ISKONSKI PAG

nedjelja, 28.02.2021.

MAGAZINI SOLI KAO MEDIJSKO – POLITIČKA OBMANA

Kao sredstvo masovnog komuniciranja je novinska informacija koja se objavljuje u raznim medijima bilo u tiskovnom ili elektroničnom obliku.
Istraživačko novinarstvo je ono koje razotkriva informacije koje se svjesno skrivaju, a od iznimnog su javnog interesa. Ono obično razotkriva zloupotrebe u javnim službama, raskrinkavaju spregu između kriminala i politike, nezakonito financiranje izbornih kampanja, podmićivanje, itd.
Tragom novinskog članka u Zadarskom Listu od 16.02.2021. „Paški magazini soli preuredit će se u muzej“ ponukalo me da o ovoj novinskoj temi progovorim na način kako se obmanjuje javnost ili kako se manipulira s javnošću radi svojih osobnih interesa i koliko zajednica ima koristi od toga.

Da krenem redom kako bi se sjetili svih tih obećanja ili „prevara“.
U Zadarskom Listu od 22.11.2010. objavljen je članak „Krenula izrada projekata uređenja magazina“. Autor članka je novinar Josip Portada koji u članku donosi mnogo interesantnih informacija između kojih je i financijsko koje govori da grad Pag po zakonu ima pravo prvokupa u dogovoru s koncernom „Agrokor“ u čijem vlasništvu je bila „Solana Pag“ i da je donijeta odluka po kojoj će se magazini otkupiti za 8,5 milijuna kuna. Novinar Portada dalje piše:- No, ni nakon što je grad Pag kupio magazine u njih se nije ulagalo i njihovo se propadanje nastavilo.

Godinu dana kasnije 30.11.2011. isti novinar u istom listu objavljuje članak: „Magazini soli imat će muzejsko-izložbenu namjenu.
Gradonačelničku dužnost i tada je obavljao Ante Fabijanić koji je izjavio da su magazini dio spomeničke baštine Paga i da je zbog toga potrebito urediti i odrediti im namjenu i da se radi idejno rješenja kako da se to riješi.
Ministarstvo kulture financiralo je sondiranje i istraživanja kvalitete kamena kako bi se mogao izraditi konzervatorsko-restauratorski elaborat.
Na tome se stalo i valjda čekalo bolja vremena.

Nije trebalo dugo čekati na sljedeće izvješće pa tako 16.03.2012. novinar Portada donosi članak: „Magazini soli “zasluženu mirovinu“ provest će kao muzeji“.
Novinar Portada obavijestio nas je da na osnovu izrađenog elaborata konzervatorsko-restauratorskih radova dio kompleksa nekadašnjih magazina soli postat će muzejsko središte s Muzejom grada Paga i tematskim muzejskim sadržajima.
Tada je prvi puta naglašeno da će se na temelju elaborata izraditi projekt uređenja magazina soli kojim će se grad Pag natjecati za sredstva iz pretpristupnih fondova Europske Unije.

Anamarija Bilan novinarka Zdarskog lista 26.02.2013. u rubrici „Povratak“ piše članak „Grad koji vrijedi bolje upoznati“
S geslom Udruge turističkih vodiča Donat „Građani turisti u svom gradu", i paški vodiči, članovi te zadarske udruge, također su u povodu „Međunarodnog dana vodiča" organizirali za Pažane besplatan razgled grada. Vođenje je održano u dva termina, ujutro s početkom u 10,30, te popodne u 18,00 sati. Polazak je bio iz centra grada s Trga Petra Krešimira IV. ili, kako Pažani taj trg zovu, s "Pijace".
Paški turistički vodiči Antonija Bukša i Branko Donadić između ostalog gostima su pokazali i magazine soli.

Novinar Damir Maričić u rubrici „Događaji“ u Zadarskom Listu 30.09.2013. piše članak „Među 10 najboljih i programi Nina i Paga“. Autor dalje navodi da uređenje nekadašnjih magazina soli usred Paga obogaćuju turističku ponudu.
Savez za energetiku Zagreba, tvrtka Energo Media Servis i Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža u Hrvatskoj, uz podršku Ministarstva turizma i pod osobnim pokroviteljstvom gospodina Gorana Gazivode, već četvrtu godinu zaredom organizator je proslave Svjetskog dana turizma. Tom prigodom dodjeljuju se prestižne godišnje nagrade za kreativne i inovativne programe u turizmu s posebnim naglaskom na održivi razvoj. Nagrade su dodijeljene u hotelu DoubleTree by Hilton.
Riječ je o specifičnim nagradama utoliko što nagrađuju inovativnost i održivost, a posebno je vrijedno za Zadarsku županiju što su ove godine među deset nagrađenih čak dva projekta s ovog područja i to iz gradova Nina i Paga.
Za najbolji proizvod hrvatskoga poslovnog turizma proglašeni su Magazini soli Grada Paga.

Čekali smo dvije godine a da se projekt nije pomaknuo s mrtve točke. U organizaciji Grada Paga i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu u paškom Atriju Kneževog dvora 26.06.2015. održana je javna tribina „Magazini soli – prenamjena i obnova“. I sam sam bio sudionik na toj tribini.

Uvodnu riječ održao je gradonačelnik grada Paga Željko Maržić koji je između ostalog naglasio da su magazini soli već deset godina u vlasništvu Grada kao zaštićeni spomenik kulture pa je namjera Grada cjelovito riješiti taj prostor i stoga je pokrenuta suradnja s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu.
Ispred Arhitektonskog fakulteta idejno rješenje obnove magazina predstavio je prof. Nenad Fabijanić, poznati i višestruko nagrađivani arhitekt

Ne skrivajući svoje ljubav prema rodnom gradu svojeg oca i svemu što ga veže za grad Pag u svom izlaganju je naglasio da obnova i prenamjena magazina soli ima izuzetno bitno značenje i u tome da vidi zadnju šansu za kvalitetan razvoj grada Paga. Naglasio je da bi trebalo definirati cjelinu kako bi se zatim moglo prići pojedinačnim projektima. Fabijanić dalje govori kako su magazini soli i stara gradska jezgra nukleus grada i da će ovaj projekt prenamjene i obnove ponuditi idejno rješenje prostora uz veliko poštivanje onih koji su definirali taj prostor. Projekt je bio sveobuhvatan, gdje je prof. Fabijanić predstavio suradnike na projektu prof. Damira Pološkog koji je ukratko ukazao na problem prometne regulacije, zatim prof. Božo Uršić koji je snimio i razradio nacrte svih devet magazina soli i na kraju prof. Dalibor Carević koji je definirao nekoliko prijedloga za rješenje prostora lučice za brodove.

Svoje izlaganje prof. Nenad Fabijanić je završio tvrdnjom kako magazini soli mogu koristiti u različite svrhe, od multimedijskih dvorana, preko muzeja, restorana, veslačkog kluba do tržnice, odnosno do bilo kojeg sadržaja za koji postoji interes uz uvjet da se ne naruši njihova struktura. U njima može biti sve samo ne smiju biti devastirani.

Novinar Ivo Palčić je na svom blogu „Pag, naš otok“ 17.02.2021. objavio post „Pijaca, i široka i duga i .....“ kojim nas je podsjetio da je 17.02.1996. godine prigodnom svečanošću obilježen završetak obnove Trga kralja Petra Krešimira IV.

Prošlo je 25 godina kako je po nacrtima i ideji prof. Nenada Fabijanića obnovljen gradski trg. Profesor Fabijanić naglašava kako je grad Pag svojevrsni urbanistički Unikom koji je ugostio majstora Jurja Dalmatinca kako bi svojim savjetima ili nekim projektima sudjelovao u izgradnji istog. Prema riječima prof. Fabijanića to je bila osnovica za dizajn i rješavanje tog centralnog gradskog prostora.
Danas imamo gradski trg ili našu „Pijacu“ s kojom se svi ponosimo.

Vratit ću se magazinima soli i njihovoj obnovi i prenamjeni. Na tom skupu postavio sam pitanje tadašnjem gradonačelniku Željku Maržiću: što prijeći grad Pag da na isti način kao i grad Šibenik ne sudjeluje u dobivanju namjenskih sredstava Europske Unije za obnovu fortifikacijskih spomenika i spomenika kulture koji su u vlasništvu grada.
Nisam dobio konkretan odgovor. I za to vrijeme dok su se u Pagu gubili oko uređenja i prenamjene, Šibenčani su dobili sredstva i uređuju i treći fortifikacijski spomenik, kulu svetog Ivana. U Šibeniku su jasno definirali da su ti spomenici u službi svih građana i na koji će ih se način koristiti. U Pagu još to nije definirano. U gradu Pagu je gradsko poglavarstvo uzelo sebi za pravo da su to njihovi objekti s kojima mogu manipulirati za osobni probitak. Kako drugačije protumačiti nego da od pokretanje inicijative do danas je prošlo jedno desetljeće a da se u Pagu nisu pomakli dalje od početka. Do tada su u Šibeniku obnovili tri fortifikacijska objekta i koriste se njima kao općim dobrom.

Moje su uspomene vezane i za grad Šibenik u kojem sam živio od 1981. do 1984. godine. Otišao sam se uvjeriti u obnovu tih objekata jer sam svih prošao dok sam živio u Šibeniku i htio sam se uvjeriti kako to danas izgleda. Mogao sam biti sve, samo ne ravnodušan. To me je ponukala da se učlanim u „Klub prijatelja šibenskih starina“. Prilikom uručenja članske iskaznice naglasili su da svojim članstvom u Klubu postajem dio onih koji pomažu da Šibenik očuva svoju kulturnu baštinu! Dio iznosa vaše članarine ulaže se u obnovu i očuvanju kulturnog nasljeđa. Time čuvamo Šibenik i činimo ga boljim mjestom za život! Godišnja članarina u Klubu iznosi 70,00 kuna.

Tri mjeseca nakon održane javne tribine novinar Renato Pedišić 15.09.2015. donosi članak „U Pagu održan sastanak na temu rekonstrukcije Magazina soli“ u kojem nas upoznaje da je u gradskoj upravi održan sastanak na temu rekonstrukcije i prenamjene I, II, i III Magazina soli. Navode da je to nastavak realizacije započetog projekta, a na sastanku su sudjelovali arhitektica Morana Vlahović, gradonačelnik Željko Maržić i njegov zamjenik Dario Grašo. Naveli su da je projekt kao najbolji proizvod poslovnog turizma dobio 200 000 kuna sredstava.

(foto:Zadarski List)
Ova tročlana komisija je objavila da će Magazin I postati prostor izložbe solarstva te da će sadržavati turistički info pult „Pag na dlanu“, Magazin II da će biti prenamijenjen u multimedijalnu dvoranu, dok će Magazin III postati „Paška kuća“ – degustacijski prostor koji će koristiti mali i srednji poduzetnici grada Paga.

Dalje su naveli kako će Magazini soli kao spomenik kulture za njihovu prenamjenu aplicirati sredstva Europske unije. Govore da je to iznimno važno kako bi se u potpunosti ispunio cilj izgradnje i obnove turističke infrastrukture grada Paga, ali i gospodarstva cijelog otoka.
Komisija se valjda na tom putu obećanja umorila ili je politički diskreditirana, pa su digli ruke od svega, kako bi nas posljednji članak u Zadarskom Listu od 16.02.2021. pod naslovom „Paški magazini soli preuredit će se u muzej“ gradonačelnik Fabijanić pet godina nakon spomenute komisije i jedno desetljeće njegove prve izjave upoznao kako je sada konačno riješeno pitanje magazina soli u gradu Pagu.

U ovih 11. godina od prve izjave paških političara do danas, niti su se magazini soli maknuli od svog mjesta, još više su devastirani, ne služe nikome ni građanima ni gostima a političari i dalje građene vuku za nos svojim obećanjima. Do kada?

Završit ću ovaj post s riječima mojeg školskog kolege i prijatelja Radivoja Pastorčića koji je na svom blogu „Takvi smo a zac“ u postu „Megaliti“ zapisao: „Svakodnevno prolazimo pored nekih stvari često ne primjećujući njihova značenja, simbole, priče. Posebno je kamen kao obilježje našeg otoka nešto što nas stalno prati u životu. I kamen ima svoju priču kao i ljudi koji s njim vjekovima žive. Zanima li nas ta priča koju nam kamen priča o sebi i o ljudima?“

<	veljača, 2021					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE