AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

subota, 30.08.2014.

POKAZATELJI ZA SEKTOR HRANE I PIĆA

RELATIVNO STABILAN SEKTOR USPRKOS KRIZI

Udio prerađivačke industrije hrane i pića u bruto domaćem proizvodu (BDP) Hrvatske, prema raspoloživim podacima iz 2010. iznosio je 3,7%. Od tog postotka 2,9% čini proizvodnja hrane, a 0,8% proizvodnja pića. Udio proizvodnje hrane u BDP-u prerađivačke industrije bio je 18,5 %, dok je udio proizvodnje pića iznosio 4,8%.

Ove i ostale podatke koje ću napisati u ovom tekstu kao i tablice sažetak su SEKTORSKE ANALIZE za prehrambenu industriju , HRANA I PIĆE kojoj je autorica Ivana Rašić Bakarić a koju je objavio u svibnju 2014. Ekonomski institut Zagreb.

Industrija hrane u veljači 2014. zapošljavala je 35.115 radnika s prosječnom bruto plaćom od 6.285 kuna. Istovremeno industrija pića zapošljavala je 4.624 radnika, odnosno 6,2% manje nego u istom mjesecu 2013. Prosječna bruto plaća isplaćena za veljaču 2014. iznosila je 11.439 kuna.U prva tri mjeseca 2014. industrija hrane evidentirala je smanjenje proizvodnje od 1,6 % u odnosu na isto razdoblje 2013. Izvoz proizvoda prehrambene industrije tijekom svih 12 mjeseci 2013. manji je za 7,6 % u odnosu na 2012. godinu. Ali uvoz je za to razdoblje povećan za 3,2%.
Industrija pića imala je u 2013. pad izvoza od 11 % . Uvoz pića je porastao za 9,3% . Pokrivenost uvoza izvozom proizvoda prehrambene industrije 2013. iznosila je 45,3 %.
Pokrivenost uvoza izvozom u proizvodnji pića iznosila je u 2013. godini 100,7 % što je jednako razini iz 2008. godine.

DESET VODEĆIH tvrtki, odnosno trgovačkih društava u proizvodnji hrane su Vindija d.d., Podravka d.d. ,PIK Vrbovec- Mesna industrija d.d., Dukat d.d., Ledo, d.d., Mesna industrija braća Pivac d.d., Zvijezda d.d., Kraš d.d. , Franck d.d., i Viro Tvornica šećera d.d. . Prema podacima iz Poslovne Hrvatske povećanje prihoda u 2013. ostvarili su, u odnosu na 2012. PIK- Vrbovec Mesna industrija d.d. , 6.2% i Podravka d.d. 5%. Najveće smanjenje prihoda imali su tvrtke Zvijezda d.d. i to 11% i Viro Tvornica šećera d.d. 41,5%




Ukupni prihodi deset vodećih proizvođača pića u 2013. u koje ulazi Jamnica .d.d., Zagrebačka pivovara d.o.o. Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o., Karlovačka pivovara d.o.o. Badel 1862 d.d., Carlsberg Croatia d.o.o., Heineken Adria d.o.o., Slavonija Slad d.o.o. , Maraska d.d., I Agrolaguna d.d.,porasli su za 6 % u odnosu na 2012. Koeficijent tekuće likvidnosti koji je pokazatelj podmirivanja kratkoročnih obveza za deset vodećih proizvođača pića bio je 1,3 u 2013. a 1,5 u 2012. Koeficijent manji od 1,5 implicira mogućnst da tvrtka ostane bez sredstava za podmirenje kratkoročnih obveza. S obzirom na težinu tog pokazatelja, najveću likvidnost u 2013. imali su Heineken Adria d.o.o., Jamnica d.d., Slavonija Slad d.o.o. i Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o.. probleme s likvidnošću imali su Badel 1862, Zagrebačka pivovara i Maraska.

Prihodi, koeficijent zaduženosti i koeficijent tekuće likvidnosti prikazan je u tablici 7.




Potrošnja odabranih namirnica u kilogramima u 2011. po stanovniku RH i EU.


Prema dokumentu „Industrijska strategija Hrvatske od 2014. do 2020. godine“ prehrambena industrija svrstana je u skupinu industrija – čuvara hrvatskog gospodarstva, odnosno u skupinu industrija koje su dosegle svoje granice rasta i nemaju potencijala za daljnji rast.Svrstavanje prehrambene industrije u skupinu čuvara neprihvatljivo je i za ministarstvo poljoprivrede i za Vijeće za praćenje stanja u poljoprivredno- prerađivačkom sektoru prehrambene industrije. Ministarstvo poljoprivrede smatra da je prehrambena industrija od strateškog interesa zemlje te priliku za razvoj industrije hrane i pića vidi u sinergiji s poljoprivrednom industrijom kao sirovinskom bazom, odnosno u segmentu udruživanja i suradnje te u poticanju inovacija u prehrambenoj industriji.

INOVACIJE U SKTORU PROIZVODNJE HRANE na europskoj razini čimbenik su konkurentnosti. Lider u inovacijama su mliječni proizvodi, slijede gotova jela, bezalkoholna pića, zamrznuti proizvodi i ostalo što se može vidjeti u grafikonu – slika 5.



Povezivanje poljoprivrednog i prehrambenog sektora otvara mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova. Potencijal postoji u turističkoj potrošnji i u izvozu.
Hrvatska prehrambena industrija ima tradiciju, prepoznatlljivost na regionalnom tržištu, kvalitetu, necikličko ponašanje u recesiji, te dobru sirovinsku osnovu. Slabosti ove industrije su ovisnost o primarnim proizvodima, niska produktivnost, nedovoljna ulaganja u istraživanja i razvoj i nove proizvode kao i niska profitna mreža kod nekih kategorija proizvoda.

petak, 29.08.2014.

EPIMEN PLUS KAPSULE

JEDAN PROIZVOD - DVA PRISTUPA

Putem HR RASFF sustava zaprimljena je obavijest Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja o nalazu sildenafila u koncentraciji 242 mg/kg u proizvodu EPIMEN PLUS KAPSULE – dodatak prehrani LOT: L12112016, najbolje upotrijebiti do: 12.11.2016. te time obavještava potrošače o povlačenju proizvoda s tržišta, jer je rizičan za zdravlje.
Proizvod je u pakiranju od dvije kapsule po 450 mg, zemlja porijekla je Kina, a proizvođača EPIMEN d.o.o. iz Zagreba.
Prisutnost sildenafila nije dopuštena u proizvodima koji su odobreni kao dodaci prehrani.

Klinička ispitivanja korištenja sildenafila pokazuju da se najčešće nuspojave očituju kao glavobolja, crvenilo, dispepsija, nosna kongestija, fotofobija te oslabljen i zamagljen vid. Manje česte nuspojave su somnolencija, hipoestezija, konjuktivalni i lakrimacijski poremećaji, vertigo, tahikardija, suhoća usta, povraćanje, mučnina, osip kože, mijalgija, umor, bol u prsima i ubrzana frekvencija srca.S obzirom na korištenje i djelovanje aktivne tvari, muškarci spadaju u rizičnu skupinu te se posebno ističe oprez u slučaju teških oštećenja jetre (smanjena funkcija jetre), oštećenja funkcija bubrega u slučaju hipotenzije (niski tlak), moždanih ili srčanih udara, nasljedne degenerativne bolesti mrežnice.Sildenafil je aktivna tvar u lijekovima koji se izdaju samo uz liječnički recept te nije dopušten za upotrebu u dodacima prehrani, kako je i propisano Pravilnikom o dodacima prehrani (NN br. 126/13) i Pravilnikom o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno (NN br. 160/13).

A ŠTO O PROIZVODU KOJI SE POVLAČI S TRŽIŠTA KAŽE PROIZVOĐAČ ? OBJAVLJUJEM PRIOPĆENJE PROIZVOĐAČA

Priopčenje Epimen d.o.o.

Poštovani kupci,
Sa tržišta se povlači Epimen Plus kapsule, roka trajanja 12.11.2016.
Mi kategorički osporavamo rezultat analize jer se analiza proizvoda vrši AD HOC metodom, a ne validiranom metodom.Razlika u te dvije metode je u tome što je AD HOC standardna metoda koja ne može garantirati točne rezultate analize, a validirana metoda 100 % garantira ispravne rezultate analize,što govori i sama razlika u cijeni.
Ne validirana metoda iznosi 2.000,00 kn dok validirana iznosi preko 200.000,00 kn tako da je stroj na kojem se radi kao i prostor te osoblje potpuno sterilizirano što donosi potpuno ispravne rezultate analize tj. u tom procesu ne može doći do nikakve kontaminacije analiziranog proizvoda.
AD HOC metoda je u ovom slučaju, u našem proizvodu otkrila farmaceutsku tvar u vrlo malom postotku, a to je čestica nevidljiva golim okom koja nikako ne bi doprinjela kvaliteti našeg proizvoda. U tako malom postotku ne može utjecati na zdravstvene tegobe, a isto tako ne može niti utjecati na potenciju muškarca.
Iz svega navedenog možete doći do zaključka da našoj tvrtci nikako nije u interesu imati navedeni sastojak u našem proizvodu.
Tvrtka Epimen je već bila u takvoj situaciji, te smo uspjeli dokazati zdravstvenu ispravnost našeg proizvoda.
Smatramo da su Epimen Plus kapsule i dalje sigurne za korištenje, te da ne izazivaju nikakve zdravstvene smetnje niti posljedice.
Zahvaljujemo našim stalnim kupcima na ukazanom povjerenju, te obećavamo da ćemo ga opravdati i ovaj put.
S poštovanjem,
Vaš Epimen
28.08.2014., 11:07

nedjelja, 24.08.2014.

ZABRANA TOČENJA JE POVUČENA

PLAVI DIZEL U KARNISTERE OD 20. 8.

Glasnogovornica Hrvatske poljoprivredne komore Tajana Radić 20.kolovoza poslala je obavijest koja ima dvije rečenice i u kojoj se kaže slijedeće:

"Na zamolbu Hrvatske poljoprivredne komore Ministarstvo poljoprivrede danas je povuklo zabranu točenja plavog dizela u kanistere na benzinskim postajama.
Zabrana je gotovo naštetila desetak tisuća poljoprivrednih proizvođača koji zbog udaljenosti nisu bili u mogućnosti točiti plavi dizel direktno u svoje traktore."

No u subotu 23. kolovoza na benziskoj postaji PETROL u Luki, u okolici Vrbovca ( 01 27-27- 444) na snazi je bila upravo suprotna naredba - ne točiti plavi dizel u karnistere. Djelatnici su se pozvali na nalog Uprave.
Tko treba plavi dizel mora sa traktorom ili kombajnom doći na benzisku postaju - po plavi dizel.

Kakva su iskustva pljoprivrednih proizvođača sa točenjem plavog dizela u drugim dijelovima Hrvatske?
( margareta.zouhar@zg.t-com.hr )

subota, 23.08.2014.

PRAVILNIK O NAČINU DODJELE POTPORA U RIBARSTVU

PRVI PRAVILNIK U RIBARSTVU I MJERA 2.1.

Na temelju članka 59. stavka 2. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, broj 81/2013 i 14/2014), ministar poljoprivrede prema svojoj nadležnosti donio je i potpisao Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere 2.1. „Proizvodne investicije u akvakulturi“ koji je objavljen u Narodnim novinama broj 99/2014 od 13. kolovoza 2014. godine.
To je prvi Pravilnik u sklopu Operativnog programa za ribarstvo za programsko razdoblje 2007. - 2013. godina, namijenjen ribarstvu u sektoru akvakulture, ujedno prvi Pravilnik u ribarstvu kojim se omogućuje sufinanciranje iz fondova EU. Ukupna financijska alokacija za provođenje mjere „ Proizvodne investicije u akvakulturi“ iznosi 5.010.000 eura od čega je udio EU u okviru Europskog fonda za ribarstvo 3.757.500,00 eura, dok je ostali dio iz državnog proračuna RH.
Pravilnik obuhvaća niz proizvodnih ulaganja u postojeća uzgajališta, ali i popratne infrastrukturne kapacitete nužne za djelatnost akvakulture kao što su skladišta, objekti za maloprodaju, vodne građevine, plovila, specijalizirana vozila i ostalo. Udio sufinanciranja, predviđen ovim Pravilnikom kao i Uredbama EU u ovome području, iznosi 60%, dok je najviši iznos po korisniku 1.000.000 eura.

Prvi Natječaj za provedbu ove Mjere objavljen je , 19. kolovoza . Prijave na natječaj, na način propisan natječajem mogu se podnositi od 1.9. do 3.11 2014. godine. Natječaj je dostupan na web stranici Uprave za ribarstvo pri ministarstvu poljoprivrede i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

srijeda, 20.08.2014.

GUNJI TREBA POMOĆ U TRANSPORTU HRANE ZA STOKU !

DIŠITE SRCEM - PREVEZITE HRANU ZA STOKU DO GUNJE!

Glasnogovornica Hrvatske poljoprivredne komore Tajana Radić poslala je dopis slijedećeg sadržaja, koji objavljujem.

„ Zbog posljedica od nedavnih poplava poljoprivredni proizvođači izgubili su svoje domove i poslove u poljoprivrednoj proizvodnji. Na žalost, daljnjih godinu dana neće moći proizvoditi hranu za vlastite potrebe i za stoku. Od početka poplava pa do danas Hrvatska poljoprivredna komora prikuplja donacije stočne hrane, pomaže oko transporta i šalje je na ugrožena područja. S obzirom da će stočna hrana biti potrebna cijelu godinu, poljoprivredni proizvođači neumorno zovu instituciju Hrvatske poljoprivredne komore i žele poslati što više hrane u skladišta.
Do sada je Hrvatska poljoprivredna komora putem donacija prijevoznika i naftnih kompanija koordinirala prijevoz za oko 1200 tona stočne hrane i sijena.
Trenutno je u našim evidencijama zabilježeno još oko 3000 tona stočne hrane za koje je potrebno cca 25.000 litara goriva i 125 kamiona.
Zbog velike potrebe na terenu, uputili smo dopise Hrvatskom Crvenom križu, Ministarstvu obrane, Zagreb Holdingu i potencijalnim prijevoznicima za pomoć oko transporta, ali prijevoz stočne hrane nisu smatrali prioritetnim.
Sada, nakon dva mjeseca „natezanja“ stočnoj hrani koja je namijenjena za Gunju, zbog vremenskih prilika prijeti propadanje.

Slijedom navedenog, molimo vašu pomoć da svojim medijskim utjecajem napravite pritisak na Hrvatski Crveni križ i ostale institucije kako bi stočna hrana koju su naši članovi spremili došla do Gunje. „

Hrvatska poljoprivredna komora
Odjel za regionalni razvoj
Ulica grada Vukovara 78, Zagreb
Tel: +385 1 6109 260
Fax: +385 1 6109 810
Mob: +385 91 4882 714
e-mail: tajana.radic@komora.hr
www.komora.hr

ODBIJENO FINANCIRANJE SKLADIŠTENJA ŽITARICA

"OBLIK POTPORA KOJE NISU SUSTAVNI DIO ZPP"

Rukovodeći članovi Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“ obratili su se pismeno osobama u hrvatskoj politici te im iznijeli stanje u vezi s izvršenjem žetvenih radova strateške kulture – pšenice.Zatražili su financiranje troškova skladištenja pšenice.
Udruga se obratila istim tekstom predsjedniku RH dr. Josipoviću, premijeru Milanoviću, predsjedniku Sabora Leki, podpredsjednici Sabora Dragici Zgrebec, resornom ministru Tihomiru Jakovini i predsjedniku Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom Saboru Franji Luciću.
„Predlažemo „ napisali su vodeći ljudi u Udruzi „mogućnost financiranja troškova prijema i skladištenja pšenice, koje se može izvesti iz dugogodišnjeg zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta kojeg vlasnici OPG-a i obrta redovno plaćaju, a osim toga kao dodatnu mogućnost za izvor dostupnih sredstava vidimo i u ostvarenoj dobiti u poslovanju navedenih subjekata koji uplaćuju doprinose.“

U pismu je Udruga opisala ovogodišnje stanje roda pšenice:
„Godine 2013. je u RH zasijano 165.000ha merkantilne pšenice, što u odnosnu na 2012. iznosi 20.000 ha manje. Klimatski uvjeti, kao što su pogodna jesen, ali i blaga mediteranska zima s malim količinama snijega 2013./2014. onemogućili su zimsko mirovanje te su bolesti pšenice rasle zajedno s porastom temperatura. Bolest hrđavosti pšenice do sada nije zabilježena na ovim prostorima takvim intenzitetom kao što je to bilo u ovoj godini. Takvo stanje će se odraziti i na značajno smanjeni prinos u proizvodnji. Spomenuta bolest je nespremnima našla i struku, ali i same proizvođače pšenice.
Realnom procjenom prije početka žetve očekivali smo prinose od 4t/ha, ili na sveukupnom zbroju svih zasijanih površina 660.000 tona. Početkom žetve u istočnoj Hrvatskoj, pravo stanje je postalo vidljivo te je vrlo zabrinjavajuće. Mnoge domaće sorte pšenice pokazale su se neotpornima na spomenutu bolest što je rezultiralo s vrlo malim prinosima i znatno lošijom kakvoćom jer takva pšenica završava u stočnoj hrani.
Zbog navedenog razloga, s pravom smo zabrinuti da Hrvatska neće imati dovoljno pšenice za vlastite potrebe. Sadašnjom predloženom otkupnom cijenom od 1,05kn/kg standardne kakvoće, naši će proizvođači ostati u velikim dugovima što će se odraziti i na neizvjesnu budućnost u poljoprivredi, odnosno probleme oko jesenske sjetve.
Stoga vas ovim putem molimo da nam pomognete u rješavanju dodatnog problema a to je trošak prijema i skladištenja pšenice s kojim se susreću vlasnici OPG-a i obrta u poljoprivredi.“

Na dopis odaslan 30. lipnja, najvažnijim osobama hrvatske politike odgovorila je pomoćnica ministra poljoprivrede Snježana Španjol. Datum odgovora je 6. kolovoz
Odgovor nije u korist poljoprivrednika, niti je prijedlog iz pisma prihvaćen u bilo kakvo razmatranje. Pomoćnica ministra je u pismu između ostalog rekla da će se „na prijem, otkup kao i zahtjeve kakvoće za žitarice i uljarice roda 2014. godine primjenjivati stara pravila propisana Pravilnikom ……..“
Objavljujem odgovor pomoćnice ministra Španjol koji je primila Udruga Život

.



Slavimir Brkić iz Garešnice, poljoprivredni proizvođač, ratar, koji žitarice i uljarice sije na površinama od 100 hektara poslao je cijene troškova skladištenja pšenice u silosima „Agrokor“ koncerna u Popovači i Ivanić Gradu i silosa „Kolo“ kod Garešnice.

Silosi Popovača i Ivanić Grad su imali slijedeće uvjete prijema pšenice na bazi cijene 1,15 kn/kg (+PDV) :
- ulazni troškovi 40 kn/toni (+PDV)
- izlazni troškovi 20 kn/toni (+PDV)
- trošak analize žita 5 kn/toni (+PDV)
- odbitci u % : 1 % ulazni kalo (od dovezene količine)
0,5 % izlazni kalo (od dovezene količine)
- 0,065 kn/kg (+PDV)- odbitak po kg žita svedenog u standard kvalitetu
- 15 kn/toni/mjesec (+PDV) - trošak skladištenja koji teče od 15 dana nakon obračuna standard kvalitete

Silosi Garešnica su imali slijedeće uvjete prijema pšenice :
- troškovi prijema 0 kn/toni
- 15 kn/toni/mjesec (+PDV) - troškovi skladištenja

Standard kvaliteta pšenice je : - 14 % vlaga
- 76 hektolitarska masa
- 5 % primjesa
Početna otkupna cijena u početku 1,05 kn/kg (+PDV), pa do sada nekih cca maximalnih 1,20 kn/kg (+PDV) ili eventualno koja lipa gore ili dolje,zavisno od otkupljivača.

utorak, 19.08.2014.

INFORMACIJA ...

...PROČITAJTE

Glas koncila, katolički tjednik, objavio je u svom dvobroju 32-33, od 15. kolovoza 2014. odnosno u dvobroju
Velike Gospe 2014. kako piše na tiskovini, intervju sa stručnjakom za ribarstvo prof. dr. Alenom Soldom, koji je vodio novinar Vlado Čutura .
Dr. Alen Soldo je prorektzor za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Splitu i predstojnik diplomskog studija Morsko ribarstvo na Ojelu za studije mora .Drugim riječima dr. Soldo je potpuno kompetentan davati mišljenja i ocjene o stanju hrvatskog ribarstva.
Zbog veličine intervju, ne mogu ga skenirati i preneijeti na blog, zato skrećem pozornost da moji čitatelji na web stranici glasa Koncila (www.glaskoncila.hr ) pročitaju intervju i tako se bez "rekla- kazala" direktno informiraju o stanju u hrvatskom ribarstvu, a na temelju mišljenja i činjenica koje iznosi stručnjak za ribarstvo dr. Alen Soldo
U intervju dr. Soldo odgovara na pitanje novinara "koliko je hrvatsko more opustošeno kada je u pitanju ribarstvo i jesu li potrebne mjere smanjenja hrvatske ribarske flote". Njegov odgovor je u okviriću s naslovom Hitno zaštiti gospodarski pojaste objavljujem taj tekst u formi antrfile.

ponedjeljak, 18.08.2014.

...izvan teme...ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM

RECIKLAŽNA DVORIŠTA

Otpad je bolna točka društva. Na otpad, koji je realno gledajući nus produkt svakog živog stanovnika, gleda se kao na nešto sporedno, marginalno, nešto što će se riješiti „već nekako“. Problemi su isti u svakom mjestu i u svakom gradu – a očituju se u pitanju : Gdje odlagati otpad? Jer otpada ima mnogo vrsta, i različite kvalitete , a time i različitoga vremena razgradnje.Povremeno u javnost izbijaju afere vezane uz odlaganje otpada, jer je teško pronaći prostor za odlaganje otpada odnosno smeća. Zbog neugodnog mirisa i procesa raspadanja koji ide s mirisom, nitko ga ne želi u svojoj blizini ni u naselju svoga stanovanja. Neki se otpad razgradi vrlo brzo, nečija razgradnja traje godinama.
Da otpad treba razvrstavati govori se posljednjih desetak godina, ali konkretne realizacije nije bilo A razvrstani otpad može se reciklirati i na taj se način stvara nova vrijednost. Švicarski biznismen Hans von Meiss rekao je da je važan dio svoje imovine stekao recikliranjem otpada u turskom gradu Adana i gradskoj deponiji Mamak u Ankari u Turskoj.
U Zagrebu ove godine bez mnogo medijske najave pojavila su se reciklažna dvorišta, na perifernim dijelovima grada, koja od savjesnih građana primaju razdvojeni otpad koji oni donose. A zatim je 24. srpnja u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode održana pres konferencija na kojoj je rečeno „Od danas gradovi i općine građanima moraju formalno omogućiti razvrstavanje iskoristivih komponenti otpada“.– Prema podacima Inspekcije zaštite okoliša 71,6% gradova i općina započelo je s primarnom selekcijom, odnosno odvajanjem otpada- rečeno je na toj press konferenciji. U Hrvatskoj se reciklira tek 16 % otpada, dok je Europski prosjek 42 % „ naglasio je Goran Hefer, pomoćnik ministra za inspekcijske poslove.“ U 2012. godini je gotovo 200 000 tona bilo miješanog komunalnog otpada koji je nastao u pravnim subjektima . To nije mala količina iako se o toj količini ne govori. To je količina koja se tijekom jedne godine odlaže na odlagalište Jakučevac. A to nije ni najmanje zanemarivo. „

Realizacija učinkovitog zbrinjavanja otpada može krenuti jer legislativa postoji. ZAKON O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM objavljen je u NN 94/13. Zakon, piše, stupa na snagu prvog dana od dana objave u narodnim novinama, što bi značilo da je zakon stupio na snagu 16. srpnja 2013. No nije bilo tako. Zakonu je bio potreban Pravilnik o gospodarenju otpadom koji je donesen na temelju članka 86. stavka 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. U Narodnim novinama br. 23/14 je objavljen 20.2. a toga je dana, piše, stupio i na snagu. Ovim Pravilnikom se propisuju uvjeti za gospodarenje otpadom, poslovi i osobe odgovorne za gospodarenje otpadom, te način rada reciklažnog dvorišta.
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se više Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o otpadu, industrijskim emisijama sprječavanja i kontroliranja onečišćenja, o ambalaži i ambalažnom otpadu,otpadnim vozilima, otpadnim baterijama i akomulatorima, o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi itd.

A važno je slijedeće:
U članku 54. Zakona o održivom gospodarenju otpadom u stavku 2. piše:
„Do 1. siječnja 2015.Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela osigurati odvojeno sakupljanje sljedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika i staklo, električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akomulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća i medicinski otpad“
Zatim u članku 55. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, u stavku 1 piše
“ Do 1. siječnja 2020. Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje slijedećih otpadnih materijala: papir, metal , plastika i staklo iz kućanstva, a po mogućnosti i iz drugih izvora ako su ti tokovi otpada slični otpadu iz kućanstva, u minimalnom udjelu od 50% mase otpada.“

Otpad koji se može odložiti u reciklažnim dvorištima je slijedeći:
1.papir 2. karton 3. plastika 4. metalna ambalaža 5. stiropor 6.stare baterije 7. stakleni ambalažni otpad 8. ravno staklo 9. PET boce 10. PE folija 11.limenke 12. stari lijekovi 13. otpadne gume bez naplatka (do 4 komada) 14.metalni glomazni otpad 15. elektronički otpad 16.glomazni otpad 17. akumulatori 18. fluorescentne cijevi 19. zeleni otpad


Reciklažno dvorište - Zeleni otok Maksimir, Prilesje bb,

Adrese reciklažnih dvorišta (oporabišta) i zelenih otoka te brojevi telefona u Zagrebu

RD SUSEDGRAD - STENJEVEC, Gospodska ulica bb tel: 3451-536
RD PRUDINEC - JAKUŠEVEC, Sajmišna cesta bb, tel:098 272 762
RD TUNEL, ugao Gračanske i Kvintičke ulice tel: 098 208 319 )
RD TREŠNJEVKA SJEVER, Zagorska bb tel: 091 2678 117
RD ŠPANSKO, D.Cesarića bb tel: 091 2678 118
ZO Kajzerica, Podbrežje bb tel: 099 8022 159
ZO Maksimir, Prilesje bb tel: 099 8022 158
ZO Dubrava, Osječka bb tel: 099 8022 160
ZO Sesvete, Jelkovečka bb tel:099 311 8457

Radno vrijeme reciklažnih dvorišta i zelenih otoka je radnim danom: od 6,30 - 20,00 sati, a subotom: od 6,30 - 14,00 sati.

Na reciklažnim dvorištima Stenjevec (Gospodska bb) i Špansko (D.Cesarića bb) podružnica Čistoća preuzima otpadna motorna i jestiva ulja, zauljenu ambalažu te ambalažu onečišćenu bojama i lakovima iz domaćinstava.
„Najveća količina građevinskog otpada koju građani smiju odložiti na reciklažno dvorište ili zeleni otok je jedna puna jednoosovinska auto prikolica. Komadi građevinskog otpada ne bi trebali biti veći od 40 cm.“


Na ogradi reciklažnog dvorišta stoji ploča na kojoj također pišu nazivi otpada koje odvojene reciklažno dvorište prima.

Što kaže Zakon održivom gospodarenju otpadom NN 94/13
Evo nekoliko informacija iz Zakona!

Ograničenja u vezi odlaganja otpada na neusklađenom odlagalištu
Članak 25.
(1) Najveća dopuštena masa otpada koja se godišnje odlaže na svim neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj iznosi:
1. 1.710.000 tona do 31. prosinca 2013.
2. 1.410.000 tona do 31. prosinca 2014.
3. 1.210.000 tona do 31. prosinca 2015.
4. 1.010.000 tona do 31. prosinca 2016.
5. 800.000 tona do 31. prosinca 2017.
(2) Zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu u Republici Hrvatskoj nakon 31. prosinca 2017.

Odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te
krupnog (glomaznog) komunalnog otpada
Članak 35.
(1) Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:
1. funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području sukladno stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka,
2. postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini,
3. obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i
4. uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.
(2) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave:
1. koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem,
2. koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području,
3. koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području,
4. dužna je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem.
(3) Iznimno od stavka 2. točke 3. ovoga članka, Grad Zagreb dužan je osigurati funkcioniranje barem jednog reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti.
(4) Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice omogućava pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice.

Izobrazno-informativne aktivnosti
Članak 39.
(1) Jedinica lokalne samouprave dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio.
(2) Jedinica lokalne samouprave dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.
(3) Prioritetno područje izobrazno-informativnih aktivnosti gospodarenja otpadom i sadržaj obveznih informacija na godišnjoj razini u svezi gospodarenja otpadom propisuje ministar naputkom.
(4) Obvezne informacije koje se objavljuju na mrežnoj stranici jedince lokalne samouprave propisane su pravilnikom iz članka 137. stavka 8. ovoga Zakona.
(5) Izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave

Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada
Članak 48.
(1) Proizvođač otpada koji stvara 200 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji, dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada za određenu lokaciju.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, proizvođač otpada nije dužan izraditi plan iz stavka 1. ovoga članka ako:
1. posjeduje važeću izjavu o okolišu sukladno propisu o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili ISO 14001 ili
2. posjeduje važeću dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona.
(3) Proizvođač otpada dužan je izraditi plan iz stavka 1. ovoga članka u roku od godine dana od dana početka rada, odnosno u roku od tri mjeseca nakon što je prvi put proizveo 200 i više kilograma opasnog otpada u godinu dana.
(4) Plan iz stavka 1. ovoga članka se izrađuje na obrascu i sadrži:
1. podatke o lokaciji i postrojenju,
2. podatke o tehnološkom procesu,
3. mjere upravljanja radi provedbe obveza o gospodarenju otpadom,
4. podatke o planiranom radu i razvoju u smislu gospodarenja otpadom,
5. popis propisanih obveza u vezi gospodarenja otpadom.

Iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13

nedjelja, 17.08.2014.

ISKUSTVA S UKIDANJEM MLIJEČNIH KVOTA

NE SMIJE IZOSTATI POMOĆ
RESORNOG MINISTARSTVA



Hrvatski proizvođači mlijeka okupljeni u Hrvatski saveza udruga proizvođača mlijeka HSUPM i Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede u srijedu 30. srpnja 2014. godine održali su sastanak sa predsjednikom European Milk Board-a Romualom Schaberom u ministarstvu poljopivrede.

Predsjednik European Milk Bord ( Europskog udruženja mljekara) u Republiku Hrvatsku došao je na poziv Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka. Održan je sastanak pod nazivom „Perspektive proizvodnje mlijeka u EU i Hrvatskoj nakon ukidanja kvota – prikaz Švicarskog modela“.
Tema je bila to kako bi mljekari više saznali, te mogli održati svoju proizvodnju nakon što se 2015. godine ukinu mliječne kvote. Schaber je donio studiju koju je udruženje mljekara Europe naručilo kao studiju događanja u Švicarskoj nakon što su ukinute kvote za mlijeko .
Sastanku je prisustvovao i predsjednik Prve proizvođačke organizacije Drava- Sava, Nikola Pajek . Evo što je on rekao o sastanku sa Schaberom Romualom predsjednikom Europskog udruženja mljekara

„Švicarska je još 2006. godine ukinula kvote za mlijeko. I u studiji je tijek događanja u mljekarskom sektoru nakon ukidanja kvota.Schaber je između ostaloga rekao mnogo dobrih informacija. Potvrdio je da su Švicarski mljekari bili u jednoj većoj krizi 2009. godine i jednoj manjoj krizi 2012. godine.Obje su bile u kratkom roku i dosta negativno su utjecale na proizvođače mlijeka. Rađeni su određeni eksperimenti sa mljekarima, koji su rezultirali kontra efektima od planiranih. Planirano je da će povećanje proizvodnje kompenzirati smanjenjem otkupne cijene. Također su predviđali da će prestati sa proizvodnjom mali proizvođači mlijeka po brdovitom dijelu Švicarske. Rezultati su bili slijedeći:proizvodnja mlijeka se nakon ukidanja kvota povećala za 8% ali su troškovi proizvodnje porasli za 23% tako da je proizvodnja postala neisplativa. Sa proizvodnjom mlijeka prestala su se baviti veća obiteljska gospodarstva u nizinama a ona u brdovitom dijelu su zadržala proizvodnju. Pitanje je zašto? Odgovor je : Zato što ljudi nisu imali izbora.
Pokazalo se da su prognoze i studije koje su se radile prije ukidanja kvota bile pogrešne. Također se treba napomenuti da prije liberalizacije tržišta mlijeka je bilo predviđeno da će liberalizacijom tržišta cijena mlijeka za potrošača biti niža te su tako otkupljivači mlijeka uvjetovali nisku otkupnu cijenu mlijeka. Također i ta prognoza nije urodila plodom. Unazad šest godina cijene na policama su porasle za 40% a otkupne cijene sirovog mlijeka ostale su iste ili su se smanjile. Tako da je liberalizacija tržišta mlijeka kako za proizvođača, tako i za potrošača bila negativna. Europska unija ne može tako lako raditi promjene na tržištu, da se to ne osjeti na većinu proizvođača unutar Europe.“

„Ali činjenica je da su švicarci pod hitno trebali napraviti intervencije zaštite domaćinstava koja su smještena u planinskom dijelu, jer ni oni ne bi mogli opstati da deset godina traje kriza. Onda su švicarci jako brzo reagirali da bi gospodarstva spasili od tih nepokrivenih troškova i nekakav dio svojih troškova koje su stvorili kao višak, pretvorili su u višak vrijednost kroz proizvodnju sira. Uspjeli su izaći na Europsko tržište tako da su tu spasili svoje tržište.
Schaber je rekao da Europa i europsko udruženje mljekara investiraju kao mljekari, da se uz mjere mliječnog paketa i instrumente kvalitetne vodi rasprava o tome da Europa pripremi krizne instrumente kojima će odmah moći reagirati. Studija koja je rađena tri godine, pokazuje negativne trendove. Sada se inzistira i intenzivno se radi na tome da se u Europi stvore instrumenti kojima će moći brzo reagirati, ako dođe do većih poremećaja na tržištu mlijeka zbog ukidanja kvota za mlijeko.Napomenuo je Schaber da veće države, kao što su Njemačka i Holandija su već ove godine prekoračile kvote za nekih 3% I oni se pripremaju za tu soluciju da slijedećih 15 godina neće biti kvota. I oni sada žele da ne plate penale koje trebaju platiti zbog prekoračenja mliječne kvote. Navodno EK to ne želi dopustiti jer to ne bi bilo u redu prema ostalim članicama koje se nisu pripremale tako dobro“

Predsjednik proizvođačke organizacije Drava – Sava koja okuplja mljekare Nikola Pajek kaže da će se kriza vjerojatno dogoditi i kod nas kada se 2015. godine ukinu mliječne kvote.
"Za krizu koja će doći ukidanjem kvota nemamo još sada nikakvo rješenje. Schaber je rekao da se mora raditi i radi se u dva smjera kako bi se pripremili za ukidanje kvota . Jedna je strana Europska Komisija, a druga strana je nacionalno ministarstvo poljoprivrede. EK mora aktivirati mehanizam za zaštitu proizvođača mlijeka.
Ministarstvo poljoprivrede mora za svoje proizvođače mlijeka osigurati slijedeće:
- jednostavnu zakonsku regulativu
- pomoći bolje organizirati proizvođače mlijeka kroz proizvođačke organizacije
- osigurati edukativno psihološke mjere
- pružiti materijalnu podršku

„Romual Schaber je rekao da na osobit način treba promatrati OPG jer su ona na poseban način blago.Zašto blago ? Jer OPG drži krave u svom gospodarstvu, koje žive od nezavidne hrane i tu nezavidnu hranu pretvaraju u jedan plemeniti proizvod koji nam treba svaki dan, a to je mlijeko. Schaber je rekao da oni kao EMB rade na tome da se moraju promatrati kao udruženje koje mora raditi i biti pomoć OPG-ima. Stalno je naglašavao opg-e, nije govorio ni o kakvima firmama d.o.o.-ima nego o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Naveo je dvije mogućnosti pomoći: jedna mogućnost je kod nacionalnih ili kod država članica koje mogu, a druga mogućnost je da bi svaka država članica trebala raditi na tome da bolje organizira mljekare, da im daje psihološku, materijalnu i zakonodavnu pomoć.Naglašavao je da od Europe traže da se osnuje krizni instrument. To su po Schaberu dvije stvari koje se trebaju odraditi pod hitno.“
„Zvjezdana Blažić pomoćnica ministra je bila na sastanku i nadam se da će to prenijeti ministru poljoprivrede. Osim toga ministarstvo neće moći riješiti sve probleme, ako nacionalni interes izostane, a taj interes je da rade na organiziranju poljoprivrednih proizvođača, kao što sa sam ja napravio osnivanjem proizvođačke organizacije. Treba podesiti zakonodavstvo da bude fleksibilnije i da se mljekarima materijalno pomogne u okvirima u kojima dozvoljava i naglašava Europska Komisija“ – rekao je Nikola Pajek o sastanku sa Romualom Schaberom predsjednikom Europskog udruženja mljekara održanog 30. srpnja u Zagrebu.

ponedjeljak, 11.08.2014.

IZ EUROPSKE KOMISIJE

DACIAN CIOLOS:
POTREBAN JE ZAJEDNIČKI EUROPSKI DOGOVOR

Već 8.kolovoza u Bruxellesu povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske Komisije Dacian Ciolo dao je izjavu u vezi sa zabranom izvoza poljoprivrednih proizvoda EU-a u Rusiju. Prenosim tu izvaju:

„Razumijem zabrinutost poljoprivrednog sektora EU-a. Želim naglasiti da u okviru zajedničke poljoprivredne politike raspolažemo novim i unaprijeđenim alatima za potporu poljoprivrednicima čim bude potrebno, uključujući našu pričuvu za krize, koja je već sada na raspolaganju. Vjerujem da će se naš snažni poljoprivredni sektor brzo preusmjeriti k novim tržištima i prilikama, no kako bi taj prijelaz protekao bezbolno, potrebno je osigurati potporu. Za to je potreban zajednički europski odgovor. Razgovarao sam s ministrima poljoprivrede iz cijele Europe, a osobito s talijanskim ministrom za poljoprivredu, prehranu i šumarstvo Mauriziom Martinom. U trenutačnim je okolnostima, ako bude potrebno, najvažnije reagirati proporcionalno i brzo. Kao i uvijek kad to nalažu okolnosti, svojim sam službama već naložio da osnuju radnu skupinu koja će analizirati potencijalne utjecaje prema sektorima i procijeniti mogućnost pružanja učinkovite i smislene potpore ako i gdje bude potrebno. Osim toga, moje će službe danas sazvati sastanak priznatih stručnjaka za poljoprivredu iz svih država članica koji će se održati sljedećeg četvrtka.”


SMANJENJE RIBOLOVNIH KVOTA ZA DESET DRŽAVA ČLANICA

Europska komisija izdala je u Bruxellesu 11. kolovoza izjavu zbog prekomjernog izlova ribe 2013. godine. Europska komisija najavljuje smanjenje ribolovnih kvota za 2014. Prenosim izjavu:

Deset država članica koje su potvrdile prekoračenje svojih ribolovnih kvota za 2013. suočit će se sa smanjenjem tih kvota u 2014. Europska komisija najavljuje smanjenja na godišnjoj osnovi kako bi se popravila šteta nanesena stokovima prekomjernim izlovom tijekom prethodne godine i osigurala održiva uporaba zajedničkih ribolovnih resursa u državama članicama. U usporedbi s prošlom godinom smanjenje je za 22 %.
Smanjenje kvota za ovu godinu primjenuje se na Belgiju, Dansku, Grčku, Španjolsku, Francusku, Irsku, Nizozemsku, Poljsku, Portugal i Ujedinjenju Kraljevinu te 45 ribljih stokova. Povjerenica za pomorstvo i ribarstvo Maria Damanaki izjavila je: „Ako želimo ozbiljno pristupiti suzbijanju prekomjernog izlova, moramo se striktno pridržavati pravila – a to uključuje poštivanje kvota. Zadovoljstvo mi je što smo 2013. u tome bili uspješniji nego prijašnjih godina. S tim u vezi, kako bi naši riblji stokovi diljem Europe bili zdravi, potreban nam je učinkovit sustav kontrole za provedbu pravila.”

petak, 08.08.2014.

GLOBALNA POLITIKA PREMA RUSIJI

EKONOMSKE SANKCIJE ZAHVATITI ĆE I HRVATSKU!font>

Direktorica sektora za poslove s Europskom Unijom u Hrvatskoj gospodarskoj komori Ružica Gelo izjavila je za hrvatski radio „kako izvoz hrvatskih prehrambenih proizvoda u Rusiju se kreće u količini između 20 i 25 milijuna dolara, čime Rusija čini 1,5% u ukupnom hrvatskom izvozu hrane. Gledajući na makro razini može se reći da se ne radi o značajnijoj količini, međutim na razini pojedinačnih tvrtki to tržište može biti vrlo značajno. Druga velika opasnost koja prijeti je zapravo to što će se dio prehrambenih proizvoda iz EU koji će biti zaustavljen na ruskim granicama morati biti preusmjeren na neka nova tržišta, primjerice i na hrvatsko tržište, pa može doći i do povećanog uvoza i povećanog pritiska na cijene i na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.„
Oglasivši se preko Hrvatske gospodarske komore naše su tvrtke izjavile kako ih je više koje su u posljednjih 20 i više godina ulagalo ili ulaže znatan novac u nastup na ruskome tržištu kao tradicionalno važnome trgovačkom partneru. Zato se nadaju konstruktivnom rješenju koje neće negativno utjecati na njihovo poslovanje u Rusiji i na gospodarske odnose dviju zemalja. Među najvećim prehrambenim hrvatskim izvoznicima su Podravka, Cro Maris, Pik Vrbovec i Belje.
Da podsjetim američki i europski političari odlučili su uvesti ekonomske sankcije širokih razmjera Rusiji nakon što je Vladimir Putin svojom politikom još jače počeo poticati širenje ratnog sukoba u istočnoj Ukrajini tako što je slao naoružanje i ispaljivao projektile preko rusko ukrajinske granice. Odluka o ekonomskim sankcijama kulminirala je nakon što je nad Ukrajinom srušen Malezijski putnički zrakoplov u kojem je poginulo 298 putnika.
Na ekonomske sankcije Predsjednik Rusije Vladimir Putin je odgovorio sankcijama; u srijedu je donio zabranu ili ograničenje uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje su nametnule sankcije Rusiji, na godinu dana.
Rusija je najveći uvoznik voća i povrća iz EU. Tako je u 2011. kupila 21,5 posto izvoza povrća EU i 28 posto sveg voća što je izvezeno iz zemalja EU . Rusija je bila uvoznica američke piletine. Godine 2013. je kupila 276 000 tona, što je osam posto američkog izvoza, objavilo je američko ministarstvo poljoprivrede.
Odmah po proglašenju zabrane, ruska služba za fitosanitarni nadzor objavila je da će u četvrtak s veleposlanicima Ekvadora, Brazila, Čilea i Argentine razgovarati o mogućnosti uvoza iz tih zemalja. Predsjednik brazilske peradarske udruge Francisco Turra je u Sao Paulu rekao da Brazil u Rusiju može odmah poslati dodatnih 150 tisuća tona piletine.

08.08.2014. u 05:24 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 04.08.2014.

...izvan teme...ČESTITKA PREDSJEDNIKA GRADSKE SKUPŠTINE

DARINKO KOSOR

"SVAKA ŽRTVA NAS JE ZADUŽILA"

Poštovane Zagrepčanke i Zagrepčani,

čestitam vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja kada se s ponosom prisjećamo vojno – redarstvene operacije „Oluja“.
Na taj dan,s posebnim pijetetom, prisjećamo se i svih onih koji su u Domovinskom ratu branili i stvarali Hrvatsku.
Zahvaljujemo se svim braniteljima, s neizmjernom tugom i ponosom, najviše onima koji su dali svoje živote.
Svaka žrtva nas je zadužila, dala nam zadatak da kao pojedinci, ali i kao društvo nastavimo njegovati vrijednosti na kojima je nastala samostalna Hrvatska: zajedništvo, domoljublje, nesebičnost, toleranciju, požrtvovnost i odvažnost kada je najteže.
Stoga se nadam da ćemo zajedno i dalje nastojati osigurati sve preduvjete za društvo u kojem se njeguje tradicija, poštuje tuđe i različito, odbacuje loše, prihvaća bolje, a znanje i rad garantiraju ekonomsku stabilnost.
Dug je put pred nama, ali nas ovakve obljetnice podsjećaju da ništa nije nemoguće.
Još jednom želim vam sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja, a svim braniteljima: HVALA!

Darinko Kosor
predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba




Darinko Kosor

04.08.2014. u 18:40 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 02.08.2014.

ZANIMLJIVOST!

KUĆA OBRASLA BRŠLJANOM

Na uglu Crnčićeve ulice i ulice Rudolfa Valdeca na području općine Maksimir u Zagrebu jedna je potpuno neobična kuća – kuća obrasla bršljanom. Čini se da je to hedera helix – bršljan, kojeg ima nekoliko varijanti krupnijih i sitnijih listova, kojima i boja, u varijanti bršljana, nije ista.
Kako je stanovati u kući obrasloj bršljanom? Nije to bio predmet mog interesa. Svatko može sa svojom imovinom činiti što želi, uređivati je kako želi. No kuća obrasla bršljenom neobična je, čak atraktivna na poseban način,ali i mistična izgleda . Jer tisuće, od fore - živih listova, živi na kući, u kojoj, vjerojatno žive i ljudi!
Ipak o bršljanu koji zauzima velike površine na objektu, kao u ovom slučaju, ljudi misle različito.Jedni tvrde, da bršljan uništava fasadu, stvara vlagu i pridonosi bržem propadanju objekta na kojem se nastanio. Drugi pak govore da je bršljan koristan na zidovima jer čini izolaciju i od zime i od vrućine.
Znanstvenici sa sveučilišta Oksford utvrdili su da bršljan služi kao toplotni pokrivač jer zagrijava zidove za 15 posto na hladnom vremenu, a hladi ih za 36 posto kad je vruće, kao i da loše djeluje na zidove koji su već oštećeni jer bršljan ulazi u pukotine i rupe na zidu i tako razara zid.


Izgled kuće obrasle bršljanom iz ulice Rudolfa Valdeca. Fotka: M.Zouhar Zec


Izgled kuće iz Crnčićeve ulice. Fotka: M.Zouhar Zec

02.08.2014. u 23:23 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 01.08.2014.

NOVA UREDBA DONOSI PROMJENE

U BRUXELLESU SE RASPRAVLJA O EKOLOŠKOJ
POLJOPRIVREDI

Razgovaram s dipl. ing. agr. Darijom Musulin , voditeljicom odjela za ekološku i integriranu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede!

-Što je predmet rasprava u Bruxellesu u području ekološke poljoprivrede?
- Na Radnoj skupini Vijeća EU za ekološku poljoprivredu se raspravlja o prijedlogu nove uredbe za ekološku proizvodnju i označavanje ekoloških proizvoda. U toj uredbi doći će do niz značajnih promjena glede ekološke proizvodnje. Jedan od prijedloga je uključenje cijelog gospodarstva u ekološku poljoprivredu nakon prijelaznog razdoblja, koje ovisno o proizvodnji traje dvije ili tri godine. Sada se pod određenim uvjetima na gospodarstvu provodi paralelna proizvodnja znači i ekološka i konvencionalna. Da li će navedeni prijedlog proći među zemljama članicama, tek će se vidjeti.

- Koji su ostali prijedlozi?
-U cilju smanjenju administrativnog opterećenja predlaže se, uvođenje grupne certifikacije i to tako da bi se proizvođači s površinom do pet hektara mogli udružiti u skupine proizvođača i kao takvi predati zahtjev za kontrolu svoje proizvodnje kontrolnom tijelu. Moraju postojati i interne kontrola unutar same skupine ili grupe, ali uz kontrolu kontrolnih tijela. U slučaju nepravilnosti jednog proizvođača u skupini, posljedice mogu biti za cijelu grupu. Jer certifikat se izdaje za cijelu grupi ili skupini.
Značajno je da se traži ukidanje izuzeća od proizvodnih pravila. Jedno od izuzeća je dopuštenje uporabe sjemena koje nije iz ekološke proizvodnje, dakle koje je konvencionalno ali nije tretirano, ili je tretirano samo s onim što je dozvoljeno u ekološkoj proizvodnji. Do sada je to bila mogućnost zbog nedostatka sjemena iz ekološke proizvodnje. Ali ako bi se prihvatilo to ukidanje dio ekoloških proizvođača ne bi mogao udovoljiti uvjetima zbog nedostupnosti ekološkog sjemena.

- Kada bi ti prijedlozi, ako budu prihvaćeni od većine zemalja članica EU, stupili na snagu?
- Ti prijedlozi imali bi prijelazno razdoblje do 2021. godine i tada bi stupili na snagu. Izuzeća su prema prijedlogu moguća samo u slučaju elementarnih nepogoda.
Rasprava je tek u tijeku. Vidjeti ćemo kako će to završiti.

- Kada će se znati definitivno, što je prihvaćeno?
-Predviđa se da bi 1.srpnja 2017. nova uredba stupila na snagu.

- Da li se radi o reformi ekološke poljoprivrede?
-To je Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda što u suštini znači novi zakonodavni okvir kojim se objedinjuju provedbene uredbe koje su trenutno na snazi (Uredba br. 889/2008, Uredba br. 1235/2008). Sve će to sada biti spojeno u jednu osnovnu uredbu, a samo pojedina proizvodna pravila, biti će propisana delegiranim aktima. Veliki je broj delegiranih akata, a malo provedbenih što je predmet rasprava. (Delegirani akti su prijedlozi koje delegira odnosno predlaže Komisija, bez sudjelovanja država članica)

-Da li je bilo rasprave o sredstvima za gnojidbu ekološki uzgajanih kultura ili poboljšivača tla?
-Bilo je rasprave u smislu uporabe pojma „ekološki“ na gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja Za sada, postoji popis gnojiva i sredstva za zaštitu bilja u Prilozima I. i II. Uredbe br. 889/2008 navedene su samo aktivne tvari, općenito, nema trgovačkih naziva. Trenutno nema naznake za objavom jedinstvenog kataloga s trgovačkim nazivima gnojiva i sredstava za zaštitu bilja dozvoljenih za ekološku proizvodnju.

- Kakve se novosti predviđaju za sustav kontrolnih tijela?
Prijedlog je da se ukida obveza godišnje kontrole, prijedlogom se predviđa stručna kontrola na osnovi rizika. Kriteriji vezano uz rizike će biti propisani.
Traži se da svi subjekti, uključujući sve trgovačke lance, čak i male trgovine budu u sustavu kontrole. Međutim traži se izuzeće za male trgovine, jer to bi dodatno opterećivalo male trgovine.
.
-Što je sa uvozom iz trećih zemalja?
-Od 1. srpnja prelazi se na nova pravila za uvoz iz trećih zemalja također na principu ekvivalentnosti proizvodnih pravila a koji se temelje međunarodnim sporazumima s trećim zemljama.Što se tiče popisa kontrolnih tijela s trećim zemljama predlaže se prijelaz s ekvivalentnosti na potpunu sukladnost, što može biti problem u pogledu specifičnosti proizvoda koje npr. dolaze iz različitog klimatskog podneblja.

- Što nova uredba priprema izvoznicima?
_Prema novoj uredbi izvoznici moraju biti registrirani. Carinska uprava iste mora evidentirati, zbog relevantnosti podataka izvoza iz EU u treće zemlje.
Kod nas postoji Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji pri kojem se registriraju i uvoznici i izvoznici. Međutim upitno je da li registrirani izvoznici zaista izvoze u treće zemlje. Dio njih možda izvozi ali dio je ostao registriran na bazi prethodnog izvoza u EU.

01.08.2014. u 18:08 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.