AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 29.04.2022.
SUD OBUSTAVIO IZMJENU MJERE RODITELJ – ODGAJATELJ
ODGOJ U OBITELJI JE NAJBOLJI ODGOJ
Visoki upravni sud privremeno je obustavio izvršenje izmjena mjere Roditelj- odgojitelj, do donošenja odluke o zakonitosti izmjena i tako pokazao da se ne slaže s jednom od prvih odluka gradonačelnika Tomaševića koje su izazvale burne reakcije javnosti. Ali i jako burne reakcije roditelja na koje se ta mjera odnosi. Gotovo dva mjeseca roditelji su sa djecom dolazili pred Upravu grada Zagreba zgroženi odlukom gradonačelnika koji je suvereno pobijedio na izborima i od koga su očekivali velike i pozitivne promjene za Grad Zagreb, a možda su baš i za Tomaševića glasali na izborima. I onda su doživjeli Tomaševićev bumerang. Ukida im mjeru od 1.5 .2022 uzima im novac i postavlja neka druga pravila života za ljude koji u pravilu imaju troje i više djece. Kakav li su stres i tjeskobu doživjeli roditelji i samohrani roditelji kada su to čuli i kada su vidjeli da se gradonačelnik ne želi predomisliti. Nije želio čak ni razgovarati pojedinačno s roditeljima, svjedočili su roditelji medijima.
TOMAŠEVIĆEV STAV O MJERI BEZ RELEVANTNIH PARAMETARA
A sve je počelo kada je gradska Skupština u prosincu 2021. donijela odluku o reviziji novčane pomoći za Roditelje- odgojitelje jer da „ ta demografska mjera nije pokazala učinke“, bio je stav i objašnjenje rukovodećih ljudi grada Zagreba. Po njima ta je mjera stvarala ogromne izdatke i pritiske na gradski proračun. Gradonačelnik Tomašević rekao je da je u periodu od 2016. do 2021. mjera Roditelj - odgojitelj financijski stajala grad Zagreb 1,8 milijardi kuna. On je taj iznos usporedio, ni sa kakvim financijskom sumom životnih izdataka, školovanja djece, već, sa gradnjom i nadogradnjom vrtića za djecu- i ta“ suma od 1, 8 milijardi je čak 15 puta više nego što je potrošeno na gradnju i nadogradnju vrtića“ - vjerojatno u tom periodu od pet godina, objasnio je Tomašević. Nije eksplicitno rekao koliko je novca utrošeno za vrtiće već je samo dao spomenutu usporedbu. Gradonačelnik Tomašević nije javnosti dao nikakve relevantne parametre koji bi govorili o tome da li je mjera donijela rezultate, jer se do tih podataka ne može doći prividom, ni nikakvim subjektivnim dojmom, već samo opširnim istraživanjem.
U MJERI RODITELJ ODGOJITELJ ROĐENO 21.000 DJECE
No kada je takva izjava već formulirana, ne može se ipak olako tvrditi da mjera Roditelj – odgajatelj nije donijela bar donekle željene rezultate. A rezultat je broj rođene djece – koji je u mjeri oko 21.000, podatak je Grada Zagreba. Zar je 21.000 djece koja rastu i postaju ljudi, kroz pet i pol tisuća korisnika tako beznačajan broj?
Jer u toj se mjeri radi o djeci, maloj, tek rođenoj, vrtičkoj, predškolskoj i školskoj do 18. godine života. Kako se može valorizirati učinak mjere roditelja koji odgajaju svoju djecu kod kuće? Naime tom je mjerom, koja je bila važna radi financijske sigurnosti koju je osiguravao Grad Zagreb, bilo zapriječeno da roditelj bude zaposlen te da djeca u okviru te mjere ne pohađaju dječji vrtić.
Dakle mjera Roditelj – odgajatelj imala je smisao da djeca rastu u okruženju obitelji, te obrazovanju koje im pružaju školske ustanove, kada u njih krenu.
Da li je takav odgoj djece kojih je u obitelji više, potencijalno zamišljen kao pozitivan ili kao negativan za djecu?
ODGOJ U OBITELJI JE NAJBOLJI ODGOJ
Odgovor je pozitivan, pozitivnim bi ga ocijenili i psiholozi, ali njih gradonačelnik ništa nije pitao. Najbolji odgoj je odgoj u obitelji koliko god to konzervativno i staromodno u godinama 21. stoljeća, 2021. i 2022. zvučalo. Djeca koja prvih nekoliko godina rastu u obitelji pošteđena su ranih stresova i traumi. O vrijednosti i pozitivnosti odrastanja u obitelji, napisani su znanstveni radovi, ali s vremena na vrijeme svjedoče u medijima ljudi akademskih titula koji su ostvarili razna životna postignuća. Govore da se zauvijek sjećaju odrastanja u obiteljima sa više braće i sestara, o običajima i navikama koje su roditelji u obitelji održavali, ali nikada to nisu negativne dogodovštine i tužna sjećanja.
Obitelj je temelj društva i zajednice. A ako je obitelj zdrava jezgra, tada je i društvo zdravo.
Djeca su na ovaj način kroz mjeru Roditelj -odgojitelj financijski zbrinuta, rastu u svojoj obitelji sa svojim roditeljima, a ne u nekoj tuđoj obitelji koja ih je radi siromaštva njihovih roditelja posvojila i upućena su na ono što im roditelji svojom ljubavlju i odgojem mogu pružiti, s onim što roditelj smatra da je dobro za njegovo dijete. A takva su djeca od rane dobi lišena igre na ulici, samostalnog šetanja po kvartu, lišena su nekih spoznaja o životu i ljudskom ponašanju koja u ranoj dobi djetetu otkriva svakodnevni boravak u vrtiću. Stabilno dijete bez stresova, socijalizirati će se u osnovnoj školi u potrebnoj mjeri i ni u čemu neće zaostajati.
I zato je onaj tko je 2016. promislio i uveo mjeru Roditelj – odgajatelj, a bio je to pokojni gradonačelnik Milan Bandić, imao dobe namjere prema djeci i prema društvu, shvaćao kolike opasnosti vrebaju na dijete u ranoj mladosti i odlučio da generacije u Zagrebu rastu u obiteljskom okružju. Odluka je bila najbolja moguća, a pitanje financiranja te mjere kod iskusnog Bandića, po svoj je prilici bilo fleksibilno shvaćeno. Jer za mjeru i djecu novca je pet godina bilo.
GRADONAČELNIK MORA UČITI
Međutim gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u svom kratkom mandatu i svojoj dobi od 40 godina, još nije dovoljno svjestan da osnovna srž Grada nisu zidine, kuće i objekti već, ljudi stanovnici grada i djeca koja iz dana u dan rastu. Nad njima se ne smije provoditi rigorozno iscrpljivanje poput „ svi su isti „ jer to nije tako i nitko nije isti. Posebno ne u turbulentnim ekonomskim vremenima socijalno raslojenog društva, kakva su sada i u Zagrebu i u Hrvatskoj i u svijetu. Politika se mora izuzeti izvan ili iznad ljudi, a gradonačelnik mora raditi za ljude i njihovu dobrobit. Koliko djeca koštaju? Koliko košta mjera Roditelj – odgojitelj? Zapravo sve u financijsko administrativnim ladicama Grada Zagreba košta, nitko to ne može osporiti. Ali mjera Roditelj odgajatelj ne može biti projekt koji treba gradonačelnik tek tako odbaciti niti mu se protiviti. Ne treba tek tako odbaciti ni 700 ljudi koji su višak u Holdingu. S ljudima je potrebno postupati obzirno s niz potpitanja o preseljenju, prekvalifikaciji, umirovljenju i drugim mogućim opcijama. Ljudi su različiti, a takvima ih čine njihove sudbine i životne okolnosti. Gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je u kampanji rekao da se čitav život spremao da bude gradonačelnik Grada Zagreba, treba još učiti o ljudima i ophođenju s ljudima u svakom pogledu.
Margareta Zouhar Zec
Na službenim stranicama Grada objavljena je u srpnju 2021. ograničenja roka za primanje novih korisnika zaključno do 5. rujna 2021.
U obrazloženju se navodi da novčanu pomoć koristi 5.586 korisnika a ona obuhvaća više od 21.000 djece. Godišnji rashodi za provođenje navedene mjere su porasli od 21.175.918,37 kuna 2016. godine do 440.770.237,02 kune u 2020. godini. Do polovice 2021. godine (30. lipnja) utrošen je iznos od 246.670.192,20 kuna.
Brzo rastući broj podnesenih zahtjeva roditelja s troje ili više djece u zajedničkom kućanstvu osobito je, navode, zamjetan u 2021. godini u odnosu na prethodnu godinu (od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. podnesena su 403 zahtjeva, a u istom razdoblju 2021. podnesena su 474 zahtjeva).
U obrazloženju se dalje navodi kako „iako mjera s vremenom obuhvaća sve veći broj korisnika i stvara značajne obveze za proračun, trenutno ne postoji dovoljno obuhvatna analiza strukture korisnika te evaluacija dosadašnjih demografskih, socijalnih i drugih učinaka njene primjene“.
četvrtak, 28.04.2022.
OSNOVNO LJUDSKO PRAVO U RH JE SVE MANJE OSNOVNO
NOVINARI BEZ PODRŠKE RESORNOG MINISTARSTVA!
Koliko je sve što se odnosi na SLAPP tužbe hrvatskim novinarima važno govori podatak da Hrvatski novinari imaju ukupno 924 tužbe od kojih je 821 tužba za povredu časti i ugleda onih koji tuže novinare. U ukupnom broju tužbi od novinara se potražuje vrtoglavih i nevjerojatnih 77,4 milijuna kuna.
Da li ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja vodi ministarstvo koje je resorno novinarima, nešto zna o tome? Zna li ministrica da među onima koji tuže novinare ima i nekoliko hrvatskih sudaca, što je apsurdna činjenica? Koji je smisao tih tužbi ? Zna li ministrica koliko su psihički opterećeni novinari na koje se tužbama vrši svaki oblik pritiska, a više je novinara koji imaju i nekoliko takvih tužbi.
Poduzetna ministrica bi iskazala interes u tolikoj mjeri da bi se osobno zauzela te bar neformalno razgovarala s takvim osobama koje svojom sudačkom funkcijom i visinom svote koju traže zastrašuju novinare. Šutnja ne upućuje ni na kakva rješenja. Komunikacija nudi mnoge veći izbor postupanja!
Novinari imaju resorno ministarstvo, a sve u okviru obveze ministarstva prema novinarima je kao i da ga nemaju. Zbog čega tako?
Za novinare u resornom ministarstvu nikada nema vremena, tako je suradnja s novinarima s razine ministarstva kulture toliko zanemarena da u proteklim godinama vladavine Vlade Andreja Plenkovića ministarstvo s novinarima nije napisalo ni nacionalnu Medijsku strategiju. Zašto? Zar je to nevažno? Kako je nevažnoi, ako je pravo na informaciju i pravo da bude informiran najvažnije ljudsko pravo! Ljudi kojima su dodjeljene funkcije ugrožavaju pravo društva na informaciju. I sve se više i češće ponašaju autokratski . A to s Ministarstvom, u kontekstu novinarstva, je samo vrh ledenog brijega.
Tko to želi ili izbjeći novinare ili kazniti ih na svojevrstan način - premijer Plenković ili ministrica Obuljen Koržinek? Pa što radi administracija ministarstva kulture i medija klada joj u namjeni ministarstva stoji da su novinari upućeni na suradnju s njom? Postoji li neka podjela poslova, za pripadajuće korisnike ministarstva, među zaposlenom administracijom?U Hrvatskoj se sve manje razumije značenje demokracije.
Kada bi se na način kako se radi u Hrvatskoj, a to je i netransparentno i sporo radilo i u Europskoj komisiji, zajednica zemalja Europske unije više ne bi postojala. Nestala bi i raspala bi se od nerada i opstrukcija. Može li premijer Plenković, kao i Nina Obuljen Koržinek koja je preživjela ministarsku smjenu, nepravedno, raditi brže i na korist svih korisnika ovoga društva? A ne samo u korist onih prema kojima postoje privatno osobni afiniteti.
Margareta Zouhar Zec
CIVILNO DRUŠTVO
Civilno društvo je najjače kada je ujedinjeno. Govoreći jednim glasom, možemo osigurati da nijedna skupina nije marginalizirana, izolirana ili na neki drugi način izložena strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) Strategic Lawsuits Against Public Participation (SLAPPs): tužbe osmišljene da blokiraju odgovornost i potiskuju kritičan govor. Pozdravljamo grupe koje predstavljaju različite javne čuvare, promiču različite ciljeve, djeluju u različitim zemljama i promiču različite strategije. Što smo raznovrsniji, to bolje. Molimo kontaktirajte nas putem ovog obrasca ispod ili na contact@the-case.eu (napomena: članovi CASE-a obvezuju se na zajednički cilj okončanja SLAPP-ova. Pojedinačni članovi ne moraju nužno podržavati ili sudjelovati u svakoj akciji koja se provodi u ime koalicije)
CASE radi na mapiranju punog opsega problema SLAPP-a u Europi. Saznajte više o tome kako SLAPP-ovi funkcioniraju od ljudi koji su bili na njihovoj strani i saznajte kako možete prijaviti slučajeve zakonskog zlostavljanja. (mzz)
srijeda, 27.04.2022.
SLAPP TUŽBE NE TRAŽE PRAVDU, VEĆE ZASTRAŠUJU I UŠUTKUJU NOVINARE!
PREPORUKE ZA DRŽAVE ČLANICE
Europska Komisija se bavi zlonamjernim SLAPP tužbama protiv novinara i zagovornika ljudskih prava te je u Bruxellesu, 27. travnja 2022. izdala priopćenje koje objavljujem.
Radi bolje razumijevanja problema prvo objavljujem prethodni slijed događanja, a onda priopćenje. Za medije i probleme o kojima je riječ u ovom priopćenju u Europskoj komisiji nadležna je podpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Vera Jurova.
više tužbi istovremeno i u više jurisdikcija. Takvi sudski postupci imaju negativan utjecaj na spremnost novinara i branitelja ljudskih prava da nastave njihov rad i zastrašujući učinak na slobodu izražavanja, slobodu informacija i pluralizam javne rasprave.
Prevalencija SLAPPa - Strategic Lawsuits Against Public Participation -predstavlja ozbiljnu zabrinutost u nekim državama članicama, kako je utvrdio Izvješća o vladavini prava za 2020. i 2021. U 2021., Brzi odgovor za slobodu medija: (MFRR) dokumentirano 439 upozorenja (sa 778 osoba ili entiteta povezanih s medijima koji su napadnuti) u 24 EU Države članice, uključujući SLAPP-ove. U više od 1 od 5 tih incidenata (22,1% – 97 upozorenja) medijski akteri suočeni su s pravnim posljedicama.
Zajedno sa sve većim prijetnjama njihovoj fizičkoj i internetskoj sigurnosti, pravnim prijetnjama i uvredljivošću sudski sporovi doprinose okruženju u kojem neprijateljska aktivnost protiv novinara raste i može imati ozbiljan utjecaj na njihovu spremnost i sposobnost da nastave svoj posao. Tragičan primjer upotrebe SLAPP tužbi je novinarka Daphne Caruana Galizia koja je bila suočena s više od 40 tužbi u vrijeme njezina ubojstva 2017. godine.
Cilj tužbi SLAPP-a nije pristup pravdi, već uznemiravanje, zastrašivati i ušutkati optuženike duljinom postupka, financijskim pritiskom i prijetnjama kaznenim sankcijama. Novinari nisu jedine mete; branitelji ljudskih prava, suočavaju se i društvene organizacije, posebice one koje se bave ljudskim pravima i okolišem
U sklopu svojih nastojanja da zaštiti neovisnost i pluralizam medija, a kako je najavila predsjednica von der Leyen u svom govoru o stanju Unije 2021., Komisija će predstaviti Zakon o slobodi medija. Očekuje se da će ova inicijativa biti usvojena u trećem tromjesečju ove godine.
Prijedlog Komisije za Direktivu
Danas 27. travnja Europska komisija poduzima mjere za poboljšanje zaštite novinara i ljudi branitelja prava iz zlonamjernih sudskih postupaka. Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti, poznatija kao 'SLAPP', poseban su oblik uznemiravanja koji se prvenstveno koristi protiv novinara i branitelja ljudskih prava da spriječe ili ih kazne zbog govorenja o pitanjima od javnog interesa. Predložena Direktiva pokriva SLAPP u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama. Omogućuje sucima da brzo odbaci očito neutemeljene tužbe protiv novinara i branitelja ljudskih prava. Također uspostavlja nekoliko postupovnih jamstava i pravnih lijekova, kao što je naknada štete, i odvraćajuće kazne za pokretanje zlonamjernih tužbi. Komisija također usvaja a komplementarna Preporuka za poticanje država članica da usklade svoja pravila s predloženim Pravo EU-a također za domaće predmete iu svim postupcima, ne samo u građanskim stvarima. Preporuka također poziva države članice da poduzmu niz drugih mjera, poput osposobljavanja i podizanja svijesti podizanje, za borbu protiv SLAPP-a.
Vera Jurova
Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost EK, Vera Jourova, rekla je: „Obećali smo da ćemo bolje braniti novinare i branitelje ljudskih prava protiv onih koji ih pokušavaju ušutkati. Novi zakon radi tako da u demokraciji, bogatstvo i moć ne mogu nikome dati prednost pred istinom. S ovima mjere kojima pomažemo da zaštitimo one koji riskiraju i govore kada je javni interes u pitanju ulog – kada prijavljuju na primjer o optužbama za pranje novca i korupciju,
pitanja okoliša i klime ili druga pitanja koja su nam svima važna.”
Povjerenik za pravosuđe, Didier Reynders, rekao je: “Aktivno korištenje temeljnog prava na sloboda izražavanja i informiranja ključna je za zdravu i uspješnu demokraciju. EU će uvijek štiti to pravo. Danas poduzimamo važne korake da zaštitimo novinare i građane društva koji su sve više ugroženi od SLAPP-a. SLAPP-ovi odgađaju ili čak sprječavaju objavu izjava od javnog interesa.SLAPP tužbei također nepotrebno opterećuju sudove. Sada jesmo pružanje instrumenata za držanje te zlouporabe pod kontrolom.”
Prijedlog zakona EU protiv SLAPP-a
Predložena Direktiva pruža sudovima i ciljevima SLAPP-ova alate za borbu protiv njih očigledno neutemeljen ili zlonamjeran sudski postupak. Predložene zaštitne mjere primjenjivat će se u građanskim
pitanja s prekograničnim implikacijama. Očekuje se da će zaštitne mjere imati posebne koristi novinari i osobe ili organizacije koje se bave obranom temeljnih prava i raznih druga prava, kao što su ekološka i klimatska prava, ženska prava, LGBTIQ prava, prava ljudi s manjinskom rasnom ili etničkom pozadinom, radničkim pravima ili vjerskim slobodama, ali sve obuhvaćene su osobe uključene u sudjelovanje javnosti u pitanjima od javnog interesa. Zaštitne mjere
bili su usmjereni kako bi se osigurala ravnoteža pristupa pravdi i prava na privatnost sa zaštitom slobode izražavanja i informacija.
Glavni elementi prijedloga su:
Prijevremeno obustavljanje očigledno neutemeljenog sudskog postupka – moći će sudovi, prijevremena odluka o obustavljanju postupka ako je predmet očigledno neutemeljen. U takvoj situaciji, teret dokazivanja bit će na tužitelju da dokaže da slučaj nije očito neutemeljeno;
Troškovi postupka – sve troškove, uključujući i tužene, snosi tužitelj,odvjetničke naknade, ako je slučaj odbačen kao uvredljiv;
Naknada štete – cilj SLAPP-a imat će pravo tražiti i dobiti punu naknadu materijalne i nematerijalne štete;
Odvraćajuće kazne – kako bi se spriječilo tužitelje da započnu zlonamjerne sudske postupke, sudovi će moći nametnuti odvraćajuće kazne onima koji takve slučajeve predaju sudu.
Zaštita od presuda trećih zemalja – države članice trebale bi odbiti priznanje presuda koja dolazi iz zemlje koja nije članica EU, protiv osobe sa prebivalištem u državi članici, ako postupak bi se smatrao očito neutemeljenim ili zlonamjernim prema članu Državni zakon.
Meta će također moći tražiti naknadu štete i troškova u državi članici u kojoj on ili ona ima prebivalište.
Preporuka za države članice
Danas 27. travnja usvojena Preporuka Komisije nadopunjuje Direktivu i potiče države članice kako bi osigurale da:
Nacionalni pravni okviri pružaju potrebne zaštitne mjere, slične onima na razini EU-a, za rješavanje domaćih slučajeva SLAPP-a. To uključuje osiguravanje postepenih zaštitnih mjera prijevremeno obustavljanje očigledno neutemeljenog sudskog postupka. Države članice bi također morale osigurati da se njihova pravila primjenjuju na klevetu, što je jedan od najčešćih razloga za pokretanje SLAPP-ova, nemaju neopravdan utjecaj na slobodu izražavanja, na postojanje otvorenog, slobodnog i pluralnog medijskog okruženja, te sudjelovanje javnosti.
Dostupna je obuka za pravne stručnjake i potencijalne SLAPP ciljeve kako bi poboljšali svoja znanja i vještina za učinkovito vođenje ovih sudskih postupaka. Europsko pravosuđe Mreža za obuku (EJTN) bit će uključeno kako bi se osigurala koordinacija i te informacije distribuirane u svim državama članicama;
Organiziraju se kampanje podizanja svijesti i informiranja, kako bi novinari i branitelji ljudskih prava prepoznali kada su suočeni s SLAPP tužbom;
Ciljevi SLAPP-a imaju pristup individualnoj i neovisnoj podršci, kao što je zakon tvrtke koje brane SLAPP ciljeve pro bono;
Zbirni podaci prikupljeni na nacionalnoj razini na očito neutemeljenom ili zlonamjernom sudu
postupak protiv sudjelovanja javnosti izvještava se Povjerenstvu na godišnjoj razini,počevši od 2023.
Sljedeći koraci
Predloženu Direktivu morat će pregovarati i usvojiti Europski parlament i Vijeće prije nego što postane pravo EU-a.
Preporuka Komisije je izravno primjenjiva. Države članice morat će izvijestiti o toj provedbi Komisiju 18 mjeseci nakon usvajanja Preporuke.
Priopćenje EK
utorak, 26.04.2022.
FRANCUZI SU ODABRALI !
MACRON – PONOVO PREDSJEDNIK!
Emmanuel Macron pobijedio je na predsjedničkim izborima u Francuskoj, nedjelju 24. travnja s 58,5% glasova. Njegova protivnica u drugom krugu predsjedničkih izbora bila je Marine Le Pen koja je u Francuskoj, koja ima 67,39 milijuna stanovnika, osvojila 41,5% glasova.
Marine Le Pen (54) je političarka koja smatra da Europska unija nije baš pravo mjesto gdje bi Francuska trebala biti, zanemarujući tako činjenicu da je Francuska među osnivačima EU što počinje već 1951. Le Pen je tijekom svoje dosadašnje političke karijere imala još ideja i shvaćanja koje se karakteriziraju kao desničarske, te je europski politički svijet zadovoljan što je Emmanuel Macron ponovo postao predsjednik Francuske Republike. Koliko će on ispuniti očekivanja Francuza ipak je u drugom planu u trenutku kada Rusija ratuje protiv Ukrajine, i kada se ne zna kada će se ruski predsjednik odlučiti za mir, ili u kome će smjeru ruska agresija dalje napredovati.
Macron je veoma angažiran oko mira, često razgovara telefonom s Putinom, a jedini je predsjednik koji je i osobno posjetio Putina u Kremlju početkom ožujka, nakon što je Putin pokrenuo svoju specijalnu operaciju u Ukrajini. Macron je angažiran i u suradnji s njemačkim kancelarom Schulzom oko svake pomoći, posebno naoružanja, Ukrajini. Tako je i Njemačka vlada lagano odahnula kada je Francuski izborni rezultat pokazao da je novi predsjednik ponovo Emmanuel Macron.
Bez sumnje i Francuzima laska činjenica da je njihov predsjednik veoma angažiran po pitanjima uspostave mira u Europi, te njegova aktivnost u Europskoj uniji. Macron je bio gost premijera Plenkovića 23. i 24. studenog 2021. godine u Zagrebu. (mzz)
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sa suprugom Brigitom.
TKO JE MACRON?
Emmanuel Jean-Michel Frédéric Macron rođen je 21. prosinca 1977 u Amiensu. Prvi mandat za francuskog predsjednika započeo mu je 14. svibnja 2017.
Završio je poslijediplomski studij filozofije na Sveučilištu Nanterre Paris-Ouest te diplomski studij javnih poslova na Institutu za političke studije u Parizu. Završio je i Visoku školu za javnu upravu, a od 2004. do 2008. bio je imenovan državnim inspektorom za financije. Od 2007. do 2008. bio je jedan od glavnih izvjestitelja Povjerenstva za pokretanje gospodarskog rasta, čiji je predsjednik bio ekonomist Jacques Attali.
U razdoblju od 2008. do 2012. godine radio je kao investicijski bankar u banci Rothschild & Cie Banque. Dužnost zamjenika predstojnika Ureda predsjednika Republike vršio je od 2012. do 2014. godine.
Nakon toga, od 2014. do 2016. godine bio je na funkciji ministra gospodarstva, industrije i digitalnog sektora. Godine 2016. osnovao je pokret En Marche!. Dana 23. travnja 2017. došao je u vodstvo u prvom krugu predsjedničkih izbora, a 7. svibnja izabran je za predsjednika Francuske Republike, s 66,1% glasova potpore. Predsjednikom Vlade imenovao je Édouarda Philippea.
Dobitnik je Karlove nagrade za 2018. godinu, a od 1950. dodjeljuje se svake godine onima koji najstrastvenije promiču europsko jedinstvo .
SUPRUGA
Brigitte Macron, supruga Emmanuela Macrona rođena je 13. travnja 1953. u Amiensu, a javnosti je poznata kao supruga Emmanuela Macrona predsjednika Francuske Republike od 14. svibnja 2017. Umirovljena je profesorica francuskog i kazališta, predsjednica je Zaklade bolnica od 2019. Mediji je češće navode pod neslužbenim nazivom "Prva dama Francuske". No bez sumnje je Macron u supruzi 24 godine starijoj od sebe, pronašao mnogo više od samo supruge s kojom se pokazuje u javnosti.
STRANKA
La Republique en Marche (skraćeno LREM ili LaREM, ponekad REM, čak i LRM) – nazvana i prvim imenom En Marche (EM) – francuska je politička stranka, najprije pokret, koji je u travnju 2016. pokrenuo Emmanuel Macron.
Nakon što je 2017. izabran za predsjednika Republike, Emmanuel Macron dao je ostavku na mjesto predsjednika pokreta koji je osnovao. Stranka je osvojila apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima koji su uslijedili. Njegov trenutni generalni delegat je Stanislas Guerini.
Stranka je rangirana od lijevog centra do desnog centra francuskog političkog spektra i predstavljena je kao sveobuhvatna stranka.
FRANCUSKA
Francuska je unitarna polupredsjednička republika s dugogodišnjom demokratskom tradicijom. Ustav Francuske je usvojen na referendumu 28. septembra 1958. godine.
Predsjednik Republike , koji je šef države i bira se direktno na izborima na mandat od 5 godina. Premijera imenuje predsjednik. Aktuelni premijer je Jean Castex.
Parlament je dvodoman i sastoji se od Narodne skupštine, koja ima 577 neposredno biranih zastupnika, i posredno izabranog Senata, koji ima 348 zastupnika. Zastupnici Narodne skupštine predstavljaju jedinice lokalne samouprave te se biraju na mandat od 5 godina.[9] Skupština ima pravo raspustiti Vladu, što znači da sastav Vlade i osoba mandatara zavisi o tome koja stranka drži većinu u Narodnoj skupštini. Zastupnike u Senatu bira izborni kolegij na mandat od 6 godina s tim da se, od rujna 2008., svake tri godine bira polovina zastupnika. Zakonodavne ovlasti Senata uvelike su ograničene i u slučaju neslaganja među dva doma, prednost uvijek ima Narodna skupština. Vlada ima velik utjecaj na određivanje dnevnog reda Parlamenta.
FRANCUSKA ADMINISTRATIVNO
FRancuska je podijeljena na 27 administrativnih regija. Regije su podijeljene na 101 departman Broj departmana se koristi, između ostalog, u poštanskim brojevima i registracijskim oznakama vozila.Departmane čini 341 okrug koji se sastoje od 4051 kantona a njih sačinjava 36697 komuna Komune biraju vijeća, zbog čega je većina komuna član određene grupe koja se sastoji od dviju ili više komuna, sa zajedničkim vijećem.
nedjelja, 24.04.2022.
FINANCIRANJE SPORTA
ODLUKA PREKO JAVNOG POZIVA
Na internet stranici Ministarstva turizma i sporta 15. travnja objavljena je vijest da je ministrica resora Nikolina Brnjac donijela Odluku o sufinanciranju organizacije velikih sportskih manifestacija tijekom 2022. godine. Sufinancirati će se 15 velikih sportskih manifestacija s iznosom od 13.818.874 kuna.
Odluka je donesena temeljem provedenog Javnog poziva za sufinanciranje organizacije velikih sportskih manifestacija
Temeljem provedenog Javnog poziva Ministarstvo turizma i sporta sufinancirat će WACT Zagreb 2022. - Boris Hanžeković memorijal i memorijal Ivana Ivančića, CRO Race, DOBRO World Cup Osijek 2022., Svjetsko prvenstvo u streljaštvu u gađanju glinenih golubova 2022., Europsko prvenstvo u boksu za seniore i seniorke do 22 godine, IJF Judo Grand Prix Zagreb 2022., Zlatnu europsku ligu u odbojci 2022. - Final four Zlatne Europske lige 2022., ATP turnir - Croatia Open Umag, Croatia tennis pro tournaments 2022., UWW Zagreb Open Grand Prix (hrvanje), FIM Croatian Speedway Grand Prix, Super United Croatian Grand Chess Tour, WTA Makarska Open hosted by Valamar, Lipik FIBA 3x3 Challenger 2022., 26. Sportske igre mladih 2022.
Osim ovih manifestacija, Ministarstvo turizma i sporta u ovoj godini je sufinanciralo održavanje Svjetskog prvenstva u reliju (WRC) sa 7,5 milijuna kuna te sa 7,75 milijuna kuna Europsko prvenstvo u vaterpolu za koje je od 2020. godine ukupno izdvojeno 19 milijuna kuna i to 2020. godine 5,6 milijuna, 2021. godine 5,6 milijuna, te je za 2022. predviđeno 7,75 milijuna kuna.
subota, 23.04.2022.
JAK POTRES U HERCEGOVINI
POGINULA JEDNA OSOBA
U 23 sata i 7 minuta, 22. travnja u Bosni i Hercegovini i između Stoca i Nevesinja zabilježen je potres magnitude 6,1 prema Richteru. Potres su zabilježili seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske, kao i Seizmološka služba Bosne i Hercegovine.
Kako piše portal Avaz „poginula je djevojka Elmira Sefo (1994), koja je u teškom stanju dovezena iz Stoca u bolnicu bez pulsa, tlaka i praktično bez znakova života. Uprkos naporima ljekara, reanimacija nije uspjela ni u kolima Hitne pomoći ni u bolnici. Njeni roditelji i sestra su lakše povrijeđeni. Na njihovu kuću u mahali Kukavac se obrušila ogromna stijena“ piše u vijesti koju je objavio Avaz.
Potres magnitude 6,1 prema Richteru osjetio se u susjednim zemljama, Crnoj Gori, Hrvatskoj posebno u južnoj i srednjoj Dalmaciji, te u Srbiji.
Tijekom noći zabilježen je niz manjih potresa u Hercegovini.
petak, 22.04.2022.
ZA POTPORU POLJSKOM POLJOPRIVREDNOM SEKTORU 836 MILIJUNA EURA
ZA POLJOPRIVREDNIKE POGOĐENE POVEĆANJEM TROŠKOVA
Poljska je obavijestila Europsku komisiju o programu od 836 milijuna eura za potporu poljoprivrednom sektoru u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu. U okviru ove sheme, potpora će biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Mjera će biti otvorena za poljoprivrednike aktivne u Poljskoj koji su pogođeni povećanjem troškova gnojiva uzrokovanim trenutačnom geopolitičkom krizom i povezanim sankcijama.
Kako bi pokrili dio povećanja troškova gnojiva, prihvatljivi korisnici imat će pravo na pomoć do 107 € (500 PLN) po hektaru poljoprivrednog zemljišta i do 53,5 € (250 PLN) po hektaru travnjaka i pašnjaka . Pomoć će biti ograničena na iznos koji odgovara 50 hektara.
Komisija je utvrdila da je poljski program u skladu s uvjetima navedenim u Privremenom kriznom okviru. Konkretno, potpora (i) neće prelaziti 35.000 € po korisniku; i (ii) bit će odobrena najkasnije do 31. prosinca 2022.
Komisija je zaključila da je poljski program nužan, prikladan i razmjeran za otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu države članice, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima navedenim u Privremenom kriznom okviru.
Na temelju toga Komisija je odobrila mjeru potpore prema pravilima EU-a o državnim potporama.
Pozadina
Komisija je 23. ožujka 2022. usvojila Privremeni krizni okvir državne pomoći kako bi državama članicama omogućila korištenje fleksibilnosti predviđene pravilima o državnim potporama za potporu gospodarstvu u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
Privremeni krizni okvir predviđa sljedeće vrste pomoći koje mogu dodijeliti države članice:
Ograničeni iznosi pomoći, u bilo kojem obliku, do 35.000 eura za tvrtke pogođene krizom koje djeluju u sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture i do 400.000 eura po tvrtki pogođenoj krizom aktivnom u svim ostalim sektorima;
Potpora likvidnosti u obliku državnih jamstava i subvencioniranih zajmova; i
Pomoć za kompenzaciju visokih cijena energije. Potpora, koja se može dodijeliti u bilo kojem obliku, djelomično će kompenzirati tvrtke, posebice intenzivne korisnike energije, za dodatne troškove zbog iznimnog povećanja cijena plina i električne energije. Ukupna potpora po korisniku ne može prelaziti 30% prihvatljivih troškova, do najviše 2 milijuna eura u bilo kojem trenutku. Kada poduzeće pretrpi poslovne gubitke, daljnja pomoć može biti potrebna kako bi se osigurao nastavak gospodarske aktivnosti. Stoga su za energetski intenzivne korisnike intenziteti potpore veći i države članice mogu dodijeliti potpore koje prelaze ove gornje granice, do 25 milijuna eura, a za tvrtke koje djeluju u posebno pogođenim sektorima i podsektorima do 50 milijuna eura.
Sankcionirani subjekti pod ruskom kontrolom bit će isključeni iz opsega ovih mjera.
Privremeni krizni okvir bit će na snazi do 31. prosinca 2022. S ciljem osiguranja pravne sigurnosti, Komisija će prije tog datuma procijeniti treba li ga produžiti. Štoviše, tijekom razdoblja primjene, Komisija će sadržaj i opseg Okvira držati pod nadzorom u svjetlu razvoja tržišta energije, drugih tržišta inputa i opće ekonomske situacije.
Kohezijska politika EU: Više od 332 milijuna eura za poboljšanje prijevoza putnika vlakom u Latviji i Litvi i zaštitu od poplava u Karlovcu-Sisku u Hrvatskoj
Europska komisija je 21. travnja odobrila ulaganja od 114 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za kupnju novih električnih vlakova u regiji Riga i Pieriga, u Latviji; više od 158 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za elektrifikaciju željezničke dionice između Kaišiadorysa i Klaipede, u Litvi, i više od 60 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za poboljšanje zaštite od poplava na području Karlovac-Sisak, u Hrvatskoj.
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira rekla je: “Sretna sam zbog odobrenja ove tri velike investicije za ekološki prihvatljiv javni prijevoz u Latviji i Litvi i siguran sustav protiv poplava u Hrvatskoj. Ova ulaganja kohezijske politike značajno će poboljšati kvalitetu života građana Latvije, Litve i Hrvatske.” Investicija u Latviji sastoji se od kupnje 23 električna putnička vlaka s više jedinica za latvijske željeznice. Novi električni vlakovi zamijenit će dio zastarjelog latvijskog voznog parka, povećat će se atraktivnost željeznice, a godišnji broj putovanja javnog prijevoza u zemlji ekološki prihvatljivim sredstvima trebao bi doseći najmanje 2,7 milijuna 2023. godine. Isto tako, elektrifikacija željezničke dionice u Litvi smanjit će onečišćenje okoliša doprinoseći prelasku s fosilnih goriva na obnovljivu energiju u željezničkom prometu. Dionica je sastavni dio linije od 423,9 km koja povezuje Klaipedu s granicom Litva i Bjelorusija. Litvanska elektrificirana pruga trenutno čini samo 8% njezine željezničke mreže, a u ovom trenutku dionica Klaipeda-Kaišiadorys koristi samo dizelsku vuču, čije emisije čine 3% svih stakleničkih plinova koje emitira litavski prometni sektor. Elektrifikacija željezničkih pruga ključna je odredba razvojnih smjernica TENT-T za povećanje učinkovitosti željezničkog sustava EU. Konačno, investicija u Hrvatskoj bit će usmjerena na izgradnju ili obnovu četiri brane :Šišljavić, Brodarci i dva na rovu Kupe-Korana uz izgradnju i ojačanje nasipa ukupne dužine 131,8 km. U Hrvatskoj, gdje je karlovačko-sisačko područje u razdoblju od 2014. do 2018. godine pogodilo 10 poplava, projekt će značajno smanjiti financijsku štetu uzrokovanu poplavama gospodarstvu, posjedima i infrastrukturi.
Državne potpore: Komisija je odobrila hrvatski program u iznosu od 54 milijuna eura u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost za potporu ulaganja u distribucijske centre za voće i povrće
Europska komisija odobrila je 21. travnja prema pravilima EU-a o državnim potporama, hrvatski program s ukupnim proračunom od 54 milijuna eura (407 milijuna kuna) za potporu ulaganja u logističke i distribucijske centre za voće i povrće. Shema će se financirati putem Instrumenta za oporavak i otpornost ('RRF'), nakon pozitivne ocjene Komisije o hrvatskom planu oporavka i otpornosti i usvajanja od strane Vijeća. Cilj sheme je podržati proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća da ulažu u izgradnju i opremanje logističkih i distribucijskih centara, čime će se poboljšati konkurentnost sektora. Poboljšanja logističke infrastrukture ojačat će lanac vrijednosti voća i povrća, a time i pridonijeti razvoju proizvoda veće dodane vrijednosti.
U okviru programa potpora će biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Shema će trajati do 30. lipnja 2026. Komisija je procijenila shemu prema pravilima EU-a o državnim potporama, a posebno prema Smjernicama za državne potpore u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima i članku 107. stavku 3. točki (c) Ugovor o funkcioniranju Europske unije, koji državama članicama omogućuje potporu razvoju određenih gospodarskih djelatnosti pod određenim uvjetima. Komisija je utvrdila da je program nužan i prikladan za podizanje produktivnosti sektora voća i povrća.
Nadalje, Komisija EU je utvrdila da je mjera razmjerna i da će svi negativni učinci na tržišno natjecanje i trgovinu u EU-u biti ograničeni s obzirom na veličinu projekata, iznose potpore i karakteristike sektora. Na temelju toga Komisija je odobrila shemu prema pravilima EU-a o državnim potporama. Komisija prioritetno ocjenjuje mjere koje uključuju državnu potporu sadržanu u nacionalnim planovima oporavka predstavljenim u kontekstu RRF-a i dala je smjernice i potporu državama članicama u pripremnim fazama nacionalnih planova, kako bi se olakšala brza implementacija RRF.
PLANETA ZEMLJA IMA SVOJ DAN
ZDRAV PLANET JE NUŽNOST !
APRIL 22
Dan planete zemlje, 22. travanj, ima svoju internet stranicu.
Prenosim nekoliko kratkih informacija s te stranice.
Dan planete Zemlje 2022 – 22. travanj – Priroda u utrci do nule
EARTHDAY.ORG, zajedno s našim partnerima, s ponosom predstavlja klimatski summit Dana planete Zemlje. Moramo doseći neto nultu emisiju stakleničkih plinova do sredine stoljeća kako bismo održali globalnu temperaturu ispod 1,5°C. Pridružite nam se kako biste saznali više o nekim ključnim rješenjima koja će nam pomoći u smanjenju stakleničkih plinova potrebnih do 2030. za ispunjavanje Pariškog sporazuma.
INVESTIRAJ U NAŠ PLANET I IZGRADI PROSPERITETNU I PRAVEDNU BUDUĆNOST
"Postoji način da to učinite bolje - pronađite ga." – Thomas Edison
Ako poduzeća ne djeluju sada, klimatske promjene će sve dublje naštetiti gospodarstvima, povećati oskudicu, iscrpiti profite i izglede za zapošljavanje te utjecati na sve nas.
Ipak, već znamo da inovacije u privatnom sektoru (uz javnu potporu) ubrzavaju vrstu brzih promjena koje su nam potrebne, kao ništa drugo. I isplati se. Studije pokazuju izravnu povezanost između održivih poslovnih praksi, cijena dionica i poslovne uspješnosti. Tvrtke koje razvijaju snažne standarde upravljanja okolišem (ESG) imaju bolju profitabilnost, jaču financijsku situaciju, sretnije zaposlenike i otporniji učinak dionica.
CJELOGODIŠNJI NAPAD
Danas je dan za DJELOVANJE ne samo zato što vam je stalo do svijeta prirode, već zato što svi živimo u njemu. Svatko od nas treba zdravu Zemlju za podršku poslovanju, egzistenciji, zdravlju, opstanku i sreći. Zdrav planet nije opcija - to je nužnost.
Izrastajući iz prvog Dana planete Zemlje 1970., naša je misija diverzificirati, educirati i aktivirati ekološki pokret diljem svijeta, tijekom cijele godine.
Pametne tvrtke otkrivaju da više nije izbor između zelene i dugoročne dobiti – održivost je put do prosperiteta. Stoga je iz humanitarnih i poslovnih razloga imperativ da tvrtke svih veličina poduzmu akciju i prihvate prednosti zelene ekonomije. Recite poslovnim čelnicima da se uključe u održivu budućnost ili se maknu s puta.
Godine 1969. godine prvi puta je prezentirana ideja obilježavanja Dan planete zemlje u Sjedinjenim Američkim državama na UNESCO-voj konferenciji. Gradonačelnik San Francisca proglasio je u ožujku iste godine da se u tom gradu i na području San Francisca proslavi ovaj dan. Prvi puta se službeno u SAD-u počeo obilježavati Dan planete zemlje 22.04. godine 1970. i od tada se obilježava svake godine.
Tek je godine 1992. na konferenciji o okolišu i razvoju UN-a u Rio de Janeiru donesena službena odluka o obilježavanju dana koji ima program obnove i održivi razvoj našeg planeta. Ali tek 2009. godine UN je donio službenu odluku kojim se 22.4. proglašava međunarodnim danom planete Zemlje. U Hrvatskoj se službeno obilježava dan planete Zemlje od 1990. i obilježava se kao Međunarodni dan brige o planeti zemlji.
četvrtak, 21.04.2022.
PET TOČAKA UBRZANJA OBNOVE MINISTRA PALADINA
DO KRAJA LJETA ZAPOČETI ĆE RADOVI NA VIŠE STOTINA GRADILIŠTA!
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, magistar ekonomije Ivan Paladina 14. travnja je predstavio plan ubrzanja obnove nakon potresa koji je Zagreb pogodio 22.3. 2020. te regiju Banije 29.12.2020. Ministar Paladina je naglasio "Prioritet nam je da građanima koji su trenutno još uvijek smješteni u kontejnerima ili su bez adekvatnog smještaja da im omogućimo da zimu provedu u svojim domovima ili u nekom drugom adekvatnom smještaju", rekao je ministar Paladina na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio pet ključnih točaka ubrzanja obnove.
Pet ključnih točaka ministra Paladina OBNOVE kao PLANA UBRZANJA SU SLIJEDEĆE:
1. Organizacijske prilagodbe 2. Nabava 3. Regulatorne izmjene 4. Komunikacija 5. Planirana dinamika obnove
1.Organizacijske prilagodbe
5 Centralizacija kontrole i praćenja procesa obnove
5 Jasne uloge i odgovornosti u provođenju obnove, kao i konkretne odgovornosti članova Kabineta ministra za koordinaciju provedbenih tijela
5 Jačanje ljudskih kapaciteta Ministarstva i Fonda za obnovu
5 Centralna izrada projekcija realizacije projekata financiranih iz Fonda solidarnosti, redovito aktivno praćenje izvršenja plana i operativna pomoć krajnjim korisnicima u slučaju potrebe
5 Organizacijski preustroj Fonda za obnovu sukladno uočenim potrebama
5 Stručna radna skupina unutar Savjeta za obnovu aktivno će sudjelovati u rješavanju ključnih stručnih pitanja vezanih uz postupke obnove
5 Ažuriranje središnje baze podataka (eObnova
2. Nabava
Ključne točke prilagodba nabave podrazumijevaju slijedeće aktivnosti:
5 Aktivno praćenje stanja na građevinskom tržištu (dostupnost i cijene materijala, proizvoda i usluga) u suradnji s relevantnim institucijama
5 Informiranje kompletnog tržišta građevinske industrije o dugoročnim planovima i aktivnostima u postupcima obnove
5 Uključivanje svih kapaciteta građevinske operative od obrta, malih i srednjih poduzeća, do velikih poduzeća
5 Uvođenje generičkih troškovnika i okvirnih sporazuma
5 Informiranje potencijalnih ponuditelja kako se uključiti u dinamički sustav nabave radi boljeg odaziva
5 Aktivna komunikacija Ministarstva i provedbenih tijela u usklađenju administracije zahtjeva i provođenja postupaka nabave po cjelinama — geografske cjeline, blokovska rješenja M
3. Regulatorna izmjena
Uz trenutno postojeće modele samoobnove težit ćemo i prilagodbi modaliteta dodjele potpora:
5 Uvođenjem naknade operativnog troška organizacije samoobnove
5 Mogućnošću isplate predujma kao dodatnog poticaja kod konstrukcijske obnove i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća
5 Isplatom PDV-a kod novčane pomoći koja se isplaćuje prije početka konstrukcijske obnove zgrade 5 Usklađenjem propisanih maksimalnih cijena roba, usluga i radova u Programu mjera sa trenutnim stanjem na tržištu, u suradnji s relevantnim institucijama
Regulatorne izmjene u smislu prilagodbe radi izmjene potrebnih propisa su:
5 Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom
5 Pravilnik o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije obnove
5 Zakon o upravljanju i održavanju zgrada Hitno revidiranje procedura prema uočenoj problematici – neke od njih su:
5 Prvi korak - pregled i utvrđivanje stupnja oštećenja zgrade
5 Jasno definiranje stupnja i razine izvođenja građevinskih i instalaterskih radova u konstrukcijskoj obnovi i cjelovitoj obnovi zgrade
5 Za građevine koje nemaju mogućnosti priključenja na javne sustave vodovoda i odvodnje, omogućiti izvođenje i spajanje na interne sustave
5 Seizmički certifikat
4. Komunikacija
KOMUNIKACIJA u okviru OBNOVE I NJEGOVOG PLANA UBRZANJA prema ministru Paladina treba sadržavati slijedeće:
5 Intenzivnu komunikaciju sa svim dionicima u obnovi, a posebice s građanima
5 Jasni shematski prikaz procesa u obnovi, razumljiv građanima
5 Integrirana komunikacijska kampanja s ciljem približavanja procesa obnove svim sudionicima uz poticanje svih modela samoobnove
5 Kvalitetan i dostupan kontakt centar
5 Nova, jednostavna i pregledna web stranica na kojoj će građani lako pronalaziti informacije o procesu obnove
5 Specijalizirani Newsletter Ministarstva
5 Aktivnost na društvenim mrežama (Twitter, Linkedln, Facebook)
5 Pregled najčešćih pitanja i odgovora
5. Planirana dinamika obnove u predstavljenom dokumentu ministra Paladina sadrži slijedeće:
5 Do kraja ljeta započeti izvođenje radova na svim vrstama obnove, na svim područjima pogođenim potresom (svim županijama)
5 Prioritetno isplatiti novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu
5 U narednih godinu dana gotovo u cijelosti završiti sve postupke organizirane ekonstrukcijske obnove
5 Do kraja ljeta započeti radove na više stotina gradilišta konstrukcijske obnove i gradnje zamjenskih kuća
5 U narednih godinu dana započeti izvođenje radova konstrukcijske obnove i izgradnje zamjenskih građevina za 1.000 domova
U PROCESU OBNOVE SMO SVI ZAJEDNO. OBNOVA JE ODGOVORNOST SVIH NAS I PRILIKA SVIM VLASNICIMA DA, UZ OPERATIVNU I FINANCIJSKU POMOĆ DRŽAVE, PODIGNU RAZINU SIGURNOSTI SVOJIH DOMOVA.
Ovim riječima konstatacije završava PLAN O UBRZANJU OBNOVE porušenih objekata u potresu 2020. godine ministra Paladina koji je taj resor preuzeo nakon ministra Darka Horvata. (mzz)
utorak, 19.04.2022.
NIJE SLOBODA DVOJICE UDBAŠA U RUKAMA PREDSJEDNIKA RH!
HRVATSKIM UMIROVLJENIM GENERALIMA NIJE MJESTO UZ BIVŠE UDBAŠE !
Stara oglodana kost je ponovo bačena hrvatskom pučanstvu, s pretenzijom da se muče u međusobnim nadmudrivanjima oko dva čovjeka koja su u godinama socijalizma služila UDBI koja je bila zločinačka organizacija u aktualnom režimu, a oni su činili ubojstva i kaznena djela u njeno ime. I sada se njih želi revitalizirati u Republici Hrvatskoj.
Na Hrvatskoj televiziji dva su osuđena zločinca dobila i emisiju OTVORENO, kako bi se raspravljalo o njihovoj sudbini, s obzirom na nove okolnosti. A ta nova okolnost je da su osuđenici za nedjela u prošlom režimu, u Domovinskom ratu stekli svojim radom i činove brigadira koji im nikada nisu oduzeti . I sada se netko dosjetio igrati na psihologiju njihove revnosti i poduzetnosti u Domovinskom ratu, u nadi da su u ukupnom zbroju njihovih djela i nedjela, ova u Domovinskom ratu ipak takva da bi mogla učiniti prevagu nad ubojstvima i donijeti im – pomilovanje. U tu su se igru zla i dobra dali uvući i umirovljeni hrvatski generali . Njihovi vlastoručni potpisi trebali bi biti zalog, potvrda ili mamac predsjedniku RH da razmotri slučaj dvojice ubojica, ali i da bude blagonaklon u odluci.
Šest sugovornika u emisiji OTVORENO hrt-a, visokim tonovima ubjeđivali su jedni druge svatko svojim argumentima za i protiv J.P. i Z.M. ne bi li dotakli jezičac na vagi i došli do odgovra na pitanje: treba li predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović POMILOVATI dva čovjeka koja su 2016. osuđena na doživoitni zatvor u Njemačkoj, a kazne zatvora služe u Hrvatskoj?
Nije jasno tko je tu temu, koja nije jednoznačna, koja može sijati razdor i podjele u društvu, kao i među hrvatskim braniteljima gurnuo u hrvatsku javnost i aktualizirao je žešće nego poskupljenja naftnih derivata, rast cijena prehrambenih namirnica i nedostatan broj djelatnika u turizmu ovoga ljeta. Tema udbaša mladim ljudima rođenim 1990. nepoznata je i bez ikakve važnosti za njihovzu budućnost a emitira se kao da se radi o vitalnom interesu za RH . Kako je to pogrešno i demotivirajuće za vrijeme dok u Europi bukti rat. Zašto je tema dvojice udbaških ubojica odmah dobila publicitet najviše informativne razine ? Po tom uvjerenju medijskih urednika moguće je osuđenike uskoro očekivati i u emisijama u studiju nacionalne televizije! U takvom slučaju – doviđenja stručna etiko.
No realno je da sloboda J.P. i Z.M. nije u rukama predsjednika RH Zorana Milanovića. Njihova sloboda je u njihovom služenju od suda izrečene kazne. Strast oduzetih života mora biti naplaćena, a ne pomilovanjem otklonjena. Dvojica osuđenika moraju svoju sudbinu nositi sami, bez ikakvog vezanja uz Republiku Hrvatsku.
Margareta Zouhar Zec
Na fotki - autorica mzz!
ponedjeljak, 18.04.2022.
JEDNA KARTA DOVOLJNA ZA KORIŠTENJE - DVA SJEDALA U VLAKU HŽ!
PUTOVANJE NA DEMOKRATSKI NAČIN
Kako je moguće da u vlakovima Hrvatske željeznice putnici kupuju jednu kartu, a po dolasku u vlak, svojim prtljagom zauzimaju još jedno sjedalo? Dakle za cijenu jedne karte zauzimaju dva mjesta. I tako se voze do svoje stanice silaska, a da uopće ne mare što putnici, koji su također kupili jednu kartu, oko njih, ili pored njih stoje. Vrlo vrlo rijetki su oni koji su spremni svoju prtljagu ili stvari koje nose u vrećicama, ili samo ruksak, koji su skinuli s leđa i stavili na sjedalo do sebe, skloniti sa sjedala i dozvoliti putniku koji pored njih stoji - da sjedne.
Fotke snimljene 19. travnja na relaciji Bjelovar - Zagreb.( mzz)
Prilično je to putnički nehumana situacija i zapravo bi trebala biti protivna načinu i običaju putovanja vlakom. Ali u Hrvatskim željeznicama ponašenje je kao da je ta situacija - za jednu kartu dva sjedala- potpuno normalna. Jer nema napisanog nikakvog pravila koje bi nalagalo poštivanje korištenja jednog sjedala za kupljenu jednu putničku kartu. Kondukteri nemaju nikakav pisani službeni materijal kojim bi se mogli pozvati da Hrvatske željeznice zabranjuju sjedenje na jednom sjedalu, a držanje prtljage na drugom sjedalu za cijenu jedne kupljene karte, što bi sve putnike dovelo u ravnopravan položaj. Zbog toga ne pridaju važnost sitaucijama koje su svakodnevno na djelu u hrvatskim vlakovima na svim relacijama.
Putnici debela obraza i bez empatije, a time i bez svijesti da su svi koji se voze vlakom na posao u školu ili na fakultet ili natrag u istoj poziciji i da netko ne može imati konfor svoje privatne sobe, dok putnik pored njega stoji, ponekad su grubo ili ljubazno zamoljeni od onih koji stoje da sklone svoju prtljagu i ustupe sjedalo. Ponekad takve situacije završavaju odmah ustupanjem mjesta, a ponekad i sa mnogo teških i ružnih izmijenjenih riječi.
Da li je to apsurdistan u HŽ-u? Ne.
Prije je to demokracija, bez izbora i bez referendum, ali voljom velike većine onih putnika koji svakodnevno putuju vlakovima HŽ.
Margareta Zouhar Zec
subota, 16.04.2022.
ZAŠTO MINISTARSTVO GOSPODARSTVA NIJE DONIJELO PRAVILNIK O JEDNOKRATNOJ PLASTICI?
MINISTARSTVO NI OSAM MJESECI OD ZADANOG ROKA NIJE PROVELO DIREKTIVU!
OBJAVLJUJEM PRIOPĆENJE ZELENE AKCIJE !
Aktivisti Zelene akcije 13. travnja 2022. su performansom ispred zgrade Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u Zagrebu ukazali na propuste prilikom provođenja europske Direktive o jednokratnoj plastici koja je trenutno djelomično (i manjkavo) transponirana putem Zakona. Ispred zgrade Ministarstva postavili su transparent s natpisom: “Imate rupu u zakonu! Ukinite dijeljenje plastičnog smeća!”. Kroz simboličnu rupu oslikanu na transparentu, u dijelu u kojem piše riječ “zakon”, bacali su jednokratne plastične predmete.Ovi proizvodi, usprkos zakonskoj zabrani, i dalje preplavljuju hrvatsko tržište.
Naime, organizacije koje čine Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj su tijekom ožujka ove godine provele neformalno terensko istraživanje u trgovinama i ugostiteljskim objektima diljem zemlje. Ono je pokazalo da se zabranjeni proizvodi još uvijek nude u tim objektima.Ovo upućuje na potencijalno kršenje zabrane od strane proizvođača i uvoznika zabranjenih proizvoda koji su nastavili s uvozom, odnosno s isporukom zabranjenih proizvoda, i nakon 31. srpnja 2021. godine.
Performans ispred zgrade Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u Zagrebu 13. travnja.
Na temelju rezultata istraživanja, Zelena akcija je u ime Platforme poslala službeni dopis Državnom inspektoratu i Ministarstvu. “Očekujemo očitovanje nadležnih tijela i objavu podataka o trenutnim zalihama te nadzoru koji je do sada proveden u pogledu predmetnih zabrana”, rekla je aktivistica Zelene akcije Ana Marija Mileusnić.
Za takav propust je najodgovornije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje kasni s donošenjem Pravilnika o jednokratnoj plastici, a koji je ključan za učinkovitu provedbu Zakona.
“No to nije sve! Ministarstvo osam mjeseci od zadanog roka još uvijek nije u potpunosti provelo Direktivu. To znači da izostaju bilo kakve mjere ambicioznog i trajnog smanjenja potrošnje plastičnih čaša i spremnika za hranu, kao i mjere za podizanje svijesti o štetnosti jednokratne plastike”, komentirala je Mileusnić.
Kašnjenje s provedbom, manjak ambicije i pasivnost svih ključnih aktera na sceni, kao i nedostatak nadzora, rezultiraju gomilom otpada od jednokratne plastike čime se direktno poništava svrha same Direktive. “Umjesto da poduzme konkretne mjere i donese Pravilnik, Ministarstvo dopušta da mjere propisane Zakonom ostanu mrtvo slovo na papiru”, zaključila je Mileusnić.
Kontakt: Ana-Marija Mileusnić, Zelena akcija, 095 506 8092, ana@zelena-akcija.hr
četvrtak, 14.04.2022.
EUROPSKA KOMISIJA PREDLOŽILA MJERE KOMPENZACIJE
RIBARSTVU I AKVAKULTURI ZA UBLAŽAVANJE POREMEĆAJA NA TRŽIŠTU
Europska komisija je 13. travnja 2022. godine, službeno predstavila prijedlog izmjena i dopuna Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, kao jedan od mehanizama kojim bi se omogućile posebne mjere potpore sektoru ribarstva i akvakulture za ublažavanje poremećaja tržišta, uzrokovanih vojnom agresijom Rusije na Ukrajinu.
Za Hrvatsku prvenstveno su značajne izmjene kojima se predlaže omogućavanje potpore sektoru ribarstva, akvakulture i prerade proizvoda ribarstva i akvakulture u obliku kompenzacije za dodatne troškove i izgubljene prihode koji su nastali zbog negativnih učinka u lancima opskrbe. Republika Hrvatska je predlagala omogućavanje ove potpore, kako kroz zajedničke inicijative država članica putem Vijeća Europske unije, tako i izravno prema Europskoj komisiji.
Uvođenje ove posebne mjere pomoći predstavlja brzi odgovor na situaciju u kojoj se sektor nalazi, u slučaju Republike Hrvatske kroz postojeći Operativni program za pomorstvo i ribarstvo za 2014.-2020. godine.
Za donošenje ove izmjene Uredbe provodi se redovna zakonodavna procedura Europske unije, a nakon usuglašavanja trebaju je usvojiti Europski parlament i Vijeće kako bi stupila na snagu i time se omogućila provedba ove potpore i na nacionalnoj razini. Prve aktivnosti na razini Vijeća kojega sačinjavaju države članice Europske unije predviđene su već sljedeći tjedan.
PROGRAMU RURALNOG RAZVOJA 33 UGOVORA
IZ MJERE 4, 5, 6, i 7 65 MILIJUNA KUNA
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je 13. travnja u nazočnosti državnih tajnika Ministarstva poljoprivrede Zdravka Tušeka i Šime Mršića, ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antuna Vujića uručila nove ugovore iz Programa ruralnog razvoja. Korisnicima su izdana 33 nova ugovora iz mjera 4, 5, 6 , i 7 Programa ruralnog razvoja, u vrijednosti odobrene potpore od 65 milijuna kuna.
Navedena potpora uključuje 12 ulaganja koja se odnose na restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Radi se o različitim sektorskim ulaganjima u području maslinarstva i vinogradarstva, putem nabave mehanizacije i povećanja proizvodnih kapaciteta. Vrijednost ovih ugovora je 5,8 milijuna kuna.
Pet ugovora o potporama od 3,7 milijuna kuna odnose se na ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti te razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Kroz mjeru sedam je potpisano devet ugovora čija potpora iznosi 51 milijun kuna, a ulaganja se odnose na rekonstrukciju i opremanje dječjih vrtića, sportskih građevina, centra za kulturu i vatrogasnih domova.
Sedam korisnika s područja Sisačko- moslavačke županije primili su ugovore za obnovu poljoprivrednih potencijala uništenih u potresu koji iznose 3,8 milijuna.
„Posebno mi je drago uputiti korisnicima ovako vrijednu potporu za ugovore iz četiri različite mjere Programa ruralnog razvoja, čija isplaćenost iznosi 85 %. Na kraju prvog tromjesečja 2022. godine ugovorili smo gotovo 19,9 milijardi kuna, a korisnicima Programa kroz različite mjere isplaćeno je više od 16 milijardi kuna.
Također, u prvom tromjesečju ove godine objavljeno je šest natječaja iz Programa ruralnog razvoja ukupne vrijednosti 583 milijuna kuna. Ovom prilikom želim naglasiti kako ćemo nastaviti pružati što je moguće snažniju podršku našim poljoprivrednicima“, izjavila je ministrica poljoprivrede te dodala kako do kraja 2027. godine na raspolaganju imamo pet milijardi eura i da vjeruje kako će ih hrvatski poljoprivrednici, ulažući u nove projekte, znati optimalno iskoristiti.
Kroz Program ruralnog razvoja dosad je kroz Mjeru 7 za infrastrukturne projekte na području cijele Hrvatske isplaćeno dvije milijarde kuna za gotovo tisuću korisnika. Pri tome je milijarda kuna uložena u 200 vrtića diljem Hrvatske. Od potresa do sada je, ne uključujući ove ugovore, putem investicijskih mjera Programa ruralnog razvoja u Sisačko-moslavačkoj županiji isplaćeno 73 milijuna kuna, odnosno ukupno 500 milijuna kuna potpora. Za 82 projekta obnove poljoprivrednih potencijala uništenih u potresu utrošeno je 18 milijuna kuna te su mnogi zahtjevi u obradi. Za više od trideset tisuću korisnika u Hrvatskoj isplaćeno je 900 milijuna kuna putem COVID mjera pomoći.
srijeda, 13.04.2022.
"USKRS U DUBRAVI"
TRADICIJA
U kulturnom programu “ Uskrs u Dubravi”, 9. travnja sudjelovala je Češka Beseda Zgrebačke županije. Češka Beseda je u Dubravi osnovana 2009.godine, a ona je ogranak matične Češke Besede koja je osnovana u 19. stoljeću, u Zagrebu daleke 1874. godine . Predsjednik je Darko Dragija u sada već trećem predsjedničkom mandatu.
Zanimljivo je da je nakon Zagreba,slijedeća Beseda Čeha osnovana u Dubrovniku 1899. godine. A onda slijedi niz Saveza koji su nastali u okolici Daruvara, gdje je administrativno središte češke nacionalne manjine hrvatskih Čeha već mnogo godina.
Ovoj priredbi „ Uskrs u Dubravi“, potka je - jaje. Jaje povezano s Uskrsom katoličkih vjernika. Jaje je esencija života A poziv bio na izložbi predočiti pisanice, od jaja, umjetničkim bojama i bilo kojom tehnikom uređene što izazovnije i atraktivnije. Ali uz takve nacionalno kršćanske teme kultura je pitanje prestiža, svih koji do sebe drže. Neki zato pjevaju, neki plešu, dakako u narodnim nošnjama svoga kraja. Čehi kojih je u Hrvatskoj sada oko deset tisuća, kao i svaka nacionalna manjina, vole da s s njima priča o njihovu porijeklu, da ih se pita za rodne krajeve njihovih pradjedova, za matičnu domovinu Češku , najdraža im češka jela, stare običaje, prilikom vjenčanja,kršenja djeteta itd.
Tako je i sa članovima Češke Besede iz Dubrave i njene okolice i županije Zagrebačke. Kada su se osnovali matična Češka udruga imala je već 135 godina. No 19. I 21. stoljeće spajaju ljudi koji vole svoje nacionalno porijeklo.
U Dubravi u programu Uskrs u Dubravi članovi društva svirali su i pjevali svete uskrsne pjesme odjeveni u narodne nošnje. Bilo je to impresivno i zrelo za jedan ozbiljan cjelovećernji nastup.
Ovaj nastup je bio samo pokazatelj i podsjetnik-“ ovdje smo i možemo.”
Natupile su i mažoretkinje, starije gospođe iz Dubrave i okolice, gosti KUD-a iz Križevaca. I ponovo pogled ostaje na nekom stolu radi pisanaca, preciznosti izrade i ljepote jaja i njihova aranžmana.
Margareta Zouhar Zec
Članovi Češke Besede Zagrebačke županije svirali su i pjevali crkvene uskrsne pjesme na priredbi "Uskrs u Dubravi". Predsjednik Dragija svira flautu. fotke m.zouhar zec
Gospođe mažoretkinje iz Dubrave i okolice . Mažoretkinje su postale jer je to zahtijevao zdrastveni program BUDI UKLJUČENA - BUDI AKTIVNA
Ivanka Seleš- Đurđevac
KUD iz Križevaca oko stola s pisanicama jedne svoje bivše članice. Sada fotka za dugo sječanje!
Fotke:margareta zouhar zec
Napomena:Otvaranjem teksta na mobitelu, dodirom slike prstom, slika se može povećati.(mzz)
PETA IZLOŽBA PISANICA “ USKRS U DUBRAVI”
PRIZNANJA ZA TRI NAJBOLJE USKRSNE CJELINE
U Dubravi kod Vrbovca, onoj Dubravi koja ima župnu crkvu Sv. Margarete, koja svoju povjest počinje kada i Zagrebačka nadbiskupija 1094. godine, kada je biskup Duh od ugarskog kralja Ladislava dobio u svoj biskupski posjed upravo Dubravu. I u toj Dubravi koja je živa već 928 godina je 4. travnja održana 5. Izložba pisanica pod nazivom “Uskrs u Dubravi”. Nema u Dubravi baš mnogo događanja usprkos dugoj povjesti te župe i opčine sa nešto više od 20 sela, jer ili nema ideja ili nema pokretačkog duha u ljudima. Uskrs u Dubravi bio je program plesa, mažoretkinja, folklornih društava, pjesme zborova folklora, i
izložba dvadesetak štandova na kojima je tema bila pisanac Uskrsni, a povodom nadolazećeg Uskrsa 17. travnja.
Bilo je zadovoljstvo i odraslima i djeci koji su bili sudionici programa, pokazati što su uvježbali i što su naučili.
Udruga Sv. Margareta i Udruga žena Dubrava, Kud Sveti Martin, ali i pjevači Češke besede Zagrebačke županije, zbor mladih župe Svete Margarete, Dječije skupine Sovice i Točkice pokazali su publici što su uvježbali . Pravo su iznenađenje bile mažoretkinje, gospođe starije životne dobi. Nastale su te mažoretkinje iz programa “ Budi uključen – budi aktivan”. Na 5. Izložbu u Dubravu došli su i gosti iz Đurđevca, Kloštar Ivanića, Križevca. Organizator je bila općina Dubrava, ali je organizaciju fizički radio gospodin Dražen Milenković koji vodi I udrugu “Sveti Martin – Dubrava” . I tom bi gospodinu netko trebao uručiti priznanje i bar košaricu lijepih pisanica I uskrsnih darova, jer on okuplja I organizira sve ove sjajne pojedice i udruge, u kojima talenat ukrašavanja pisanica dolazi do izražaja. Osim toga Dražen Milenković vodi I radionice u kojima likovno nadareni pojedinci mogu usavršavati svoje talente. M. Zouhar Zec
Evo, kroz fotografije, kako je izgledao Uskrs u Dubravi kroz atraktivno uređene stolove s pisancima:
Kulturna udruga Sveti Martin - Dubrava
Ružica Kralj - Kloštar Podravski dobila je priznanje kao najbolja - za 1. mjesto.
Mlade osobe redom s lijeva: Romana, Sara, Kristijan, Mirta i Gordana su štićenici Obiteljskog Doma za psihički bolesne osobe Sanje Koren iz Dubrave, a za zajednički rad, koji je
iza njihovih leđa, primiliu su priznanje za 2. mjesto na ovoj uskršnjoj izložbi. Rad Pisanica nastao je prema ideji i ostalih članova Doma, a u okviru radne terapije.
Radovi na temu Pisanica Mirjane Marinić iz Zgališća
Radovi Danijele Posedal iz Zagreba
Udruga Sv. Margareta -Dubrava dobila je priznanje za 3. mjesto za kreacije na pisancima i uređenje stola.
Fotografije: Margareta Zouhar Zec
utorak, 12.04.2022.
PETI PAKET GOSPODARSKIH I POJEDINAČNIH SANKCIJA EU, RUSIJI
ZA OVAJ PAKET POVOD SU – OTKRIĆA MASOVNIH GROBNICA
Vijeće EU je 8. travnja odlučilo uvesti peti paket gospodarskih i pojedinačnih sankcija protiv Rusije nakon zločina i otkrivanja masovnih grobnica, koje su ruske oružane snage počinile u Buči i drugim mjestima pod ruskom okupacijom
Paket obuhvaća:
– zabranu kupnje, uvoza ili prijenosa ugljena i drugih krutih fosilnih goriva u EU ako su podrijetlom iz Rusije ili su izvezeni iz Rusije, koja vrijedi od kolovoza 2022. Vrijednost uvoza ugljena u EU trenutačno iznosi 8 milijardi eura godišnje;
– zabranu pristupa lukama EU-a za plovila registrirana pod ruskom zastavom. Odstupanja se odobravaju za poljoprivredne i prehrambene proizvode, humanitarnu pomoć i energiju;
– zabranu cestovnog prijevoza robe unutar EU-a za sve ruske i bjeloruske cestovne prijevoznike, uključujući i robu u provozu. Ipak, odstupanja se odobravaju za niz proizvoda, kao što su farmaceutski, medicinski, poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, uključujući pšenicu, te za cestovni prijevoz u humanitarne svrhe;
– daljnje zabrane izvoza, i to mlaznog goriva i druge robe poput kvantnih računala, naprednih poluvodiča, vrhunske elektronike, softvera, osjetljivih strojeva i prijevozne opreme, te nove zabrane uvoza proizvoda kao što su drvo, cement, gnojiva, morski prehrambeni proizvodi i alkohol. Dogovorene zabrane izvoza i uvoza iznose samo 10 milijardi eura odnosno 5,5 milijardi eura;
– niz ciljanih gospodarskih mjera namijenjenih jačanju postojećih mjera i uklanjanju nedostataka, kao što su opća zabrana sudjelovanja ruskih poduzeća u javnoj nabavi u državama članicama EU-a, isključenje svih oblika financijske potpore ruskim javnim tijelima te proširena zabrana depozita na lisnice kriptoimovine i prodaje novčanica i prenosivih vrijednosnih papira denominiranih u bilo kojoj od službenih valuta država članica EU-a Rusiji i Bjelarusu odnosno bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi, subjektu ili tijelu u Rusiji i Bjelarusu.
Nadalje, Vijeće je odlučilo sankcionirati poduzeća čiji su proizvodi ili tehnologija primijenjeni u invaziji, te ključne oligarhe i poslovne ljude, visokopozicionirane dužnosnike u Kremlju, propagatore dezinformacija i manipulacije informacijama u vezi s ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu, te članove obitelji već sankcioniranih pojedinaca, kako bi se spriječilo zaobilaženje sankcija EU-a.
Uvodi se potpuna zabrana transakcija za četiri glavne ruske banke koje predstavljaju 23 % tržišnog udjela u ruskom bankarskom sektoru. Nakon što su isključene iz sustava SWIFT, te će banke sada podlijegati zamrzavanju imovine i time u potpunosti biti odsječene od tržišta EU-a.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku je rekao da su ove sankcije donesene nakon zločina koje su ruske oružane snage počinile u Buči i drugim mjestima pod ruskom okupacijom. Cilj je sankcija zaustaviti nepromišljeno, neljudsko i agresivno ponašanje ruskih postrojbi te donositeljima odluka u Kremlju jasno dati do znanja da njihova nezakonita agresija ima visoku cijenu.
SANKCIJE PROTIV JOŠ 217 POJEDINACA I 18 SUBJEKATA
Istovremeno Vijeće EU je 8. travnja odlučilo uvesti mjere ograničavanja protiv još 217 pojedinaca i 18 subjekata, kao odgovor na aktualnu agresiju Rusije na Ukrajinu te druga djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.
Među 217 sada uvrštenih pojedinaca na popis nalaze se visokorangirani dužnosnici Kremlja, oligarsi Moše Kantor, Boris Rotenberg i Oleg Deripaska te drugi istaknuti poslovni ljudi povezani s ključnim gospodarskim sektorima kao što su energetika, financije, mediji, obrambena industrija i industrija oružja, kao i propagatori dezinformacija i manipulacije informacijama, koji sustavno šire lažni narativ Kremlja o stanju u Ukrajini.
Popis uključuje i članove obitelji već sankcioniranih pojedinaca zbog toga što ostvaruju koristi od vladajućeg režima ili kako bi se spriječilo zaobilaženje sankcija EU-a. Među uvrštenima su i kćeri ruskog predsjednika Vladimira Putina Marija Vladimirovna Voroncova i Katerina Vladimirovna Tihonova. Na popis su uvršteni i takozvani ministri i ministrice te članovi i članice „Narodnog vijeća” takozvanih „Donecke narodne republike” i „Luhanske narodne republike”.
Među 18 subjekata na koje se primjenjuju sankcije nalaze se četiri velike ruske banke: Bank Otkritie, Novikombank, Sovcombank i VTB, trgovačko društvo u vlasništvu Ruske Federacije koje posluje u prometnom sektoru te kompanije u vojno-obrambenoj industriji čiji su proizvodi ili tehnologija bili primijenjeni u invaziji.
EU-ove mjere ograničavanja sada se primjenjuju na ukupno 1091 pojedinca i 80 subjekata.
Uvrštenima se zamrzava imovina, a građanima EU-a i trgovačkim društvima iz EU-a zabranjuje se stavljati im na raspolaganje financijska sredstva. Na fizičke se osobe primjenjuje i zabrana putovanja, što im onemogućuje ulazak na državno područje zemalja EU-a ili prelazak preko njih.
Pravni akti, koji sadržavaju i imena pojedinaca i subjekata uvrštenih na popis, objavljeni su u Službenom listu EU-a.
• Službeni list Europske unije, L 110, 8. travnja 2022. (uključujući popis pojedinaca i subjekata na koje se primjenjuju sankcije, na linku
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022D0582&from=EN
ponedjeljak, 11.04.2022.
SLUŽBENICI RUSKOG VELEPOSLANSTVA –NJIH 24 - MORAJU NAPUSTITI HRVATSKU
RAT ZA GRAD KIJEV IMATI ĆE SVOJ NASTAVAK !
Ukrajinski obaviještajni podaci tvrde, prenose reporteri s terena, da su Rusi koncentrirani na napad na Mariupolj industrijski grad u Donjeckoj oblasti u istočnoj Ukrajini, koji je imao 440 000 stanovnika jer je taj grad bitan Vladimiru Putinu. Ruska vojska želi osvojiti Mariupolj.
Čečenski vođa Ramzan Kadirov je preko svog Telegram kanala poručio 11. travnja kako će nakon zauzimanja Mariupolja i pobjede ruske vojske i pro ruskih separatista u Dombasu, čije zauzimanje ruska vojska priprema, slijediti ponovo napad na Kijev i druge ukrajinske gradove, jer nisu odustali od te namjere i prvotnog plana. Ukrajinski gradonačelnik Kličko je u intervjuu za BBC rekao da trenutačno povlačenje ruske vojske iz okolice Kijeva, i sa sjevera ne znači da je Putin odustao od namjere da pokori Kijev i svrgne ukrjinskog predsjednika.
Zapovijedanje ruskim snagama u Ukrajini preuzeti će general Dvornikov te tako, vjeruju Rusi, poboljšati lošu kordinaciju ruskih snaga na terenu.
No stanovnici nekih područja , s kojih su se ruske snage povukle trenutno, vračaju se, čiste ruševine i popravljaju i betoniraju. Slike su to koje uočevaju novinari reporteri na terenu i odašilju u svijet. No rat traje, mir nije potpisan i nikakvu obnovu ne bi trebalo započinjat, niti ukrajincima odobravati povratak u gradove i sela iz kojih su se evakuirali.
UKRAJINA SE NEĆE ODREĆI SVOJE TERITORIJE
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je 11. travnja za CBS News, prenosi Tanjug.“Nakon svega, nismo spremni da se odreknemo teritorije. Smatram da smo dali mnogo života. Treba da ostanemo čvrsti dokle god možemo. Pitanje teritorija će se definitivno postaviti tokom mirovnih pregovora. Razumijemo rusku snagu. Razumijemo da je jedan od njihovih zahtjeva o kojima su uvijek pričali je priznavanje Krima kao ruske teritorije. Ja to definitivno neću priznati. Oni bi stvarno željeli da nam uzmu južne dijelove zemlje. Ali kažem da nismo spremni da se odreknemo naše teritorije. Da smo bili spremni, ne bi bilo rata”
24 SLUŽBENIKA RUSKE AMBASADE MORAJU OTIĆI IZ HRVATSKE
Hrvatska je ruskom ambasadoru u Hrvatskoj u ponedjeljak uručila notu kojom obavještava Rusiju o smanjenju broja diplomatskog i administrativno-tehničkog osoblja ruske ambasade u Zagrebu.
Zatraženo je da 18 diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja, Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj napusti Republiku Hrvatsku. Hrvatska se time pridružila nizu evropskih država – Poljskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španiji i drugima koji protjeruju ruske diplomate. Susjedna Slovenija protjeruje 33 diplomata, navodi Hina.
ZELENSKI SE OBRATIO PARLAMENTU JUŽNE KOREJE
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski 11. travnja je rekao
u obraćanju zastupnicima parlamenta Južne Koreje kako je u Mariupolju ubijeno više desetaka hiljada ljudi te je od Seula zatražio bilo kakvu vojnu pomoć, prenosi agencija Hina pozivajući se na Reuters.
„Mariupolj je uništen, imamo više desetaka hiljada mrtvih, ali usprkos tome Rusi ne zaustavljaju svoju ofanzivu.Po njegovim riječima, Rusija za narednu ofanzivu gomila desetke hiljada vojnika. Također je upozorio da Rusija prijeti
Evropi, a ne samo Ukrajini te da se neće zaustaviti ukoliko ne bude zaustavljena.
Reuters je mogao potvrditi veliko razaranje Mariupolja, ali ne može potvrditi točnost procjene Zelenskog o broju poginulih u gradu.
nedjelja, 10.04.2022.
BRITANSKI PREMIJER NENADANO POSJETIO ZELENSKOG
ZELENSKI PRIMIO UPITNIK ZA ČLANSTVO U EU
Nakon što je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije zajedno s Josepom Borrellom visokim predstavnik EU za vanjske poslove 7. travnja posjetila Ukrajinu, i Buče, mjesto u kome su otkrivene masovne grobnice građana Ukrajine, što je počinila agresorska vojska Rusije, posjetila je i predsjednika Ukrajine Vlodimira Zelenskog . Predala je ukrajinskom predsjedniku upitnik koji će predstavljati početnu točku za članstvo u EU. „To neće, kao obično biti pitanje godina da se formira ovo mišljenje, nego mislim da će biti pitanje tjedana", rekla je.
Borrell i von der Leyen u Buči!
Na željezničku postaju u Kramatorsku, na kojoj je bilo oko četiri tisuće civila koji su namjeravali otputovati kako bi se sklonili od ruskih napada 8. travnja ruske snage su isplaile raketu s kazetnim punjenjem , pri čemu je na mjestu preminulo osamdesetrak osoba, a ranjeno ih je dvjestotinjak. Nakon otkriča masove grobnice u Buči u blizini crkve, otkrića i svjedočenja prisutnih da ruski vojnici siluju djevojčice, starice i djecu, informacije potvrđuju da masovnih grobnica ima još, a jedna je i u Borodjanki kod Kijeva. Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala je suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava.
Sasvim je neozbiljno da iz Rusije dolaze informacije da ruska vojska ne ubija civile, nisu oni navodno učinili da mrtvi civili leže na ulici, da ne siluju, da ne stvaraju masovne grobnice. Oni to mogu govoriti svojim građanima s ruske TV, jer su im prethodno ukinuli sve druge mogućnosti primanja informacija, ukidanjem medija.
Ta blokada informiranja neće trajati odviše dugo već samo do vremena kada kritična masa građana Rusije dozna što sve radi ruska vojska, čiji su mladići u dobi od 18-21. godine u broju od 130 tisuća pozvani na regrutaciju – Putinu će biti otvorena vrata za EXIT iz kremaljskih zidina. Iako se on oslanja na povijest i misli da se to ne može dogoditi. Poznato je da je ruski režim premrežen doušnicima, da tamo nije poželjno ni prosvjedovati - jer prosvjednike zatvaraju u zatvor, no – jednoga dana ipak mora doći kraj i režimu ugnjetavanja i lažima na kojima stoji oreol čovjeka koji više nezna biti predsjednik.
Britanski premijer Boris Johnson stigao je 9. travnja u nenajavljenu posjetu Kijevu i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.Ponudio Ukrajini oklopna vozila i protubrodske rakete.
U sklopu međunarodne akcije prikupljanja sredstava za podršku Ukrajini prikupljena je 10,1 milijarda eura, objavila je u Varšavi predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Kampanju pod nazivom “Stand Up for Ukraine” pokrenula je međunarodna organizacija Global Citizen uz podršku Evropske unije i kanadskog premijera Justina Trudeaua.
Jens Stoltenberg glavni tajnik NATO saveza rekao je za britanski Telegraph da NATO radi na planovima za stalnu vojnu prisutnost na svojim istočnim granicama, a u kontekstu eventualne ruske agresije.
petak, 08.04.2022.
BILTEN ZA VEĆU SVIJEST O MEĐUNACIONALNIM ODNOSIMA
JESU LI GRAFITI KOMUNALNO ILI POLITIČKO PITANJE?
„ Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2021 „ naslov je publikacije, točnije Biltena kojeg je u Zagrebu u dvorani Hrvatskog novinarskog društva 7. travnja predstavilo nekoliko atraktivnih osoba, kažem atraktivnih, jer su takvi svatko na svom području rada, a u ime Srpskog narodnog vijeća (SNV) koje je izdavač. Publikacija je dvojezična- na hrvatskom i engleskom jeziku u obimu od 171 stranice. Posebnost publikacije su njene fotografije koje zorno opisuju hrvatsku kulturu odnosa prema građanima srpske nacionalnosti – izrijekom prema Srbima- a što je napisano u formi grafita. Dr. Milorad Pupovac rekao je na press konferenciji da su grafiti snimljeni u Zagrebu i Velikoj Gorici. A grafiti su napisani na kontejnerima za smeće, na dječjim igralištima, saobraćajnim znakovima, na asfaltu, na kućama i stambenim objektima, kao i na svakoj drugoj površini koja je
asocijativna za pisce grafita protiv Srba.
Autori publikacije Biltena su Tihomir Ponoš i Nikola Vukobratović, obojica novinari povjesničari, predgovor je u publikaciji napisala dipl. iur. Lora Vidović bivša pučka pravobraniteljica, a za izdavača je označen Milorad Pupovac saborski zastupnik i čelnik SNV.
Press konferencija: s lijeva moderator: Eugen Jakovčić, dr. Pupovac, Lora Vidović, te autori Biltena za 2021. povjesničari i novinari Vukobratović i Ponoš. Fotka mzz
U svom predgovoru u Biltenu gospođa bivša pučka pravobraniteljica Vidović piše „ Zato je izuzetna vrijednost ovoga pregleda upravo u njegovoj moći da podigne svijest o problemima s kojima se susreću ljudi diljem Hrvatske, samo zato što su Srbi ili čak samo zato što se predstavlja da jesu, oni ili netko od njihovih članova obitelji. Isto tako ovaj Bilten može svima koji trebaju dovesti do pozitivnih promjena, a to su svakako nadležna ministarstva – UNUTARNJIH POSLOVA, PRAVOSUĐA ILI OBRAZOVANJA, KAO I DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO I SUCI, ali i političarima na svim razinama – poslužiti kao semafor s jasnim svjetlima upozorenja na devijacije koje u demokratskom društvu ne bi trebale imati status prihvatljivog obrasca ponašanja“. Gospođa Vidović je izrijekom rekla da Bilten bilda međunacionalne odnose u hrvatskom društvu"
Dr.Pupovac je rekao da od 2013 . godine pa do 2018., iako je bilo i različitih iskustava s predsjednicima RH nije bilo tako intenzivnih poruka i političara i saborskih zastupnika, ali da se to što se događa krije u činjenici da se politička scena pomaknula u desno, na nacionalistički tip djelovanja. „ Drugi razlog je suradnja vodeće političke stranke HDZ i SDSS, kao i činjenica da su neke udruge i referendumske inicijative, koje su svoje kampanje gradile na antisrpskoj retorici, postale dio mainstrema istakao je dr. Pupovac . Predsjednik SNV rekao je da ono što nije dobro za građane kada se radi o srpskoj nacionalnosti je to što se stječe dojam da se javnost navikla na način da se u čestim prilikama, kao i na nogometnim utakmicama govore i uzvikuju parole protiv Srba koje javno pozivaju na ubojstvo i nasilje. Protiv takvih koji to čine ne postupa se, kao da je takav govor nešto normalno. Rekao je također i naveo primjer gdje se na nogometnoj utakmici skandiralo ubij, ubij Srbina, ali da ni nogometna utakmica nije prekinuta, niti je prekinut prijenos nogometne utakmice, policija nije postupala ni na koji način, a reporter je konstatirao da je utakmica prošla u izvrsnoj atmosferi.
Oblici nasilja i njihove vrste, s brojem 506 u 2021. godini. ( Otvaranjem teksta na mobitelu, te dodirom prsta, fotka se povećava.)
Dr. Milorad Pupovac postavio je retoričko pitanje pred auditorijem novinara „ Jesu li grafiti komunalno ili političko pitanje“? Prema podacima iz publikacije Bilten, 2021. je godine bilo ukupno 506 zabilježenog nasilja raznih oblika izraženih prema osobama srpske nacionaalnosti.
M. Zouhar Zec
Bilten SNV je na linku:
https://snv.hr/wp-content/uploads/2022/04/SNV_bulletin_22_ONLINE.pdf
četvrtak, 07.04.2022.
PREMIJER OBIŠAO GRADILIŠTA U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI
ZADOVOLJAN S DOSAD UČINJENIM
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković posjetio je 6. travnja Sisačko-moslavačku županiju.
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade Boris Milošević, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek.
Posjet je započeo sastankom s Ivanom Celjakom županom Sisačko-moslavačkim i najbližim suradnicima . Predstavljeni su projekti Sisačko-moslavačke županije i Vlade vezani uz otklanjanje posljedica potresa i revitalizaciju.
Premijer je obišao novi most preko rijeke Odre na ulasku u Sisak kao i radove na Autocesti A11, Dionica Lekenik – Sisak.
Fotka snimljena tijekom prijenosa izjave za novinare, što je prenosila televizija N1. (mzz)
U izjavi za novinare premijer RH Andrej Plenković rekao je slijedeće: "Cilj ovog današnjeg posjeta Sisačko- moslavačkoj županiji bio je, prije svega, da napravimo jedan rezime brojnih aktivnosti koje provode država i županija, u dva temeljna pravca – obnova nakon potresa i revitalizacija cijelog područja Sisačko-moslavačke županije, posebno Banovine. Na samom ulazu u Sisak preko rijeke Odre je novi most koji grade Hrvatske ceste, projekt vrijedan 65 milijuna kuna, koji će bitno unaprijediti prometnu infrastrukturu samoga prilaza gradu Sisku, s obzirom da su mostovi koji tamo postoje stari, a oštećeni su bili u potresu. Što se tiče tog projekta, on bi prema riječima predsjednika uprave Hrvatskih cesta, trebao biti završen do idućega ljeta, kao i pripadajuće aktivnosti s kojima će se doći do budućega čvora Sisak, dakle točke na kojoj će završiti ova auto – cesta. Mi smo sada na dionici između Lekenika i Siska gdje su Hrvatske auto ceste. Voditelj ovoga projekta, uz izvođača Geotehniku, grade 11 kilometara punog profila auto ceste. To je kapitalan projekt naše Vlade, odmah nakon potresa, buduća žila kucavica i prometa i kretanja ljudi i gospodarskog razvitka u Sisačko moslavačkoj županiji, osobito gradu Sisku, Petrinji i Glini, s obzirom da će se napraviti čvor koji će odvojiti jedan dio prometa direktno s auto ceste prema Petrinji, kasnije prema Glini, što će dati jedan novi život.
Ta poruka je izrazito važna kao i obećanje izvođača ovdje, to smo čuli, da će radovi biti gotovi prema planu, točno za dvije godine od danas, čime će Sisačko moslavačka županija i grad Sisak, uz novu regionalnu kartu potpora, gdje su sve investicije koje će ići u ovaj dio Hrvatske u bitno povoljnijem tretmanu nego što je to u drugim dijelovima Hrvatske. Dakle osim što smo popravili jednu neprimjerenu kartu potpora koja je bila prije, sada će ova županija ići 10 do 15 posto više nego ostale županije. Značiti će to da će se investitorima u budućnosti biti isplativo ulagati u Sisačko – moslavačku županiju.
Osvrnuli smo se na sve aktivnosti koje se provode u vezi obnove od potresa, na ulaganje od potresa u obrazovnu i zdravstvenu infrastrukturu, kao i obnovu kuća, obiteljskih kuća , više stambenih kuća, elektroenergetsku i cestovnu infrastrukturu. Zaista je veliki posao već do sada obavljen, osobito u zdravstvenoj i obrazovnoj infrastrukturi. Ono što slijedi je daljnje ubrzavanje izgradnje obiteljskih kuća, stanova, više stambenih zgrada, a u tijeku su brojni natječaji. Vjerujem da će i ovaj današnji posjet kao i puni angažman ministarstava i državnih ureda pridonijeti da taj proces ubrzamo i da u konačnici iskoristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju. A ona nisu dovoljna da bi se isfinancirao cijeli proces obnove na Banovini nakon zaista velikog potresa koji je pogodio ovo područje 2020. godine
Zadovoljan sam i zahvaljujem svim ministrima i ministricama, županu i njegovim suradnicima na svemu učinjenom u vremenu koje je iza nas“ rekao je premijer Planković u izjavi novinarima.
srijeda, 06.04.2022.
POMOĆNICI U NASTAVI BEZ STATUSA I UJEDNAČENIH RADNIH PRAVA !
ZAŠTO MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA ŠUTI?
Hrvatska udruga pomoćnika u nastavi zatražila je podršku predsjednika RH Zorana Milanovića za rješavanje statusa pomoćnika u nastavi te je nekoliko predstavnica te Udruge 5. travnja razgovaralo s predsjednikom Milanovićem u njegovu uredu.
Naime Hrvatska udruga pomoćnika u nastavi bavi se poboljšanjem njihova statusa, kojih je danas u Hrvatskoj više od 4500, te zaštitom njihovih radničkih prava.
Pomoćnici u nastavi, uz učitelje i stručne službe, već više od desetljeća čine neizostavni dio školskoga sustava kao neposredna podrška učenicima s teškoćama u razvoju i učenju, ali njihova prava i status nisu regulirani, upozorile su na sastanku predsjednica Udruge Iva Tadić, članica Predsjedništva Ivana Andrić Penava i predstavnica Nadzornog odbora Bojana Marjanović. Predstavnice Udruge kazale su kako pomoćnici u nastavi nisu dio sustava te da su njihov status i radna prava na razini države i dalje neujednačeni, što stalno otvara mogućnost za njihovo kršenje.
Predsjednik Milanović s predstavnicama Hrvatske udruge pomoćnika u nastavi
Kao primjer navedena je činjenica da nije jasno određeno čiji zaposlenici su pomoćnici u nastavi. Njihov nejasan status ogleda se i kroz način financiranja njihovog rada koje se do sada osiguravalo iz različitih izvora, od lokalne uprave do projekata iz fondova Europske unije. Iako su uputili pismo Ministarstvu znanosti i obrazovanja – u kojemu traže definiranje svog statusa kroz puno radno vrijeme, koeficijent stručnog suradnika, prijavu na neodređeno, plaćanje minulog rada, isplatu dnevnica i druga prava – odgovor nisu dobile i stoga su odlučile obratiti se predsjedniku Republike i zatražiti njegovu pomoć.
Predsjednik RH Milanović izrazio je razumijevanje za njihove probleme te potvrdio kako će imati njegovu podršku u nastojanju da riješe svoj status. Uz predsjednika Milanovića na sastanku s predstavnicama Hrvatske udruge pomoćnika u nastavi bila je i savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.
POSTAJE VIDLJIVA HRVATSKA ENERGETSKA POZICIJA
SLOVENIJA ŽELI PLIN S LNG OMIŠALJ
Kada je u siječnju 2021. otvoren LNG terminal na otoku Krku u gradiću Omišalj koji je spojen plinovodom Zlobin – Omišalj, kojim se ukapljeni prirodni plin otprema u hrvatski transportni plinski sustav, premijer RH Plenković je rekao da Hrvatska ima novu poziciju na energetskoj karti svijeta. Tada pitanje imati u zemlji plin ili ne imati nije uopće bilo naglašeno i sve se činilo ne odviše relevantno.
No početkom rata u Europi napadom Rusije na Ukrajinu 24. veljače 2022. i uvođenjem sankcija Rusiji, što je odluka svih političkih aktera EU, pitanje plina kao energenta je postalo prvorazredno. I pokazalo se da je Hrvatska energetski neovisna od bilo čijeg plina, jer ima svoj vlastiti plin na svom teritoriju. To se najjasnije vidi u kontekstu Njemačke koja je veliki kupac ruskog plina i tog se izvora i energenta ne može trako lako odreći. Plin s Omišlja u većoj količini kupuje i Mađarska što ima dogovoreno za narednih nekoliko godina .
No ovih se dana pojavila i Slovenija koja je zainteresirana za zakup određenog kapaciteta LNG terminala na Krku. " Svjesni smo da diversifikacija nabave plina ne ide preko noći, ali vjerujemo da trećinu slovenskih potreba za plinom možemo riješiti na taj način, nadamo se već ove godine“, rekao je slovenski ministar infrastrukture Jernej Vrtovec koji je 4. travnja s ministrom gospodarstva i održivog razvoja RH dr. Tomislavom Čorićem posjetio LNG terminal u Omišlju
„Kapaciteti od 2,6 milijardi kubičnih metara plina zakupljeni su do 2027. godine. Međutim, Republika Hrvatska, odnosno LNG Hrvatska, u proteklim tjednima je uz pomoć operatera podigla kapacitet na 2,9 milijardi te u narednom razdoblju možemo očekivati natječaj za zakup tih dodatnih 300 milijuna. Terminal je građen, prije svega, kako bi Hrvatska, nama susjedne države, ali i druge države članice Europske unije dobile alternativni dobavni pravac. Stoga me veseli činjenica da je terminal već u prvoj godini potpunosti ispunio svoju ulogu“, istaknuo je ministar Ćorić.
Povod za posjet LNG terminalu je trenutna energetska situacija u kojoj je dovedeno pitanje sigurnosti opskrbe za brojne države Europske unije. Između dvaju ministarstava održan je i 16. sastanak Međudržavnog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško. Sastanak se održao u Rijeci, a Međudržavno povjerenstvo upoznalo se s radom elektrane te izvješćem o stanju sredstava prikupljenih u slovenskom i hrvatskom fondu za financiranje razgradnje i skladištenja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva u NE Krško. Sljedeća sjednica povjerenstva održat će se u prvoj polovici 2023. godine, a domaćin će biti Slovenija. mzz / Internet stranica ministarstva
ponedjeljak, 04.04.2022.
ROĐENDAN NATO SAVEZA
TAMNE NAOČALE DIREKTORA SVEMIRSKE KORPORACIJE
Na dan osnivanja NATO-a, 4.4. izvršni direktor Roscosmosa ruske državne svemirske korporacije Dmitrij Rogozin rekao je da je NATO savez glavna prijetnja svijetu i pozvao članice NATO-a da upamte da ih Rusija promatra iz svemira.
"Želio bih da se moji stari znanci s posla u Briselu, posebno generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, dive svom sjedištu na rođendan NATO-a koristeći pritom satelitsku sliku sa svemirske letjelice Roscosmos.“ Dečki, gledamo vas. Imajte to na umu", napisao je Rogozin na svom Telegram kanalu“ na 73. rođendan NATO saveza.
Priložio je satelitsku snimku sjedišta NATO-a u Briselu koju je snimio ruski satelit Resurs-P, prenosi klix.ba .
Na dan 4.4 1949. predstavnici dvanaest zemalja - Belgije, Velike Britanije, Danske, Islanda, Italije, Kanade, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Portugala, SAD-a i Francuske - potpisali Sjevernoatlantski ugovor i tako oformili NATO savez koji ima danas 30 država članica.
Direktor Roscosmosa ruske državne svemirske korporacije obraća se NATO- savezu u maniri osobe koja pripada državi koja je respektabilnu sila. No Rusija ni u kom pogledu nije više nikakva svjetska sila! To se jako dobro vidi izvan granica Rusije.
nedjelja, 03.04.2022.
SUBVENCIONIRANI KREDITI ZA MLAĐE OD 45 GODINA
INDEKS RAZVIJENOSTI MJESTA, DIKTIRA VISINU SUBVENCIJE
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama dosad je zaprimila 2.379 zahtjeva za subvencionirane stambene kredite od kojih je obrađeno već 800, informacija je od 1. travnja iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Podnošenje zahtjeva započelo je 21. ožujka 2022. godine, a zahtjevi će se zaprimati do utroška sredstava koja ove godine iznose 50 milijuna kuna.
Svrha i cilj programa subvencioniranja stambenih kredita je poticati demografsku obnovu društva i urbanu regeneraciju naselja te omogućiti rješavanje stambenog pitanja mladima po povoljnijim kreditnim uvjetima. Ovim programom ujedno se potiče mlade da kupuju ili grade nekretnine u manjim sredinama jer za njih dobivaju veće subvencije.
Prema dosad obrađenim zahtjevima, prosječni iznos subvencioniranog stambenog kredita iznosi 78.000,00 EUR, a prosječan rok otplate korisnika koji traže kredite je 22 godine. Prosječna životna dob korisnika subvencioniranog kredita je 33 godine.
Efektivna kamatna stopa (EKS) iznosi prosječno 2,08 %, anominalna kamatna stopa (NKS) 1,98 % godišnje. Iznos prosječnog mjesečnog anuiteta koji korisnici otplaćuju je oko 393 EUR odnosno 2.892 kuna, a od toga mjesečna subvencija iznosi oko 131 EUR odnosno 990 kuna.
ZA MLAĐE OD 45 GODINA
Na poziv se mogu prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.
Zahtjev za subvencioniranje kredita se, zajedno sa zahtjevom za stambeni kredit, podnosi odabranoj kreditnoj instituciji koja zatim taj zahtjev prosljeđuje APN-u. U ovom krugu zahtjeve je moguće predati u jednu od 14 banaka. Efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću se od 1,99 do 3,50 posto i za kune i za eure.
Dodajmo i kako je od početka realizacije ove mjere stambenog zbrinjavanja odobreno ili u realizaciji više od 22 tisuće subvencioniranih stambenih kredita. U obiteljima koje koriste subvencije dosad je rođeno oko 5.300 djece, čime se ujedno ostvarilo pravo tim korisnicima kredita za dodatnim subvencioniranjem od dvije godine po djetetu.
Ukupna visina proračunskih bespovratnih sredstava za sve odobrene zahtjeve iznosi 1,59 milijardi kuna a dosad je za odobrene subvencioirane stambene kredite utrošeno 710,5 milijuna kuna.
Sve informacije o načinu prijave te potrebnim dokumentima mogu se pročitati na internetskim stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.
U MAĐARSKOJ I SRBIJI DANAS PARLAMENTARNI IZBORI
ORBAN ŽELI ČETVRTI, A VUČIĆ DRUGI MANDAT
U Mađarskoj su danas 3. travnja parlamentarni izbori. Oko osam milijona stanovnika Mađarske ima pravo izaći na izbore . Viktor Orban premijer je Mađarske i na ovim izborima želi osvojiti četvrti mandat, a informacije govore da su mađari vrlo nezadovoljni načinom na koji upravlja zemljom. Kako bi njegovu stranku Fidesz porazili i prekinuli dominaciju Orbana, koji je navodno veoma sklon korupciji. Organizirao je mrežu korupcije kako bi ukrao fondove Europske unije, pišu mediji, a neobična je činjenica da njegov otac ima imanje vrijedno nekoliko milijardi, dok Orban na sebi nema nikakve imovine. Također Orban je pro ruski orijentiran, što građani osuđuju i ne žele da ih predstavlja takav političar
Mađarski premijer Orban na izborima 3.4. 2022.
Zato je stvoren neobičan savez opozicionih stranaka, uključujući krajnju desnicu, tradicionalnu ljevicu, zelene i liberale čiji je premijerski kandidat Peter Marke-Zoye.
Transparensy International 2022. Mađarsku je označio kao drugu najkorumpiraniju zemlju Evropske unije dok je prva - Bugarska.
Predsjednik Srbije Vučić na izbornom mjestu 3.4.2022.
Koincidencija Srbije i Mađarske je ta da se i u Srbiji 3. travnja 2022. održavaju izvanredni parlamentarni i redovni predsjednički izbori. Na izbore ima pravo izaći oko 6,5 milijuna birača. Aktualni predsjednik Aleksandar Vučić član Srpske narodne stranke kandidira se za drugi mandat, koji traje pet godina, a nakon toga, prema zakonu nema više pravo na kandidirati se za predsjednika.
Za predsjednika Srbije se kandidira ukupno osmero kandidata, a među kojima su tri žene. Najveću opozicionu koalicija Ujedinjeni za pobjedu Srbije predvodi nekadašnji načelnik Glavnog štaba Vojske Srbije (VS) Zdravko Ponoš.
mzz
petak, 01.04.2022.
RAJ ZA TUŽITELJE PROTIV NOVINARA I NOVINARSTVA
MEDIJSKA STRATEGIJA NE POSTOJI
“Anketa Hrvatskog novinarskog društva govori da u ovom trenutku postoji najmanje 951 tužba protiv novinara i medija u RH za koje oni koji su tužbe podnijeli traže ukupno iznos od 77,4 milijuna kuna, što je više od 10 milijuna eura. Tužbe su model napada na novinarstvo, model zastrašivanja novinara i uvođenja cenzura. I Europska federacija novinara ocijenila je Hrvatsku kao najproblematičniju zemlju u Europi kada su u pitanju SLAPP tužbe”- istakao je na konferenciji za novinare 29. ožujka predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko. Takozvana SLAPP tužba je postupak koje pokreću pojedinci koji se smatraju moćni, a s ciljem zastrašivanja novinara i na taj način suzbijanja kritičkih glasova u društvu o pitanjima koji su javni interes za građane.
„Zabrinjavajuće je da mnogi političari na nacionalnim razinama i u lokalnoj zajednici su tužitelji novinara, a imamo više slučajeva da su tužitelji i sami suci. Traže od novinara za navodne duševne boli enormno velike svote novca koje za mnoge medije, posebno neprofitne, kada izgube proces, znači gašenje tog medija. No lokalna scena unatoč toj vrsti zastrašivanja je poprilično žilava“- rekao je Zovko.
Prema riječima Hrvoja Zovka, predsjednika Hrvatskog novinarskog društva taj problem je maksimalno internacionaliziran i on vjeruje da hrvatski novinari ipak tu bitku neće izbubiti.
Zovko je podsjetio da je HND imao kampanju SAMO ODGOVORITE NA PITANJE zajedno sa Sindikatom novinara Hrvatske jer su bile situaciju da se verbalno vrijeđa novinare i novinarke, da političari umjesto da odgovore na postavljeno pitanje, vrijeđaju. A novinarke su najčešće bile predmet vrijeđanja. Zato je Zovko podsjetio „Samo odgovorite na pitanje“, na razini od premijera Plenkovića, predsjednika Milanovića, pa do svih drugih aktera na političkoj sceni.
Podsjetio je da unatoč silnim obećanjima resornog ministarstva Kulture i medija u posljednjih šest godina, MEDIJSKA STRATEGIJA NIJE NAPISANA I NE POSTOJI.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko
„ Strategije nema ni u naznakama. Ministarstvo kulture je prošle godine donijelo Zakon o elektroničkim medijima, a to dođe kao da gradite kuću od krova, a ne od temelja. A da biste donijeli Zakon morate detektirati probleme. A problem je i taj da je položaj novinara i novinarki težak, profesija se nije oporavila od krize od prije 10,12 godina, a došle su nove krize, potresi, COVID kriza i gotovo 50 posto kolega i kolegica je završilo na burzi“ – rekao je Hrvoje Zovko.
Izostavljeno je donešenje Medijske strategije kao ključnog dokumenta, na koju su se tada trebali nadograđivati svi drugi medijski zakoni. Ministarstvo kulture radi obrnutim putem. Da postoji medijska strategija ne bi se događalo, a što traje već posljednje četiri godine, da je Hrvatska raj za tužitelje protiv novinara i novinarstva. M. Zouhar Zec
| < | travanj, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Prosinac 2024 (34)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter