. U životopisu Petra Nakića pored nabrojenih orgulja koje je izgradio ne spominju su orgulje u gradu Pagu.
Ladislav Šaban jedan od najvećih naših muzikologa i organologa, zapisao je da u nedostatku pisanih podataka autorstvo paških orgulja ostavlja otvorenim smatrajući ih djelom nepoznata graditelja iz 18. stoljeća.
(foto: Armano Ermin)
Orgulje mehaničkog sustava, mnogim preinakama i popravcima velikim dijelom su izmijenjene. Ladislav Šaban u svom opisu orgulja zaključuje da po svim proporcijama orgulje u Pagu ukazuju na vještog majstora.
(foto: Armano Ermin)
Dok povjesničari dokazuju tko je izgradio orgulje u Zbornoj crkvi u Pagu, sigurno je samo jedno da one vape za temeljitom obnovom. One su djelomično obnovljene. Više od tri desetljeća Pažani nisu mogli uživati u čudesnom zvuku orgulja.
Prvi održani koncert nakon djelomične restauracije održan je u organizaciji Centra za kulturu Pag, 15.07.2007. godine kojeg je izveo Oratorijski zbor crkve sv. Marka iz Zagreba pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija, Pažanina porijeklom.
(foto: izvor internet)
Za orguljama je bio Pavao Mašić. Tomislav Fačini je nakon koncerta izjavio, da je bilo izuzetno zahtjevno za ravnanjem, jer su pjevači bili u prednjem dijelu crkve, a orgulje iza, na povišenom mjestu iznad ulaznih crkvenih vrata.
U nekoliko navrata održani su koncerti na orguljama u Zbornoj crkvi od kojeg treba odvojiti onog pod nazivom „Oculi tui Deus“ kojeg je izveo ponajbolji hrvatski i svjetski priznati orguljaš Mario Penzar. Maestra Penzara glasom je pratila sopranistica Martina Klarić. Izvodili su rano renesansna djela Frescobaldia, Cecchinija, Lukačića, Jelića i Zipolia. Koncert je bio dio projekta „Pag – srednjovjekovni grad“ a održavao se u sklopu manifestacije „Paško kulturno ljeto“ 22.07.2013. godine.
(foto: izvor zadarski list)
Treba spomenuti i koncert Juraja Ivanića slobodnog umjetnika koji radi kao orguljaš u crkvi Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici. Koncert je izveo 17.08.2010. pod nazivom „Majci Staroga Grada“. Na programu su djela J.G.Waltera, G.Bohma, F.W.Zachua, T.Duboisa, L.Webbera, M.Duprea i A.Willsa.
Radi popularizacije hrvatskih povijesnih orgulja i orguljske glazbe u Hrvatskoj se održava nekoliko orguljskih festivala: Organum Histriae (Dani orgulja u Istri), Ars Organi sisciae, Orguljaška ljetna škola u Šibeniku i Orgulje Heferer i neki manji.
Paške orgulje imaju preduvjet da se pridruže tim festivalima u sklopu spomenute manifestacije „Paško kulturno ljeto“. Gradu Pagu nedostaju ovakvi događaji koji bi oplemenili kulturno ljeto u gradu.
Pored paških kulturnih djelatnika svoju ulogu bi trebao odraditi i novi paški nadžupnik don. Božo Barišić jer bez lažne skromnosti, svakom umjetniku, glazbeniku je cilj svirati pred publikom na instrumentu koji ima svoju prepoznatljivost. Paške orgulje to sigurno imaju.
< | ožujak, 2021 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE