ISKONSKI PAG

utorak, 26.05.2020.

DA SE NE ZABORAVI - FERŠE





U ovo doba Corona virusa sve mi više pada na pamet jedan tekst koga san napisa 2010. kada san pisa za portal BNB i baš nekako u ovo doba napisa san jedan post pod nazivom „Vižita“. U tom postu san pisa kako je barba Ive poša doli na Prosiku kod doktora da se pregleda i tamo naleti na svoju susedu Ivanku.


Razgovor je teka ovako:
Dok je sestra prećala po dokumentima i parićivala karton za kod doktora, barba Ive je ceka svoj red. Criti je tamo svoj susedu Ivanku pa je pita:
- Ca si Ti došla doli?
- Barba Ive, mali mi je dobi ferše, pa san došla reć doktoru da ga dojde vižitat i da mu opravdaju ca neće moć hodit u škulu.
- Ferše je dobi, od kad nisan cu da dica dobivaju ferše.
- Virusi su Van to, barba Ive.
- Ki ?
- Virusi, barba Ive, virusi.
- Kvragu i virusi, ki više razumi sve ove bolesti ke se danaska dogajaju judima. Da virusi!

Ca su to ferše i od kuda dolazi ta beseda? Ferše su dječja bolest kako se to stručno rece, morbille, rubeole ili ospice, a u Šibeniku san cu da receju da su po ditetu izbile crvene pujice.



Beseda dolazi kako i mnoge naše besede od venecijanskog govora di se za njih rece „ferse“.

Tek sad vidim da sam bi prorok da će nam jedan mali virus deset godišć kasnije dat toliko problema. Kada danas cuješ kako su judi protiv cjepljenja onda vidiš koliko smo još neuki. Koliko bolesti više nima ili se di kadi pojaviju samo radi toga ca se dica danas cjepiju. Zadnje vrime se vodila žestoka borba da li dicu cjepit protiv ferši ili ne. Sve dok dica u Dubrovniku nisu dobila ferše. Onda je nastala panika.

Ferše su zarazna bolest i najboje je da ih dica prebole u ditinjstvu, nego kao stariji kada one mogu ostavit veće posljedice na organizam nego dok je dite malo. Ferše su više nego ika druga zarazna bolest slabile organizam i znalo bi se dogodit da bi dite umrlo ukoliko mu organizam ni bi otporan, ca danas govoriju da mu imunitet bude dobar. Kako i svaki virus i on se je prenosi kapljičnim putem.

Koliko smo još uvik nedovoljno zdravstveno pismeni najboje smo to osjetili baš sada u ovo doba Corona virusa i kakav poguban učinak je imala ta neukost. Svi oni ki govoriju da se ne triba cjepit ciniju nered i ostavjaju jude u nedoumicu. Koliko bi se života bilo spasilo da je bilo cjepiva protiv ovoga nesritnog virusa?

Fermali smo Ferše sa svim njihovim posljedicama ke su ostavljale, tako san siguran da će se i ovaj virus stavit pod kontrolu.

26.05.2020. u 14:33 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< svibanj, 2020 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. STJEPAN SABALIĆ