INTEGRIRNA SLIKA GOSPODARSTVA TEMELJENA NA MORU
Sredozemno more trenutno se suočava s velikim gospodarskim rastom. Kao što je nekada postojala “zlatna groznica“, sada se govori o “plavoj groznici”: svi žele djelić mora i bogatstva koje ono nudi u vidu iskorištavanja njegovih dobara. WWF ističe kako bez dugoročne vizije održivog razvoja, Mediteran neće moći podržati odnosno održati naše gospodarstvo i blagostanje.
Djelatnosti vezane uz more, poput pomorskog prijevoza, turizma, akvakulture i mnogih drugih, značajno rastu, a predviđa se da će se još znatno proširiti tijekom sljedećih 20 godina. To stvara sve veću konkurenciju za ograničeni prostor i morske resurse, što će rezultirati još većim pritiskom na već ugrožene ekosustave. Koordinirano i dugoročno planiranje upravljanja područjem Sredozemlja ne može čekati.
Spomenute činjenice proizlaze iz MedTrends studije koju provodi WWF-ova Mediteranska morska inicijativa koja pokriva osam mediteranskih zemalja (Hrvatska, Cipar, Francuska, Italija, Grčka, Malta, Slovenija, Španjolska). Ova studija prvi put pruža globalnu i integriranu sliku rasta gospodarstva koje se temelji na moru kao glavnom resursu. MedTrends analizira 10 ključnih morskih gospodarskih sektora, ilustrirajući i pozicionirajući njihov trenutni status i buduće trendove razvoja (do 2030.), kao i gospodarske pokretače, interakcije te s njima povezane utjecaje na okoliš.
Nažalost ne iznenađuje činjenica da je jedini sektor koji pokazuje padajući trend upravo profesionalno ribarstvo: više od 90% ribljih stokova pretjerano se iskorištava a trendovi drugih sektora poput morskog rudarstva i vađenja nafte i plina očito imaju dodatne negativne utjecaje na ribarstvo. Predviđaju se sve češći sukobi za prostor na moru, primjerice između akvakulture i turizma (daleko najvažnija grana gospodarstva za Sredozemlje s prognozom od 500 milijuna turista do 2030. godine), s obzirom da se obje aktivnosti razvijaju uz obalu. Također, studija predviđa konflikt između vađenja nafte i plina te obnovljivih izvora energije.
"U 'business as usual' scenariju trenutno iskorištavanje morskog prostora i resursa jednostavno nije održivo. Jedini način da se osigura da Sredozemno more nastavi podržavati naša nacionalna gospodarstva i promicati pristup Plavog rasta je integrirano upravljanje morskim prostorom", kaže Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove Mediteranske morske inicijative. "Kako bi utrli novi put održivosti za dobrobit gospodarstva Sredozemlja, industrija, vlade, civilno društvo i sve zainteresirane strane moraju izgraditi viziju koja pomiruje gospodarski rast i upravljanje resursima", dodaje Di Carlo."U tom smislu Europska unija mora odigrati ključnu ulogu. Alati već postoje, barem na papiru, poput Direktive o morskom prostornom planiranju iz srpnja 2014. godine", kaže Catherine Piante iz WWF-ovog ureda u Francuskoj, voditeljica MedTrends projekta. " Uz dosadašnje napore, još mnogo toga mora biti učinjeno. Provedba ove Direktive zahtijeva zajedničku i ambicioznu viziju budućnosti morskog prostora Sredozemlja, uzimajući u obzir različite prostorne razine te zaštitu i obnovu biološke raznolikosti i ekosustava kao temeljnu vrijednost. U protivnom, bit će nemoguće postići ciljeve zaštite okoliša koje je postavila Europska komisija ", dodaje Piante.
Prije MedTrends projekta, unatoč poticajima da se podrži Plavi rast na Sredozemnom moru, nije se moglo pronaći dovoljno informacija o budućim trendovima morskog sektora te kako ti trendovi mogu utjecati (pozitivno ili negativno) na morske ekosustave. Naša analiza, rješenja i aktivnosti na koje ukazujemo daju doprinos integriranijem i učinkovitijem upravljanju Mediteranom i njegovim resursima", zaključuje Piante.
Projekt MedTrends objedinjuje prikupljanje i analizu geopozicioniranih socio-ekonomskih informacija kao i informacija o okolišu, sa širom prostornom analizom koja pomaže identificirati interakcije i sukobe između razvoja sektora i zaštite morskih ekosustava. Studija proučava današnju situaciju kao i scenarij budućeg razvoja do 2030. godine.
MedTrends studija detaljno kao i svi relevantni podaci i karte dostupni su na stranici: http://www.medtrends.org/
Izvor:MedTrends studija
< | siječanj, 2016 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter