MIGRANTSKA KRIZA JE TERET EUROPSKE UNIJE!
Migrantsak kriza tema je broj jedan ne samo na području balkanske rute kretanja migranata već u cijeloj Europskoj uniji. Ipak je dojam je kako se ta tema od strane Europske komisije riješava polako i oprezno. U međuvremenu se svaka zemlja članica s migrantima i njihovim kretanjem nosi na svoj način.Bit svega je da se radi o ljudima iz zemalja Bliskog Istoka za koje Europa nema riješenja. Kako i gdje smjestiti i primiti sve migrante koji žele u Europu , prije svega u Njemačku, Skandinavske zemlje, Austriju itd?
Preko balkanske rute migranti samo prolaze, nema interesa za azilom, a i u takvoj situaciji predsjednik Vlade Republike Slovenije Miroslav Cerar , koji je sudjelovao i u pisanju Ustava Republike Slovenije, koji je kao profesor pravnih znanosti predavao i na sveućilištima u Americi - kojeg li apsurda teoretskog znanja i prakse - zapovijedio podizanje opasne žilet žice na granici sa Republikom Hrvatskom bojeći se prelaska ponekog migranta u Sloveniju. No još uvijek predsjednik EK Jean Claude Juncker nije rekao što misli o žilet žici između Hrvatske i Slovenije. Jer Slovenija migrantima nije nimalo atraktivna da bi tamo željeli ostati ilegalno. Europa nezna kako i kamo s ljudima. A kada bi migrantima bio ponuđen i neki drugi kontinet za budući dom, oni bi ga prihvatili. Ljudi žele živjeti u miru, žele svoj život sa svojom djecom provoditi daleko od rata, straha, gladi.To je motiv njihova puta u nepoznato!
Prema informacijama iz predstavništva EK u Hrvatskoj predstavnice izaslanstva civilnog društva Europskog gospodarskog i socijalnog odbora EGSO-ova za utvrđivanje činjenica sastale su se 12. i 13. siječnja 2016. da bi prikupile informacije te kako bi se utvrdila moguća strategije za rješavanje pitanja priljeva izbjeglica te uspostavio skup najboljih praksi i politika za prijem, premještanje ili integraciju izbjeglica.
Izaslanstvo koje su činile hrvatske članice Marina Škrabalo i Dragica Martinović Džamonja te švedska članica Ellen Nygren, bilo je u posjeti izbjegličkom kampu u Slavonskom Brodu pri čemu su se susrele s predstavnicima Hrvatskog Crvenog križa, ureda UNHCR-a u Hrvatskoj, Međunarodne organizacije za migracije, Centra za mirovne studije, Isusovačke službe za izbjeglice, Hrvatske gospodarske komore, hrvatskih sindikata i udruga poslodavaca.
„Rad i nastojanja organizacija civilnog društva koje se bave izbjegličkom krizom od iznimne su važnosti, jer bi bez njih situacija na terenu bila puno gora. U ovoj izvanrednoj situaciji potrebno nam je više Europe, više demokracije i više solidarnosti. EGSO dosljedno ustraje na tome da su potrebni ozbiljni napori kako bi se olakšala integracija migranata i izbjeglica,“ složile su se Škrabalo, Martinović Džamonja i švedska članica Nygren.
Posjet Hrvatskoj dio je niza misija koje EGSO organizira u svrhu upoznavanja s radom organizacija civilnog društva koje se u okviru programa odbora „Djelujmo lokalno“ bave migrantima, tražiteljima azila i izbjeglicama. Cilj posjeta je utvrditi probleme i potrebe, kao i uspjehe i najbolje prakse raznih organizacija koje se aktivno bave sadašnjom izbjegličkom krizom.
Krajnji će cilj tih misija biti osiguravanje utemeljenog i dokumentiranog doprinosa osmišljavanju politika EU-a, nastavno na mišljenje EGSO-a i Europskog migracijskog programa: Drugi provedbeni paket. Niz EGSO-vih misija krajem 2015. i početkom 2016. godine uključuje posjećivanje 11 država članica EU-a Austrije, Bugarske, Hrvatske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Malte, Poljske, Slovenije i Švedske kao i Turske.
Izvor: Europska komisija
Post je objavljen 17.01.2016. u 13:45 sati.