ISKONSKI PAG
subota, 07.03.2020.
DA SE NE ZABORAVI – BERTVOLIN ili BRITVOLIN
Pasalo je deset godišć od kada san na portalu Baš nas briga koji je isto tako poša u zaborav i danas postoji u jednom drugon obliku napisa jedan post o "bertvolinu ili britvolinu". Red je da se malo posvetimo ovoj besedi, baš ove dane kada judi imaju pune ruke posla u svojim vinogradima i sa svojin stupima kih uzgajaju, kih obrizeju jer žele da stupi daju dobrog roda.
Cuda je toga starinskog i lipoga nestalo iz naših konoba. Sve je zatra drugaciji način života. Ni bilo težaške ili ribarske kuće u kojoj nisi moga nać ovaj del starine. Besede nisu ni lipe ni ružne. One nas podsićaju na sve ca sami nosimo u sebi i otvaraju nan vrata uspomena i na lipo i na ružno ca nan se dogodilo. Zato ne znan ka je od ove besede juštija? Verujen da još uvik ima starih judi u Pag ki bi mogli reć, je li se u Pag rece "bertvolin" ili "britvulin". Ja san cu da se koristi i jedan i drugi izraz i teško mi je reć ki je ispravniji. U Dalmaciji nailazim isključivo na termin "britvulin".
Ca je to bertvolin, već bi se po besedi moglo reć da se radi o kakvoj britvi. U Pag će svi govorit da je to nožić. Možda su i u pravu?! Bertvolin sigurno ni nožić, ali ni ni britva. Pokojni ded Madona mi je zna reć:
- Branimir Ti putuješ po svitu pa ako di naletiš na bertvolin kupi mi ga.
- Dide nožićov imaš svuda za kupi.
- Branimir, bertvolin ni nožić.
- A, ca je onda bertvolin, dide?
- Bertvolin ti je sličan nožiću, samo ca nima puntu nego mu je verh kako i kod britve, zato je on dobar za kalemit panji, a morebit si ki put vidi kad ribari pleteju mrižu da imaju bertvolin, jer je dobar za kidat kraji konca.
Da mi je za mislit. Upamet mi je doša barba Simo Pogorilić koga san geda kako kerpa mrižu da je ima nožić, ki stvarno ni lići na onaj klasčni nožić, da je bi malo drugacijeg oblika. Upamet su mi došle naborane i ispucale ruke ribara, od potezanje trate po Zatonima i Slanoj, i sa kon je lakoćon vuka drvenu iglu, očicu po očicu koda šije čipku. Svaki komadić kraja konca kida je sa tin malin bertvolinom.
Koliko god da san proša svita, kuda god bi doša u butigu di su se prodavali nožići ili pribor za lov nikada nisam naleti na bertvolin. I onda kada se najmanje nadaš naletiš na taj bertvolin. Kako san ja posta istarski zet prisustvujen razgovoru o obrezivanju panji i judi govoriju da kalemivaju panji sa britvulinom. Sada prvi put cujen da govoriju britvulin a ne bertvolin, pa nisan siguran da li govoriju o onome ca san ja dedu obeća ako najden da ću mu kupit. Pusti san ih da doveršiju svoj razgovor, pa onako znatiželjno ih upitan:
- Judi moji je vi to govorite o nožiću?
- Ne, nego o britvulinu a to ni nožić, bodule, ti bi triba znat ca je britvulin ako je bilo ribara na tvojoj boduliji.
Aha, poceli su se i sprdat smanon, kako ja tobože neznan ca je britvulin. Ja in odma odgovaran da to ni britvulin nego bertvolin, jer da se kod nas to tako rece.
- Morete Vi meni pokazat to ca u svome govoru spominjete, taj britvulin.
- Moremo, kako ne – odgovaraju mi judi.
Kada san vidi skameni san se, jer to je ono ca mi je ded govori. Stari trošan, već pomalo i zaružinavi, a korice već samo ca se nisu raspale. Cuvaju ga kako oci u glavu i za ništa drugo se on ne dupera nego samo za obrezivanje panji. Sad mi dedove besede ozvanjaju u ušima: Branimire ni to nožić! Sad ispred sebe imam bertvolin ili kako su oni rekli britvulin. Odma san poša po aparat da ja to litratan za vječnost i da konačno hitin ća od sebe sumnje da bertvolin ni nožić.
Stišćući taj bertvolin u ruke, sa punim sercem ushita, siti san se deda i barba Sima i svih onih ki su bertvolinom obrizali panji i onih ki su kerpali svoje trate. Sada san bi siguran da je bertvolin bi alat bez koga se taj posal ni moga dobro ucinit.
Sutra dan san poša sa njima u tersi da vidin kako obrižeju ters i divi se kakvu veliku ulogu on ima, kojon preciznošću se obriže ters, da niti jedna makina nebi tako odradila. Triba na koncu znat i rukovat sa bertvolinom jer se lako možeš porizat jer je oštar kao britva. Ca oštriji to precizniji, govoriju mi ovi judi. Bez obzira na naše godine, dujinu vrimena ko je pasalao, i svita koga san proputova, svakog san vraga vidi i cu, ma vakav nožić koga bertvolin zovemo, nidi nisan trefi.
| < | ožujak, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Opis bloga
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
Linkovi
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
DA SE NE ZABORAVI
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE