Marketing
POKAZATELJI ZA SEKTOR HRANE I PIĆA
RELATIVNO STABILAN SEKTOR USPRKOS KRIZI
Udio prerađivačke industrije hrane i pića u bruto domaćem proizvodu (BDP) Hrvatske, prema raspoloživim podacima iz 2010. iznosio je 3,7%. Od tog postotka 2,9% čini proizvodnja hrane, a 0,8% proizvodnja pića. Udio proizvodnje hrane u BDP-u prerađivačke industrije bio je 18,5 %, dok je udio proizvodnje pića iznosio 4,8%.
Ove i ostale podatke koje ću napisati u ovom tekstu kao i tablice sažetak su SEKTORSKE ANALIZE za prehrambenu industriju , HRANA I PIĆE kojoj je autorica Ivana Rašić Bakarić a koju je objavio u svibnju 2014. Ekonomski institut Zagreb.
Industrija hrane u veljači 2014. zapošljavala je 35.115 radnika s prosječnom bruto plaćom od 6.285 kuna. Istovremeno industrija pića zapošljavala je 4.624 radnika, odnosno 6,2% manje nego u istom mjesecu 2013. Prosječna bruto plaća isplaćena za veljaču 2014. iznosila je 11.439 kuna.U prva tri mjeseca 2014. industrija hrane evidentirala je smanjenje proizvodnje od 1,6 % u odnosu na isto razdoblje 2013. Izvoz proizvoda prehrambene industrije tijekom svih 12 mjeseci 2013. manji je za 7,6 % u odnosu na 2012. godinu. Ali uvoz je za to razdoblje povećan za 3,2%.
Industrija pića imala je u 2013. pad izvoza od 11 % . Uvoz pića je porastao za 9,3% . Pokrivenost uvoza izvozom proizvoda prehrambene industrije 2013. iznosila je 45,3 %.
Pokrivenost uvoza izvozom u proizvodnji pića iznosila je u 2013. godini 100,7 % što je jednako razini iz 2008. godine.
DESET VODEĆIH tvrtki, odnosno trgovačkih društava u proizvodnji hrane su Vindija d.d., Podravka d.d. ,PIK Vrbovec- Mesna industrija d.d., Dukat d.d., Ledo, d.d., Mesna industrija braća Pivac d.d., Zvijezda d.d., Kraš d.d. , Franck d.d., i Viro Tvornica šećera d.d. . Prema podacima iz Poslovne Hrvatske povećanje prihoda u 2013. ostvarili su, u odnosu na 2012. PIK- Vrbovec Mesna industrija d.d. , 6.2% i Podravka d.d. 5%. Najveće smanjenje prihoda imali su tvrtke Zvijezda d.d. i to 11% i Viro Tvornica šećera d.d. 41,5%
Ukupni prihodi deset vodećih proizvođača pića u 2013. u koje ulazi Jamnica .d.d., Zagrebačka pivovara d.o.o. Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o., Karlovačka pivovara d.o.o. Badel 1862 d.d., Carlsberg Croatia d.o.o., Heineken Adria d.o.o., Slavonija Slad d.o.o. , Maraska d.d., I Agrolaguna d.d.,porasli su za 6 % u odnosu na 2012. Koeficijent tekuće likvidnosti koji je pokazatelj podmirivanja kratkoročnih obveza za deset vodećih proizvođača pića bio je 1,3 u 2013. a 1,5 u 2012. Koeficijent manji od 1,5 implicira mogućnst da tvrtka ostane bez sredstava za podmirenje kratkoročnih obveza. S obzirom na težinu tog pokazatelja, najveću likvidnost u 2013. imali su Heineken Adria d.o.o., Jamnica d.d., Slavonija Slad d.o.o. i Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o.. probleme s likvidnošću imali su Badel 1862, Zagrebačka pivovara i Maraska.
Prihodi, koeficijent zaduženosti i koeficijent tekuće likvidnosti prikazan je u tablici 7.
Potrošnja odabranih namirnica u kilogramima u 2011. po stanovniku RH i EU.
Prema dokumentu „Industrijska strategija Hrvatske od 2014. do 2020. godine“ prehrambena industrija svrstana je u skupinu industrija – čuvara hrvatskog gospodarstva, odnosno u skupinu industrija koje su dosegle svoje granice rasta i nemaju potencijala za daljnji rast.Svrstavanje prehrambene industrije u skupinu čuvara neprihvatljivo je i za ministarstvo poljoprivrede i za Vijeće za praćenje stanja u poljoprivredno- prerađivačkom sektoru prehrambene industrije. Ministarstvo poljoprivrede smatra da je prehrambena industrija od strateškog interesa zemlje te priliku za razvoj industrije hrane i pića vidi u sinergiji s poljoprivrednom industrijom kao sirovinskom bazom, odnosno u segmentu udruživanja i suradnje te u poticanju inovacija u prehrambenoj industriji.
INOVACIJE U SKTORU PROIZVODNJE HRANE na europskoj razini čimbenik su konkurentnosti. Lider u inovacijama su mliječni proizvodi, slijede gotova jela, bezalkoholna pića, zamrznuti proizvodi i ostalo što se može vidjeti u grafikonu – slika 5.
Povezivanje poljoprivrednog i prehrambenog sektora otvara mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova. Potencijal postoji u turističkoj potrošnji i u izvozu.
Hrvatska prehrambena industrija ima tradiciju, prepoznatlljivost na regionalnom tržištu, kvalitetu, necikličko ponašanje u recesiji, te dobru sirovinsku osnovu. Slabosti ove industrije su ovisnost o primarnim proizvodima, niska produktivnost, nedovoljna ulaganja u istraživanja i razvoj i nove proizvode kao i niska profitna mreža kod nekih kategorija proizvoda.
Post je objavljen 30.08.2014. u 07:45 sati.