Marketing
BREGUNICA EUROPSKA LASTAVICA – HRVATSKA PTICA GODINE 2016.
MJESTA ZA STVARANJE GNIJEZDA BREGUNICE
MORAJU BITI OČUVANA
Prema priopćenju Bojana Stojanovića Svjetska fondacija za prirodu ( WWF) zajedno s nekoliko nevladinih udruga i to Prirodoslovnim društvom Drava, Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Baobab, ZEUS i Matis rafting klub, proglasili su pticu bregunicu za hrvatsku pticu 2016. godine.
Kroz ovu pticu udruge žele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž rijeke Drave te pozivaju na zaštitu i obnovu staništa za najmanjeg člana obitelji lastavica.
Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja se gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strmoj obali rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine korist posebno stoci.
Ptica bregunica je vijesnica žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. „Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Stručnjaci za ptice procjenjuju da je nacionalna populacija osamdesetih godinama prošloga stoljeća imala više od 30.000 parova, dok se današnja nacionalna populacija procjenjuje na 5.000 do 8.000 parova ptice bregunica. Na području prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav (Europska Amazona) je u 2015. zabilježeno je manje od 4.000 parova. Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka –uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obalnih utvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane. „Ako se negativni trend nastavi, bojimo se da ćemo u sljedećih nekoliko godina izgubiti tu pticu koja je nekad bila vrlo česta na Dravi“, rekao je Ivan Darko Grlica, hrvatski stručnjak za bregunice iz udruge Prirodoslovno društvo Drava, koji prati populaciju ove vrste ptice više od 10 godina.
No mogućnosti za očuvanje ove iznimne ptice postoje. Posljednja preostala mjesta za stvaranje gnijezda moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave. „Djelovati moramo sad kako bi spasili ovu vrstu. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa“, rekao je Dinko Pešić, voditelj projekata u udruzi Zeleni Osijek.
Bregunica (Riparia riparia)
Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF, Zeleni Osijek, Prirodoslovno društvo Drava, u suradnji s drugim partnerima, provodit će aktivnosti za zaštitu ove vrste ptice te raditi na podizanju svijesti o važnosti žive i zdrave rijeke Drave.
Post je objavljen 28.01.2016. u 07:17 sati.