Marketing
...izvan teme...ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM
RECIKLAŽNA DVORIŠTA
Otpad je bolna točka društva. Na otpad, koji je realno gledajući nus produkt svakog živog stanovnika, gleda se kao na nešto sporedno, marginalno, nešto što će se riješiti „već nekako“. Problemi su isti u svakom mjestu i u svakom gradu – a očituju se u pitanju : Gdje odlagati otpad? Jer otpada ima mnogo vrsta, i različite kvalitete , a time i različitoga vremena razgradnje.Povremeno u javnost izbijaju afere vezane uz odlaganje otpada, jer je teško pronaći prostor za odlaganje otpada odnosno smeća. Zbog neugodnog mirisa i procesa raspadanja koji ide s mirisom, nitko ga ne želi u svojoj blizini ni u naselju svoga stanovanja. Neki se otpad razgradi vrlo brzo, nečija razgradnja traje godinama.
Da otpad treba razvrstavati govori se posljednjih desetak godina, ali konkretne realizacije nije bilo A razvrstani otpad može se reciklirati i na taj se način stvara nova vrijednost. Švicarski biznismen Hans von Meiss rekao je da je važan dio svoje imovine stekao recikliranjem otpada u turskom gradu Adana i gradskoj deponiji Mamak u Ankari u Turskoj.
U Zagrebu ove godine bez mnogo medijske najave pojavila su se reciklažna dvorišta, na perifernim dijelovima grada, koja od savjesnih građana primaju razdvojeni otpad koji oni donose. A zatim je 24. srpnja u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode održana pres konferencija na kojoj je rečeno „Od danas gradovi i općine građanima moraju formalno omogućiti razvrstavanje iskoristivih komponenti otpada“.– Prema podacima Inspekcije zaštite okoliša 71,6% gradova i općina započelo je s primarnom selekcijom, odnosno odvajanjem otpada- rečeno je na toj press konferenciji. U Hrvatskoj se reciklira tek 16 % otpada, dok je Europski prosjek 42 % „ naglasio je Goran Hefer, pomoćnik ministra za inspekcijske poslove.“ U 2012. godini je gotovo 200 000 tona bilo miješanog komunalnog otpada koji je nastao u pravnim subjektima . To nije mala količina iako se o toj količini ne govori. To je količina koja se tijekom jedne godine odlaže na odlagalište Jakučevac. A to nije ni najmanje zanemarivo. „
Realizacija učinkovitog zbrinjavanja otpada može krenuti jer legislativa postoji. ZAKON O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM objavljen je u NN 94/13. Zakon, piše, stupa na snagu prvog dana od dana objave u narodnim novinama, što bi značilo da je zakon stupio na snagu 16. srpnja 2013. No nije bilo tako. Zakonu je bio potreban Pravilnik o gospodarenju otpadom koji je donesen na temelju članka 86. stavka 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. U Narodnim novinama br. 23/14 je objavljen 20.2. a toga je dana, piše, stupio i na snagu. Ovim Pravilnikom se propisuju uvjeti za gospodarenje otpadom, poslovi i osobe odgovorne za gospodarenje otpadom, te način rada reciklažnog dvorišta.
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se više Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o otpadu, industrijskim emisijama sprječavanja i kontroliranja onečišćenja, o ambalaži i ambalažnom otpadu,otpadnim vozilima, otpadnim baterijama i akomulatorima, o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi itd.
A važno je slijedeće:
U članku 54. Zakona o održivom gospodarenju otpadom u stavku 2. piše:
„Do 1. siječnja 2015.Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela osigurati odvojeno sakupljanje sljedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika i staklo, električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akomulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća i medicinski otpad“
Zatim u članku 55. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, u stavku 1 piše
“ Do 1. siječnja 2020. Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje slijedećih otpadnih materijala: papir, metal , plastika i staklo iz kućanstva, a po mogućnosti i iz drugih izvora ako su ti tokovi otpada slični otpadu iz kućanstva, u minimalnom udjelu od 50% mase otpada.“
Otpad koji se može odložiti u reciklažnim dvorištima je slijedeći:
1.papir 2. karton 3. plastika 4. metalna ambalaža 5. stiropor 6.stare baterije 7. stakleni ambalažni otpad 8. ravno staklo 9. PET boce 10. PE folija 11.limenke 12. stari lijekovi 13. otpadne gume bez naplatka (do 4 komada) 14.metalni glomazni otpad 15. elektronički otpad 16.glomazni otpad 17. akumulatori 18. fluorescentne cijevi 19. zeleni otpad
Reciklažno dvorište - Zeleni otok Maksimir, Prilesje bb,
Adrese reciklažnih dvorišta (oporabišta) i zelenih otoka te brojevi telefona u Zagrebu
RD SUSEDGRAD - STENJEVEC, Gospodska ulica bb tel: 3451-536
RD PRUDINEC - JAKUŠEVEC, Sajmišna cesta bb, tel:098 272 762
RD TUNEL, ugao Gračanske i Kvintičke ulice tel: 098 208 319 )
RD TREŠNJEVKA SJEVER, Zagorska bb tel: 091 2678 117
RD ŠPANSKO, D.Cesarića bb tel: 091 2678 118
ZO Kajzerica, Podbrežje bb tel: 099 8022 159
ZO Maksimir, Prilesje bb tel: 099 8022 158
ZO Dubrava, Osječka bb tel: 099 8022 160
ZO Sesvete, Jelkovečka bb tel:099 311 8457
Radno vrijeme reciklažnih dvorišta i zelenih otoka je radnim danom: od 6,30 - 20,00 sati, a subotom: od 6,30 - 14,00 sati.
Na reciklažnim dvorištima Stenjevec (Gospodska bb) i Špansko (D.Cesarića bb) podružnica Čistoća preuzima otpadna motorna i jestiva ulja, zauljenu ambalažu te ambalažu onečišćenu bojama i lakovima iz domaćinstava.
„Najveća količina građevinskog otpada koju građani smiju odložiti na reciklažno dvorište ili zeleni otok je jedna puna jednoosovinska auto prikolica. Komadi građevinskog otpada ne bi trebali biti veći od 40 cm.“
Na ogradi reciklažnog dvorišta stoji ploča na kojoj također pišu nazivi otpada koje odvojene reciklažno dvorište prima.
Što kaže Zakon održivom gospodarenju otpadom NN 94/13
Evo nekoliko informacija iz Zakona!
Ograničenja u vezi odlaganja otpada na neusklađenom odlagalištu
Članak 25.
(1) Najveća dopuštena masa otpada koja se godišnje odlaže na svim neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj iznosi:
1. 1.710.000 tona do 31. prosinca 2013.
2. 1.410.000 tona do 31. prosinca 2014.
3. 1.210.000 tona do 31. prosinca 2015.
4. 1.010.000 tona do 31. prosinca 2016.
5. 800.000 tona do 31. prosinca 2017.
(2) Zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu u Republici Hrvatskoj nakon 31. prosinca 2017.
Odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te
krupnog (glomaznog) komunalnog otpada
Članak 35.
(1) Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:
1. funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području sukladno stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka,
2. postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini,
3. obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i
4. uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.
(2) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave:
1. koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem,
2. koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području,
3. koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području,
4. dužna je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem.
(3) Iznimno od stavka 2. točke 3. ovoga članka, Grad Zagreb dužan je osigurati funkcioniranje barem jednog reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti.
(4) Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice omogućava pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice.
Izobrazno-informativne aktivnosti
Članak 39.
(1) Jedinica lokalne samouprave dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio.
(2) Jedinica lokalne samouprave dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.
(3) Prioritetno područje izobrazno-informativnih aktivnosti gospodarenja otpadom i sadržaj obveznih informacija na godišnjoj razini u svezi gospodarenja otpadom propisuje ministar naputkom.
(4) Obvezne informacije koje se objavljuju na mrežnoj stranici jedince lokalne samouprave propisane su pravilnikom iz članka 137. stavka 8. ovoga Zakona.
(5) Izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave
Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada
Članak 48.
(1) Proizvođač otpada koji stvara 200 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji, dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada za određenu lokaciju.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, proizvođač otpada nije dužan izraditi plan iz stavka 1. ovoga članka ako:
1. posjeduje važeću izjavu o okolišu sukladno propisu o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili ISO 14001 ili
2. posjeduje važeću dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona.
(3) Proizvođač otpada dužan je izraditi plan iz stavka 1. ovoga članka u roku od godine dana od dana početka rada, odnosno u roku od tri mjeseca nakon što je prvi put proizveo 200 i više kilograma opasnog otpada u godinu dana.
(4) Plan iz stavka 1. ovoga članka se izrađuje na obrascu i sadrži:
1. podatke o lokaciji i postrojenju,
2. podatke o tehnološkom procesu,
3. mjere upravljanja radi provedbe obveza o gospodarenju otpadom,
4. podatke o planiranom radu i razvoju u smislu gospodarenja otpadom,
5. popis propisanih obveza u vezi gospodarenja otpadom.
Iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13
Post je objavljen 18.08.2014. u 02:07 sati.