AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 30.09.2014.

OKRUGLI STOL O REZULTATIMA PROIZVODNJE PŠENICE

REZULTATI - PREKO SAVJETODAVNE SLUŽBE!

U Ministarstvu poljoprivrede održan je 29. listopada 2014. godine okrugli stol pod nazivom „Pravilnom agrotehnikom do visokih prinosa pšenice dobre kakvoće“. Ideja je da se održi više stručnih tematski okruglih stolova, sa ciljem unaprejeđenja poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.
Kroz rasprave i prezentacije stručnjaka sa Agronomskog fakulteta, Ministarstva poljoprivrede i Savjetodavne službe te predstavnika udruženja poljoprivrednih proizvođača, poljoprivrednih poduzeća i Hrvatske poljoprivredne komore analizirati će se postojeće stanje, uvjeti proizvodnje u promijenjenim agrometeorološkim uvjetima, te će biti donesene preporuke koje će preko Savjetodavne službe biti prenesene do primarnih poljoprivrednih proizvođača.

U priopćenju ministarstva poljoprivrede piše slijedeće:
„Teme prvog okruglog stola bile su rezultati proizvodnje žitarice sa posebnim naglaskom na pšenicu u 2014. godini te preporuke za predstojeću jesensku sjetvu. U sklopu ovih tema kroz stručnu raspravu obrađene su slijedeće teme: obilježje proizvodnje pšenice 2013./2014. i preporuke za sjetvu 2014., obilježje vegetacijske sezone 2013./2014., posljedice prekomjernih oborina na žitarice (pšenicu), upute za sjetvu ozime pšenice – otkupa uroda sukladno kodeksu kakvoće.
Za proizvođače žitarica 2014. godina je bila godina velikih izazova zbog loše vegetacijske godine, sa velikim problemima u proizvodnji (velike količine oborina, loši klimatski uvjeti, pojava brojnih bolesti zrna i slično). Sve je to utjecalo na slabije prinose i lošiju kvalitetu pšenice. Iz tog je razloga potrebno ovogodišnjoj jesenskoj sjetvi pristupiti na stručniji način, pri čemu je sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena jedna od garancija uspješne proizvodnje.
Prilikom planiranja sjetve pšenice i izbora sorata treba znati da će otkup uroda pšenice 2015. godine otkupljivači obavljati sukladno kakvoći koju propisuje Kodeks otkupa žitarica i uljarica, a poznavanje karakteristika sorata i provođenje preporučenih agrotehničkih mjera utjecat će na kvalitetu uroda, a time i na cijene proizvedene pšenice, zaključeno je na današnjem okruglom stolu. Optimalan rok sjetve u našim agroekološkim uvjetima za većinu sorata pšenice je 15.-25. listopada.

Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta, Savjetodavne službe kao i samih proizvođača složili su se kako je edukacija proizvođača nužna jer su se okolnosti, kako vremenske tako i tržišne, promijenile, zbog čega je potrebno vršiti stalnu edukaciju i unaprjeđenje proizvodnje.
Rezultati prve stručne rasprave te konkretni zaključci i preporuke proizvođačima kako u novu sjetvu ući sa najboljim praksama sa ciljem povećanja prinosa i kvalitete uroda pšenice i drugih žitarica, bit će objavljeni preko Savjetodavne službe te distribuirani krajnjim korisnicima proizvođačima. Ove bi preporuke u konačnici trebali samim poljoprivrednim proizvođačima pomoći da ostvaruju veći prinos, a time i prihode“ – piše u priopćenju glasnogovornika ministarstva poljoprivrede Miroslava Kuskunovića.




ČITATELJI ĆE PRIMJETITI DA SE U PRIOPĆENJU NE NAVODI IME NI JEDNOG SUDIONIKA OKRUGLOG STOLA, KAO I TO DA NIJE JASNO, DA LI JE GORNJI TEKST OPSERVACIJA GLASNOGOVORNIKA ILI SU INFORMACIJE U REČENICAMA IZGOVORENE OD SUDIONIKA OKRUGLOG STOLA.
NO I DALJE, usprkos mnogim mojim zahtjevima da treba pisati kako to forma izvještaja nalaže OVAKO PIŠU OSOBE KOJE RADE U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE.

nedjelja, 28.09.2014.

GONG I „ U IME OBITELJI „ POKRENULE INICIJATIVE ZA NOVI IZBORNI ZAKON

BIRAČI ĆE ODLUČIVATI TKO ĆE BITI SABORSKI ZASTUPNIK!

Treba li Republici Hrvatskoj novi izborni zakon? Predstavnici aktualne političke vlasti u svojim izjavama iskazuju nezainteresiranost za tu temu i nevjericu u mogućnosti da se to pitanje ozbiljnije pokrene bez njihove želje i sudjelovanja. Međutim demokracija je u Hrvatskoj sve naglašenija, a osviješteni građani žele pravedniji izborni sustav. Civile organizacije imaju alate kojima se mogu nametnuti i legalno promijeniti ono što argumentirano smatraju nepravednim u okviru vlasti. Građani organizirani u organizacije Udruge civilnog društva GONG i „U ime obitelji“ svaka sa svojom logistikom ozbiljno misli i radi u želji da se sadašnji izborni sustav promjeni što prije, već za parlamentarne izbore 2015. godine.

GONG je organizacija civilnog društva utemeljena 1997. radi poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima. Cilj djelovanja GONG-a je ohrabrivanje i osnaživanje građana za što aktivnijom participacijom u procesima donošenja političkih odluka. GONG promiče kulturu dijaloga, transparentnost i odgovornosti u javnosti, poštivanje ljudskih, naročito građanskih prava, putem istraživanja, zagovaranja i edukacije, samostalno ili u suradnji s pojedincima i organizacijama koji dijele vrijednosti GONG-a.
U ime obitelji je udruga građana, odnosno „građanska inicijativa“ koju podržavaju katolička crkva, katoličke organizacije i vjerske zajednice.
I GONG i „U ime obitelji“ samo po ideji su u koincidenciji, ali svaka organizacija djeluje za sebe. S temom novog izbornog zakona oglasile su se sredinom rujna, početkom jesenskog zasjedanja Hrvatskog Sabora, neovisno jedna o drugoj.
Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić pred Hrvatskim Saborom je premijeru uručio materijal kome je tema NOVO IZBORNO ZAKONODAVTVO 2014. s podnaslovom ANALIZE I PREPORUKE GONGA, a materijal su dobili i ostali članovi Sabora.
Već 2012. GONG je pokrenuo inicijativu za novi izborni zakon u sklopu kojeg bi se provela sveobuhvatna revizija postojećih propisa i pravila koja se odnose na izborno zakonodavstvo i referendum te bi se tako unaprijedio pravni i institucionalni okvir . Radne skupine u kojima su zaposlenici GONG-a, članovi Vijeća GONG-a te pravni i politološki stručnjaci prof. dr. Robert Podoljnjak, dr. Boško Picula, dr .Zdravko Petak, dr . Goran Čular, prof.dr. Berto Šalaj, prof.dr. Nenad Zakošek, dr.Dragan Bagić, prof. dr. Gordana Vilović, te novinari Neven Šantić i Luka Brailo radile su tijekom 2012. i 2013. na novom modelu izbornog zakona.

PRIJEDLOZI GONG-a – ukratko

GONG je Vladi uputio prijedloge koje bi Vlada trebala ostvariti do kraja mandata.
U dokumentu je detaljno objašnjena i argumentirana problematika s
preporukama za poboljšanje izbornog procesa. Evo tih prijedloga:

1. Prioritetna pitanja izmjene referendumskog pravnog okvira uključuju mogućnost
ograničenja pitanja koja je moguće postaviti na referendumu; postotak potrebnih prikupljenih
potpisa te vrijeme i mjesto (način) prikupljanja, kao i potreban kvorum za donošenje odluke
na referendumu. Ova pitanja treba promatrati kao međusobno ovisna te tražiti ravnotežu
između nekoliko predloženih opcija. U svakoj od ovih opcija, nova pravila trebala bi ići
u pravcu lakšeg pokretanja državnog referenduma od strane građanskih inicijativa, uz,
primjerice, uvjet prikupljanja 5% potpisa (cca. 200 000) birača, prikupljenih u roku od
30 dana, umjesto dosadašnjih 10% potpisa (cca. 450 000) prikupljenih u roku od 15 dana. Za
pokretanje lokalnog referenduma potrebno je smanjiti potreban broj potpisa na 10 %.

2. Potrebno je propisati zabranu kandidiranja osoba osuđenih za specifična teška
kaznena djela do isteka perioda rehabilitacije, budući je nacrt Zakona o pravnim
posljedicama osude proceduralnog karaktera te jasno ističe da se pravne posljedice osude
definiraju drugim zakonima - u ovom slučaju izbornim zakonom. Prijedlog bi bio da se
propiše zabrana kandidiranja osoba osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti,
zloupotrebu položaja i ovlasti, gospodarskog kriminala i ratnog profiterstva do isteka perioda
rehabilitacije.

3. Granice budućih izbornih jedinica trebaju pratiti administrativno – teritorijalni ustroj u
smislu spajanja pojedinih županija uvažavajući temeljne odredbe o jednakosti biračkog prava
i jednakosti glasa što bi bilo optimalno rješenje. GONG predlaže 6 izbornih jedinica. U tom
slučaju veličina izbornih jedinica ne mora biti ista u smislu broja mandata, tj. u pojedinim
izbornim jedinicama može se birati različit broj zastupnika. Primjerice, u nekoj izbornoj
jedinici može se birati 15 zastupnika, a u drugoj 25, ovisno o broju birača ili broju stanovnika
u pojedinoj izbornoj jedinici i ukupnom broju zastupnika u Saboru.

4. GONG se zalaže za uvođenje preferencijalnog glasanja, tj. za uvođenje zatvorenih
neblokiranih listi, što bi značilo da izborni model ostaje u potpunosti isti, uz nadogradnju
opcije izražavanja preferencija. Ovog trenutka u Hrvatskoj postoje zatvorene blokirane liste,
koje dakle omogućuju biraču odabir samo jedne liste, bez ikakvog utjecaja na redoslijed
odabira kandidata s liste. Zatvorene neblokirane liste podrazumijevale bi mogućnost da birač
svoje preferencije raspodjeljuje između kandidata unutar samo jedne izborne liste.

5. U cilju povećanja transparentnosti, lakše dostupnosti podataka o donacijama i donatorima
političkih stranaka te kasnijeg eventualnog otkrivanja koruptivnih radnji kao posljedica veza
između donatora i pojedinih odluka vladajućih, potrebno je uspostaviti jedinstvenu lako
pretraživu bazu podataka o donacijama primljenim tijekom godine, donatorima i
financijskim izvještajima. Optimalno rješenje koji bi se trebalo regulirati daljnjim izmjenama
Zakona bi bilo uspostavljanje službene online aplikacije u koju bi kandidati i stranke
izravno unosili svoje financijske izvještaje u digitalnom formatu te bi time bila moguća automatska obrada i
korištenje podataka iz financijskih izvještaja.

6.Potreba za profesionalizacijom tijela za provedbu izbora - potrebno se vratiti na originalnu zamisao o sustavu DIP-a od šest članova prema Zakonu o Državnom izbornom povjerenstvu iz 2006. uvećanom za još tri člana umjesto sudaca (ukupno devet članova kao isada) .U stalni sastav potrebno je imenovati i nekoliko osoba i drugih relevantnih struka ( politologija, sociologija, ekonomija, novinarstvo, informatika), što je u skladu s preporukama Venecijanske KOomisije Vijeća Europe, budući da izbori nisu isključivo pravno pitanje, već se dotiću i mnogih drugih struka koje mogu doprinijeti razumijevanju izbornog procesa.Proces profesionalizacije izborne administracije potrebno je operacionalizirati na nižim razinama, odnosno na razinama izbornih povjerenstava ( izbornih jedinica, županija, gradova i općina), kao i prilikom formiranja biračkih odbora. GONG predlaže model kojim će se
ujednačiti broj članova izbornih tijela i provesti njihova profesionalizacija. Niža tijela trebaju
imenovati stalna izborna tijela na sličan način kao što je to DIP određeni broj godina, ali plaću
za svoj rad trebaju primati putem dnevnica samo kad rade u vrijeme izbora.

7. Predlaže se uvođenje prikupljanja potpisa kao uvjet za kandidiranje za sve izborne
liste – stranačke, koalicijske i liste grupe birača, a temelj za određivanje broja potpisa može
biti različit u pojedinoj izbornoj jedinici ukoliko se usvoji prijedlog o različitim veličinama
izbornih jedinica.
Dodatno, zbog velikog broja političkih stranaka koje realno ne djeluju, potrebno je dosljedno
provoditi Zakon o političkim strankama, primjerice da se politička stranka briše iz registra
nakon što se utvrdi da se ne poštuju rokovi utvrđeni statutom za održavanje skupa najviše
upravnog tijela, a sjednica nije održana.

8. Produžavanja rokova za podnošenje prigovora i žalbi, ali i donošenja odluka povodom
tih žalbi, na vremenski rok od 3 do 5 dana. Pravo podnošenja prigovora i žalbe treba biti
omogućeno što širem krugu izbornih subjekata - svakome biraču i svakome kandidatu,
s time da biraču treba biti omogućeno podnošenje prigovora u pogledu kršenja njegovih
biračkih prava dok na rezultat izbora pravo podnošenja prigovora i žalbe trebaju imati samo
kandidati. Žalbeni postupak mora biti sudbene naravi obzirom da se moraju štiti prava
izbornih sudionika kao stranaka u postupku.

9. U cilju kvalitetnijeg medijskog predstavljanja kandidata i stranaka na parlamentarnim,
europskim i predsjedničkim izborima GONG preporučuje poštivanje načela proporcionalne
jednakosti, tj. pristup i zastupljenost kandidata u javnim i privatnim medijima osigurava se
razmjerno potpori biračkog tijela koju imaju kandidat ili njegova politička stranka sukladno
relevantnim istraživanjima javnog mnijenja.

U dokumentu NOVO IZBORNO ZAKONODAVSTVO 2014. koji ima 44 stranice detaljno je objašnjena i argumentirana problematika s preporukama za poboljšanje izbornog procesa.
Dokument je na linku : http://gong.hr/media/uploads/gong_-_novo_izborno_zakonodavstvo,_za_web.pdf .


ZA ŠTO REFERENDUM ?

Građanska inicijativa „U ime obitelji“ za promjenu izbornog zakona krenula je s referendumom. Referendum je počeo 21. rujna i trajati će do 5. listopada, a već 27. rujna „ U ime obitelji“ je istakla podatak da je prikupila više od 150.000 potpisa građana u RH koji su za novi izborni sustav.
U letku koji je namijenjen zainteresiranim građanima istaknuto je da stavljanjem potpisa na referendumsku listu –osoba se opredjeljuje za biranje imenom i prezimenom onog saborskog zastupnika koji će ući u saziv Hrvatskog Sabora, za pravedniju zastupljenost birača spuštanjem izbornog praga s 5% na 3% i smanjenjem broja izbornih jedinica, ujednačavanjem vrijednosti glasova birača gdje će biranje zastupnika biti razmjerno broju birača u pojedinoj izbornoj jedinici, te za zabranu zajedničkih kandidacijskih lista više stranaka.
"U ime obitelji" kako navodi na letku, želi bitne promjene izbornog zakona već za prve parlamentarne izbore 2015. godine,

četvrtak, 18.09.2014.

ZEMLJIŠTE - PRIJEDLOZI MLADIH IZ UDRUGE ŽIVOT

INICIJATIVA KOJA TRAŽI RAZGOVOR I SURADNJU

Iz Udruge OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE " Život" ravnateljici Agencije za poljoprivredno zemljište mr. Blaženki Mičević upućena je 16. rujna analiza gospodarskog programa za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta koja je prije svega prijedlog mladih poljoprivrednih proizvođača.

Iz ove udruge na adresu službenika u resoru poljoprivrede često odlaze prijedlozi, ali
kako sam obaviještena povratnih informacija nema. Zar službenici i poljoprivredni proizvođači imaju
tako različite stavove o istim temama? Zar inicijativa od onih koji rade na selu državnim službenicima u resoru poljoprivrede ne znaći ništa?

Objavljujem meilom poslani dokument Analize gospodarskog programa za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta.

ponedjeljak, 15.09.2014.

ORaH – NACRT PRIJEDLOGA POLJOPRIVREDNE POLITIKE

TEŽIŠTE INTERESA PREMA SELJAKU SELU I POLJOPRIVREDI

U vrijeme godišnjih odmora, 14. kolovoza politička stranka Održivi Razvoj Hrvatske (OraH) čija je predsjednica dr. Mirela Holy predstavila je javnosti Nacrt prijedloga poljoprivredne politike stranke. Tema je ozbiljna i objavljujem je danas. Jer prije mjesec dana mnogo je manje čitatelja bilo fokusirano na ozbiljne teme.
O Nacrtu prijedloga poljoprivredne politike stranke govorili su dr. Ljiljana Katičić i Kristijan Mavrek Dr. Ljiljana Katičić predsjednica Foruma za gospodarstvo navela je više ciljeva koji će bili važne teme za ORaH, kada pobijedi na izborima, jer bi u tom smjeru bila vođena poljoprivredna politika. U članstvo stranke ORaH ušao je uspješan konzultant za eu fondove Kristijan Mavrek iz Čakovca koji također odlično poznaje stanje u poljoprivredi i sve njene dobre i loše strane u svim granama te je vrlo informativno izlagao. Sedamdeset i jedan projekt povlaćanja sredstava iz EU za djelatnosti u poljoprivredi koje je on radio od 2005. proizvođačima je isplaćen. Listu njegovih isplaćenih projekata objavila sam na Agropolitici prošle godine. Njegovo izlaganje objavljujem u cijelosti.

fotka
Dr. Katičić istaknula je da je poljoprivreda, uz energetiku i vodno gospodarstvo, najvažnija gospodarska politika ORaH-a jer se samoodrživost bilo kojeg društva ogleda u njegovoj sposobnosti da zadovolji potrebe stanovništva za vodom, hranom i energijom, što mora biti nacionalni interes. Stoga, imajući u vidu ljudske potencijale, povijesni i globalni kontekst, klimatsku i geografsku posebnost Hrvatske i trenutno stanje poljoprivrede, ORaH predlaže realizaciju poljoprivredne politike koja se temelji na reformi u pet ključnih područja: 1.promjeni opće proizvođačke klime;
2. infrastrukturnim projektima i promjenama;
3.korištenju i poticanju novih znanja i tehnologija s ciljem podizanja bruto vrijednosti proizvodnje po hektaru površine zemlje;
4. dijalogu i suradnji svih aktera, odnosno poljoprivredi kao mjestu susreta i razmjene
5. alternativnim prodajnim kanalima. Provedbom ove politike ostvarit će se vizija Hrvatske kao proizvođača kvalitetne i zdrave hrane za potrebe domaćeg stanovništva. Održiva poljoprivreda je preduvjet zapošljavanja, te na taj način čuva život u ruralnom prostoru.Cilj politike OraH-a je dati olakšice domaćim proizvođačima hrane kroz manji PDV, porez na štetnu i nezdravu hranu, cilj je raditi na uspostavi agro banke, cilj je i učinkovita poljoprivredna birokracija. OraH ima stav da težište interesa treba usmjeriti prema seljaku, selu i poljoprivredi jer ta struktura stvara proizvodnju i proizvodi hranu, a time i zapošljava
Dijalogom i suradnjom svih aktera, odnosno za poljoprivredu kao mjestu susreta i razmjene potrebno je izraditi strateški pristup poljoprivredi kao temeljnoj gospodarskoj grani Hrvatske donošenjem Poljoprivredne strategije s kartom poljoprivredne proizvodnje Hrvatske.Mora biti osigurana likvidnost plaćanja; udruživanje većine proizvođača u proizvođačke zadruge i organizacije koje su u dijalogu i suradnji s poljoprivrednom industrijom; uvesti mreže zelenih kioska u velike trgovačke centre; povezati proizvođača i trgovaca; brendirati Hrvatsku kao zemlju najzdravije i najkvalitetnije hrane u EU; osigurati suradnju s turizmom (održivo ugostiteljstvo i hotelijerstvo; suradnja s građanima). Također potrebno je uspostaviti alternativne prodajne kanale poput seljačkih tržnica, zelenih kioska i solidarne grupe razmjene.


IZLAGANJE KRISTIJANA MAVREKA
KONZULTANTA ZA EU FONDOVE

fotka
Dipl. politolog Kristijan Mavrek povjerenik političke stranke OraH za Čakovec i Međimursku županiju počeo je svoje izlaganje rekavši da je za korištenje europskih fondova potreban strateški dokument kojeg čekamo godinu i pol. „To je program ruralnog razvoja 2014 -2020. Objavljen je i poslan u Bruxelles 16. srpnja i vidjeti ćemo kakve će primjedbe biti na njega . Temeljna politika EU ZPP ( zajednička poljoprivredna politika) raspolaže sa gotovo 50% proračuna EU. U ZPP, da bi koristili novac iz drugog stupa EU, morali smo pripremiti taj program ruralnog razvoja. Kao što sam rekao, u godinu i pol dobiveno je nekoliko primjedbi iz Bruxellesa jer je on nekoliko puta slan kao radna verzija. No sada je taj dokument poslan finalno i čekaju se primjedbe.““Koliko je novca u igri?“ postavio je pitanje gospodin Mavrek te na njega u nastavku izlaganja opširno i oodgovorio „ U igri je oko 330 milijuna eura godišnje za ruralni razvoj. A to je ukupno od 2014. – 2020. za Hrvatsku poljoprivredu 2,4 milijarde za ruralni razvoj.Po godinama to izgleda ovako: godišnje EU daje 75 % a 25% daje Hrvatska.Za prvu godinu čak 383 milijuna eura, a u drugim godinama će to biti 332 milijuna eura, fleksibilnost je 15% . Iz ruralnog razvoja investirati će se za infrastrukturu, za izgradnju novih farmi, hladnjača, pogona za preradu mesa, podizanje novih nasada i prebacili smo 15% na izravna plaćanja. To je bio maksimum koji smo mogli prebaciti, dakle da se može vratiti više novca po hektaru.Rok za prihvaćanje programa je 15. siječanj 2015.U daljnjih šest mjeseci će teći komunikacija između RH ministarstva poljoprivrede i Agriculture and rural development Europske komisije.Programa ruralnog razvoja je temelj za iskorištavanje novca iz fonda do 2020. godine.“ „ A kako je zamišljen proces s mjerama ruralnog razvoja“ postavio je ponovo pitanje Kristijan Mavrek te dalje nastavio „ Zamislili smo tako da se program ruralnog razvoja koristi kroz 16 mjera. Najviše novca, čak 32% ide na ulaganje u materijalnu imovinu. Ulaganje u materijalnu imovinu nije ništa drugo nego ulaganje u programe bivših IPARD mjera. Ipard je pred pristupni program poljoprivrede gdje smo imali na raspolaganju oko 35 milijuna eura. Zadnji podaci govore da je oko 50% iskorištenja Ipard sredsrava. Trideset pet milijuna eura cijela RH poljoprivreda nije mogla iskoristiti, a mi od ove godine imamo 132 milijuna eura za ulaganje u materijalnu imovinu. U pravilu je to za projekte u vrijednosti godišnje 250 milijuna eura. Priča je tim zanimljivija ako znamo da smo u SAPARDU u prvom predspristupnom fondu koji smo koristili od 2006. do 2009. imali na korištenje 35 milijuna eura u četiri godine. Nismo iskoristili ni pola, tek 45%, ostatak smo uz zahvalnicu vratili u Bruxelles“ – rekao je konzultant za EU fondove Kristijan Mavrek. Potom je u narativnom stilu nastavio svoje izlaganje „ Kada je krenuo SAPARD 2006/2007. tadašnja administracija ministarstva poljoprivrede jer rekla „To je sve prekomplicirano za hrvatske poljoprivrednike, tu su zemljišne knjige, katastar, financijsko poslovanje, građevinske dozvole! Mi ćemo izmisliti nešto što se zove kapitalna ulaganja i hrvatskim poljoprivrednicima davati 50 % . U jednom trenutku negdje 2008. godine u ministarstvu poljoprivrede je bilo je preko 13 000 zahtijeva za kapitalna ulaganja, a na natječaj za SAPARD se javilo 40 projekata. A znate zašto? Zato što za kapitalna ulaganja nje bilo gotovo nikakve kontrole. Izgradili ste farmu, ili ste kupili poljoprivredno zemljište, bilo je svega, da otac prodaje, da brača prodaju jedan drugome, pa se onda taj kupoprodajni ugovor slao i za to ste dobili 50%. Bio je to politički program da se birači na selu pridobiju za tadašnju političku garnituru.Tada dolazi IPARD i tada svi polako usmjeravaju svoje potencijalne investitore u poljoprivredne investicije, od izgradnje objekata, kupnje mehanizacije, kupnje nasada, do prerađivačkih kapaciteta jer više nije bilo novca u državnoj blagajni, pa se ipak nešto malo pokrenulo “ rekao je o počecima politike sufinanciranja u ministarstvu poljoprivrede konzultant gospodin Mavrek te nastavio:
„Sada imamo na raspolaganju program ruralnog razvoja 2014- 2020 ali imamo poprilično nespremnu poljoprivredu.Ja sam rekao na početku da imam 70 projekata. U mojoj evidenciji postoji preko 800 razgovora sa poljoprivrednim proizvođačima od Dalmacije, Slavonije, Središnje Hrvatske i Istre sa potencijalnim prijaviteljima projekata za europske fondove. Dakle omjer ostvarenog je 1: 11 . Moram reći da su fondovi EU namijenjeni za vrlo dobre i odlične učenike, odlikaše.“ rekao je figurativno gospodin mavrek i nastavio. EU fondovi nisu namijenjeni za poljoprivredne proizvođače koji su u problemima. Vi morate imati kvalitetnu investicijsku studiju, pozitivno poslovanje, morate biti vlasnik zemljišta i nositelj građevinske dozvole za objekt koji gradite, morate moći dobiti kredit u banci. Sve su to kriteriji koje će malo, malo, malo ljudi moći zadovoljiti. Koje su novosti?“

NOVOSTI U PROGRAMU RURALNOG RAZVOJA

„Novosti u ovom programu su da su ukinuta ograničenja.Pred pristupni fondovi do sada imali su ograničenja za korištenje tog fonda. Ako ste imali više od 150 muznih krava niste mogli ulagati, ako ste imali više od 40.000 pilića u tovu, niste mogli ulagati, ako ste imali više od 30 ha pod povrćem niste mogli ulagati, ako ste imali više od jedan hektar staklenika niste mogli ulagati, ako ste imali više od 50 ha pod voćem niste mogli ulagati. Sada smo išli (misli na RH) u drugu krajnost, sada smo ukinuli ograničenja i mogu se javiti na natječaj i veliki.
U predristupnoj fazi u Hrvatskoj su se mogli javiti samo mali i srednji. Čim ste imali 250 zaposlenih niste se mogli javiti. Sada je potencijalno moguće da nam veliki povuku mnogo sredstava
U razgovoru s Europskom komisijom gdje smo mi konzultatnti postavili pitanje- da li Europska Komisija ima stav, da Hrvatski program ruralnog razvoja dozvoljava da se jave svi i koncern Agrokor i Žito itd. Oni su rekli „ nemamo stav“
Imamo primjer zemalja, gdje su se mogli javiti veliki, pa su iskoristili sredstava, mogli su dobiti do 3 milijuna eura.
Dakle neznamo kako će se stvari razvijati u ovoj mjeri ulaganja u materijalnu imovinu.Imamo čitav niz mjera koje su sukladne U točki 11 je ekološka proizvodnja, u osam, je šumarstvo. Imamo pružanje savjetodavnih usluga, mjera 7 obnova sela, mjera 5 obnova poljoprivrednog potencijala usljed elementarnih i prirodnih nepogoda, osiguranje usijeva- svaka polica osiguranja, ako se osigurate od tuče ili bilo kakvih vremenskih nepogoda biti će vraćena u visini od 65%- iznosu. Dakle ogromne mogućnosti su u ova 332 miijuna eura“ rekao je gospodin Mavrek. Nastavio je govoriti narativno „Slijedeće, zadruge i strojni prstenovi. Ne John Dir (kombajn) za jednog poljoprivrednika, nego za 10 poljoprivrednika.Udruživanje će biti dodatno nagrađeno sa 20%. Zadruge i strojni prstenovi dobivaju 70 % potpore.
Statistički podatak koji je napisan u hrvatskom programu ruralnog razvoja kaže da više od 60% nositelja OPG-a su osobe starije od 55 godina. Tu će biti poticaj 20% za sve mlađe od 40 godina koji su pokrenuli ili već imaju OPG, obrt ili su nositelji d.o.o Značajne su potpore za navodnjavanje . Poražavajući su podaci koliko se zemljišta navodnjava. Treba pripremiti teren, treba ljudima objasniti, a da bi mladi ljudi išli i u navodnjavanje i u pokretanje novog biznisa, oni, mladi poljoprivrednici, moraju moći to isfinancirati. Imamo potrebe za ekološkom proizvodnjom, agro ekološkim mjerama, 20% možete dobiti ako imate integriranu proizvodnju.“

TEREN

„Kako to sve isfinancirati na terenu? Prvo i osnovno što vidimo da je veliki problem na terenu, potrebno je kvalitetnije, brže i jeftinije ishođenje potrebne dokumentacije za prijavu projekta . Morate imati građevinsku dozvolu, komunalne vode, doprinos, znate koliko košta projektant, morate biti vlasnik zemljišta na kome se projektira, morate biti informirani o natječajnim pravilima. Primjer: prošle 2013. Pravilnik je izašao 27. ili 28. veljače, a Natječaj je raspisan 1. ožujka!
Reforma javne uprave je potrebna. Administracija je sama sebi svrha.Ne razumijemo uopće zašto je ponekad potrebna neka potvrda .Razumijemo da su europski fondovi tu da bi nas posložili u standardu, zaštiti okoliša i zaštiti na radu ,veterinarskoj, sanitarnoj zaštiti, ali ponekad stvarno imamo papirologiju radi papirologije.“
„Ljudi imaju puno novaca vani. Dužna im je čak i država. Ne mogu isfinancirati svoje projekte.Skraćvanje procesa odobrenja projekta je potrebno .Podatak od prošle godine; Ipard se u prosjeku obrađivao godinu dana. Dakle vi ste projekt odnijeli na poštu i poslali i mogli ste godinu dana zaboraviti na njega. Imate građevinsku dozvolu, financijski ste već zatvoreni. I sad morate čekati godinu dana.Strukturni fondovi, dakle oni koji će povlačiti iz programa ruralnog razvoja biti će moguće početi sa investicijom odmah, što prije.
Bilo je govora o agro bnci. Ovdje nam je potrebna, ja sam rekao na mnogim mjestima, mnogim forumima gdje sam govorio: najveći problem danas je dobiti kredit.Mali poljoprivrednik zadrugar, da dobije kredit da isfinanacira svoj projekt da prođe papirologiju za europaske fondove?Dobiti kredit? Što dati za jamstvo? HAMAG to više ne može pratiti.HABOR? HABOR se postavlja kao i svaka druga komercijalna banka. I u HABOR-u dulje traje proces nego u komercijalnoj banci.HABOR- ove kamate od 2-3% za poljoprivrednike, komercijalne od 5-5,5% razlika je mala. Mijenja se još jedna stvar po istom, javnost nezna, potpora države Haborove kamate će se smatrati javnom potporom, ta potpora se oduzima od onog iznosa…..dakle više se neće previše isplatiti ići uzeti subvencionirane kamate. Nije problem platiti kamate, problem su poljoprivrednicima jamstva. Oni su hipotekarno već preopterećeni, uzeli su jamstva već, a idu u nove investicije, tržište ih tjera.
Poseban je problem financiranje projekata lokalne samouprave.70 milijom eura ide godišnje za jedinice lokalne samouprave, komunalna poduzeća i usluge. Jedinice lokalne samouprave do 10.000 stanovnika se smatraju ruralnim područjem.
Kako će oni isfinancirati projekt?U proračunu mora imati trogodišnji plan finanaciranja, mora imati izvor prihoda,zaduženost. Ministarstvo financija mora dati dozvolu za novi kredit, mora provesti javnu nabavu za to. To bitno komplicira kod korištenja fondova, a imate natječaj otvoren 30 dana. A treba vam obvezujuće pismo banke o kreditu za jedinice lokalne samouprave!

50 HEKTARA NA 256 ČESTICA

„Ono što sam ja na terenu, razgovarajući, bavim se ovim poslom gotovo 10 godina i držao sam prezentacije po cijeloj Hrvattskoj. Prvo i osnovno, Osim kredita kažu poljoprivredni proizvođači zemljište je problem.
Radimo kvalitetan proizvod,imamo kvalitetan proizvod, imamo i tržište osigurano, naplata je solidna- dajte nam zemlju. Kažu znate i sami koliko država ima zemlje neiskorištene, dajte nam zemlju. Idite u zapadne zemlje, svaki je komadić zemlje iskorišten. Treba staviti kompletan zemljišni potencijal Republike Hrvatske u funkciju.
Ispričati ću vam kratku priču o zadrugama i jednom mom klijentu koji je odličan proizvođač.
Na 50 hektara radi mrkvu,cvjetaču, brokulu, karfiol. Sijano mu ide. Sve plasira u austrijsko- njemačke prodajne lance, Spar, Billa, Lidl i Metro. Nema nenaplaćenih faktura. U 60 dana plaćeno mu je sve. Sa udrugom proizvođača povrća je bio u Francuskoj. Vratio se i rekao „Vidio sam si konkurenciju u EU“ Na 500 hektara u komadu nekoliko zadrugara sadi mrkvu.
On svojih 50 hektara u Međimurskoj županiji, radi na 256 čestica. A ovaj radi 500 hektara na jednoj čestici . I da paradoks bude još veći, taj isti moj klijent deset mjeseci nakon što je svu svoju mrkvu, kao i od kooperanata prodao, više nema, a trgovački lanci traže, zove tog francuza u zadrugu u Francusku za mrkvu. Može, nema problema. I sa šleperom iz Francuske, isporuka franko Čakovec je niža cijena nego njegova cijena proizvodnje. I to je naša konkurencija s kojom se mi sada moramo nositi.“

DVA FONDA O KOJIMA SE MALO GOVORI

„Radim kao konzultant na području Srbije , BIH, Crne Gore, Makedonije. Prenosim naše znanje i naše greške.Izgubili smo veliko područje CEFTE. To je za naše poljoprivredne proizvode bio zakon. Mi kada smo došli tamo oni su znali hrvatski poljoprivredni proizvod, a prerađevine Kraš, Jana voda, što god da se sjetim, to je za njih Zakon. Što se dešava? Vidite, sve više i više naših firmi mora otvarati tamo pogone, što znači da netko u Hrvatskoj ostaje bez posla, a tamo se zapošljava, da se može izvesti.Dakle tu je važna gospodarska diplomacija. Što možemo učiniti u vanjskoj politici OraH-a da se pomogne ljudima, kako da prodaju svoje proizvode, da potaknemo izvoz u te zemlje.
Imamo još dva fonda o kojima se vrlo malo govori. To je Europski pomorski ribarski fond – izdašan, nismo još napravili strateške dokumente. Prvi natječaj se očekuje. Tu su prilagodbe ribarske flote. Nešto je bilo u ovih prvih šest mjeseci članstva, rezanje brodova, umanjenje ribarske flote, razvoj akvakulture, prerada i tržište ribljih proizvoda, ribarenje u slatkim vodama i kao što sam rekao – sporost državne administracije. I na kraju vino.Nacionalni program pomoći sektoru vina. Izvađen je van iz programa ruralnog razvoja, kao poseban fond. Vino i masline kao veliki problem. Mi smo jedna od zadnjih zemalja, još je ostala samo Crna Gora od mediteranskih koje nisu zemlje članice. Kvote proizvodne za vino i masline su podijeljene Španjolcima, Francuzima, Talijanima, Grcima. Sada EU planska poljoprivreda kakva je, ima izračunate točne količine koliko čega proizvedete na godišnjoj razini. Za to služe Agronet i Arkod. Pa su rekli vina i maslinova ulja imamo viška, to nećemo financirati. Subvencioniramo izvoz. A komo ćete vi izvesti? U Ameriku, Čile, Australiju, Južno Afričku Republiku, kada su isto tako tamo proizvođači vina.
No EU je dozvolila mjere restrukturiranja i konverzije. Nema podizanja novih nasada vinograda. Može se dobiti novac samo da krčite stari vinograd i sadite novi, ali ostajemo u površinama koje imamo.Imamo mjere za investicije u vinarije i marketing, da postignemo standard kvalitete vina u toj preradi. Imamo mjere provedbe na tržištima trećih zemalja, to su tri mjere, tri pravilnika gdje ima prostora, ako će ORaH biti u mogućnosti, doraditi, preraditi ove stvari. Tu se može puno, puno više povući i u vinarstvu i u ribarstvu“ narativno je ispripovijedao Kristijan Mavrek dip. Politolog, konzultatnt za RU fondove.

petak, 12.09.2014.

PREMIJERU RH UDRUGA OPG "ŽIVOT" POSLALA ZAHTJEV ZA SASTANAK

ŠEST TEŠKIH TEMA

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" na izvanrednoj informativnoj skupštini 31.kolovoza u Kutjevu u zaključcima je navela da se treba obratit dopisom predsjedniku Vlade RH te zatraži da predsjednik Vlade primi predstavnika Udruge OPG "Život". Razlog sastanku je razgovor o teškim temama hrvatske poljoprivrede, čije rješavanje, smatraju u Udruzi, treba ovlastiti Vlada RH.
Zahtijev je premijeru Milanoviću upućen 3. rujna 2014.

Za sastanak s premijerom predeviđeno je - kao što to stoji u prijedlogu dnevnog reda sastanka- šest točaka dnevnoga reda.
Objavljujem dokument poslan premijeru Zoranu Milanoviću .

četvrtak, 11.09.2014.

KAKO POSTATI ČLAN HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE ?

ČLANSTVO JE DOBROVOLJNO!

Članstvo u asocijaciji poljoprivrednih proizvođača Hrvatska poljoprivredna komora je prema zakonu koji je na snazi dobrovoljno, a ne obvezno,što je regulirano Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori NN br. 30/09, 127/10, 50/12, te Statutom Hrvatske poljoprivredne komore NN br.34/13. Članovi Komore mogu biti fizičke i pravne osobe koje se bave poljoprivredom kao i djelatnostima vezanim za poljoprivredu i ruralni razvoj.


Zakonodavac je prvotno članstvo poljoprivrednih proizvođača u Komori odredio obveznim , a onda već u drugoj izmjeni - članstvo proglasio dobrovoljnim. U drugoj izmjeni Zakona izbrisano je i financiranje Komore iz državnog proračuna. Dvije izmjene Zakona koje su uslijedile nakon donošenja Zakona 2009. nimalo ga nisu učinile boljim, već su ozakonile eroziju u poljoprivredi koja traje.

Koji su zadaci članova Komore ?
1. da biraju i mogu biti birani u tijela Komore;
2. da kao članovi putem svojih predstavnika upravljaju poslovima Komore;
3. da sudjeluju u radu strukovnih grupa i drugih oblika organiziranja u Komori;
4.da u Komori razmjenjuju informacije i iskustva, obavljaju konzultacije, te organiziraju savjetovanja iz svog djelokruga interesa i rada
5. da pokreću inicijativu za donošenje i promjenu zakona, propisa i mjera od interesa za poljoprivredu

ČLANARINA
U skladu s odlukom Skupštine Komore iznos članarine za 2014. godinu je slijedeći:
1. za OPG – 120,00 kuna
2. za OPG koji je u sustavu PDV – 500,00 kuna
3. za OBRTE – 1.000,00 kuna
4. za PZ/OPZ/D.O.O – 2.000,00 kuna
5. Za D.D. ( dioničo društvo) – 10.000,00 kuna godišnje

Članarina se uplaćuje na žiro račun Komore koji glasi; 2340009-1110427361. U rubriku „svrha plaćanja“ piše se „ članarina Komore za 2014. godinu“. U rubriku „poziv na broj“ upisuje se broj županije i godina. Primjer : Grad Zagreb 01-2014, Zagrebačka županija 00-2014, Istarska županija 052-2014. itd. Članom Komore postaje se dostavom potpisane izjave o pristupanju Komori i uplatom godišnje članarine propisane od strane Skupštine Komore. Pristupnica je na web stranici Komore na Internet adresi : www.komora.hr

srijeda, 10.09.2014.

UDRUGA "ŽIVOT" NA SKUPŠTINI O PROBLEMIMA SELA

" SNAGA POLITIKE KOJA NIJE NAKLONJENA POLJOPRIVREDI,
SELU, PROIZVODNJI HRANE I ORGANIZACIJI SELJAKA "

U Kutjevu je 31.kolovoza održana izvanredna informativna skupština Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" kojoj je prisustvovalo 50 poljoprivrednih proizvođača. Tajnik udruge mr. Miroslav Kovač vodio je prilično detaljan zapisnik iz kog se mogu vidjeti teme o kojima se diskutiralo, navedena su i imena diskutanata što je rezultiralo sa deset točaka koje čine Zaključke te izvanredne skupštine.
Objavljujem materijal sa izvanredne skupštine, jer na taj način svi zainteresirani mogu imati uvid u teme o kojima se raspravljalo, te što je zaključeno.

subota, 06.09.2014.

EUROPSKA KOMISIJA

HOĆE LI I NEPOLJOPRIVREDNI PROIZVODI
NOSITI OZNAKU ZEMLJOPISNOG PORIJEKLA?


Trebaju li i proizvodi koji nisu poljoprivredni nositi oznaku zemljopisnog porijekla?
To je tema koju je pokrenula Europska komisija, a kojom se bavi već dvije godine kroz istraživanje i javnu raspravu.
Republika Hrvatska je članica Europske unije, pa i njeni građani mogu, čak što više TREBAJU sudjelovati u raspravi.
Svi zainteresirani za temu kako piše u priopćenju, od potrošaća do proizvođača te od distributera do lokalnih nadležnih tijela, mogu poslati svoje primjedbe na spomenutu temu do 28.listopada 2014.

Uz PRIOPĆENJE i KONTEKST objavljujem i linkove i brojeve kontakt telefona.

INFORMACIJA

BROJAČ

Brojač posjeta broji klikove ulaza na blog i kroz iskazane brojke ima svoju svrhu. Prilikom ulaza na blog preko tražilice – kada upisujete agropolitika – brojke koje očitava brojač pregleda i brojač posjeta nisu vidljive.

Ali!
Uđite na blog tako da u tražilicu napišete slijedeće : http://agropolitika.blog.hr i tada ćete na
blogu vidjeti brojke pored oba brojača.

Margareta Zouhar Zec

petak, 05.09.2014.

MINISTAR JAKOVINA NA VIJEĆU MINISTARA U BRUXELLESU

"OSIGURATI JEDNAKU RAZINU POTPORE ZA SVE POGOĐENE PROIZVOĐAČE
U ZEMLJAMA ČLANICAMA"

Objavljujem priopćenje glasnogovornika ministarstva poljoprivrede:

"Izaslanstvo Ministarstva poljoprivrede, predvođeno ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom sudjelovalo je danas, petak, 5. rujna 2014. godine na izvanrednom sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva EU koje je raspravljalo o ruskoj zabrani uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU. Ministri poljoprivrede EU na Vijeću ministara su procijenili učinak i posljedice zabrane uvoza pojedinih poljoprivrednih proizvoda u Rusku Federaciju, a Europska Komisija je predstavila i dokument o učinku ruske zabrane i mjere koje su poduzete do sada.

„Pozdravljamo mjere koje je poduzela Europska komisija i smatramo da idu u dobrom smjeru, ali ih je potrebno doraditi kako bi se osigurala jednaka razina potpore za sve pogođene proizvođače u zemljama članicama. Potrebno je proširiti obuhvat proizvoda za koje će se odobriti potpora te uključiti agrume u okvir interventnih mjera“, rekao je u raspravi ministar Tihomir Jakovina.
“Stajališta smo da je razina potpora za mjere neubiranja i zelene berbe za nečlanove proizvođačkih organizacija niska - na razini 50%, i u zemljama koje nemaju razvijene sustave proizvođačkih organizacija upitno je koliko će te mjere uopće biti učinkovite, stoga bi EK trebala i u tom dijelu ujednačiti položaj članova i nečlanova. Smatramo da će poduzete mjere pokriti samo dio štete proizvođačima u EU, te da je potrebno što prije aktivirati sve mehanizme za sve sektore i osigurati izvozne subvencije za pogođene proizvode i sektore, odnosno mišljenja smo da primjereni odgovor na nastali poremećaj treba tražiti u poticanju izvoza, promocije proizvoda i destimulaciji uvoza”, izjavio je Jakovina.
Zbog jednostrane odluke Ruske Federacije o zabrani uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Europske unije izvoznici iz Hrvatske trpe izravnu štetu, posebno u segmentu proizvoda koji se tradicionalno izvoze kao što su razni prehrambeni proizvodi, voće, mlijeko, meso i prerađevine. Izravna šteta procjenjuje se na oko 6,7 milijuna eura. Ukupan izvoz prehrambenih proizvoda iz Hrvatske u Rusiju iznosi 15,6 milijuna EUR-a, što čini 1,3% izvoza poljoprivrednih proizvoda. Najznačajniji proizvodi u izvozu u Rusiju su iz grupe raznih prehrambenih proizvoda kao što su juhe, umaci, pripravci za umake, začini – vegeta, dječja hrana, cedevita, koji iznose preko 11 mil. EUR-a.
Pored toga, značajan je izvoz voća koji u 2013. godini iznosi 1,35 mil. EUR-a. U 2012. godini izvoz voća iznosio je 5,6 milijuna EUR-a, pretežno mandarina. U 2014. godini otpočeo je i izvoz jabuka.
„Ministarstvo poljoprivrede je Europskoj uniji skrenulo pažnju na problem izvoza voća (jabuka i citrusa) u Rusiju. Međutim, još je veće opterećenje problem indirektnih učinaka zabrane zbog zadržavanja robe na tržištu EU. Ovi proizvodi mogu uvjetovati značajno povećanje viškova na hrvatskom tržištu i izvršiti pritisak na domaće cijene“, izjavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Prvi znakovi poremećaja već su vidljivi na hrvatskom tržištu gdje su proizvođači izloženi pritisku trgovaca da smanje cijene, te dolazi do poremećaja u redovitim trgovinskim odnosima, odnosno ustezanje trgovaca u preuzimanju proizvoda u očekivanju pada cijena. Ovo će posebno negativno utjecati na sektor voća s obzirom na sezonski karakter proizvoda i nemogućnost duljeg skladištenja.
Do sada donesene mjere EK pokazuju da je Europska unija reagirala na proizvode kod kojih je u tijeku berba i kod kojih je udio izvoza u Rusiju ukupnom izvozu EU značajan, kao što su - rajčice 67 %, mrkve 63 %, jabuke 52 %, odnosno nije odmah uvrstila citruse kod kojih je izvoz manje značajan (19 %). Obzirom da visina nadoknade koje Europska komisija ovim mjerama predviđa vjerojatno neće biti dovoljno visoka za nadoknadu ukupne štete, preporuka hrvatskim proizvođačima mandarina je da se maksimalno angažiraju na traženju tržišta izvan i unutar EU. "



Drugi s desna: Tihomir Jakovina ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja RH, do njega pomoćnica ministra poljoprivrede Snježana Blažić

četvrtak, 04.09.2014.

…izvan teme… OTPAD. VRIJEME JE ZA 4R PRINCIP

PROMJENOM NAVIKA - MANJE OTPADA

Otpad čine stvari i predmeti koje iz raznih razloga više neće biti u upotrebi. No gdje s otpadom? U kantu za smeće?Da, ali otpad treba razvrstavati tako da bi se mogao reciklirati. Recikliranje i gospodarenje otpadom je smisao Zakona o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13. Na snagu je stupio 24. srpnja 2014. a nalaže odvajanje otpada što je priprema za recikliranje i ponovnu upotrebu. Tim se zakonom u pravni poredak RH prenosi više direktiva Europske unije.Informacija koja je posebno važna u tom zakonu - jer zadaje određenu dinamiku obavljanja priprema je u članku 54. gdje piše:
Do 1. siječnja 2015.Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela osigurati odvojeno sakupljanje slijedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika i staklo, električni i elektronički motpad, otpadne baterije i akomulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća i medicinski otpad.
Europska unija traži od svih zemalja članica da poduzmu sve potrebne mjere kako se kod recikliranja ili odlaganja otpada ne bi ugrožavalo zdravlje ljudi ili zagađivao okoliš
Gospodarenje komunalnim otpadom najvažnije je pitanja zaštite okoliša i vrlo zahtijevno područje u smislu usklađivanja sa standardima Europske Unije. Zbrinjavanje otpada je globalan problem, ali usprkos tome Europska komisija kroz svoje brojne direktive implementirane u Zakonu zapravo prilazi tom problemu sitematično ali odlučno.

U Strategiji gospodarenja otpadom RH NN 130/05 i Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za 2007.-2015. godine NN 85/07 predviđena je izgradnja regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom. Županije i Grad Zagreb dužne su izraditi planove gospodarenja otpadom u kojima moraju definirati sustav gospodarenja otpadom na način da predvide najviše jedan centar za gospodarenje otpadom (CGO) u županiji odnosno Gradu Zagrebu. Predložena su dva koncepta sustava gospodarenja neopasnim (komunalnim i proizvodnim) otpadom: tzv. županijski koncept (po jedan CGO u svakoj Županiji) i tzv. regionalni koncept (osam regionalnih i pet županijskih CGO-a).

Istarska županija je svojim Planom gospodarenja otpadom za Istarsku županiju do 2015. godine definirala županijski koncept - jedan županijski centar za gospodarenje otpadom na lokaciji Kaštijun, gdje će se obrađivati i zbrinjavati otpad sa područja županije. Tvrtka Kaštijun d.o.o. za gospodarenje otpadom osnovana je 31. siječnja 2007. godine. Osnivači su grad Pula i Istarska županija .
No ovom prilikom – radi edukacije –skeniram prospektni letak koji je sufinanciralo s EU: Ministarstvo zaštite okoliša, Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, Istarska županija i grad Pula . Letak apelira na pojedinca te kroz pitanje :ŠTO JA MOGU UČINITI U ZAŠTITU OKOLIŠA, daje slijedeće odgovore

1.KORISTITI PLATNENE VREĆICE UMJESTO PLASTIČNIH
2.BIRATI PROIZVODE U VEĆIM PAKIRANJIMA
3. KORISTITI PAPIR OBOSTRANO
4. STAKLENU AMBALAŽU PONOVNO KORISTITI
5. PRIJAVITI DIVLJE ODLAGALIŠTE OTPADA
6. ODVAJATI OTPAD U POSEBNE KONTEJNERE

Posvjestiti treba VRIJEME RAZGRADNJE PREDMETA KOJI ZAVRŠAVAJU U OTPADU ŠTO JE PRINCIP 4R : 1- REDUCE -smanjiti 2.REUSE – ponovno koristiti 3.RECYCLE - reciklirati 4.RECOVER – energetski iskoristiti.Također i ono što je u odnosu na OTPAD zabranjeno.Usvojiti treba nove navike I KOD KUĆE I NA POSLU I U TRGOVINI sve u cilju manje proizvodnje otpada.






Dio teksta koji slijedi ima svrhu predočiti čitateljima kako komunalna tvrtka na otoku Krku postaje značajno mjesto da je posjećuje i predsjednik države, kakve probleme imaju gradovi s odlaganjem komunlnog otpada, te kako je grad Varaždin riješio problem smeća.
Nije dovoljno prepričati događaj, već se mnogo više može saznati kroz izjave gradonačelnika koje sam skinula s web stranica gradova okojima je riječ. Dva su događaja od prije samo dva dana.

PREDSJEDNIK DR. JOSIPOVIĆ POSJETIO KOMUNALNO PODUZEĆE
Na poziv Energetske zadruge »Otok Krk«, lokalne akcijske grupe »Kvarnerski otoci« i udruge Eko „Kvarner« otok Krk predsjednik RH dr. Ivo Josipović posjetio je otok Krk 2.rujna 2014.
U sjedištu otočnog komunalnog poduzeća „Ponikve eko otok Krk d.o.o.“ predsjedniku dr. Ivi Josipoviću prezentiran je već uhodani i po rezultatima vrlo učinkovit sustav odvojenog prikupljanja i ekološkog zbrinjavanja komunalnog otpada i »sveotočni« projekt usmjeren smanjenju emisije stakleničkih plinova te mu je tako predstavljena »dobra praksa« stanovnika otoka Krka. „ Ovdje već neko vrijeme imamo na djelu politiku koja je zapravo budućnost cijele Republike Hrvatske, naglasio je Josipović dodavši kako mu je za boravka na Krku predstavljen jedinstven ekološki pristup problematici zbrinjavanja otpada ali i energetici. Krk je u relativno kratkom roku dosegao udio od 43 do 44 posto razvrstanog otpada što je veliko postignuće u našim okvirima, a jednako tako zamjetna je i dojmljiva orijentacija stanovnika ovog područja korištenju obnovljivih izvora energije. Ono što sam danas ovdje vidio i čuo dovelo me do zaključka kako Krčani hrabro i ambiciozno razvijaju neka sasvim inovativna rješenja koja im već danas omogućavaju učinkovito, pa čak i isplativo korištenje sunčeve energije. Mislim da ovdje imamo sjajne primjere te da bi ostatak Hrvatske uistinu trebao učiti od ovih ljudi“, zaključio je predsjednik 2. rujna na Krku ( Izjava predsjednika RH iz Novog lista)

GDJE ĆE OTPAD DEPONIRATI MAKARSKA RIVIJERA

Istoga dana iz grada Makarske u Varaždin, što je relacija od 500 kilometara, prevezeno je 37 tona otpada, koji više ne može biti zbrinut na odlagalištu u Splitu.

Izjava gradonačelnika Tonćia Bilića povodom nemogućnosti odlaganja otpada grada Makarske na odlagalištu Karepovac u Splitu 1.9. 2014. bila je slijedeća
„ Grad Makarska svoj komunalni otpad ne smije odvoziti na splitski Karepovac, a ista sudbina čeka i četiri općine Makarskog primorja kojima od 1. rujna teče otkazni rok od 30 dana što znači da od 1. listopada cijela Makarska rivijera neće imati gdje deponirati svoj komunalni otpad. Čim smo dobili obavijest, u Uredu gradonačelnika sam sazvao sastanak te okupio načelnike Tučepi, Podgore, Brela i Baške Vode, s problemom upoznao župana i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. I ministar i župan bili su sudionici našeg sastanka u Splitu u travnju na kojem su bili i gradonačelnici gradova, i načelnici općina, na području naše Županije koji na svom području imaju odlagališta otpada i dogovoreno je da će Split, Trogir, Sinj, Imotski i Vrgorac periodično preuzimati makarski otpad. Župan Zlatko Ževrnja trebao je biti koordinator u realizaciji dogovora, tj. potpisivanju ugovora no, evo, do danas je svoje obveze ispunio jedino grad Split - nitko drugi ugovor nije ni potpisao. Opet smo u teškoj situaciji, turistička sezona je u jeku, hoteli su nam rasprodani i za rujan i za listopad, a mi imamo mač nad vratom. Otpad stavljamo u preskontejnere i deponiramo u reciklažnom dvorištu, a večeras će početi odvoz prema Varaždinu. Nekako ćemo se snaći mjesec dana, a što će biti dalje, ne znam. Očekujem brzu reakciju i Splitsko- dalmatinske županije i države jer, kao što sam rekao, od 1. listopada kompletna Makarska rivijera nema gdje deponirati komunalni otpad“ izjavio je gradonačelnik Tonći Bilić.


Evo što je o otpadu iz Makarske rekao gradonačelnik Splita Ivo Baldasar
Kad je bila krizna situacija na sastanku u Splitsko - dalmatinskoj županiji smo dogovorili da se svi solidariziramo. U tom smislu Županija je pripremila Ugovor koji, koliko je meni poznato, nitko osim mene nije potpisao.“ Prema njegovim riječima Grad Split je uzimao smeće u srcu sezone, ali su i ostali susjedi, a odnosi se to na Trogir, Sinj, Vrgorac i Imotski, isto tako trebali biti solidarni i preuzeti dio makarskog smeća.“
Gradonačelnik Baldasar je također kazao kako su svi bili upozoreni da je to privremeno rješenje. Obzirom na turističku sezonu, značajno povećan broj stanovnika količine smeća su dosegle enormne razmjere što je počelo predstavljati ozbiljan problem kako Čistoći tako i stanarima s područja oko odlagališta Karepovca.
“ Mi samo radimo ono što smo i obećali, pomogli smo na sve moguće načine, cijenu nismo značajnije povećali, podmetnuli smo leđa kad je trebalo i sada moramo zatvoriti deponij za grad Makarsku. Kao gradonačelnik, imam prvenstveno obavezu prema građanima grada Splita, a osobito stanovnicima u okolici deponija. Što se ostalih mjesta na Makarskoj rivijeri tiče, s njima imamo Ugovor s otkaznim rokom od 30 dana koji počinje teći od danas (1.9.)
.
Gradovi i općine u kojima ljudi, čelnici nisu pravovremeno shvatili važnost otpada i nisu planirali rješenja za njegovo zbrinjavanje prisiljeni su sad nalaziti neobična rješenja. No od 1.1.2015. i pravni subjekti i građani temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom moraju odvajati otpad. Druga strana te priče su novčane kazne koje će uslijediti.

Ovako je riješen problem smeća u Varaždinu:
Datum 13.06.2012. - Građani Varaždina mogu nakon održane sjednice Gradskog vijeća odahnuti i biti zadovoljni jer je gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Goranom Habušom riješila problem varaždinskog smeća. Unatoč neuspjelim pokušajima opstruiranja te blokiranja rada vijeća uskraćivanjem kvoruma, na sjednici su donesene važne odluke kojima se gradu omogućava konačno rješenje problema smeća.
Dogovoreno je da će Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske do četvrtka 14. lipnja 2012. godine odabrati najpovoljnijeg ponuđača za zbrinjavanje 120.000 tona baliranog otpada u Brezju u roku godinu dana. Odluka ministarstva bit će obvezujuća za Grad Varaždin, a također je postignut dogovor da će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirati zbrinjavanje svih količina baliranog otpada sa 40 posto od ukupno potrebnog iznosa što će značajno umanjiti cijenu koju bi inače trebali plaćati građani.
Nakon što je inspektorat prolongirao zabranu baliranja u Brezju za 30 dana, grad je već jučer započeo postupak za raspisivanje koncesijskog natječaja kojim će u najkraćem roku biti izabran najpovoljniji ponuđač za rješavanje novonastalog otpada. Potpuno u skladu sa zakonima i odlukama vijeća, Grad Varaždin će raspisati natječaj za dodjelu koncesije, a posebno formirano povjerenstvo će odabrati najboljeg izvođača – koncesionara za zbrinjavanje otpada. Skupljanje i odvoz smeća, koji se ovih dana uredno odvija, i dalje će obavljati gradska tvrtka Varkom.
S tvrtkom Varkom je također dogovoreno da se u slijedećih mjesec dana pronađe i pripremi rezervna lokacija za odlaganje otpada bez obzira na to tko će biti odabran na natječaju. To će biti spremno, rezervno rješenje i osiguranje kako se nikad više u budućnosti grad ne bi našao u situaciji da nema gdje odlagati novonastali otpad. Na taj način, grad neće ovisiti o jednom rješenju već će imati dodatno osiguranje i u potpunosti otkloniti bilokakva mogućnost zatrpavanja grada smećem.
Nakon višegodišnjeg traženja rješenja, gradska vlast može s puno optimizma poručiti građanima Varaždina i ukupnoj javnosti Hrvatske kako je pronađeno rješenje za zbrinjavanje otpada te izražava uvjerenje kako će pronađena rješenja uskoro u potpunosti biti realizirana.

04.09.2014. u 23:28 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 03.09.2014.

PRIRUČNIK ZA PRIMJENU PESTICIDA PREMA DIREKTIVI EZ

EDUKACIJA ZA RUKOVANJE I PRIMJENU PESTICIDA

Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/2012 ministarstvo poljoprivrede objavljuje publikaciju od 213 stranica Priručnik za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja radi provedbe edukacije profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika za stjecanje odgovarajućeg znanja o sigurnom rukovanju s pesticidima i pravilnoj primjeni pesticida.

Priručnik je namijenjen svim korisnicima sredstava za zaštitu bilja, distributerima sredstava za zaštitu bilja i savjetnicima u prodaji sredstava za zaštitu bilja te savjetnicima u proizvodnji hrane. Priručnik je također namijenjen institucijama za provedbu edukacije i ovlaštenim predavačima s ciljem postizanja ujednačenog sustava edukacije kako bi se izbjeglo da ovlaštene institucije i predavači različito tumače područja koja trebaju biti obuhvaćena edukacijom.
Priručnik je pisan na jednostavan i razumljiv način. Objedinjuje nastavno gradivo koje treba biti obuhvaćeno edukacijom profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika u skladu s Prilogom I. Direktive 2009/128/EZ.
Cilj propisane izobrazbe je da svi koji koriste ili će koristiti sredstva za zaštitu bilja koja su namijenjena profesionalnim korisnicima, u potpunosti postanu svjesni mogućih opasnosti za zdravlje ljudi, životinja i za okoliš te se što je više moguće upoznaju s primjerenim mjerama za smanjenje rizika od uporabe sredstava za zaštitu bilja za zdravlje ljudi, životinja i okoliš.
Zadnji datum da države članice Europske unije zabrane prodaju, kupovinu i primjenu pesticida osobama koje nemaju odgovarajuću edukaciju za sigurno rukovanje i primjenu pesticida je 26.11.2015. godine.
Od ovlaštenih institucija očekuje se da nastavne materijale prilagode ciljanoj skupini, a od ovlaštenih predavača da odrede važnost pojedinih tematskih cjelina i prilagode svoje prezentacije i predavanja ciljanoj skupini obveznika izobrazbe.
Ova verzija Priručnika nije recenzirana, niti lektorirana, sve zbog želje da sustav edukacije započne što prije. Nakon što recenzija i lektura budu obavljene, ministarstvo će objaviti novu verziju Priručnika.

Priručnik se može vidjeti na web adresi ministarstva poljoprivrede:
http://www.mps.hr/default.aspx?id=11953
te tada kliknuti na naslov Priručnik za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja

03.09.2014. u 17:32 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 01.09.2014.

PLAVI DIZEL U KARNISTERE!

PETROLOVA PUMPA NEMA OBAVIJEST

Petrolova pumpa , na Čavlima (okolica Rijeke tel 051 545 433) i dalje ima zabranu točenja , osim u brodove i gospodarska vozila i to minimalno 60 litara .. odnosno nije dobila nikakvu službenu dokumentaciju da je zabrana ukinuta te se iste pridržavaju .. 30.8.u 22 sata .

Tu informaciju o postupanju na Petrolovoj pumpnoj stanici iz okolice Rijeke poslao je korisnik, ribar s meila rpandur@net.hr

INformacija O TOČENJU PLAVOG DIZELA U KARNISTERE, IZDALO je Ministarstvo poljoprivrede 20.kolovoza 2014. na zahtjev Hrvatske poljoprivredne komore,što sam na stranici Agropolitika objavila 24.8.
Ta informacija nije stigala do svih benziskih postaja. Ali će se nakon ovog skretanja pozornosti, zabrana vjerojatno biti uknuta.

01.09.2014. u 05:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.