AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

subota, 30.01.2016.

ZBOG ČETIRI ARGUMENTIRANA RAZLOGA - OPG "ŽIVOT" TRAŽI PONIŠTENJE NATJEČAJA

NA PRIJEVARI NEMA VRIJEDNOG I TRAJNOG STVARANJA


UDRUGA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA "ŽIVOT" koja ima oko 380 članova, koju vode u svojstvu predsjednika doc. dr. Vladimir Margeta, koji je izabran na izbornoj skupštini, te u svojstvu tajnika mr.Miroslav Kovač koji ima bogato i teorijsko i praktično znanje iz poljoprivrede, jer osim što je magistrirao on je i niz godina bio djelatnik Savjetodavne službe, obratili su se novo izabranom ministru poljoprivrede u Vladi RH dr. Davoru Romiću dopisom 29. siječnja. Dopis sam primila kao autorica bloga Agropolitika te dopis objavljujem.

Razlog objave je transparentnost i dostupnost informacije javnosti.

Srž dopisa odnosi je na prijedlog poništenja natječaja iz Programa ruralnog razvoja Mjere 4. u kome se ističe više, za poljoprivredu važnih argumenata, koji članovi Udruge zahtijevaju.

Treba li objašnjavati da je vrijeme da se u poljoprivredi počne raditi po pravilima koje nameću zakonodavni okviri? Ono što je U OKVIRU PRIJEVARE bilo činjeno do sada treba ispraviti, promijeniti, zamijeniti ili poništiti i započetiti raditi U OKVIRU ZAKONSKIH ODREDBI.
Svima mora postati jasno da se na prijevari se ne može ništa vrijedno i trajno stvoritri.

OBJAVLJUJEM PRIJEDLOG UDRUGE ŽIVOT POSLAN MINISTRU POLJOPRIVREDE dr. ROMIĆU.

petak, 29.01.2016.

RAZMATRA LI KOMISIJA MJERE ZA ZAŠTITU RADNIH MJESTA KONCERNA ALSTOM?

HOĆE LI 134 VISOKO OBRAZOVANA KARLOVAČKA INŽINJERA DOBITI OTKAZ?


Tonino Picula reagirao je nakon dopisa Sindikata metalaca Hrvatske koji je njegov ured primio ovoga tjedna.
Zbog 229 radnika tvrtke General Electric čije je hrvatsko sjedište u Karlovcu, a koji bi u naredne dvije godine mogli dobiti otkaz kao rezultat najavljene reorganizacije, zastupnik RH u Europskom parlamentu Tonino Picula obratio se Europskoj komisiji.
“Razmatra li Komisija mjere kojima bi se zaštitila radna mjesta zaposlenika tvrtke Alstom ukoliko dođe do najavljenih masovnih otpuštanja, a nastavno na odobrenje prodaje tvrtke?”, napisao je zastupnik Picula u svom pitanju Komisiji.

Naime, nakon odobrenja Europske komisije od 8. rujna 2015. energetski dio koncerna ALSTOM, a time i Alstom Hrvatska 2.11.2015. prodan je američkom General Electricu uz uvjet da će se veći dio Alstom-ovog portfolia plinskih turbina prodati talijanskoj kompaniji Ansaldo, s ciljem zadržavanja konkurentnosti u Europi. No, trenutna situacija je takva da će u toj svjetskoj tvrtki koja se bavi energetikom, veći dio najavljenih otkaza čak 134 , dobiti visoko obrazovani kadar iz odjela Inženjeringa, Istraživanja i Razvoja.
“Karlovački inženjeri oštećeni su ovom odlukom Komisije obzirom da nisu bili uključeni u planove restrukturiranja i prodaje talijanskom Ansaldu kao ravnopravni subjekt. Naime, dio švicarskih inženjerskih resursa iz razvoja plinskih turbina prešao je u Ansaldo i nastavio raditi na istoj lokaciji, dok hrvatskim inženjerima takva mogućnost nije ponuđena unatoč brojnim priznanjima s međunarodnih inovatorskih izložbi kao i osvojenoj “Zlatnoj kuni” Hrvatske gospodarske komore”, istaknuo je zastupnik Picula u svom pitanju Komisiji.
“Oko 200 naših inženjera daje podršku Alstom razvojnim centrima u Švicarskoj, Njemačkoj te drugim lokacijama zahvaljujući marljivom radu, kompentencijama, kvaliteti pruženih usluga, inovativnosti i ono što je vrlo važno: konkurentnoj cijeni rada. Dok cijena švicarskog inženjera iznosi 78 eura po satu, cijena karlovačkog inženjera manja je za gotovo tri puta odnosno iznosi: 29 eura po satu. Također, tvrtka Alstom je najveći poslodavac u Karlovačkoj županiji, a većina radnika dolazi s lokalnog sveučilišta”, zaključio je zastupnik Picula.

Za 29. siječnja najavljeno je da će se u Bruxellesu održati sjednica Europskog radničkog vijeća (EWC) na razini cijelog Alstoma jer je najavljeno otpuštanje čak 6.500 radnika u cijeloj Alstom grupaciji.Bruxelles, 28 siječnja 2016.




Tonino Picula hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu.

četvrtak, 28.01.2016.

USVOJENI PICULINI AMANDMANI NA IZVJEŠĆA O SRBIJI I KOSOVU

POZVAO PET DRŽAVA ČLANICA EU DA PRIZNAJU KOSOVO

Prema informacijama Andree Orlić, asistentice za medije u uredu hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule svi amandmani zastupnika Picule na Izvješća o napretku Srbije i Kosova našli su se među usuglašenim amandmanima.

U amadmanima na izvješće o napretku Srbije, Picula je pozdravio otvaranje pregovora za poglavlja 32. koje se odnosi na financijsku kontrolu i 35. o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, te pozvao Srbiju “da riješi otvorene sporove, posebice u pojedinim pitanjima razgraničenja, sukcesije, povratka kulturnih dobara i objavljivanje jugoslavenskih arhiva te da bi se bilateralni sporovi trebali rješavati u ranim fazama procesa pristupanja Europskoj uniji, a u skladu s međunarodnim pravom”. U amandmanima je pozvao i zastupnike koji su uključeni u rad Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Europske unije i Srbije na konstruktivniju suradnju. Ujedno se ponavlja poziv Srbiji da preispita svoje zakonodavstvo o nadležnosti u postupku za ratne zločine u duhu pomirbe i dobrosusjedskih odnosa, u suradnji s Komisijom i sa susjedima.Picula u amandmanima također izražava ozbiljnu zabrinutost zbog prekida prijenosa programa na manjinskim jezicima zbog najavljene privatizacije medija.

Kao predsjednik izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom, Picula je zatražio i da Srbija aktivno doprinosi napretku BiH prema europskim integracijama, zbog posebnih odnosa koje ima s entitetom Republike Srpske.
Nakon što je Europski parlament 21. siječnja ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU-a i Kosova kao prvi važan korak u u integraciji Kosova u Europsku uniju, zastupnik Picula je poručio: “Nadam se da će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao prvi ugovor Kosova i Europske unije, biti poticaj tolikim institucionalnim i zakonodavnim reformama koje Kosovo treba usvojiti zbog učvršćivanja odnosa sa susjednim zemljama kao i doprinosa stabilnosti u regiji”. Zastupnik Picula je to istaknuo i u svojim amandmanima u kojima je “pozvao na istragu vezanu uz eventualna prekoračenja ovlasti tijekom uhićenja predstavnika oporbe”. Također je pozvao nacionalne i lokalne vlasti da ulože dodatne napore u implementaciju usvojenih zakona kako bi pridonijeli daljnjem razvoju multi-etničkog društva, posebice vezano za obrazovanje i zapošljavanje manjina. Potiče se i preostalih pet država članica i to Španjolsku, Grčku, Rumunjsku, Slovačku i Cipar da priznaju Kosovo jer bi se time dodatno pridonijelo normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, ali i povećao kredibilitet Europske unije u vanjskoj politici. Inzistira se i na potpunoj transparentnosti i odgovornosti misije EULEX-a za vrijeme trajanja mandata. Narednog tjedna u srijedu 3.2. Europski parlament raspravljat će o tome na plenarnoj sjednici u Strasbourgu gdje se očekuje potvrda izglasanih izvješća.

BREGUNICA EUROPSKA LASTAVICA – HRVATSKA PTICA GODINE 2016.

MJESTA ZA STVARANJE GNIJEZDA BREGUNICE
MORAJU BITI OČUVANA


Prema priopćenju Bojana Stojanovića Svjetska fondacija za prirodu ( WWF) zajedno s nekoliko nevladinih udruga i to Prirodoslovnim društvom Drava, Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Baobab, ZEUS i Matis rafting klub, proglasili su pticu bregunicu za hrvatsku pticu 2016. godine.




Kroz ovu pticu udruge žele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž rijeke Drave te pozivaju na zaštitu i obnovu staništa za najmanjeg člana obitelji lastavica.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja se gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strmoj obali rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine korist posebno stoci.

Ptica bregunica je vijesnica žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. „Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Stručnjaci za ptice procjenjuju da je nacionalna populacija osamdesetih godinama prošloga stoljeća imala više od 30.000 parova, dok se današnja nacionalna populacija procjenjuje na 5.000 do 8.000 parova ptice bregunica. Na području prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav (Europska Amazona) je u 2015. zabilježeno je manje od 4.000 parova. Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka –uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obalnih utvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane. „Ako se negativni trend nastavi, bojimo se da ćemo u sljedećih nekoliko godina izgubiti tu pticu koja je nekad bila vrlo česta na Dravi“, rekao je Ivan Darko Grlica, hrvatski stručnjak za bregunice iz udruge Prirodoslovno društvo Drava, koji prati populaciju ove vrste ptice više od 10 godina.
No mogućnosti za očuvanje ove iznimne ptice postoje. Posljednja preostala mjesta za stvaranje gnijezda moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave. „Djelovati moramo sad kako bi spasili ovu vrstu. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa“, rekao je Dinko Pešić, voditelj projekata u udruzi Zeleni Osijek.



Bregunica (Riparia riparia)

Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF, Zeleni Osijek, Prirodoslovno društvo Drava, u suradnji s drugim partnerima, provodit će aktivnosti za zaštitu ove vrste ptice te raditi na podizanju svijesti o važnosti žive i zdrave rijeke Drave.

utorak, 26.01.2016.

IZ NOVINARA JURIĆA GOVORI MRŽNJA

KOGA UGROŽAVA PJEVANJE PRAVOSLAVNIH SVEĆENIKA?

Govor mržnje novinara Marka Jurića na televiziji Z1 koji je on u svojstvu urednika i voditelja emisije Markov trg prezentirao gledateljima u utorak 19. siječnja, u emisiji u kojoj su mu gosti bili dvjetnik Željko Olujić i novinarka Hine imao je za posljedicu oduzimanje koncesije televiziji Z1 na tri dana, od Vijeća za elektroničke medije.
Sankcioniranje televizije Z1 pogrešna je mjera, jer je autor Jurić koji je povrijedio javni prostor svojim govorom mržnje ostao nekažnjen. Novinar koji u ovom slučaju svoju poziciju na televoziji koristi za iskazivanje vlastitih stavova i mišljenja, jasno pokazuje da ne razumije profesiju u kojoj zarađuje svoju egzistenciju, da nezna čuvati svoj novinarski ugled i ugled svoga imena, te treba i sam snositi sankciju zbog načina na koji u hrvatsko društvo unosi razdor i kao i omalovažavanje etničke skupine srba. Novinar Jurić još uvijek kao da ne shvaća da je rat dvaju nacija srba i hrvata započet 1991., završio. Ono što se u vidu zločina događalo u ratu, a takvih događaja u Hrvatskoj ima mnogo, riješava se i mora se riješavati pravosudnim odlukama . To je svima poznato. No poznato je i to da se ni na kakve događaje iz ratne prošlosti, ni s početka i s kraja prošlog stoljeća, nemože više utjecati . Pitanje četnika postaje retorika radi retorike, nikako sa razlozima koji će naciju dovesti do nekih željenih riješenja.
Jurić o četnicima govori na temelju pisane predaje,argumenata, priča i razgovora, a s nevjerojatnom lakoćom obrušio se na svečenike srpske pravoslavne crkve u Zagrebu kazavši u odjavi svoje emisije Markov trg “Poruka zagrepčanima, svima onima koji se šeću Cvjetnim tegom, budite oprezni budući da je u blizini crkva, u kojoj stoluju, da parafraziram jednog srpskog ministra, četnički vikari. Pripazite kada se šećete Cvjetnim trgom, pogotovo majke s djecom da ne bi koji od tih četničkih vikara istrčao iz crkve I u svojoj maniri klanja izveo svoj krvavi pir na najljepšem zagrebačkom trgu koji bi možda trebalo obilježiti tablama “ pazi oštar četnik u blizini”.
Smije li tako govoriti u mikrofon i eter s televizije, 2016. godine novinar, mentalno zrela odrasla osoba? A sankciju dobije televizija, a ne onaj tko
mržnju govori!
No to još nije sve: u svojoj emisiji 19.1. Jurić je emitirao kratak film, vjerojatno YouTube, gdje nekoliko svečenika stoji u svojoj crnoj svečeničkoj odjeći, na malom prostoru, u pozadini je zeleno raslinje, te pjevaju, kako je rekao novinar Jurić, četničku pjesmu.
Međutim činjenica koju je Jurić zaboravio je da ljudi tako i svećenici, imaju pravo pjevati sve što im srce poželi, pa bile to i četničke pjesme .To je njihovo privatno pravo. Pjevanjem u svojoj sredini oni nikoga ne ugrožavaju. S njihovim odobrenjem došlo je i do snimanja njihova pjevanja, najvjerojatnije za privatnu upotrebu. No sigurno tada nisu mogli ni sanjati da će taj kratki snimak završiti na internetu. A onda i kod novinara Jurića u emisiji i pred hrvatskom javnošću. Usporedbe radi: zar je poznata pjevačica vodila ljubav pred kamerom koja je snimala s namjerom da svoj privatni čin stavi na internet? Sigurno nije ,ali je spletom okolnosti i njen kratki film završio na internetu.

Mržnja koju je novinar Jurić predočio u svojoj autorskoj emisiji , samo je efemerna doza u nizu svakodnevno novih događanja
kojima obiluje društveni život u Hrvatskoj. Možda javnost uskoro čuje i za protuobrat: pravoslavni svečenici protiv novinara Jurića!

Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 24.01.2016.

TKO JE POKRAO HDZ U IMOTSKOM?

VEĆ PRVOGA DANA NA DUŽNOSTI PODPREDSJEDNIKA VLADE RH
TOMISLAV KARAMARKO STAVIO SE U FUNKCIJU ISTRAŽITELJA ZA STRANKU!

Predsjednik HDZ-a, ali i nositelj dužnosti prvog podpredsjednika Republike Hrvatske Tomislav Karamarko održao je za posjeta 23.1. gradu Imotskom stranački govor u kome je rekao rečenicu koja je iznenadila javnost, a ona glasi “ U onoj izbornoj noći, postoje indicije da smo pokradeni za pet ili šest mandata. Ali ispitati ćemo to”. Tomislav Karamarko, nositelj visoke državničke funkcije i predsjednik HDZ-a više od dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora iskazao je brigu za izborni rezultat HDZ-a iako je HDZ na parlamentarnim izborima 8.11. 2015. dobio 59 mandata i bio izborni pobjednik . Začuđuje zašto sada Karamarko izlazi s takvom sumnjom i pod čijim utjecajem ?
Za pretpostaviti je da bi informacija o krađi pet ili šest mandata, što je realno veliki broj glasačkih listića, u javnost izašla mnogo prije da se uistinu radi o točnosti te indicije. Prijevara HDZ-a za pet ili šest mandata nikako ne bi mogla proči neopaženo, niti do sada ostati neotkrivena, jer bi zasigurno bila primjećena i prijavljena Državnom izbornom povjerenstvu

Kako to u manjim sredinama biva, a za pretpostaviti je da je tako bilo i u Imotskom, dolaskom glavnog predsjednika stranke, članovi stranke koji imaju priliku sa njim razgovarati iznose važne i manje važne događeje vezane za stranku , razgovara se o pretpostavkama, o ljudima, o važnim ljudima koji su stranku napustili ili stranci pristupili.
Koliko su ljudi koji su u Imotskom HDZ-u bili realni u razgovorima o proteklim parlamentarnim izborima može se zakljućiti po izjavi Tomislava Karamarka koji je u govoru rekao da postoje indicije u prijevari za mandate. Da je Karamarko pritom rekao, da to kaže prema saznanjima nekolicine ljudi iz Imotskog, njegova izjava imala bi izvor i smjer i zvućala bi mnogo blaže. Imala bi stranačku razinu.
Ali kada podpredsjednik Vlade RH u brizi za svoju stranku kaže da su pokradeni za pet ili šest mandata, to je sumnja koja pada na obraze građana Hrvatske bez obzira jesu li uopće u političkoj stranci ili nisu. Već prvoga dana službenog obnašanja dužnsti prvog podpredsjenika Vlade RH Tomislav Karamar stavio se u poziciju osobe kojem je politička stranka i njeni mandati iznad svega.
Da li je to politički realno?

DVIJE FUNKCIJE TOMISLAVA KARAMARKA

Kako razdvojiti u osobi Tomislava Karmarka dvije fukcije: predsjednika HDZ-a, i prvog podpredsjednika Vlade RH? Koliko jedna osoba može obnašati fukcija koje su personalne? Nije li funkcija predsjednika HDZ- a i podpredsjednika Vlade u sukobu interesa? Nameće li obnašanje funkcije podpredsjednika Vlade RH potrebu za zamrzavanjem fukcije mandata u političkoj stranci? Sve su to pitanja koja se nameću sama od sebe nakon izjava o krađi mandata u Imotskom.
Sukob interesa dvaju fukcija najviše dolazi do izražaja tijekom davanja izjava za javnost novinarima, čemu je predsjednik HDZa Karamarko izložen svakodnevno, jer novinari po izvaje o mišljnju dolaze bez obzira na značaj informacije za javnost. To više nije potreba, to je trivijalnost koja od političara čini diskutanta preko izjave, a putem etera s drugim političarem.
Vođenje politike na nivou političke stranke, kao i na nivou Republike Hrvatske treba imati svoju etiku. Ako nema tog kriterija najviše su obezvrijeđeni građani koji političare i biraju.
Margareta Zouhar Zec

U OŽUJKU 15. MEDITERANSKI SAJAM U DUBROVNIKU

PROŠIREN ASORTIMAN PRODAJNE IZLOŽBE

13. Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva održati će se od 17.-20. ožujka 2016.g., u vanjskim i unutarnjim sadržajima hotela Tirena - Babin kuk Dubrovnik.

Orijentacija ovogodišnjeg sajma usmjerena je na proširenje sa novim proizvodima, (hybridna, električna vozila, eko namještaj i odjevni predmeti od prirodnih materijala), održavanje manifestacije dani meda Dubrovačko-neretvanske županije, podizanje kvalitete nastupa izlagača kao i podizanje kvalitete ekoloških i tradicionalno uzgojenih proizvoda.
Nastavit će se s promocijom domaćih kvalitetnih proizvoda, te će se održati niz edukativnih okruglih stolova, predavanja, prezentacija, atraktivnih kulturno-zabavnih i gastronomskih pratećih sadržaja.

Svih ovih godina Mediteranski sajam u Dubrovnikun okuplja izlagače, stručnjake, pokrovitelje i entuzijaste u nastojanju da se pokuša predstaviti bogatstvo ekoloških i tradicijskih proizvoda kojima Republika Hrvatska obiluje.
Ova specijalizirana manifestacija profilirala se kao najznačajnija sajamska priredba u Republici Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji na području ekološke, tradicijske poljoprivrede i ostalog zelenog poduzetništva.
U travnju, 2005.godine na ovom sajmu pokrenuta je i ostvarena ideja o proglašenju Dubrovačko-neretvanske županije GMO free županijom.
Organizator sajma je Dubrovnik Sun d.o.o., u suorganizaciji Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA d.o.o., Hrvatske gospodarske komore – ŽK Dubrovnik, Obrtničke komore DNŽ-e, i Regionalne razvojne agencije Dunea d.o.o.,

Prema podacima voditelja sajma mr.sc. Vedrana Kraljevića na 12.Mediteranskom sajmu 2015.g. izlagalo je oko 300 izlagača iz svih dijelova Hrvatske i susjednih mediteranskih zemalja, a sajam je posjetilo preko 30.000 tisuća posjetitelja.
Uvjeti za izlagače, unatoč velikim organizacijskim troškovima ostali su, tvrdi voditelj mr. Kraljević, povoljni. Formulari za prijavu su na web stranici.

Detaljnije informacije moguće je dobiti na tel: 020/436 233; 020/436 363 fax: 020/436 233

Web: www.mediteranski-sajam.com

e-mail: mediteranski.sajam.du@gmail.com
Kontakt mr. Vedran Kraljević, mob. 098/ 285 355.

petak, 22.01.2016.

ISPRAVAK : VLADA IMA 20 MINISTARSTAVA

MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA JE VLAHO OREPIĆ

U četvrtak 21. siječnja u tijeku događaja priopćavanja javnosti sastava Vlade RH, glasnogovornik HDZ-a podijelio je materijal na kojem nije bilo navedeno ministarstvo unutarnjih poslova i ime ministra tog resora. To je razlog što je u prethodnom tekstu naslov VLADA IMA 19 MINISTARSTAVA.
NEDOSTAJE MINISTARSTVO I MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA !
Naknadno saznala sam ime ministra unutaarnjih poslova - a to je Vlaho Orepić. U tom smislu ovaj je tekst ISPRAVAK.

četvrtak, 21.01.2016.

JAVNOSTI PRIOPĆEN SASTAV VLADE REPUBLIKE HRVATSKE !

VLADA IMA 19 MINISTARSTAVA.
NEDOSTAJE MINISTARSTVO I MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA !

Mandatar za sastav Vlade prioćio je javnosti iz hotela Sheraton 21. siječnja u 12 sati sastav Vlade Republike Hrvatske. Da podsjetim 8. studenog 2015. održani su parlamentarni izbori, a sastav Vlade postao je poznat - danas 21. siječnja. Nova Vlada, dakle ministri RH mandatara Tihomira Oreškovića trebaju biti potvrđeni na sjednici Sabora 22. siječnja 2016. od osmog saziva Hrvatskog Sabora.


PREDSJEDNIK VLADE RH - Tihomir Orešković

Tomislav Karamarko prvi podpredsjednik s ovlastima zamjenika

Božo Petrov, podpredsjednik

MINISTARTSVO UPRAVE Dubravka Jurlina Alibegović

MINISTARSTVO ZDRAVLJA - Dario Nakić

MNINISTARSTVO PRAVOSUĐA -Ante Šprlje

MINISTARSTVO BRANITELJA - Mijo Crnoja

MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EU - Tomislav Tolušić

MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA - Darko Horvat

MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH - Bernardica Juretić

MINISTARTVO FINANCIJA - Zdravko Marić

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA - Tomislav Panenić

MINISTARSTVO OBRANE - Josip Buljević

MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA - Miro Kovač

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA - Nada Šikić

MINISTARSTVO POMORSTVA PROMETA I INFRASTRUKTURE - Oleg Butković

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE - Davor Romić

MINISTARSTVO TURIZMA - Antun Kliman

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE - Slaven Dobrović

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA - Lovro Kuščević

MINISTARSTVO ZNANOSTI OBRAZOVANJA I SPORTA - Predrag Šustar

MINISTARSTVO KULTURE - Zlatko Hasanbegović

MINISTARTVO UNUTARNJIH POSLOVA - ?

PICULA U STRASBOURU O AKTIVACIJI ČLANKA 42.7. EU KOJI TRAŽI FRANCUSKA

OBRAMBENA POLITIKA NE SMIJE BITI NAJSLABIJA
KARIKA EUROPSKIH INTEGRACIJA

Europarlamentarni zastupnik RH Tonino Picula 20.siječnja navečer je sudjelovao u dvije rasprave na plenarnom zasjedanju u Strasbouru i to O sporazumima o pridruživanju i Sporazumima o slobodnoj trgovini s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom te kao voditelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Kosovom, u raspravi o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom. Pozdravio je potpisivanje Sporazuma kao priznanje predanosti Kosova punopravnom članstvu u EU te rekao da se nada da će ovaj prvi ugovor između Kosova i EU, biti poticaj institucionalnim i zakonodavnim reformama koje Kosovo treba usvojiti. “Europski partneri praktično ne mogu odbiti francusku molbu jer to ne bi bilo solidarno. I svi su odgovorili potvrdno: istina je da se Francuskoj može pomoći na različite načine te nije nužno da ta podrška bude vojna”, rekao je zastupnik Tonino Picula tijekom rasprave o aktivaciji članka 42.7. Europske unije. Odgovor je to na molbu francuskog ministra obrane Jean-Yves Le Driana koji se nakon terorističkih napada u Parizu 13. studenog 2015. po prvi put u povijesti Europske unije pozvao na članak 42.7 Zbog oružanog napada na području Francuske od svih zemalja članica zatražio je svu pomoć i podršku, koliko je u njihovoj moći.

“Pitanja o unutarnjoj sigurnosti Europske unije koja idu dalje od zaštite nacionalnih država sada su sve oštrija i češća. Najbolji odgovor bio bi kada bi Zajednička sigurnosna i obrambena politika prestala biti najslabija karika europskih integracija”, naglasio je zastupnik Picula u svom govoru.
Prijedlog o zajedničkim obrambenim snagama prvi put je postao javan tijekom predizbornih sučeljavanja kada je kao argument navedena ušteda između 21 i 60 milijardi eura, koliko bi EU “većom sinergijom obrambenih politika i uvođenjem jedinstvenog obrambenog sustava mogla uštedjeti”.
“Međutim, razvitak zajedničke sigurnosne i obrambene politike Unije vrlo često postavlja više pitanja nego što na njih odgovara. Možda treba poći baš od pitanja da ona nije objedinjena ni među općim upravama Europske komisije”, dodao je Picula.

Podsjećamo, mnogi interpretiraju taj dio Lisabonskog sporazuma kao svojevrsni pandan članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora kojim se, u slučaju napada na neku članicu Saveza, sve države članice obvezuju da će joj priskočiti u pomoć. No, Klauzulu o uzajamnoj obrani zatražila je prvi puta Francuska, 17.11.2015, nakon terorističkih napada u Parizu. Glavna ideja je postojanje generalne klauzule o solidarnosti i sigurnosti koja je obvezujuća za sve članice kao dopuštena reakcija na rizike koji prijete EU. Ako jedna od članica zatraži pomoć, iz čl. 42(7) proizlazi pravna obveza svih država članica na pomoć kroz civilna ili vojna sredstva.Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i minister obrane objasnili su da je pozivanje na taj članak politički akt, čime se Francuska nada da će dobiti suradnju za intervencije u Siriji i Iraku
(. Informacije iz ureda za odnose s javnošću Tonina Picule.)

srijeda, 20.01.2016.

MOĆ MEDIJA !

TEKST NAPISAN PREMA IZJAVI ČIJI JE DOGAĐAJ BIO PRIJE 13 GODINA!

Imaju li mediji moć!? Određuju li mediji javni diskurs? Apsolutno da!
Evo primjera od srijede 20.siječnja 2016.
Hrvatske novine broj 1 ( tako piše na grafičkom rubu stranice gore desno ) 24 sata osvanule su sa šlagerom, tekstom na naslovnici, na kome je crvenim slovima napisana teška optužba “ Imali su plan za likvidaciju Ante Gotovine”. Dakako, tu je i fotografija smirenog Ante Gotovine, a onda dvije riječi bijelim velikom slovima, dojmiljivo, PRLJAVA POLITIKA. Zatim, ispod tog naslova fotografije triju javnih osoba, političara, važnih za sadržaj tog teksta. Na stranici 4. je tekst najavljen na naslovnici.
Objavljujem naslovnicu 24. Sata



No čitanjem teksta , onom tko poznaje novinarstvo, postaje jasno da je ta tema objavljena na naslovnici imala samo jedan zadatak, a to je PRODATI NOVINE 24 sata u srijedu 20. ,siječnja 2016.


DOGAĐAJ STAR 13 GODINA

Tekst je naime građen na starim događajima i izjavama I to : na izjavi jednog čalana HDZ-a izrečenoj prilikom gostovanja na HRT-u - kako piše u tekstu - u “Studiju 4” HRT-a, a radi se o događaju iz 2002. godine ( novinari ne navode ni datum ni ime emisije čime su -slučajno ili namjerno? - izbjegli argumenat o stvarnom emitiranju emisije) . Poveznicu izjave izrečene na HRT-u potpisani novinari dovode u vezu s izjavom jedne osobe objavljenom u Večernjem listu od 5. 11.2015.



Masnim crnim slovima naglašen je tekst na temelju kojega je građen tekst.

Objavljene su izjave glavnih aktera događaja, jedino je Ante Gotovina preko druge osobe poručio da je “ to poglavlje za njega gotovo”. Drugi akter navodnog događaj zaprijetio je onom prvom koji je priču na HRT-u i počeo kazavši – piše u tom tekstu “Tužit ću tog lika za klevete i laži.” Dakle iz događaja koji se dogodio prije 13 godina, ili se možda i nije dogodio, konstruirana je naslovnica 20.1. 2016. u 24 sata.
Osobe dvaju političkih stranaka SDP- a i HDZ-a u novinarskom tekstu složeni su u događaje koji su potpuno irelevantni za sadašnje vrijeme i sadašnji politički diskurs, niti njihova analiza bilo što može u političkom diskursu promijeniti. Događaj, ako se i dogodio, dio je povjesti i vremena koje se ne može vratiti i ništa se u tome ne može mijenjati. I razvijati temu i informaciju na temelju nekih sječanja za novinarstvo bi trebalo biti potpuno irelevantno.
Taj i takav tekst, sa sobom nosi posljedicu, a ta je da kod čitatelja (koji nemaju znanja analizirati medijski tekst), razvija nepovjerenje i mržnju prema osobi jedne političke opcije, a time možda i prema stranci. U ovom tekstu osoba prikazana kao veliki ulog je hrvatski general i branitelj Ante Gotovina. Jer Gotovina je osoba s takvim integritetom koju teško da se može doživljavati ravnodušno.

KOME VJEROVATI?

Materijal iz 24 sata pretvoren je u NOVINARSKU vijest i na Prvom programu radio Zagreba. Informacija je nadograđena s izjavama glavnih aktera, a za mišljenje je pitan i Tomislav Karamarko koji je rekao da o tome ne može govoriti , i takva je informacija emitirana nekoliko puta 20. siječnja, uključujući i vijesti u 15 sati poslije podne,

Imaju li s obzirom na navedeno mediji moć?
Informacije slične navedenoj, u meinstrim medijima pojavljuju se često. Političari i njihovi odnosi su u hrvatskim meinstrim medijima sredstvo za prikupljanje kapitala. Tko je što, kome, kada rekao i tko je što kada učinio prioritetne su teme. Novinarima je posao raditi kako urenici zahtijevaju. Zato su mnogo poželjniji mladi neiskusni novinari, oskudne naobrazbe, bez vlastitog stava, koji nisu spremni suprotstaviti se svojim mišljenjem Neke redakcije čak imaju pravilnike prema kojima su događanja u redakciji poslovna tajna, zbog čijeg iznošenja novinar može biti odmah otpušten.
Ne pišem imena osoba iz ove novinarski konstruirane priče, zato što nisam pristalica starih konstruiranih morbidnih tema, koje ne informiraju već unose nepovjerenje među čitatelje s pitanjem koje visi u zraku “ kome i kojoj političkoj opciji vjerovati, i da li je istina ovo što pišu novine” a osobe iz suprotnih političkih stranaka dovode u konfliktne odnose, koji ne donose pozitivno ozračje na političkoj sceni.

Zato bi zanimljiv bio događaj kada bi političari koji su u novinarskom tekstu dovedeni u apsurdne situacije, da porazgovaraju umjesto da se sukobe, te kada utvrde da je cijela konstrukcija teksta na “ staklenim nogama” da urednika lista pozovu na “ čašicu legislativnog razgovora” – s utvrđivanjem činjenica.
autorica Margareta Zouhar Zec

WWF PROVEO STUDIJU MedTrends NA SREDOZEMNOM MORU

INTEGRIRNA SLIKA GOSPODARSTVA TEMELJENA NA MORU

Sredozemno more trenutno se suočava s velikim gospodarskim rastom. Kao što je nekada postojala “zlatna groznica“, sada se govori o “plavoj groznici”: svi žele djelić mora i bogatstva koje ono nudi u vidu iskorištavanja njegovih dobara. WWF ističe kako bez dugoročne vizije održivog razvoja, Mediteran neće moći podržati odnosno održati naše gospodarstvo i blagostanje.

Djelatnosti vezane uz more, poput pomorskog prijevoza, turizma, akvakulture i mnogih drugih, značajno rastu, a predviđa se da će se još znatno proširiti tijekom sljedećih 20 godina. To stvara sve veću konkurenciju za ograničeni prostor i morske resurse, što će rezultirati još većim pritiskom na već ugrožene ekosustave. Koordinirano i dugoročno planiranje upravljanja područjem Sredozemlja ne može čekati.
Spomenute činjenice proizlaze iz MedTrends studije koju provodi WWF-ova Mediteranska morska inicijativa koja pokriva osam mediteranskih zemalja (Hrvatska, Cipar, Francuska, Italija, Grčka, Malta, Slovenija, Španjolska). Ova studija prvi put pruža globalnu i integriranu sliku rasta gospodarstva koje se temelji na moru kao glavnom resursu. MedTrends analizira 10 ključnih morskih gospodarskih sektora, ilustrirajući i pozicionirajući njihov trenutni status i buduće trendove razvoja (do 2030.), kao i gospodarske pokretače, interakcije te s njima povezane utjecaje na okoliš.
Nažalost ne iznenađuje činjenica da je jedini sektor koji pokazuje padajući trend upravo profesionalno ribarstvo: više od 90% ribljih stokova pretjerano se iskorištava a trendovi drugih sektora poput morskog rudarstva i vađenja nafte i plina očito imaju dodatne negativne utjecaje na ribarstvo. Predviđaju se sve češći sukobi za prostor na moru, primjerice između akvakulture i turizma (daleko najvažnija grana gospodarstva za Sredozemlje s prognozom od 500 milijuna turista do 2030. godine), s obzirom da se obje aktivnosti razvijaju uz obalu. Također, studija predviđa konflikt između vađenja nafte i plina te obnovljivih izvora energije.

"U 'business as usual' scenariju trenutno iskorištavanje morskog prostora i resursa jednostavno nije održivo. Jedini način da se osigura da Sredozemno more nastavi podržavati naša nacionalna gospodarstva i promicati pristup Plavog rasta je integrirano upravljanje morskim prostorom", kaže Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove Mediteranske morske inicijative. "Kako bi utrli novi put održivosti za dobrobit gospodarstva Sredozemlja, industrija, vlade, civilno društvo i sve zainteresirane strane moraju izgraditi viziju koja pomiruje gospodarski rast i upravljanje resursima", dodaje Di Carlo."U tom smislu Europska unija mora odigrati ključnu ulogu. Alati već postoje, barem na papiru, poput Direktive o morskom prostornom planiranju iz srpnja 2014. godine", kaže Catherine Piante iz WWF-ovog ureda u Francuskoj, voditeljica MedTrends projekta. " Uz dosadašnje napore, još mnogo toga mora biti učinjeno. Provedba ove Direktive zahtijeva zajedničku i ambicioznu viziju budućnosti morskog prostora Sredozemlja, uzimajući u obzir različite prostorne razine te zaštitu i obnovu biološke raznolikosti i ekosustava kao temeljnu vrijednost. U protivnom, bit će nemoguće postići ciljeve zaštite okoliša koje je postavila Europska komisija ", dodaje Piante.
Prije MedTrends projekta, unatoč poticajima da se podrži Plavi rast na Sredozemnom moru, nije se moglo pronaći dovoljno informacija o budućim trendovima morskog sektora te kako ti trendovi mogu utjecati (pozitivno ili negativno) na morske ekosustave. Naša analiza, rješenja i aktivnosti na koje ukazujemo daju doprinos integriranijem i učinkovitijem upravljanju Mediteranom i njegovim resursima", zaključuje Piante.

Projekt MedTrends objedinjuje prikupljanje i analizu geopozicioniranih socio-ekonomskih informacija kao i informacija o okolišu, sa širom prostornom analizom koja pomaže identificirati interakcije i sukobe između razvoja sektora i zaštite morskih ekosustava. Studija proučava današnju situaciju kao i scenarij budućeg razvoja do 2030. godine.

MedTrends studija detaljno kao i svi relevantni podaci i karte dostupni su na stranici: http://www.medtrends.org/




Izvor:MedTrends studija

utorak, 19.01.2016.

PRVI LAG U RIBARSTVU

ULOGA LAG-a POVLAČENJE SREDSTAVA

Prema informacijama Mreže za ruralni razvoj u četvrtak 14.siječnja 2015. u dvorani općine Ston, na poluotoku Pelješcu predstavnici javnog, civilnog i gospodarskog ribarskog sektora s područja općina Dubrovačko primorje, Ston, Mljet, Janjina, Lumbarda, Vela Luka i Lastovo osnovali su prvu lokalnu akcijsku grupu u ribarstvu Dubrovačko - neretvanske županije, FLAG ''Južni Jadran''.
Na mandat od četiri godine izabrano je 7 članova Upravnog i 3 člana Nadzornog odbora na čelu s predsjednikom Ivicom Glavorom, školjkarstvo ''Đido'' iz Blaževa te dopredsjednikom Vedranom Antunicom, načelnikom općine Ston.

FLAG ''Južni Jadran'' osnovan je u cilju lakšeg povlačenja sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u sklopu kojeg republika Hrvatska do 2020. godine ima na raspolaganju fond od 252 milijuna eura.Osnivanjem lokalne akcijske grupe očekuje se povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije promicanje gospodarskog rasta, društvene uključenosti, pružanja podrške zapošljavanju i mobilnosti radne snage u obalnim zajednicama koje ovise o ribolovu i akvakulturi.. Uloga FLAG-a za područje Dubrovačkog primorja, Stona, Mljeta, Janjine, Lumbarde, Vela Luke i Lastova jest prijava na natječaj za dodjelu pripremne potpore u sklopu mjere III.1. Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH 2014-2020 kroz koju će se osigurati sredstva za otvaranje ureda u Stonu te izradu Strategije ribarstvenog područja. Na temelju akreditirane Strategije osigurati će se EU sredstva za potporu ribarskim i vezanim sektorima FLAG područja.

ponedjeljak, 18.01.2016.

POVEĆATI IZNOSE I FLEKSIBILNOST DRŽAVNIH POTPORA ZA OTOKE I UDALJENE REGIJE

PICULA POTPISAO PETICIJU ZA NASTAVAK RADA
HELIKOPTERSKE MEDICINSKE SLUŽBE

“Državne potpore ne smiju se koristiti nezakonito, anti-konkurentski i protekcionistički, no, kada je riječ o potpori perifernim regijama i otocima treba povećati njihovu fleksibilnost i iznose", rekao je europarlamentari zastupnik RH Tonino Picula 18. siječnja navečer u Strasbourgu, govoreći u raspravi o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU.
Pozdravio je odluku da se socijalna pomoć za prijevoz stanovnika iz udaljenih regija uključi u Uredbu o općem skupnom izuzeću čime se formalno priznaje problem povezanosti stanovnika otoka i udaljenih regija. U tom kontekstu Picula je upozorio na problem nedavnog prestanka pilot projekta helikopterske medicinske službe u Hrvatskoj.

“Pilot projekt hitne helikopterske medicinske službe nedavno je zaustavljen, unatoč visokom broju intervencija i činjenici da 30 % stanovnika Hrvatske, nažalost, nema jednaku dostupnost hitnog medicinskog zbrinjavanja”, istaknuo je zastupnik Tonino Picula. On je prošli tjedan potpisao peticiju za nastavak rada Hitne helikopterske medicinske službe.Politika tržišnog natjecanja važan je instrument djelovanja unutarnjeg tržišta Europske unije i treba spriječiti prekomjernu koncentraciju ekonomske i financijske moći u korist malog broja pojedinaca.“No, ovi ciljevi često u praksi nisu ostvareni zbog oligopolskog i monopolskog djelovanja a godišnji gubici zbog postojanja kartela iznose između 181 i 320 milijardi EUR-a što je otprilike 3% BDP-a Europske unije. Ovaj alarmanti podatak jasno ukazuje na potrebu hitne nadogradnje postojećeg pravnog okvira za provedbu ove važne politike“, dodao je Picula.Hrvatski europarlamentarni zastupnik Picula je pozdravio izvješće Wernera Langena i zato što naglašava iznimnu važnost propisa Europske uniije o subvencijama u borbi protiv utaje poreza multinacionalnih poduzeća usljed neujednačene porezne politike.

Jedan od problema kojim se bavi jest i premoć vladajućih internetskih platformi kao što su eBay, Facebook, Apple, LinkedIn, Amazon, Uber, Airbnb i njihovom utjecaju na tržišta. Izvješće tako poziva Komisiju da istraži premoć Googlea na tržištu za izravne rezervacije hotelskog smještaja kao i nepoštene prakse poslovanja u trgovačkim lancima koje uključuju i nejednaku kvalitetu proizvoda na zajedničkom tržištu.Informacije su to iz ureda za odose s javnošću Tonina Picule.

Govor zastupnika Picule možete vidjeti na sljedećem linku:

https://www.youtube.com/watch?v=Tku0ZBRDCTQ&feature=youtu.be

nedjelja, 17.01.2016.

EUROPSKI GOSPODARSKI SOCIJALNI ODBOR UTVRĐUJE ČINJENICE NA TERENU

MIGRANTSKA KRIZA JE TERET EUROPSKE UNIJE!

Migrantsak kriza tema je broj jedan ne samo na području balkanske rute kretanja migranata već u cijeloj Europskoj uniji. Ipak je dojam je kako se ta tema od strane Europske komisije riješava polako i oprezno. U međuvremenu se svaka zemlja članica s migrantima i njihovim kretanjem nosi na svoj način.Bit svega je da se radi o ljudima iz zemalja Bliskog Istoka za koje Europa nema riješenja. Kako i gdje smjestiti i primiti sve migrante koji žele u Europu , prije svega u Njemačku, Skandinavske zemlje, Austriju itd?
Preko balkanske rute migranti samo prolaze, nema interesa za azilom, a i u takvoj situaciji predsjednik Vlade Republike Slovenije Miroslav Cerar , koji je sudjelovao i u pisanju Ustava Republike Slovenije, koji je kao profesor pravnih znanosti predavao i na sveućilištima u Americi - kojeg li apsurda teoretskog znanja i prakse - zapovijedio podizanje opasne žilet žice na granici sa Republikom Hrvatskom bojeći se prelaska ponekog migranta u Sloveniju. No još uvijek predsjednik EK Jean Claude Juncker nije rekao što misli o žilet žici između Hrvatske i Slovenije. Jer Slovenija migrantima nije nimalo atraktivna da bi tamo željeli ostati ilegalno. Europa nezna kako i kamo s ljudima. A kada bi migrantima bio ponuđen i neki drugi kontinet za budući dom, oni bi ga prihvatili. Ljudi žele živjeti u miru, žele svoj život sa svojom djecom provoditi daleko od rata, straha, gladi.To je motiv njihova puta u nepoznato!

Prema informacijama iz predstavništva EK u Hrvatskoj predstavnice izaslanstva civilnog društva Europskog gospodarskog i socijalnog odbora EGSO-ova za utvrđivanje činjenica sastale su se 12. i 13. siječnja 2016. da bi prikupile informacije te kako bi se utvrdila moguća strategije za rješavanje pitanja priljeva izbjeglica te uspostavio skup najboljih praksi i politika za prijem, premještanje ili integraciju izbjeglica.
Izaslanstvo koje su činile hrvatske članice Marina Škrabalo i Dragica Martinović Džamonja te švedska članica Ellen Nygren, bilo je u posjeti izbjegličkom kampu u Slavonskom Brodu pri čemu su se susrele s predstavnicima Hrvatskog Crvenog križa, ureda UNHCR-a u Hrvatskoj, Međunarodne organizacije za migracije, Centra za mirovne studije, Isusovačke službe za izbjeglice, Hrvatske gospodarske komore, hrvatskih sindikata i udruga poslodavaca.
„Rad i nastojanja organizacija civilnog društva koje se bave izbjegličkom krizom od iznimne su važnosti, jer bi bez njih situacija na terenu bila puno gora. U ovoj izvanrednoj situaciji potrebno nam je više Europe, više demokracije i više solidarnosti. EGSO dosljedno ustraje na tome da su potrebni ozbiljni napori kako bi se olakšala integracija migranata i izbjeglica,“ složile su se Škrabalo, Martinović Džamonja i švedska članica Nygren.
Posjet Hrvatskoj dio je niza misija koje EGSO organizira u svrhu upoznavanja s radom organizacija civilnog društva koje se u okviru programa odbora „Djelujmo lokalno“ bave migrantima, tražiteljima azila i izbjeglicama. Cilj posjeta je utvrditi probleme i potrebe, kao i uspjehe i najbolje prakse raznih organizacija koje se aktivno bave sadašnjom izbjegličkom krizom.

Krajnji će cilj tih misija biti osiguravanje utemeljenog i dokumentiranog doprinosa osmišljavanju politika EU-a, nastavno na mišljenje EGSO-a i Europskog migracijskog programa: Drugi provedbeni paket. Niz EGSO-vih misija krajem 2015. i početkom 2016. godine uključuje posjećivanje 11 država članica EU-a Austrije, Bugarske, Hrvatske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Malte, Poljske, Slovenije i Švedske kao i Turske.


Izvor: Europska komisija

subota, 16.01.2016.

PROGRAM INTERREG ITALIJA -HRVATSKA

33 REGIJE I OSAM ŽUPANIJA

Prema informacijama objavljenim na web stranici Europske komisije u RH Komisija je 15.12. 2015. donijela prvi program Interreg V-A Italija-Hrvatska” koji obuhvaća 33 regije i pokrajine i osam županija prekogranične suradnje između Italije i Hrvatske u vrijednosti od 236 890 849 eura
Tim će se sredstvima pomoći objema zemljama da oslobode svoj potencijal za „plavi rast“ ulaganjem u istraživanja i inovacije u sektorima plavoga gospodarstva te da poboljšaju zajedničko praćenje klimatskih promjena i sprečavanje prirodnih katastrofa.
Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creu izjavila je tom prilikom da će ovim programom aktivno pridonijeti boljitku jadranske regije tako što će pomoći objema zemljama da iskoriste svoje morske i pomorske resurse. Prekograničnim partnerstvom potaknut će se i razvoj ekološki odgovornog turizma u regiji.
U okviru programa pomoći će se razvoju pomorskog prometa kako bi turizam postao održiviji te kako bi se posjetitelji prostorno bolje rasporedili po regiji.
Program „Interreg V-A Italija-Hrvatska” obuhvaća 33 regije i pokrajine u Italiji: Teramo, Pescara, Chieti, Campobasso, Brindisi, Lecce, Foggia, Bari, Barletta-Andria-Trani, Venecija, Padova, Rovigo, Pordenone, Udine, Gorizia, Trst, Ferrara, Ravenna, Forlě-Cesena, Rimini, Pesaro e Urbino, Ancona, Macerata, Ascoli Piceno, Fermo, dok je u Hrvatskoj je u tom programu 8 županija: Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Istarska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Karlovačka županija.

Program će biti usredotočen na pet sljedećih prioriteta 1. Plave inovacije 2. Sigurnost i otpornost
3. Ekološko i kulturno nasljeđe 4. Pomorski promet 5. Tehnička pomoć

Ukupni proračun programa suradnje: 236 890 849 EUR
Ukupni doprinos EU-a EFRR a ( Europski fond za regionalni razvoj) je 201 357 220 eura.



Novigrad
MAKROREGIONALNI CILJEVI

Budući da je područje obuhvaćeno programom također dio jadransko-jonske regije, ciljevi programa u skladu su s makroregionalnim ciljevima Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR). Konkretnije govoreći, programom će se potaknuti gospodarski rast u prekograničnim talijanskim i hrvatskim regijama nadograđujući četiri stupa EUSAIR-a: plavi rast, povezivanje regije, kvaliteta okoliša i održivi turizam.
Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) makroregionalna je strategija koju je donijela Europska komisija i podržalo Europsko vijeće 2014. Strategiju su u suradnji razvili Komisija, zemlje jadransko-jonske regije i dionici kako bi se bolje rješavali zajednički izazovi. Strategijom se nastoji potaknuti koordinacija među svim područjima jadransko-jonske regije. EUSAIR-om je obuhvaćeno osam zemalja: četiri države članice EU-a (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija) i četiri zemlje koje nisu članice EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija).
Upravljačko tijelo je u Regija Veneto, Odjel za međunarodne politike i suradnju, Ured upravljačkog tijela za program prekogranične suradnje Regija Veneto, Odjel za međunarodne politike i suradnju, Ured upravljačkog tijela za program prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014. – 2020. Kontakt: Silvia Majer, Dorsoduro 3494/A - 30123 Venecija, Italija.
Internetska stranica Interreg V-A Italy- Croatia je u izradi.

petak, 15.01.2016.

ZIMSKI SPUST RIJEKOM DRAVOM

NAŠE RIJEKE NAŠE BLAGO

WWF, Rafting klub Matis i udruga ZEUS

P O Z I V A J U VAS NA „Zimski spust rijekom Dravom: " Naše rijeke, naše blago" koji će se održati

u subotu, 16. siječnja 2016. u 09:00, s okupljanjem kod doma Lastavica (Donja Dubrava).

Rijeke Mura, Drava i Dunav tvore 700 kilometra dug zeleni pojas koji povezuje gotovo 1.000.000 hektara jednog od najvažnijih europskih riječnih područja. Također poznat kao Europska Amazona, budući UNESCO-v Biosferni rezervat Mura-Drava-Dunav u posljednje vrijeme sve je više na udaru zbog izgradnje kamenih obala utvrda, regulacije i izgradnje hidroelektrana. Time se direktno ugrožava opstanak prirodnih dijelova rijeke, kao i brojnih životinjskih i biljnih vrsta, posebno endmičnih, koje se teško prilagođavaju promjenama u količini, brzini i temperaturi toka.

Kao što i sam slogan „Naše rijeke, naše blago!“ kaže, cilj Zimskog spusta rijekom Drave je poslati poruku, da građani žele očuvanu rijeku Dravu koja predstavlja jedno od najvećih prirodnih blaga ove regije.

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane građane da nam se pridruže na regati. Najprikladniji su kanui i kajaci, ali je moguće sudjelovati u svim tipovima čamcima.

Za zainteresirane osobe koje nemaju vlastito plovilo, osiguran je ograničen broj mjesta, te se stoga prijavite što prije.

Okupljanje sudionika je u subotu, 16.1. u 09:00 kod doma Lastavica (Donja Dubrava, karta u prilogu), odakle se kreće organiziranim prijevozom (2h) do kajak staze (Veliki Bukovec) gdje započinje sam spust (11:00). Vesla se starim tokom rijeke Drave do mjesta Donja Dubrava, gdje oko 15:00 sudionike čeka topla prostorija, obrok, izložba fotografija Gorana Šafareka i ugodno druženje.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti preko telefona ili e-maila na:

Nikola Želimorski, 091/123 4629, raftingklubmatis@gmail.com

srijeda, 13.01.2016.

86,80 ČETVRTI STUPANJ ZAGAĐENJA ZRAKA U SLAVONSKOM BRODU

PICULA PITAO EK ZA IMPLEMENTACIJU ZAKONA
O MJERENJU KVALITETE ZRAKA

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula pitao je Europsku komisiju “hoće li poduzeti
pravne mjere kako bi utjecali na unapređenje i implementaciju zakonodavstva vezanog uz mjerenje kvalitete zraka, zbog onečišćenja zraka koje uzrokuje Rafinerija nafte Brod u Bosni i Hercegovini, u neposrednoj blizini granice s Hrvatskom”. Ujedno je pitao i što će se poduzeti oko podizanja tehnoloških standarda u Rafineriji, a nastavno na stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz lipnja prošle godine.

Kao predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH, Picula je pitanje Komisiji poslao kao reakciju na dopis gradonačelnika Slavonskog Broda Mirka Duspare. On je upozorio na enormno prekoračenje graničnih vrijednosti lebdećih čestica, sumporovodika i dušikovog oksida u zraku koje uzrokuje Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu što traje od 2008. godine.
“Prema mjerenjima tvrtke Aqicn, indeks količine lebdećih čestica promjera manjeg od 2,5 mikrometra u Slavonskom Brodu 08.01.2016. iznosio je 261, što je najveći index izmjeren u Europi. Kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu mjeri i Agencija za zaštitu okoliša u Hrvatskoj, te je 11.01.2016. izmjerena količina PM 2,5 čestica bila 86,80 što se smatra visokim, četvrtim od pet stupnjeva zagađenja”, upozorio je zastupnik Picula u pitanju.

Na nedostatak napretka u usklađivanju energetskih i politika zaštite okoliša s pravnim stečevinama EU višestruko je ukazala i Komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH, dodao je Picula.
“Primjerice, istaknuto je da BiH u ovom trenutku nema uspostavljen sustav mjerenja kvalitete zraka na državnoj razini. Potpisivanjem Ugovora o Energetskoj zajednici BiH se Direktivom 2008/1/EZ obvezala na integrirano sprječavanje onečišćenja, a u međuvremenu je na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)”.
Iako su se ovim pitanjem ranije bavili i drugi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, od stupanja na snagu SSP-a postoji i pravna osnova za reakciju Komisije, a pozicija hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule kao predsjednika Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH, obvezuje i na političku reakciju.


Andrea Orlić
Asistentica za medije

Ured zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule
Trg N. Š. Zrinskog 2
10000 Zagreb

t. +385 1 48 11 112
m. + 385 91 333 2449
e. media.picula@gmail.com
w. www.toninopicula.com

nedjelja, 10.01.2016.

MJERE ZA STABILIZIRANJE PROIZVODNJE SVINJETINE U EU

EUROPSKA KOMISIJA OTVARA PRIVATNE POTPORE ZA POHRANU SVINJETINE
DA BI STABILIZIRALA TRŽIŠTE EU!


Svi u Hrvatskoj znaju da je proizvodnja svinjetine na OPG- ima za tržište uništena, da rasplodnih krmaća gotovo i nema, kao ni tovljenika, OPG -i proizvode tek za vlastitu potrebu za mesom, svinje uzgajaju samo veliki koperativni sustavi, te se svinjetina za potrebe hrvatskog tržišta uvozi. To je jeftinije, nego dozvoliti hrvatskim OPG proizvođaćima da proizvode i izvoze. To je politika hrvatskog ministarstva poljoprivrede!
Zato je ovaj tekst više informativnog sadržaja – kako zajednička poljoprivredna politika EU, koja ima politiku proizvodnje svinjetine, sudjeluje u toj proizvodnji i brizi za tržište.




http://ec.europa.eu/agriculture/index_en.htm -ovo je link na kome je priopćenje koje navodim.

Nova pravila za otvaranje privatne potpore za pohranu u svinjetina sektoru stupili su na snagu 4.1.2016.

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/TXT/?uri=CELEX:32015R2334

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015R2334&from=en Na ovom linku je provedbena uredba Komisije od 14. 12. 2015., na hrvatskom jeziku o otvaranju privatnog skladištenja svinjskog mesa i utvrđivanju iznosa potpore unaprijed

Uredba je usmjerena na ublažavanje pritiska na tržište EU, koje se još uvijek bori s ruskom zabranom uvoza iz veljače 2014. godine, ova mjera osigurava sredstva EU da pomogne pokriti troškove pohranjivanja određene količine prizvoda od svinjetine za razdoblje od 3-5 mjeseci.

Kao što je najavio povjerenik za EU poljoprivredu Phil Hogan u rujnu 2015. godine, u sklopu 500 milijuna eura paketa potpore za poljoprivrednike, ova mjera će također uključivati mast – a što nije ranije pokrivalo privatnu potporu za pohranu - zbog velike količine prethodno izvezene u Rusiju.

Povjerenik Hogan izjavio je 4.1. "Svjestan sam da se svinjogojski sektor suočava s poteškoćama, a cijene su u padu od rujna, pa se nadam da će ova mjera pomoći tržištu."
Potpora za privatno skladištenje je mjera na tržištu u okviru CMO Uredbe 1308/2013 koja kompenzira dio troškova za određeno razdoblje skladištenja.

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1308&from=en Na ovom linku je UREDBA (EU) br. 1308/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 - na hrvatskom jeziku.
Države članice će obavijestiti dva puta tjedno o količinama dostavljenim u skladište.

NA GRAFOVIMA SE MOŽE VIDJETI SVJETSKA TRGOVINA I PROIZVODNJA SVINJSKOG MESA





Izvor: Europska komisija

TRAŽIM POSAO

TRAŽIM POSAO

Tražim novinarski posao, posao u odnosima s javnošću ili posao savjetnice za odnose s medijima.
Dvadeset i tri godine novinaarski pišem, a posao tražim u pisanom mediju neke tvrtke, ne na internet portalu. Temelj mom poslu su studiji na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu; najprije studij općenarodne obrane, zatimo ekvivalent tom studiju priznavanje studija politologije, a onda po bolonjskom sustavu preddiplomski studij novinarstva.

Na internet adresi http://gropolitika.blog.hr pišem osam godina, i u objavljenim tekstovima moguće je vidjeti kako mislim, kako pišem, poznavanje novinarstva, objektivnost i moje osobne stavove.

Posao u odnosima s javnoću mogu dobro obavljati radi dobrog poznavanja novinarstva. Odnosi s javnošću i novinarstvo su vrlo zavisni poslovi.

Poznavajući novinarstvo, informaciju i medije primjećujem da političari i političke stranke, kao i mnoga ministarstva mnogo bi svrsishodnije bili prisutni u javnosti kada bi imali savjetnika za odnose s medijima. Ne trebaju u medije informacije doći samo u trenutku nekog sklandala, nastalog problema ili neprimjerene izjave. Ima i drugih razloga za prisustvo u medijima svih spomenutih, tim više što gađani svojim novcem plaćaju i političare i političke stranke, kao i državne službenike.
Margareta Zouhar Zec , meil: margareta.zouhar@zg.t-com.hr



Margareta Zouhar Zec. Fotka snimljena 9.1. 2016.

10.01.2016. u 07:17 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 08.01.2016.

ŠTO JE SA ŠPEKULATIVNIM ZALIHAMA ŠEĆERA?

ZAŠTO LJUDI NE RADE S MAKSIMALNOM ODGOVORNOŠĆU?

Približava se smjena ministara zbog smjene Hrvatske Vlade pa novinari koji prate pojedine resore uočavaju i propuste koji su učinjeni a koji će
dočekati novog ministra poljoprivrede da te propuste rješava.

Objavljujem tekst kolegice novinarke Božice Babić koji je objavljen u Poslovnom dnevniku u broju 2977 od četvrtak/subota 24./26. prosinca 2015. koji je itekako aktualan.

08.01.2016. u 07:12 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 07.01.2016.

OKRUGLI STOL O NEPRAVDI KOJA JE NANESENA POLJOPRIVREDNICIMA

TKO U HRVATSKOJ VODI BRIGU O POLJOPRIVREDI?


Na okruglom stolu, koji je održan 16. prosinca 2015. u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Perkovčevoj 2, pred prepunom dvoranom ljudi koji su radili ili rade poslove u poljoprivredi te prate što se događa u toj gospodarskoj grani tema je bila Program ruralnog razvoja i dodjela sredstava iz natječaja programa ruralnog razvoja. U vezi s natječajem za mjeru 4.1.1. sporno je da su sredstva dobili veliki poljoprivredni sustavi, a posebno oni koji su zbog natječaja otvorili nove tvrtke koje, informacija je ,“ ili nemaju zemlje ili nemaju stoke“, a normali poljoprivrednici su zaobiđeni i nisu dobili nikakva sredstva. Ta je činjenica izazvala proteklih mjeseci osjećaj velike nepravde među poljoprivrednicima, te su se pitali, kako su sredstva dobile upravo noovootvorene tvrtke a poljoprivrednici koji žive na selu, koji rade većinom sa svojim obiteljima nisu dobili sredstva u natječaju za mjeru 4.1.1. Ono što se među poljoprivrednicima u javnosti moglo čuti je da žele da se natječaj poništi . Ovo je tip natječaja u kome je čak 90% sredstava namijenjeno bespovratno!
Osobe sudionici okruglog stola bili su i oni koji su akteri tog diskutabilnog natječaja, jer odluke se donose u Ministarstvu poljoprivrede i u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribartsvu i ruralnom razvoju, te predstavnici pojedinih udruga.
Sudionici okruglog stola bili su Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede Ante Pezo ravnatelj Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvoje Gregurić predsjednik Zajednica udruga hrvatskih povrćara, Stjepan Kušec predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja, mr.Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, Franjo Dominković, dopredsjednik Hrvatska udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije, Tomislav Panenić, predsjednik Hrvatska mreže za ruralni razvoj,Goran Pajnić predsjednik HUP-a Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede, Dalibor Georgievski predsjdnik Udruge konzultanata za ruralni razvoj i Kristijan Mavrek konzultant.Moderatori su bili Marinko Petković i Goran Beinrauch novinari koji također novinarski prate poljoprivredu.

Povrat novca po projektu je je prevelik

Stjepan Kušec:" Zastupam proizvođače svinja, ljude koji nemaju svoje klaonice i koji nemaju svoja prodajna mjesta, to su ljudi koji proizvode upravo u ruralnom području i nažalost sve nas ima manje u toj proizvodnji. Očekivali smo da će ti fondovi pripomoći upravo ruralni razvoj, da će zadržati ljude na selu . U proteklih sedam godina imali smo na selu problem i zbog suše, ukidanje poticaja, pod egidom “ čekajte ruralni razvoj, biti će vam lakše, imati ćete ovo i ono, imati ćete plaćeno i za dobrobit životinja, ministar je obećavao da će u 19 mjera ruralnog razvoja biti i mjera za plaćanje dobrobiti, što do danas nije zaživjelo. Što se tiče rutralnog razvoja želio bih reći da je većina povrata po projektu prevelika. Ono što je bitno je to da već imamo problem u odnosu na 2020. godinu u broju aplikacija. Odnosno, oni neki koji žive na ruralnom području malo teže se odlučuju na traženje financijskih sredstava itd. itd. tako da po mojem mišljnju je trebalo tu svotu po projektu učiniti daleko manju. Složio bi se oko ovog dijela subjekata koji su ušli na natječaj u tzv. zajednički projekt, da ponove svakako da bi bilo dobro da se vidi što, kako i na koji način prilagoditi površinu. Bitno je da se prilagodi korištenje i za manje subjekte. Ja dolazim sa sela i moram reći da se neki ljudi nisu snašli, neki nisu imali financijske mogućnosti, financijske potpore od banke da idu na natječaj za mjeru ruralnog razvoja.Što se toga dijela tiče.; trebalo bi vidjeti što se tu može još učiniti da im se može pomoći, da I oni mogu sudjelovati u natječaju. Apeliram ovdije na veličinu povrata po projektu; da vidimo što možemo učiniti za sve".
Marinko Petković je Stjepanu Kušecu ponovo dao riječ rekavši; Vi ste u odboru za praćanje programa ruralnog razvoja, gospođa Hajduković je predsjednica tog odbora, što vi kao član odbora po tom pitanju možete napraviti “ – upitao je moderator. Stjepan Kušec je rekao da ima nekih djelova o kojima ne može javno govoriti, no ipak je rekao “ sam finiš, izlazak na natječaj, to radi ministartvo poljoprivrede”.
Pomoćnica ministra poljoprivrede Hajduković je rekla da je Dobrobit životinja je mjera koja ne treba program, da će se ona u zadnjim godinama programa provoditi, rekla je.Ali upozorenje svima vama da se na tu mjeru ne gleda na nešto što će riješiti, ali hoće pomoći, ali ne može riješiti problem. To će bit 11 mjera.

Prošao na natječaju, a traži poništenje!

Moderator Petković se potom obratio mr. Ivkoviću te rekao “Imamo ovdije primjer uspješne prakse; pitanje je za gospodina mr. Ivkovića glasnogovornika voćarske zajednice: “ vi ste prošli na natječaju, a sada ste se doveli u jednu paradoksalnu situaciju da tražite njegovo poništenje . Zašto? “
Mr. Ivković: “ Točno je da sam prošao na natječaju, članovi kojih ima preko tisuću u Hrvatskoj voćarskoj zajednici od početka do samog raspisivanja natječaja pratili su što se događa, kada je ministarstvoo objavilo natječaj imali smo vijeće hrvatske voćarske zajednice, donesena je odluka o zajedničkim programima, a kao da je unaprijed već bilo dogovoreno što su to zajednički programi. Prema nama u hrvatskoj voćarskoj zajednici ako trebaju ići zajednički programi, onda je to za proizvođačke organizacije. Ako hrvatska država forsira osnivanje proizvođačkih organizacija kao što je to napravila Poljska, ja sam više puta predlagao ministarstvu uzmimo poljake da nam oni budu konzultatnti i uzmimo u maksimumu sredstva iz Eu. Nije do toga došlo. Kada je ministarstvo objavilo listu na web stranici mi smo uvidjeli pojedince kojima je pripalo preko 100 milijuna kuna. Nakon tri dana je lista povučena da ne bi upadala u oči pojedincima. Osim toga sumnjamo na ispravnost natječaja. Zato tražimo poništenje natječaja I raspisivanje novog naatječaja”.
Davorka Hajduković je rekla da poništenje natječaja ne dolazi u obzir ,”jednostavno si to ne možemo priuštiti jer gubimo sredstva. Osim toga ne možemo odustati niti od jednog kvalitetnog projekta, a kamo li poništiti natječaj. A ovo da zajednički projekti budu prioritet proizvođačkih organizacija, to je tek protežiranje jedne skupine. U RH imamo četiri proizvođačke organizacije, dvije u sektoru mlijeka dvije u sektroru voća. Poništenje natječaja nikako nije riješenje” – rekla je.
Mr. Ivković je dalje nastavio :“Meni je malo čudno da ministarstvo odnosno Agencija ne osluškuje glas naroda, glas ruralnoga razvoja koji zapravo traži da se poništi taj natječaj “ rekao je mr.Ivković, te nastavio. Poslali smo pismo i Agenciji i ministaru I predsjednici Kolondi Grabar Kitarović, Milanoviću i Karamarku i Boži Petrovu. Međutim nitko do današnjeg dana nije nam odgvorio. To je znak da o poljoprivredi u ovoj Hrvatskoj državi ama baš nitko ne void brigu, obečavaju a ne daju nikakve nade da ljudi ostanu na selu i da njegova djeca mogu ostanu sa malim potporama na selu. Sa nekoliko stotina tisuća kuna mogli bismo zapravo obnoviti selo da ljudi ostanu živjeti na selu” rekao je mr. Ivković
“Da li vi smatrate da ovaj natječaj kakav je, je dobar, s obzirom da je vama prodaja mehanizacije osnovna djelatnost, smatrate li da je možda ne selektivno gomilanje mehanizacije s obzirom na broj prijavljenih, da li je u pitanju stari vozni park, da li je ta mjera pridonijela konkurentnosti – pitao je moderator.



Okrugli stol o nezadadovoljstvu dodijeljenih sredstava u natječaju ruralnog razvoja za mjeru 4.1.1. koji je 16.12.2015. održan u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva. Fotka M.Zouhar Zec

Traktori i kombajni stari 30 godina

Franjo Dominković dopredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije je odgovorio : “Od 1.7. od kada smo uključeni u proces, reagirali smo i tražili, mislimo da je onda imalo smisla poništiti natječaj. Prosječna starost mehanoizacije je preko 28 godina. I onda smo rekli, da bi trebalo poništiti taj natječaj da ne povećavamo sa 370 milijona na 860 što je 50 % ukupnih sredstava. Tri i pol godine prije ulaska u Europu govori se “pripremite projekte dolazi Europa glasajte za Europu, biti će novaca”. To se još uvjek govori. Ministarstvu samoinicijativno - Ako hoćete potrošiti sredstva, onda dozvolite nabavu mehanizacije, ne traktora samo, nego široko, poljoprivrednu mehanizaciju, jer to nije bilo dozvoljeno ni u IPARDU ni u SAPARDU i ta sredstva nisu potrošena. Sada se na ovaj natječaj javilo 1280 ljudi i mi smo ostali iznenađeni. Međutom, to je to što ljudi hoće: ljudi hoće kupiti zbog povećanja konkurentnosti, jer vozi traktor i kombajn star 30 godina. Ali za konkurentnst njemu treba poljoprivredni stroj, kombajn. Kada govorimo o veličini i prinosu, najskuplji stroj je kombajn za vađenje šećerne repe koji košta 400 000 eura. Sedam komada od 2000 godine je u Hrvatskoj novo nabavljenih. Ima ih 100 ispod 30 godina starosti i ne mogu konkurirati proizvođaču šećerne repe.Govorim u naše ime - Od tih silnih milijona i ponuda, najviše će stradati ,kako sada stvari stoje, na radnoj listi poljoprivrednici. U principu smo zato da se završi natječaj, da se pošalju riješenja. Vidjeti ćemo tek onda kada sada 700 poljoprivrednika, velikih i malih, dobije negativno riješenje kako će reagirati. Ovdije je spomenuto da 170 poljoprivrednika ima nepotpunu dokumentaciju.
“Za vašu informaciju koliko se ja sjećam Ministarstvo poljoprivrede je već imalo problema s poljoprivrednom mehanizacijom “rekao je Marinko Petković moderator.

Stvaranje umjetnih uvjeta

Moderator je dao riječ Goranu Pajniću predsjedniku Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede. Pajnić je rekao slijedeće: “ Natječaj je namijenjen za cijelo područje Hrvatske.Naše velike kompanije, pa srednje i male i one su u prošlosti bile nositelji razvoja hrvatske poljoprivrede sviđalo se to nekome ili ne samo su bile etiketirane u predpristupnim fondovima što radi kriterija nisu imale mogićnosti uvažiti ta sredstva.U ovom natječaju bilo je određenih problema, a glavni problem bio je u samom vrednovanju projekta. Vrednovao se trenutno trenutni status. Malo se pridavalo pažnje očekivanim učincima projekta na buduće stanje i na dodanu vrijednost. To je nešto što bi trebalo promijeniti u budućim natječajima. Spomenuo se ovdije problem novo osnovanih poduzeća. Postoji jedan institut koje Europska komisija ne poznaje, a on se zove stvaranje umjetnih uvjeta ili umjetno stvaranih uvjeta, mi se pozivamo na njega. Nismo za poništenje natječaja jer smo svjesni negativnih posljedica koje su puno, puno veće nego što smo upoznati. Spomenuo se maksimalni iznos, to mogu prihvatiti, jer možda ova odluka i nije najbolja. Po meni je ideja što više natječaja sa manjim maksimalnim iznosima I sa manjim intenzitetiom, Jer 90 % ja ne mogu prihvatiti kao dobar intenzitet, budimo realni, 90% nečega, otvara se velika mogučnost špekulacije “ koji je vaš motiv” to je nešto o čemu treba razgovarati. Kao drugi veliki problem u našoj konkurentnosti je budućnost. Mi ćemo dio konkurentnosti riješiti nazovi investicije, mi ćemo te objekte, te farme sagraditi. Mi ćemo te farme napuniti kada dođemo u situaciju. Mi pokušavao strategiju hrvatske poljoprivrede voditi kroz Mjere ruralnog razvoja. Ja mislim da to nije dobar put. Strategiju koju nažalost nemamo, mi bi mogli to točno određenim poručjima reći što želio napraviti, odrediti čaki i strukturu proizvođača koje želimo, to su nekada neke zemlje napravile.

Konzultant Kristijan Mavrek" Gledajte mi se ovdije u Hrvatskoj ne možemo dogovoriti. Dakle to nije način. Po meni, to je zadnja instanca. Kao što je gospodin Dominković rekao da ćemo možda morati vraćati novce Čekaju nas detaljne kontrole EK.Nitko nikada još nije govorio o umjetno stvorenim uvjetima.Koliko ono gore projekata imaju – 214 i ispod 214, ne bježim od toga da su umjetno stvoreni uvjeti. A onda se konzultant Mavrek obratio moderatoru te rekao “Gospodine Petkoviću ajmo otvoriti d.o.o vi i ja . Graditi ćemo plastenik ili ćemo graditi skladište u općini Dekanovec, kupiti ćemo strojeve koje ću ja reći da pokrijemo fokus područja. Općina Dekanovec Vam donosi 5 bodova, uzeti ćemo u najam neki plastenik od nekoga, voćnjak u najam od 7,8 hektara da zadovoljnimo ekonomsku veličinu, možda nam niti to ne treba jer možemo možda potpisati zajednički projekt gospodina Brlošića.Ja imam 90 bodova. Koliko gosppodine Pezo takvih projekata da vam naštampam.Od kud vam pravo da me prozivate u novinama i da neznam svoj posao. Pa ja sam mogao svakog svog klijenta nagovortiti da ima 50 bodova. Da li je to smisao ruralnog razvoja?. Koliko ste projekta do sada obradili?” upitao je Mavrek glasno obračajući se ravnatelju Pez.i

Dvoranom se prolomio spontani aplauz – kao na opernoj predstavi.

Pezo je jako brzo govorio, ponovo je njegova intonacija bila protiv Mavreka. Novinar Petković nije bio dovoljno vispren da i Mavreku da riječ nakon žestoke dernjave ravnatelja Peze za kojeg se po načinu komuniciranja teško može vjerovati da je ravnatelj u nekome sustavu. No poznata mi je činjenica da je već 2013. Mavrek imao više od 70 odobrenih projekata što u postupku plaćanja što isplaćenih, o čemu sam tablice po imenu i prezimenu korisnika i po sumi dodijeljenog novca – objavila blogu Agropolitika.blog.hr ( početko 2014., mislim) Svjedoci smo da broj OPG-ova pada, kao predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Svjedoci smo da broj OPG-ova pada, kao predsjednik Hrvatske gospodarske komoreiI osoba s terena recite kako vi vidite razvoj ove situacije gospodine Brlošiću – obratio se Marinko Petković .

Program se može tri puta mijenjati


Matija Brlošić podsjetio je da je registrirano oko 179 000 OPG -ova,” na natječaj se javilo 1280, dakle 0,7%. Od toga će proći 30%. Dakle imati ćemo nezadovoljnih 0,05 % od onih koji su se javili. Postavlja se pitanje što sa svima onima koji nisu išli na natječaj, postavlja se pitanje koliko je OPG-a napustilo, zaključilo poljoprivredni posao, otišlo u Agenciju za plaćanje, u Osijeku, Vukovaru, Brodu i ugasilo svoj OPG .Istina je da se veliki broj OPG-ova gasi. Selo se prazni. Ako će netko tamo investirati dobro je. No na žalost neki su se pravilnici napravili, evo 1200 metara od moje kuće je granica druge lokalne samouprave i da je1200 metara moja kuća povučena dalje ja bih dobio 20 dodatnih bodova više. A ne razlikujemo se apsolutno u ničem. Kada samo radili nešto nismo dobro napravili. I moramo reći javno da se zna. Hrvatska je po novcima koje smo dobili iz EU fondova s obzirom na našu veličinu, druga u Europi. Relativno puno novaca imamo i postavlja se pitanje kakao te novce povući da održimo selo. Pitanje je da li uopće tko ovdije zna odgovor. Razmišljajući što dalje napraviti- jedno je sigurno -smanjiti maksimalne iznose, može na 2 milijuna eura, to bi bilo prihvatljivo, dobro razmisliti o 50% , možda zbog velike zainteresiranosti 50%, omogučiti da svatko tko je prošao a natječaju dobije 50 %. Ja ću vam otvoreno reći kao poljoprivrednik, sa 90% dobiti sredstava oni imaju obvezu pet godina kontrolirati nas " rekao je Brlošić.
Pomoćnica Hajduković je rekla da je EK upoznata sa svime preko video konferencija koje održavaju. Komisija je sudjelovala u izradi programa i o potporama i intenzitetu. Tri puta se može mijenajati program tijekom programskog razdoblja. Rekla je da su imali najbolje namjere kada su radili program.
“Što se tiče umjetno storenih uvjeta, mi smo svjesni da se to može napraviti, ali nitko ne može propisati neki document koji se neće moći “skinut”. Mi smo imali najbolje namjere.Mi propisujemo natječaj za ostvarenje ciljeva koje imamo zacrtane u programu. Moram reći da Ministarstvo poljoprivrede prati I sluša što se dešava” rekla je Hajduković.
Kompromisno riješenje
Konzultant Kristijan Mavrek je rekao “ kompromisno riješenje” ne poništavati natječaj, ne ići u Bruxelles cinkati, međuprostor je – promijeniti program najbrže što možemo, neka čeka radna lista, jer kada nam je bio prezentiran paravilnik mi smo nekoliko puta kao konzultatni posatvili pitanje, Zašto u ovom pravilniku, za razliku od IPARDA ne piše koji je rok Agenciji do kada mora obraditi pristigle ponude. Nema nikakvog krajnjeg roka. Znači ova lista može još šest mjeseci biti ovakva, vi kontrolirajte umjetno stvorene uvjete , što več kontrolirate, a u međuvremnu promijenimo program, jer nam člank 40. to omogućava “ KRISTIJAN Mavrek je dao prijedlog pomoćnici Hajduković da u tijeku natječaja prije davanja Odluka korisnicima ovih 214 – storici promijenimo program I izbacimo rečenicu Zajednički projekti… Sve ono što sam pisao I govorio vi ste usvojili za to Vam hvala, jer u drugom natječaju upravo to što govorim je u prvom i krivo. Ali promijenimo i prvi da bude sukladani i ovome.Znaći izbacimo “ zajednički projekti” gledajte povezana društva, biti ćete pošteni nećete imati nikakvih problema, ja vam tvrdim i neće biti potrebe za ovakvim okruglim stolovima i posjetima ovolikog broja ljudi.
A gospodinu Pezi ću poručiti da je on” bivši” vjerojatno samo mu to još nitko nije rekao”- završio je tako svoje izlaganje Kristijan Mavrek.

Komunikacija iz publike

Stjepan Bistrović javio se za riječ iz publike te rekao “ Vodio sam sedam godina organizaciju proizvođača mlijeka u Hrvatskoj i dosta prosvjeda po Zgrebu sam odigrao, a samo kratko ću reći “ ovo danas mi se ne sviđa niti malo. Povukao sam se iz politike da živim mirnim životom I da vidim što me u ovoj državi očekuje kao proizvođača, da pogledam iz druge perspective. Sada želim reći iz prakse , što sam radio u posljednjih šest godina, da vama bude lakše zaključiti što treba napraviti. Znači eliminirali ste me u startu, sa 20 bodova, prošao sam 40 godina, treba diktirati poljoprivredu, preveo sam gospodarstvo na sina, da uzme novac da bude konkurentan. Godine 2010. sam napravio malu mljekaru – sa nula kuna kredita. ( Reportaža o otvaranju Bistrovićeve mljekare je na mom blogu)j Prerađujem u mljekari 45o ooo litara mlijeka. U ovom trenutku zapošljavam 12 ljudi – osam u mljekari i četiri na gospodarstvu. Moj sin se želio baviti poljoprivredomi i želio se javiti na natječaj za 90 % bespovratnih sredstava . I sada ako srušite te bodove ja ću doslovno reći sinu – bježi dijete moje iz ove države koliko te noge nose- jer ova država ne daje onom tko radi, već onome tko ne radi. Moje pitanje je : Da li ćemo biti konkurentni ako svi poljoprivrednici koji se jave daju državi 30 %, kao što su konkurentni u Njemačkoj?

Pomoćnica Hajduković je odgovorila da je ekonomska veličina podjeljena, da ministarstvo ima tablicu po veličini poduzeća za klasifikaciju velika, srednja, mala i iz tog razloga smo se morali toga držati .

Konzultant Ivanić je rekao da ima dva pitanja te je pitao slijedeće” Imam korisnika koji je na ovoj radnoj listi prošao, dobio je obavijest iz agencije da na temelju naputka koji je donesen, a uz naknadu priopćenja natječaja mu je umanjena stopa poreza. Objasnite mi po kojem hrvatskom i europskom zakonodavstvu možete donositi nakon zaključenja natječajana naputak i mijenjati kriterije natječaja. Ako niste s tim informirani onda je to katastrofa, znači ne upravljate ni u ministarstvu ni u Agenciji jer su djelatnici, dvoje djelatnika gospodina Peze, informirali mog korisnika –usmeno. Tražili smo pismeno, ali je vaš djelatnik igrao igre pa nas je informirao usmeno. Druga stvar “ zbog čega za natječaj koji je u 10. mjesecu 2015. poništen nije objašnjeno zašto je poništen? Piše u Zakonu o pristupu informacijama, da moramo obavijestit poslovne korisnike o razlogu poništenja natječaja. Vi u Narodnim novinama objavite PONIŠTENO I čiča miča gotova je priča. Zbog čega niste priopćenjem, kao što priopćujete za svaku mljekaru sredstva da je dobila, zbog čega niste dali o tom naputku koji je izdan? I zaključno Gospodin Pezo, smatram da način na koji vi komunicirate sa ljudima koji Vas plačaju koji su poljoprivredni poduzetnici, i na televiziji, skandalozan.”
Gospodin Pezo je s pomoćnikom očima i gestama komunicirao dok je konzultant Ivanić postavljao pitanje, te je rekao da neznaju o čemu se radi, ali ipak dodao, da u roku od 48 sati na njegov meil problem pošalje pismeno.
Margareta Zouhar Zec

07.01.2016. u 15:31 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 03.01.2016.

MINIMALNA PLAĆA JE PUT RADNIKA U SIROMAŠTVO !

TKO ĆE PROMIJENITI TREND I PODIĆI MINIMALNU PLAĆU U RH?

Nakon konstituiranja 8. saziva Hrvatskog Sabora tehnička Vlada sazvala je 29. 2015. prosinca sjednicu i donijela odluku o povećanju minimalne plaće za 2016. godinu. Da li je sjednica tehničke Vlade pravno valjana jedno je pitanje, a odluka o visini minimalne plaće je drugo pitanje. No odluku o minimalnoj plaći, kako svjedoći praksa, Vlada donosi na kraju kalendarske godine za iduću godinu. Bilo koja Vlada, odluka bi bila donesena. No Odluka o visini minimalne plaće drugo je pitanje. Za 2016. Vlada je odredila minimalnu plaću u visini od 3 120,00 kuna bruto iznos , što je u neto iznosu 2 500 kuna. Minimalna plaća tog iznosa na snazi će biti tijekom 2016. godine. Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu.
Dr. Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava objasnio je donošenje te uredbe rekavši da nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, nije postignuta suglasnost. „Minimalna plaća važna je s aspekta zaštite radnika od siromaštva, ali i s aspekta podizanja konkurentnosti gospodarstva. „Želim naglasiti“ rekao je na sjednici, „da se pri utvrđivanju minimalne plaće posebno vodila briga o oba cilja. Smatram da je visina od 3.120 kuna bruto opravdana, uvažavajući činjenice da je posljednja dva kvartala 2015. godine došlo do oporavka gospodarskih trendova, da je vidljivo da je rast minimalne plaće pozitivno utjecao na produktivnost, posebno u osjetljivim sektorima, da socijalni partneri u osjetljivim sektorima nisu koristili institut smanjenja minimalne plaće kroz kolektivne ugovore što ukazuje da postojeća visina minimalne plaće nije dovela do najavljivanih posljedica odnosno gubitka radnih mjesta i da nije postojala potreba za smanjenjem visine minimalne plaće kod poslodavaca“ - rekao je Ministar Mrsić . Mrsić je rekao i to da kada je ova Vlada stupila na dužnost bilo je preko 70 000 radnika koji su primali minimalnu plaću. Prema zadnjim podacima takvih je radnika preko 20 000. Ministar financija Lalovac rekao je:” je malo, ali ipak je nekakav smjer koji bi trebao tim ljudima olakšati.” Direktror udruge poslodavaca Davor Majertić je rekao da ih ta odluka o povećanju minimaalne plaće čini nezadovoljnima I zabrinutima. To povećanje povećava obim poslovanja u prerađivačkim industrijama gdje ti radnici ukoliko igube radna mjesta, neće se ili će se vrlo teško zaposliti u nekim drugim industrijama. Mi smo predložili da se minimalna plaća može povećati radnicima, a da se ne povećavaju troškovi poslovanja, tako da sama Vlada i država odustane od dijela doprinosa koje se plaćanju na plaće ,kako bi se ljudima omogućila veća primanja a troškovi poslovanja bi ostali isti.” Dodao je da takva odluka utjeće na sve tvrtke u kojima je prema pravilniku o radu osnovica za izračun plaća minimalna plaća. Čelnik hrvatskih nezavisnih sindikata Krešimir Sever je tom prilikom izjavio da su imali neke izraćune do 3270 kuna, međutim, s obzirom da su poslodavci bili za to da se minimalna plaća ne dira, ministar je tražio neko kompromisno riješenje.”

Da podsjetim! Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine utvrđena je u bruto iznosu od 3.029,55 kuna, dok je njen neto iznos za obračun bio je 2. 423,64 kuna.Minimalna plaća za 2014. u bruto iznosu prema odluci Vlade iznosila je 3.017,61 kuna, a u neto iznosu bilo je to 2.383,77. U odnosu na Odluku o minimalnoj plaći za 2015. plaća je za 2016. povećana za 90,45 kuna više i iznosi 3. 120 kuna čiji bi neto neto iznos bio bio oko 2500 kuna.

Radnici su sredstva za rad?

Jesu li u Hrvatskoj radnici samo brojke i sredstva za ostvarivanje dobiti i profita poslodavcima koji su ih zaposlili? Ima li dr. Mirando Mrsić bivši ministar rada i socijalnog sustava svijesti o tome kolika je količina financijskih sredstava suma od 2500 kuna za osmosatno dnevno radno vrijeme i što se sve s tom količinom novca za život u 30 dana može kupiti , ako za plaću od 2500 kuna može izjaviti da je “ minimalna plaća mehanizam zaštite od siromaštva? Nije li upravo obrnuto, da je - siromaštvo na djelu u državi u kojoj radnik zarađuje neto 2500 kuna?
Po srednjem tečaju eura HNB na samom početku mjeseca siječnja 2016., 2500 kuna iznosi 327,6 eura, ili po srednjem tečaju američkog dolara 2500 kuna je 357,1 dolara .

Zašto je minimalna hrvatska plaća samo 327 eura?

Kome je minimalna mjesećna plaća od samo 327 eura dovoljna za život?Može li se tko od hrvatskih političara staviti u situaciju da kroz 30 dana za sebe i svoju obitelj ima na raspokaganju samo 327 eura? Zar su uistinu lobiji neoliberalnog kapitalizma hrvtsakih poslodavaca toliko jaki da utjeću na Vladu kroz osobne veze i prijateljstva kako bi neznatno povećanje minimalne plaće zadovoljilo samo formu, a radnike prepustilo neimaštini i bijedi? PoslodavcI bi ostali netaknuti neka I dalje stvaraju vlastit kapital. Zar ljudi zakonodavne vlasti u Hrvatskoj ne mogu posložiti činjenice i prisjetiti se da je raslojavanje u Hrvatskoj sve naglašenije ; bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Više desetaka pučkih kuhinja u Hrvtskoj , socijalne samoposluge u Osijeku, Rijeci, Splitu, Vukovaru, zakon o osobnom stećaju kao i veliki demografski deficit, posljedice su i minimalne plaće kao i visoke nezaposlenosti. Povećanje plaće od nekoliko desetaka kuna radniku ne može donijeti poboljšanje uvjeta života ,a poslodavci trljaju ruke jer njihova kapitalna dobit u poslovima koje za njih obavljaju potplaćeni radnici nije oskrnavljena. Za minimalnu plaću radi se u građevinarstvu, prehrambenoj industriji, zanimanjima trgovine,u zaštitarskim tvrtkama i svim tvrtkama bez obzira bile one d.o.o. ili d.d. gdje poslodavci na svaki način žele što više zaraditi, a nimalo i ničim ne stimulirati radnika, osim isplatiti plaću koja je paušalno dogovorena. Prihvati li osoba sa fakultskom naobrazbom posao izvan svoje struke, također će biti plaćena po kategoriji minimalne plaće jer nitko i ništa ne obvezuje poslodavca da po drugim kriterijima plaća osobu u svojoj tvrtki koja ima visoku naobrazbu. Mnogi su ljudi obezvrijeđeni i povrijeđeni u hrvatskom društvu. Čak 400 000 hrvatskih građana uzima lijekove protiv depresije.Kakve li će tek biti mirovine današnjih potplaćenih i izrabljivanih radnika? U Hrvatskoj 300 000 umirovljenika ima mirovinu manju od 2500 kuna? Vrijednost rada se I retroaktivno ruši. U režimu rada i zarade nema stimulacije ni pravde koju socijalna država podrazumijeva za one koji žele stvarati i raditi.
Kako radnik uopće kože opstati u borbi za održanje sebe i svoje obitelji, ako ima hrabrosti osnovati svoju obitelj, pred pohlepom svog poslodavca koji ga financijski izrabljuje?

Tko će promijeniti trend minimalne plaće?

Kapital služi isključivo stjecanju dobiti. Minimalna plaća od 2500 kuna podcijenjuje ljudski rad, radnika stavlja u kategoriju onoga kojem se uzimaju osnovna ljudska prava, jer su mu oduzeta sredstva za minimalno dostojan život, a samo zato što poslodavac želi zaraditi na radniku.
Tko će u Hrvatskoj promijeniti trend minimalne plaće i podignuti je na razinu od 4500 kuna, što bi iznosilo oko 600 eura? Za radnike bi tada počelo renesansno razdoblje, mogli bi vraćati dugove i prijateljima i banci , djeca bi im imala za gablec u školi,(za što inače namaju) djeca radnika mogla bi otići na školski izlet s razredom, prestala bi prodaja starudije kojom se bavi mnogo ljudi koji nemaju dovoljno financijskih sredstava za život,prestalo bi prekopavanje kanti za smeće što također rade ljudi bez dovoljno sredstava za život. S odlukom o minimalnoj plaći većoj za samo 1400- 1500 kuna od sadašnje, hrvatski radnici i njihovde obitelji doživjele bi preporod kakav nije viđen od stvaranja Hrvatske države.Pogodnost dražve bila bi u tome što bi na veću sumu plaća država imala veću dobit kroz porez. A poslodavci ne bi ostali siromašni. Oni se cijelo vrijeme brinu samo za sebe. Radnici su prepušteni sami sebi i svojoj bijedi već posljednjih osam godina.

Margareta Zouhar Zec

03.01.2016. u 14:52 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 01.01.2016.

PAKETI ZA SVE VRSTE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE!

NOVOST JE KARTICA GOSPODARSTVA I KATALOG SAVJETODAVNIH USLUGA

Na samom kraju kalendarske 2015 godine 30.12. rukovoditelii Savjetodavne službe ravnatelj dr. vet. med. Hrvoje Horvat i pomoćnik ravnatelja dr. Ivan Danjek održali su konferenciju za novinare na kojoj su predstavili novosti koja će djelatnici Savjetodavne službe na terenu početi provoditi u 2016., godini.
Novosti koje ulaze u djelokrug rada djelatnika Savjetodavne službe su :

1.Katalog savjetodavnih usluga koji će biti objavljen tijekom siječnja mjeseca
2. Definiranje 90 savjetodavnih paketa ovisno o vrsti proizvodnje i potrebama poljoprivrednih proizvođača
3.Kartica gospodarstva u koju ulaze osnovni podaci o farmi, dijagnostika + povijest savjetovanja
4. SEMIS online sustav – organizacija i analiza rada i rezultata



Na press konferenciji : s lijeva: dr. Ivan Danjek pomoćnik ravnatelja Savjetodavne službe kog sam u tekstu od 25.11. 2015. na Agropolitika.blog.hr pod naslovom Budući ministar poljoprivrede mora biti iz struke, a ne iz politike! predložila za ministra poljoprivrede. Dr. Danjek poznaje poljoprivredu u njenom segmentiranom obimu, a ono što smatram važnim je njegovo višegodišnje iskustvo u kordinaciji poslova za više od 200 djelatnika savjetodavaca na terenu. S desna je ravnatelj Savjetodavne službe dr. vet.med. Hrvoje Horvat koji također ima bogato iskustvo rada u više institucija prije dolaska u Savjetodavnu službu.

Što je sadržaj paketa? Naprimjer paket Hortikultura sadrži povrćarstvo cvjećarstvo “ Vi ste početnik u cvjećarskoj proizvodnji, već proizvodite povrće i cvijeće. Pripremate se za proizvodnju neke druge vrste i želite optimizirati vlastitu proizvodnju, efikasnije korištenje resursa, primjenjivati stručno pravne savjete i propise, racionalizirati utrošak. Mi, savjetodavna služba, nudimo: procjenu stanja na gospodarstvu, planiranje uzgoja, odabir sortimenta, savjete o agrotehničkim mjerama i na kraju rezultat: povećanja znanja u proizvodnji povrća, brošura, literatua, upute i koncepti u razvojnim mogućnostima na OPG-u" objasnio je na primjeru ravnatelj dr.vet med. Hrvoje Horvat.Paketi su izrađeni za sve vrste poljoprivredne proizvodnje : ratarstvo kopitari, proizvodnja mlijeka i mesa, prerada mlijeka itd.
Paketi su u smislu prijedloga završeni, Ministarstvo poljoprivrede odobrilo ih je, a sada se samo dorađuju u korisno prilagođenu formu u katalogu.

U planu je i strukovno osposobljavanje poljoprivrednika za višestruku sukladnost, klima, okoliš te ekološka poljoprivreda

A)za sve korisnike – agro okoliš te - ekološka poljoprivreda što uključuje 18 sati edukacije
B) prema želji omogućuje se edukacija i drugim poljoprivredbicima
C)predviđa se oko 600 predavanja u 2016. za oko 6 000 korisnika
Planira se i strukovno obrazovanje za unapređenje proizvodnje, ali ima oznaku NEOBAVEZNO i otvoreno je za sve poljoprivredne proizvođače, u opsegu od 60 sati edukacije, u što je uključeno minimalno 30 % praktične nastave, a teme su predviđene po izboru i dogovoru s poljoprivrednim proizvođačima.


Prvi korak je otvaranje kartice gospodarstva, gdje će biti unesena kompletno stanje na gospodarstvu. Svaka posjeta savjetodavnog službenika OP gospodarstvu rezultirati će unošenjem podataka o strojevima, obradivim hektarima zemlje, ključnoj djelatnosti itd. Karica je zamišljena tako da sadrži i povjest posjeta OPG-u.Prema riječima dr. Hrvoja Horvata kartica gospodarstva pratiti će proces i rezultate na farmi, tu će biti jedna veća analitika praćenja rezultata,a sve skupa u okviru satnice u savjetovanju iz sredstava EU.Ono što je važno, je da ćemo prvi puta uspjeti rasteretiti državni proračun i biti ćemo financirani iz sredstava EU.

Važna je promjena u načinu rada. Između ostaloga novi način rada biti će upotpunjen točnim informacijama sa lica mjesta o stanju na gospodarstvima. Tada će se lako moći naći i upotrijebiti statistika gospodarstva. Npr kako naći tri mljekara u Međimurju koji rade domaaći sir, a imaju manje od 10 krava”? Sve do sada do takvih podataka nije bilo moguće brzo doći jer evidencije takve vrste nije bilo. No nakon uvođenja kartice gospodsrtva do takvih će se podataka doći vrlo brzo i lako.
Dr.Danjek je objasnio da je Uprava od početka pratila rad savjetnika koji je u kontinuitetu nadograđivan. Ovo je sada informacija da zadovoljimo potrebe Agencije za plaćanje da mi možemo argumentima pokazati koliko je predavanja održano. Ovaj novi sustav će to olakšati.


Ciljevi Savjetodavnoj službi u ovom modelu rada su slijedeći:
1. 20 - 30% sufinanciranja iz EU fondova, što će predstavljati rastarećenje državnog proračuna
2. Orijentacija na konkretan rezultat na farmi što bi trebalo rezultirati većom kvalitetom usluge
3. Veća mogućnost i analizu rada poljoprivrednika i rezultati rada savjetnika
4. Veća uključenost proizvođača

Sve današnje informacije odnose se na Mjere 1 i 2 Programa ruralnog razvoja.” Čim smo postali ovlašteni za provođenje mjere imamo pravo na sredstva EU za vlastito osnaživanje”- riječi su ravnatelja Savjetodavne službe dr.vet.med. Hrvoja Horvata.



Izvor:Prezentacija Savjetodavne službe

01.01.2016. u 17:28 • 0 Komentara • Print • # • ^

GODINA 2016. GODINA 2016. GODINA 2016. GODINA 2016. GODINA 2016.

01.01.2016. u 17:21 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.