AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 22.04.2022.
ZA POTPORU POLJSKOM POLJOPRIVREDNOM SEKTORU 836 MILIJUNA EURA
ZA POLJOPRIVREDNIKE POGOĐENE POVEĆANJEM TROŠKOVA
Poljska je obavijestila Europsku komisiju o programu od 836 milijuna eura za potporu poljoprivrednom sektoru u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu. U okviru ove sheme, potpora će biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Mjera će biti otvorena za poljoprivrednike aktivne u Poljskoj koji su pogođeni povećanjem troškova gnojiva uzrokovanim trenutačnom geopolitičkom krizom i povezanim sankcijama.
Kako bi pokrili dio povećanja troškova gnojiva, prihvatljivi korisnici imat će pravo na pomoć do 107 € (500 PLN) po hektaru poljoprivrednog zemljišta i do 53,5 € (250 PLN) po hektaru travnjaka i pašnjaka . Pomoć će biti ograničena na iznos koji odgovara 50 hektara.
Komisija je utvrdila da je poljski program u skladu s uvjetima navedenim u Privremenom kriznom okviru. Konkretno, potpora (i) neće prelaziti 35.000 € po korisniku; i (ii) bit će odobrena najkasnije do 31. prosinca 2022.
Komisija je zaključila da je poljski program nužan, prikladan i razmjeran za otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu države članice, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima navedenim u Privremenom kriznom okviru.
Na temelju toga Komisija je odobrila mjeru potpore prema pravilima EU-a o državnim potporama.
Pozadina
Komisija je 23. ožujka 2022. usvojila Privremeni krizni okvir državne pomoći kako bi državama članicama omogućila korištenje fleksibilnosti predviđene pravilima o državnim potporama za potporu gospodarstvu u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
Privremeni krizni okvir predviđa sljedeće vrste pomoći koje mogu dodijeliti države članice:
Ograničeni iznosi pomoći, u bilo kojem obliku, do 35.000 eura za tvrtke pogođene krizom koje djeluju u sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture i do 400.000 eura po tvrtki pogođenoj krizom aktivnom u svim ostalim sektorima;
Potpora likvidnosti u obliku državnih jamstava i subvencioniranih zajmova; i
Pomoć za kompenzaciju visokih cijena energije. Potpora, koja se može dodijeliti u bilo kojem obliku, djelomično će kompenzirati tvrtke, posebice intenzivne korisnike energije, za dodatne troškove zbog iznimnog povećanja cijena plina i električne energije. Ukupna potpora po korisniku ne može prelaziti 30% prihvatljivih troškova, do najviše 2 milijuna eura u bilo kojem trenutku. Kada poduzeće pretrpi poslovne gubitke, daljnja pomoć može biti potrebna kako bi se osigurao nastavak gospodarske aktivnosti. Stoga su za energetski intenzivne korisnike intenziteti potpore veći i države članice mogu dodijeliti potpore koje prelaze ove gornje granice, do 25 milijuna eura, a za tvrtke koje djeluju u posebno pogođenim sektorima i podsektorima do 50 milijuna eura.
Sankcionirani subjekti pod ruskom kontrolom bit će isključeni iz opsega ovih mjera.
Privremeni krizni okvir bit će na snazi do 31. prosinca 2022. S ciljem osiguranja pravne sigurnosti, Komisija će prije tog datuma procijeniti treba li ga produžiti. Štoviše, tijekom razdoblja primjene, Komisija će sadržaj i opseg Okvira držati pod nadzorom u svjetlu razvoja tržišta energije, drugih tržišta inputa i opće ekonomske situacije.
Kohezijska politika EU: Više od 332 milijuna eura za poboljšanje prijevoza putnika vlakom u Latviji i Litvi i zaštitu od poplava u Karlovcu-Sisku u Hrvatskoj
Europska komisija je 21. travnja odobrila ulaganja od 114 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za kupnju novih električnih vlakova u regiji Riga i Pieriga, u Latviji; više od 158 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za elektrifikaciju željezničke dionice između Kaišiadorysa i Klaipede, u Litvi, i više od 60 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za poboljšanje zaštite od poplava na području Karlovac-Sisak, u Hrvatskoj.
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira rekla je: “Sretna sam zbog odobrenja ove tri velike investicije za ekološki prihvatljiv javni prijevoz u Latviji i Litvi i siguran sustav protiv poplava u Hrvatskoj. Ova ulaganja kohezijske politike značajno će poboljšati kvalitetu života građana Latvije, Litve i Hrvatske.” Investicija u Latviji sastoji se od kupnje 23 električna putnička vlaka s više jedinica za latvijske željeznice. Novi električni vlakovi zamijenit će dio zastarjelog latvijskog voznog parka, povećat će se atraktivnost željeznice, a godišnji broj putovanja javnog prijevoza u zemlji ekološki prihvatljivim sredstvima trebao bi doseći najmanje 2,7 milijuna 2023. godine. Isto tako, elektrifikacija željezničke dionice u Litvi smanjit će onečišćenje okoliša doprinoseći prelasku s fosilnih goriva na obnovljivu energiju u željezničkom prometu. Dionica je sastavni dio linije od 423,9 km koja povezuje Klaipedu s granicom Litva i Bjelorusija. Litvanska elektrificirana pruga trenutno čini samo 8% njezine željezničke mreže, a u ovom trenutku dionica Klaipeda-Kaišiadorys koristi samo dizelsku vuču, čije emisije čine 3% svih stakleničkih plinova koje emitira litavski prometni sektor. Elektrifikacija željezničkih pruga ključna je odredba razvojnih smjernica TENT-T za povećanje učinkovitosti željezničkog sustava EU. Konačno, investicija u Hrvatskoj bit će usmjerena na izgradnju ili obnovu četiri brane :Šišljavić, Brodarci i dva na rovu Kupe-Korana uz izgradnju i ojačanje nasipa ukupne dužine 131,8 km. U Hrvatskoj, gdje je karlovačko-sisačko područje u razdoblju od 2014. do 2018. godine pogodilo 10 poplava, projekt će značajno smanjiti financijsku štetu uzrokovanu poplavama gospodarstvu, posjedima i infrastrukturi.
Državne potpore: Komisija je odobrila hrvatski program u iznosu od 54 milijuna eura u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost za potporu ulaganja u distribucijske centre za voće i povrće
Europska komisija odobrila je 21. travnja prema pravilima EU-a o državnim potporama, hrvatski program s ukupnim proračunom od 54 milijuna eura (407 milijuna kuna) za potporu ulaganja u logističke i distribucijske centre za voće i povrće. Shema će se financirati putem Instrumenta za oporavak i otpornost ('RRF'), nakon pozitivne ocjene Komisije o hrvatskom planu oporavka i otpornosti i usvajanja od strane Vijeća. Cilj sheme je podržati proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća da ulažu u izgradnju i opremanje logističkih i distribucijskih centara, čime će se poboljšati konkurentnost sektora. Poboljšanja logističke infrastrukture ojačat će lanac vrijednosti voća i povrća, a time i pridonijeti razvoju proizvoda veće dodane vrijednosti.
U okviru programa potpora će biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Shema će trajati do 30. lipnja 2026. Komisija je procijenila shemu prema pravilima EU-a o državnim potporama, a posebno prema Smjernicama za državne potpore u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima i članku 107. stavku 3. točki (c) Ugovor o funkcioniranju Europske unije, koji državama članicama omogućuje potporu razvoju određenih gospodarskih djelatnosti pod određenim uvjetima. Komisija je utvrdila da je program nužan i prikladan za podizanje produktivnosti sektora voća i povrća.
Nadalje, Komisija EU je utvrdila da je mjera razmjerna i da će svi negativni učinci na tržišno natjecanje i trgovinu u EU-u biti ograničeni s obzirom na veličinu projekata, iznose potpore i karakteristike sektora. Na temelju toga Komisija je odobrila shemu prema pravilima EU-a o državnim potporama. Komisija prioritetno ocjenjuje mjere koje uključuju državnu potporu sadržanu u nacionalnim planovima oporavka predstavljenim u kontekstu RRF-a i dala je smjernice i potporu državama članicama u pripremnim fazama nacionalnih planova, kako bi se olakšala brza implementacija RRF.
| < | travanj, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Prosinac 2024 (39)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter