Davor Travaš rođen je u Pagu 24. svibnja 1956. gdje je proveo i dio svojeg djetinjstva. Davorova majka dolazi od paške obitelji Matić kojih u Pagu po nadimku zovu Makarani. Otac mu je s otoka Raba. Tako da je Davor bio vezan za ova dva susjedna kvarnerska otoka. Davor je u svojem djetinjstvu doživio nesreću, nastradao je od zaostale eksplozivne naprave iz II svjetskog rata koja je ostavila trajne posljedice na njegovo zdravlje. Bio je bez djela jedne podlaktice. To ga nije ometalo da izgradi svoju osobnu karijeru i postane koristan za društvo i za svoju obitelj.
Osnovnu školu Travaš je završio na Rabu, otoku svojeg oca. Sušačku gimnaziju završio je u Rijeci. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu 1980. godine.
Istraživajući svoje podrijetlo, Davor Travaš napisao je znanstveni rad: „Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. stoljeća“. U toj radnji bavio se i prezimena s otoka Paga gdje je zapisao: „zanimljivo je da su mnoga izumrla prezimena s otoka Raba sačuvana u gradu i na otoku Pagu, i to je vjerojatno zaboravljeni, ali još jedini dokaz nekad stoljetne vlasti Raba nad sjevernim djelom otoka Paga.“
Po okončanju fakulteta u Zagrebu, vratio se u Rijeku gdje se zaposlio i zasnovao svoju obitelj. Davor Travaš je s poznatom novinarkom Radio Rijeke, Brankom Malnar imao dvoje djece.
Svoju novinarsku karijeru započeo je u Radio Rijeci kojoj je ostao vjeran do svojeg preranog odlaska.
Kao iskusni novinar informativno-političke redakcije došao je na čelo Radio Rijeke na kojem je ostao do 2000. godine.
U vremenu osamostaljenja Hrvatske i Domovinskog rata velik je bio značaj odgovornosti Radio Rijeke, posebno za prostor okupiranog dijela Like. Za vrijeme trajanja oslobodilačke akcije „Oluja“ osnovao je dopisništvo u Korenici.
Nositelj je Spomenice domovinske zahvalnosti.
Od 2000. do 2003. godine radio je u ulozi komentatora - mentora na Radio Rijeci. Njegovi suradnici svjedočili su da je Davor bio temperamentan i buntovan, a osobnost i samostalnost svoje kuće znao je braniti u njoj i izvan nje. Slušateljima je ostao u pamćenju po svom osebujnom ugodnom baritonskom glasu.
Radio Rijeka predvođena Davorom Travašem u deset godina izrasla je u najslušaniju radio postaju u regiji i šire, te je postala respektabilan medijski čimbenik u Rijeci, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i susjednim županijama.
Davor je sa svojom Brankom bio veliki zaljubljenik u snijeg i skijaške sportove. Svoje zadnje skijanje proveo je u poznatom austrijskom skijalištu Altenmarktu. Spremajući se za povratak u Rijeku pozlilo mu je i preminuo je od posljedica srčanog udara.
Tragična vijest brzo se proširila gradom i regijom a njegove kolege na Radio Rijeci ostavilo u šoku i nevjerici za izgubljenim kolegom. Vijest o preranom odlasku Davora Travaša pročitao je njegov kolega Robert Ferlin.
Komemoracija za Davora Travaša održana je 15. siječnja 2013. godine u Riječkoj Gradskoj vijećnici gdje su se od Travaša pored kolega sa radija, oprostili i predstavnici Udruge civilnih inavlida rata PGŽ-e čiji je Travaš bio predsjednik, a od mnoštva izraza sućuti upućenih obitelji i Radio Rijeci pročitani su oni riječkog nadbiskupa mons. Ivana Devčića, gradonačelnika Vojka Obersnela i župana Zlatka Komadine.
Davor Travaš pokopan je 16. siječnja 2013. godine u obiteljskoj grobnici na gradskom groblju u svom rodnom Pagu.
< | ožujak, 2021 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE