Pregled posta

OKRUGLI STOL O NEPRAVDI KOJA JE NANESENA POLJOPRIVREDNICIMA

TKO U HRVATSKOJ VODI BRIGU O POLJOPRIVREDI?


Na okruglom stolu, koji je održan 16. prosinca 2015. u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Perkovčevoj 2, pred prepunom dvoranom ljudi koji su radili ili rade poslove u poljoprivredi te prate što se događa u toj gospodarskoj grani tema je bila Program ruralnog razvoja i dodjela sredstava iz natječaja programa ruralnog razvoja. U vezi s natječajem za mjeru 4.1.1. sporno je da su sredstva dobili veliki poljoprivredni sustavi, a posebno oni koji su zbog natječaja otvorili nove tvrtke koje, informacija je ,“ ili nemaju zemlje ili nemaju stoke“, a normali poljoprivrednici su zaobiđeni i nisu dobili nikakva sredstva. Ta je činjenica izazvala proteklih mjeseci osjećaj velike nepravde među poljoprivrednicima, te su se pitali, kako su sredstva dobile upravo noovootvorene tvrtke a poljoprivrednici koji žive na selu, koji rade većinom sa svojim obiteljima nisu dobili sredstva u natječaju za mjeru 4.1.1. Ono što se među poljoprivrednicima u javnosti moglo čuti je da žele da se natječaj poništi . Ovo je tip natječaja u kome je čak 90% sredstava namijenjeno bespovratno!
Osobe sudionici okruglog stola bili su i oni koji su akteri tog diskutabilnog natječaja, jer odluke se donose u Ministarstvu poljoprivrede i u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribartsvu i ruralnom razvoju, te predstavnici pojedinih udruga.
Sudionici okruglog stola bili su Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede Ante Pezo ravnatelj Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvoje Gregurić predsjednik Zajednica udruga hrvatskih povrćara, Stjepan Kušec predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja, mr.Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, Franjo Dominković, dopredsjednik Hrvatska udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije, Tomislav Panenić, predsjednik Hrvatska mreže za ruralni razvoj,Goran Pajnić predsjednik HUP-a Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede, Dalibor Georgievski predsjdnik Udruge konzultanata za ruralni razvoj i Kristijan Mavrek konzultant.Moderatori su bili Marinko Petković i Goran Beinrauch novinari koji također novinarski prate poljoprivredu.

Povrat novca po projektu je je prevelik

Stjepan Kušec:" Zastupam proizvođače svinja, ljude koji nemaju svoje klaonice i koji nemaju svoja prodajna mjesta, to su ljudi koji proizvode upravo u ruralnom području i nažalost sve nas ima manje u toj proizvodnji. Očekivali smo da će ti fondovi pripomoći upravo ruralni razvoj, da će zadržati ljude na selu . U proteklih sedam godina imali smo na selu problem i zbog suše, ukidanje poticaja, pod egidom “ čekajte ruralni razvoj, biti će vam lakše, imati ćete ovo i ono, imati ćete plaćeno i za dobrobit životinja, ministar je obećavao da će u 19 mjera ruralnog razvoja biti i mjera za plaćanje dobrobiti, što do danas nije zaživjelo. Što se tiče rutralnog razvoja želio bih reći da je većina povrata po projektu prevelika. Ono što je bitno je to da već imamo problem u odnosu na 2020. godinu u broju aplikacija. Odnosno, oni neki koji žive na ruralnom području malo teže se odlučuju na traženje financijskih sredstava itd. itd. tako da po mojem mišljnju je trebalo tu svotu po projektu učiniti daleko manju. Složio bi se oko ovog dijela subjekata koji su ušli na natječaj u tzv. zajednički projekt, da ponove svakako da bi bilo dobro da se vidi što, kako i na koji način prilagoditi površinu. Bitno je da se prilagodi korištenje i za manje subjekte. Ja dolazim sa sela i moram reći da se neki ljudi nisu snašli, neki nisu imali financijske mogućnosti, financijske potpore od banke da idu na natječaj za mjeru ruralnog razvoja.Što se toga dijela tiče.; trebalo bi vidjeti što se tu može još učiniti da im se može pomoći, da I oni mogu sudjelovati u natječaju. Apeliram ovdije na veličinu povrata po projektu; da vidimo što možemo učiniti za sve".
Marinko Petković je Stjepanu Kušecu ponovo dao riječ rekavši; Vi ste u odboru za praćanje programa ruralnog razvoja, gospođa Hajduković je predsjednica tog odbora, što vi kao član odbora po tom pitanju možete napraviti “ – upitao je moderator. Stjepan Kušec je rekao da ima nekih djelova o kojima ne može javno govoriti, no ipak je rekao “ sam finiš, izlazak na natječaj, to radi ministartvo poljoprivrede”.
Pomoćnica ministra poljoprivrede Hajduković je rekla da je Dobrobit životinja je mjera koja ne treba program, da će se ona u zadnjim godinama programa provoditi, rekla je.Ali upozorenje svima vama da se na tu mjeru ne gleda na nešto što će riješiti, ali hoće pomoći, ali ne može riješiti problem. To će bit 11 mjera.

Prošao na natječaju, a traži poništenje!

Moderator Petković se potom obratio mr. Ivkoviću te rekao “Imamo ovdije primjer uspješne prakse; pitanje je za gospodina mr. Ivkovića glasnogovornika voćarske zajednice: “ vi ste prošli na natječaju, a sada ste se doveli u jednu paradoksalnu situaciju da tražite njegovo poništenje . Zašto? “
Mr. Ivković: “ Točno je da sam prošao na natječaju, članovi kojih ima preko tisuću u Hrvatskoj voćarskoj zajednici od početka do samog raspisivanja natječaja pratili su što se događa, kada je ministarstvoo objavilo natječaj imali smo vijeće hrvatske voćarske zajednice, donesena je odluka o zajedničkim programima, a kao da je unaprijed već bilo dogovoreno što su to zajednički programi. Prema nama u hrvatskoj voćarskoj zajednici ako trebaju ići zajednički programi, onda je to za proizvođačke organizacije. Ako hrvatska država forsira osnivanje proizvođačkih organizacija kao što je to napravila Poljska, ja sam više puta predlagao ministarstvu uzmimo poljake da nam oni budu konzultatnti i uzmimo u maksimumu sredstva iz Eu. Nije do toga došlo. Kada je ministarstvo objavilo listu na web stranici mi smo uvidjeli pojedince kojima je pripalo preko 100 milijuna kuna. Nakon tri dana je lista povučena da ne bi upadala u oči pojedincima. Osim toga sumnjamo na ispravnost natječaja. Zato tražimo poništenje natječaja I raspisivanje novog naatječaja”.
Davorka Hajduković je rekla da poništenje natječaja ne dolazi u obzir ,”jednostavno si to ne možemo priuštiti jer gubimo sredstva. Osim toga ne možemo odustati niti od jednog kvalitetnog projekta, a kamo li poništiti natječaj. A ovo da zajednički projekti budu prioritet proizvođačkih organizacija, to je tek protežiranje jedne skupine. U RH imamo četiri proizvođačke organizacije, dvije u sektoru mlijeka dvije u sektroru voća. Poništenje natječaja nikako nije riješenje” – rekla je.
Mr. Ivković je dalje nastavio :“Meni je malo čudno da ministarstvo odnosno Agencija ne osluškuje glas naroda, glas ruralnoga razvoja koji zapravo traži da se poništi taj natječaj “ rekao je mr.Ivković, te nastavio. Poslali smo pismo i Agenciji i ministaru I predsjednici Kolondi Grabar Kitarović, Milanoviću i Karamarku i Boži Petrovu. Međutim nitko do današnjeg dana nije nam odgvorio. To je znak da o poljoprivredi u ovoj Hrvatskoj državi ama baš nitko ne void brigu, obečavaju a ne daju nikakve nade da ljudi ostanu na selu i da njegova djeca mogu ostanu sa malim potporama na selu. Sa nekoliko stotina tisuća kuna mogli bismo zapravo obnoviti selo da ljudi ostanu živjeti na selu” rekao je mr. Ivković
“Da li vi smatrate da ovaj natječaj kakav je, je dobar, s obzirom da je vama prodaja mehanizacije osnovna djelatnost, smatrate li da je možda ne selektivno gomilanje mehanizacije s obzirom na broj prijavljenih, da li je u pitanju stari vozni park, da li je ta mjera pridonijela konkurentnosti – pitao je moderator.



Okrugli stol o nezadadovoljstvu dodijeljenih sredstava u natječaju ruralnog razvoja za mjeru 4.1.1. koji je 16.12.2015. održan u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva. Fotka M.Zouhar Zec

Traktori i kombajni stari 30 godina

Franjo Dominković dopredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije je odgovorio : “Od 1.7. od kada smo uključeni u proces, reagirali smo i tražili, mislimo da je onda imalo smisla poništiti natječaj. Prosječna starost mehanoizacije je preko 28 godina. I onda smo rekli, da bi trebalo poništiti taj natječaj da ne povećavamo sa 370 milijona na 860 što je 50 % ukupnih sredstava. Tri i pol godine prije ulaska u Europu govori se “pripremite projekte dolazi Europa glasajte za Europu, biti će novaca”. To se još uvjek govori. Ministarstvu samoinicijativno - Ako hoćete potrošiti sredstva, onda dozvolite nabavu mehanizacije, ne traktora samo, nego široko, poljoprivrednu mehanizaciju, jer to nije bilo dozvoljeno ni u IPARDU ni u SAPARDU i ta sredstva nisu potrošena. Sada se na ovaj natječaj javilo 1280 ljudi i mi smo ostali iznenađeni. Međutom, to je to što ljudi hoće: ljudi hoće kupiti zbog povećanja konkurentnosti, jer vozi traktor i kombajn star 30 godina. Ali za konkurentnst njemu treba poljoprivredni stroj, kombajn. Kada govorimo o veličini i prinosu, najskuplji stroj je kombajn za vađenje šećerne repe koji košta 400 000 eura. Sedam komada od 2000 godine je u Hrvatskoj novo nabavljenih. Ima ih 100 ispod 30 godina starosti i ne mogu konkurirati proizvođaču šećerne repe.Govorim u naše ime - Od tih silnih milijona i ponuda, najviše će stradati ,kako sada stvari stoje, na radnoj listi poljoprivrednici. U principu smo zato da se završi natječaj, da se pošalju riješenja. Vidjeti ćemo tek onda kada sada 700 poljoprivrednika, velikih i malih, dobije negativno riješenje kako će reagirati. Ovdije je spomenuto da 170 poljoprivrednika ima nepotpunu dokumentaciju.
“Za vašu informaciju koliko se ja sjećam Ministarstvo poljoprivrede je već imalo problema s poljoprivrednom mehanizacijom “rekao je Marinko Petković moderator.

Stvaranje umjetnih uvjeta

Moderator je dao riječ Goranu Pajniću predsjedniku Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede. Pajnić je rekao slijedeće: “ Natječaj je namijenjen za cijelo područje Hrvatske.Naše velike kompanije, pa srednje i male i one su u prošlosti bile nositelji razvoja hrvatske poljoprivrede sviđalo se to nekome ili ne samo su bile etiketirane u predpristupnim fondovima što radi kriterija nisu imale mogićnosti uvažiti ta sredstva.U ovom natječaju bilo je određenih problema, a glavni problem bio je u samom vrednovanju projekta. Vrednovao se trenutno trenutni status. Malo se pridavalo pažnje očekivanim učincima projekta na buduće stanje i na dodanu vrijednost. To je nešto što bi trebalo promijeniti u budućim natječajima. Spomenuo se ovdije problem novo osnovanih poduzeća. Postoji jedan institut koje Europska komisija ne poznaje, a on se zove stvaranje umjetnih uvjeta ili umjetno stvaranih uvjeta, mi se pozivamo na njega. Nismo za poništenje natječaja jer smo svjesni negativnih posljedica koje su puno, puno veće nego što smo upoznati. Spomenuo se maksimalni iznos, to mogu prihvatiti, jer možda ova odluka i nije najbolja. Po meni je ideja što više natječaja sa manjim maksimalnim iznosima I sa manjim intenzitetiom, Jer 90 % ja ne mogu prihvatiti kao dobar intenzitet, budimo realni, 90% nečega, otvara se velika mogučnost špekulacije “ koji je vaš motiv” to je nešto o čemu treba razgovarati. Kao drugi veliki problem u našoj konkurentnosti je budućnost. Mi ćemo dio konkurentnosti riješiti nazovi investicije, mi ćemo te objekte, te farme sagraditi. Mi ćemo te farme napuniti kada dođemo u situaciju. Mi pokušavao strategiju hrvatske poljoprivrede voditi kroz Mjere ruralnog razvoja. Ja mislim da to nije dobar put. Strategiju koju nažalost nemamo, mi bi mogli to točno određenim poručjima reći što želio napraviti, odrediti čaki i strukturu proizvođača koje želimo, to su nekada neke zemlje napravile.

Konzultant Kristijan Mavrek" Gledajte mi se ovdije u Hrvatskoj ne možemo dogovoriti. Dakle to nije način. Po meni, to je zadnja instanca. Kao što je gospodin Dominković rekao da ćemo možda morati vraćati novce Čekaju nas detaljne kontrole EK.Nitko nikada još nije govorio o umjetno stvorenim uvjetima.Koliko ono gore projekata imaju – 214 i ispod 214, ne bježim od toga da su umjetno stvoreni uvjeti. A onda se konzultant Mavrek obratio moderatoru te rekao “Gospodine Petkoviću ajmo otvoriti d.o.o vi i ja . Graditi ćemo plastenik ili ćemo graditi skladište u općini Dekanovec, kupiti ćemo strojeve koje ću ja reći da pokrijemo fokus područja. Općina Dekanovec Vam donosi 5 bodova, uzeti ćemo u najam neki plastenik od nekoga, voćnjak u najam od 7,8 hektara da zadovoljnimo ekonomsku veličinu, možda nam niti to ne treba jer možemo možda potpisati zajednički projekt gospodina Brlošića.Ja imam 90 bodova. Koliko gosppodine Pezo takvih projekata da vam naštampam.Od kud vam pravo da me prozivate u novinama i da neznam svoj posao. Pa ja sam mogao svakog svog klijenta nagovortiti da ima 50 bodova. Da li je to smisao ruralnog razvoja?. Koliko ste projekta do sada obradili?” upitao je Mavrek glasno obračajući se ravnatelju Pez.i

Dvoranom se prolomio spontani aplauz – kao na opernoj predstavi.

Pezo je jako brzo govorio, ponovo je njegova intonacija bila protiv Mavreka. Novinar Petković nije bio dovoljno vispren da i Mavreku da riječ nakon žestoke dernjave ravnatelja Peze za kojeg se po načinu komuniciranja teško može vjerovati da je ravnatelj u nekome sustavu. No poznata mi je činjenica da je već 2013. Mavrek imao više od 70 odobrenih projekata što u postupku plaćanja što isplaćenih, o čemu sam tablice po imenu i prezimenu korisnika i po sumi dodijeljenog novca – objavila blogu Agropolitika.blog.hr ( početko 2014., mislim) Svjedoci smo da broj OPG-ova pada, kao predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Svjedoci smo da broj OPG-ova pada, kao predsjednik Hrvatske gospodarske komoreiI osoba s terena recite kako vi vidite razvoj ove situacije gospodine Brlošiću – obratio se Marinko Petković .

Program se može tri puta mijenjati


Matija Brlošić podsjetio je da je registrirano oko 179 000 OPG -ova,” na natječaj se javilo 1280, dakle 0,7%. Od toga će proći 30%. Dakle imati ćemo nezadovoljnih 0,05 % od onih koji su se javili. Postavlja se pitanje što sa svima onima koji nisu išli na natječaj, postavlja se pitanje koliko je OPG-a napustilo, zaključilo poljoprivredni posao, otišlo u Agenciju za plaćanje, u Osijeku, Vukovaru, Brodu i ugasilo svoj OPG .Istina je da se veliki broj OPG-ova gasi. Selo se prazni. Ako će netko tamo investirati dobro je. No na žalost neki su se pravilnici napravili, evo 1200 metara od moje kuće je granica druge lokalne samouprave i da je1200 metara moja kuća povučena dalje ja bih dobio 20 dodatnih bodova više. A ne razlikujemo se apsolutno u ničem. Kada samo radili nešto nismo dobro napravili. I moramo reći javno da se zna. Hrvatska je po novcima koje smo dobili iz EU fondova s obzirom na našu veličinu, druga u Europi. Relativno puno novaca imamo i postavlja se pitanje kakao te novce povući da održimo selo. Pitanje je da li uopće tko ovdije zna odgovor. Razmišljajući što dalje napraviti- jedno je sigurno -smanjiti maksimalne iznose, može na 2 milijuna eura, to bi bilo prihvatljivo, dobro razmisliti o 50% , možda zbog velike zainteresiranosti 50%, omogučiti da svatko tko je prošao a natječaju dobije 50 %. Ja ću vam otvoreno reći kao poljoprivrednik, sa 90% dobiti sredstava oni imaju obvezu pet godina kontrolirati nas " rekao je Brlošić.
Pomoćnica Hajduković je rekla da je EK upoznata sa svime preko video konferencija koje održavaju. Komisija je sudjelovala u izradi programa i o potporama i intenzitetu. Tri puta se može mijenajati program tijekom programskog razdoblja. Rekla je da su imali najbolje namjere kada su radili program.
“Što se tiče umjetno storenih uvjeta, mi smo svjesni da se to može napraviti, ali nitko ne može propisati neki document koji se neće moći “skinut”. Mi smo imali najbolje namjere.Mi propisujemo natječaj za ostvarenje ciljeva koje imamo zacrtane u programu. Moram reći da Ministarstvo poljoprivrede prati I sluša što se dešava” rekla je Hajduković.
Kompromisno riješenje
Konzultant Kristijan Mavrek je rekao “ kompromisno riješenje” ne poništavati natječaj, ne ići u Bruxelles cinkati, međuprostor je – promijeniti program najbrže što možemo, neka čeka radna lista, jer kada nam je bio prezentiran paravilnik mi smo nekoliko puta kao konzultatni posatvili pitanje, Zašto u ovom pravilniku, za razliku od IPARDA ne piše koji je rok Agenciji do kada mora obraditi pristigle ponude. Nema nikakvog krajnjeg roka. Znači ova lista može još šest mjeseci biti ovakva, vi kontrolirajte umjetno stvorene uvjete , što več kontrolirate, a u međuvremnu promijenimo program, jer nam člank 40. to omogućava “ KRISTIJAN Mavrek je dao prijedlog pomoćnici Hajduković da u tijeku natječaja prije davanja Odluka korisnicima ovih 214 – storici promijenimo program I izbacimo rečenicu Zajednički projekti… Sve ono što sam pisao I govorio vi ste usvojili za to Vam hvala, jer u drugom natječaju upravo to što govorim je u prvom i krivo. Ali promijenimo i prvi da bude sukladani i ovome.Znaći izbacimo “ zajednički projekti” gledajte povezana društva, biti ćete pošteni nećete imati nikakvih problema, ja vam tvrdim i neće biti potrebe za ovakvim okruglim stolovima i posjetima ovolikog broja ljudi.
A gospodinu Pezi ću poručiti da je on” bivši” vjerojatno samo mu to još nitko nije rekao”- završio je tako svoje izlaganje Kristijan Mavrek.

Komunikacija iz publike

Stjepan Bistrović javio se za riječ iz publike te rekao “ Vodio sam sedam godina organizaciju proizvođača mlijeka u Hrvatskoj i dosta prosvjeda po Zgrebu sam odigrao, a samo kratko ću reći “ ovo danas mi se ne sviđa niti malo. Povukao sam se iz politike da živim mirnim životom I da vidim što me u ovoj državi očekuje kao proizvođača, da pogledam iz druge perspective. Sada želim reći iz prakse , što sam radio u posljednjih šest godina, da vama bude lakše zaključiti što treba napraviti. Znači eliminirali ste me u startu, sa 20 bodova, prošao sam 40 godina, treba diktirati poljoprivredu, preveo sam gospodarstvo na sina, da uzme novac da bude konkurentan. Godine 2010. sam napravio malu mljekaru – sa nula kuna kredita. ( Reportaža o otvaranju Bistrovićeve mljekare je na mom blogu)j Prerađujem u mljekari 45o ooo litara mlijeka. U ovom trenutku zapošljavam 12 ljudi – osam u mljekari i četiri na gospodarstvu. Moj sin se želio baviti poljoprivredomi i želio se javiti na natječaj za 90 % bespovratnih sredstava . I sada ako srušite te bodove ja ću doslovno reći sinu – bježi dijete moje iz ove države koliko te noge nose- jer ova država ne daje onom tko radi, već onome tko ne radi. Moje pitanje je : Da li ćemo biti konkurentni ako svi poljoprivrednici koji se jave daju državi 30 %, kao što su konkurentni u Njemačkoj?

Pomoćnica Hajduković je odgovorila da je ekonomska veličina podjeljena, da ministarstvo ima tablicu po veličini poduzeća za klasifikaciju velika, srednja, mala i iz tog razloga smo se morali toga držati .

Konzultant Ivanić je rekao da ima dva pitanja te je pitao slijedeće” Imam korisnika koji je na ovoj radnoj listi prošao, dobio je obavijest iz agencije da na temelju naputka koji je donesen, a uz naknadu priopćenja natječaja mu je umanjena stopa poreza. Objasnite mi po kojem hrvatskom i europskom zakonodavstvu možete donositi nakon zaključenja natječajana naputak i mijenjati kriterije natječaja. Ako niste s tim informirani onda je to katastrofa, znači ne upravljate ni u ministarstvu ni u Agenciji jer su djelatnici, dvoje djelatnika gospodina Peze, informirali mog korisnika –usmeno. Tražili smo pismeno, ali je vaš djelatnik igrao igre pa nas je informirao usmeno. Druga stvar “ zbog čega za natječaj koji je u 10. mjesecu 2015. poništen nije objašnjeno zašto je poništen? Piše u Zakonu o pristupu informacijama, da moramo obavijestit poslovne korisnike o razlogu poništenja natječaja. Vi u Narodnim novinama objavite PONIŠTENO I čiča miča gotova je priča. Zbog čega niste priopćenjem, kao što priopćujete za svaku mljekaru sredstva da je dobila, zbog čega niste dali o tom naputku koji je izdan? I zaključno Gospodin Pezo, smatram da način na koji vi komunicirate sa ljudima koji Vas plačaju koji su poljoprivredni poduzetnici, i na televiziji, skandalozan.”
Gospodin Pezo je s pomoćnikom očima i gestama komunicirao dok je konzultant Ivanić postavljao pitanje, te je rekao da neznaju o čemu se radi, ali ipak dodao, da u roku od 48 sati na njegov meil problem pošalje pismeno.
Margareta Zouhar Zec


Post je objavljen 07.01.2016. u 15:31 sati.