O reformama ...

Graf koji prikazuje dobitnike i gubitnike iz reformi upućuje na motornu snagu (snage) koje pokreću ili zaustavljaju reforme.
Članovi oligarhije (i upućene osobe) imaju najviše političke snage (unatoč otporu zaposlenih u državnom sektoru, kojima su nadređeni) pokrenuti reforme (od kojih će u ograničenom stupnju provedbe reformi) najviše profitirati.
Radnici u državnom sektoru imaju najveće gubitke od reformi (i najčešće su politička snaga koja, po nalogu nadređenih, pokreću birokratizirane reforme (sa sigurnim prijevremenim neuspjehom, koji osiguravaju članovima oligarhije (nadređenima) maksimalne dobitke (nije uvijek nužno riječ o materijalnoj dobiti))).

Najudaljeniji od poluga (vlasti) kojima mogu pokrenuti reforme (i ustrajati na što većem stupnju provedbe reformi) su novi subjekti (tržišno orijentirani poslodavci, radnici u realnom sektoru), koji početkom reformi najviše gube, a zaustavljanjem reformi gube i moguću dobit.

Sprega oligarhije (koja ustrajava na učestalim reformama) i radnika u državnom sektoru (koji se naknadnim uključivanjem i birokratizacijom reformi svrstavaju na stranu protureformacije - zaustavljanja reforme u tijeku) sustavno je (na teoretskoj razini) uigran mehanizam usmjeren protiv onih koji dobivaju tek provedenim uspješnim reformama.
Starojugoslavenska praksa učestalih besplodnih reformi zapravo je mehanizam održavanja vladajuće klike i njihovog (uhljebničkog) suporta na račun društva.
Učestale reforme (pokrenute prije završetka prvotnih reformi) i birokratizirane reforme obilježavaju društvo izrabljivanja (prikriveno socijaldemokracijom i/ili antifašizmom).

Odustajanje od tranzicije (put ka demokratskom društvu) uistinu nije čudan, to je osnovni zahvat u ostvarivanju vladavine oligarha i njihovih satelita (na štetu Hrvatske).
Ali ostaje ustavno određenje Republike Hrvatske kao demokratske države. Demokracija nije pružanje prilike glasačima birati na izborima. Demokracija je svakodnevno poštivanje volje demokratske većine. Što očigledno hrvatska politička klika od smrti Tuđmana ne radi niti približno ...

MOST, SDP su u sprezi pokretanja i kočenja reformi (koje izjedaju zdravi dio društva). U MOST-u nema normalne osobe (svi odreda su državni paraziti nesposobni stvoriti kunu profita vlastitom kvalitetom). Po tome su filijala SDP-a (koji je parazitizam usavršio do stadija globalne prepoznatljivosti). Hrvatska, komunjare ...

Oznake: dobitnici i gubitnici iz reformi, oligarhija, radnici državnog sektora, novi subjekti na tržištu, sprega oligarhija-birokracija, učestale reforme, birokratizirane reforme, zaustavljanje reformi novim reformama, tranzicija, odustajanje, demokracija, protustavno djelovanje, parizitizam

Lika od pantivika

Politika reforme je izvorna politika izvornog HDZ-a.
Reforma socijalističkog, samoupravnog, nesvrstanog, jugoslavenskog sustava.

Socijalistički (proruski) sustav je zamijenjen prozapadnim sustavom slobode rada, slobode tržišta i političkih sloboda. neki prozapadni sustav zovu kapitalistički.
Ostaci političko-ekonomskog socijalističkog sustava najviše prave problema (zbog posljedica po materijalna i ostala prava stečena u tom razdoblju).

Samoupravni sustav (društvenog vlasništva) uspješno je zamijenjen (iako mnogi u nestašici materijalnih dobara prozivaju privatizaciju). odnos prema osobnom vlasništvu ionako je bio prepreka stvaranja samoupravnoga društva.

Nesvrstani sustav je zamjenjen stupanjem u članstvo NATO-a i EU. S više ili manje otpora (koji je po pristupanju zamrao).

Jugoslavenski sustav (bratstva i jedinstva, južnoslavenstva (bez Bugarske), države sa srpskom većinom)je ratom uspješno zamijenjen. Konstitutivnost Srba u Hrvatskoj je ukinuta, hrvatska šutnja o Bleiburgu i Križnom putu (kao simbolima totalitarnog jednoumlja) prekinuta. Zlostavljanje za nacionalnu opredijeljenost prekinuto.

Najteža reforma (koja je najmanje postigla) je zamjena socijalističkog sustava. Sustava koji je stvarao (svojim totalitarizmom) neslobodne ljude. Robove, sirotinju i političke šutljivce. U toj reformi je podignuta svijest o suverenitetu Hrvatske (državna samostalnost), potrebi vojne i diplomatske snage jedne države neophodne za opstojnost jednog naroda/nacije.

Čemu onda (osim zaustavljanju tranzicije, razdoblja potrebnog za uspješno savladavanje reformskih prepreka) ustrajavati na (novim) reformama?
SDP i kukuriku koalicija su tražili ustavnu većinu kako bi provodili reforme (reformi). Neuspješno. Josipović je tražio drugi mandata za provedbu ustavnih reformi (koje bi, neprecizirano, reformirale velike segmente društva). Neuspješno. MOST (lista nezavisnih) je tražila glasove za provedbu reformi (tranzicije). Neuspješno.
Svi izborni ciklusi na kojima su pojedini politički takmaci zagovarali reforme su referendumi o tim promjenama.
Nisu dobili potvrdu birača (nositelja suvereniteta) provoditi ponuđene reforme.

Prestanite nuditi teritorijalni preustroj (argumentima o racionalizaciji državne uprave). `Ajte u * materinu (jefinije je).
Pravo na lokalnu samoupravu nije uvjetovano državnim troškom, već ustavnim pravom.
Ukidanje lokalne i područne uprave zbog deficita državnog proračuna postavlja (opravdano) pitanje ukidanja Sabora i državnih institucija. Nesposobnost osiguravati državni ustroj na pojedinim teritorijima daje pravo tim teritorijima isključiti se iz pravnog sustava RH. Proglašavanje eksteritorija.

Uz pravno-civilizacijski aspekt osporavanja zakonsko-ustavnog prava (neutemeljenom argumentacijom o trošku), višestruko ustrajavanje od raznih političkih aktera na istim (nepotrebnim, nedopusticvim) reformama ukazuje na birokratsku komponentu tih reformi.
protivno volji naroda, te se reforme pokušavaju progurati kroz složenije političke procese (izbore i zakonodavstvo), a predlagatelji su uvijek duboko birokratizirani pojedinci i grupacije (koje zavjerenički podržavaju birokratske odluke stvorene u (nenarodnim) birokratiziranim centrima.
Nelogično je da reforme o centralizaciji i povećanju birokratske moći stiže od onih koji i sada drže (birokratizirane) poluge moći. Nelogično je da takvi zagovaraju racionalizaciju, a sami su dio neracionalnog sustava (utemeljenog na zloupotrebi birokratske moći).

Ne trebaju nam birokratizirane reforme.

Mirko Sanković, Lika od pantivika, Krinen Zagreb, 2012., slika na naslovnici prof. Antun Keča.

Oznake: HDZ, tranzicija, korijenita reforma društva, vrijeme tranzicije, pravo na samoupravu, pravo na stabilnu valutu, birokratizirane reforme