AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 24.03.2011.

14. MEĐUNARODNI PROLJETNI BJELOVARSKI SAJAM

SADRŽAJ KOJI SAJMU STVARA DIGNITET

U petak 25. ožujka pa do nedjelje 27. ožujka do 18 sati sva tri dana, biti će otvoren 14. PROLJETNI MEĐUNARODNI BJELOVARSKI SAJAM. Sajam će u 11 sati otvoriti ministar poljoprivrede Petar Čobanković.
Sajam je bogat mnogim događanjima te ću skrenuti pozornost na neka:
U petak 25. već u 9.45 će u maloj sajamskoj dvorani Češka državna agencija za promicanje trgovine - CZECH TRADE – početi sajamski dan sa dva predavanja i to„ Fermentor EWA - prerada biorazgradivog otpada“, a drugo predavanje ima naslov „Praktični aspekti korištenja sredstava iz Europskih fondova“. U 10.30 će početi prezentacija obrezivanja papaka na nogama goveda, a ta će se prezentacija , u Polju 5c, ponavljati svaki puni sat kroz sva tri dana održavanja sajma. U 12. sati biti će otvoren OLDTIMER KLUB CLASSIC – BJELOVAR, gdje će biti otvorena izložba starih traktora i stare poljoprivredne mehanizacije.
U 13 sati će u velikoj sajamskoj dvorani Hrvatska poljoprivredna komora održati četiri predavanja i to : „Integrirana proizvodnja povrća“, „Registracija sredstava za zaštitu bilja za male kulture i male namjene“,“Hidroponska proizvodnja povrća“ i „Ekološka proizvodnja povrća“. U isto vrijeme u prostoru za predvođenje održati će se AUKCIJSKA PRODAJA RASPLODNIH JUNICA .

U SUBOTU će već u 10 sati u organizaciji PETROKEMIJE d.d. Kutina u maloj sajamskoj dvorani početi predavanje „Gnojidba u skladu sa zahtjevima EU Nitratne direktive i načelima dobre poljoprivredne prakse“. U velikoj sajamskoj dvorani u 11 sati INOKS d.o.o. Černelovci – Slovenija i PROSTOR d.o.o. BJELOVAR organiziraju predavanje „Bio-plinska postrojenja tvrtke INOKS Slovenija i priprema dokumentacije za izgradnju i financiranje bio-plina u Hrvatskoj“.

U NEDJELJU 27.3. u 10 sati BJELOVARSKO –BILOGORSKA ŽUPANIJA I REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA BBŽ d.o.o. održati će u velikoj sajamskoj dvorani okrugli stol s naslovom teme „Prikaz osnova upotrebe računala u svakodnevnom poslovanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.Biti će predstavljene osnove korištenja računala, primjena računala u praksi, te praktična prezentacija na stvarnim primjerima u praksi OPG-a. Predavanje će održati djelatnik učilišta Algebra.

U polju 7b Bjelovarskog sajma biti će u petak u 10 sati otvoren Sajam VJEŽBENIČKIH TVRTKI, što je potpuno novi sadržaj sajma. Više od 50 vježbeničkih tvrtki koje su fiktivna trgovačka društva strukovnih i ekonomskih škola iz cijele Hrvatske posluje na virtualnom tržištu. Učenici kroz Vježbeničku tvrtku usvajaju temeljna poduzetnička znanja kroz poslove registriranja, vođenja i upravljanja tvrtkom.
Sva tri dana na Sajmu će se predstavljati Općina VELIKO TROJSTVO i to svoji nastupima KUD-a, tamburaškim orkestrom, kuhanjem lovačkog gulaša, pjesmom umirovljenica, defileom konja iz njihova konjičkog kluba, prezentacijom starih zanata ( bačvara, užara, remenara) i ostalog.
Prijevoz od Bjelovara do sajamskog prostora u Gudovcu, autobusima i vlakićem je besplatan. Cijena ulaznica na Sajam je od 15 do 25 kuna.

utorak, 22.03.2011.

TRI VARIJABLE U RIBARSTVU 1. CIJENA GORIVA 2.CIJENA RIBE 3.UVJETI RADA

RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM CEHA RIBARA IZ SPLITA
VLADANOM BOJIĆEM

UPRAVA ZA RIBARSTVO
JE BEZ PLANOVA UPRAVLJANJA
RADILA STRUKTURNE MJERE

Vladan Bojić iz Splita predsjednik je Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. S njim sam razgovarala prilikom njegova dolaska u Zagreb 8. ožujka kada su predstavnici ribara došli na sastanak s ministrom Čobankovićem.
Prema riječima Vladana Bojića, koji je također profesionalni ribar CEH ribara „pokriva“ oko dvije i pol tisuće ribara, od njih tri i pol tisuće. Hrvatska gospodarska komora nadležna je za ribare iz sektora sitne plave ribe, tuna, a Ceh okuplja sve ostale ribare, što čine mali ribari, srednji itd.

Što vi mislite o problemima ribara.Traže li ribari previše? Nudi li Ministarstvo premalo? Briga za ribarstvo se kroz godine provodi bez plana, no pobliže kako to sada izgleda?
- Prošlu godinu zapravo imali smo izuzetno lošu godinu u ulovu ribe, porasla nam je cijena goriva u zadnjih 7-8 godina više od 150 %.
I došli smo u jednu izuzetno nezahvalnu situaciju u kojoj je djelomično kriva i Uprava za ribarstvo, ne u ovom sastavu već prošlome, zbog toga što su se bez planova upravljanja radile strukturne mjere, poticanje izgradnje novih brodova, izgradnja hladnjača itd.

Želite reći da se radilo kako je kome u Upravi za ribarstvo palo napamet?
- Tako je, bez planova, nažalost i jednostavno se došlo u situaciju da je porasla cijena goriva, a imali smo i lošu godinu u ulovu i došli smo jednostavno u kolaps, u sektoru sitne plave ribe, a isto tako i kočarske ribe.

Sada su stigle informacije iz poglavlja 13 Ribarstvo iz pregovora s EU i sve to stvara napetost!?
- Poglavlje 13 je dosta složeno, nije slučajno da je to poglavlje među zadnjima kod zatvaranja, dosta je složena problematika. U tim pregovorima nastojimo ostvariti poziciju da naši ribari budu u što boljoj poziciji . Nismo mi ribari zadovoljni s transparentnošću tih pregovora ni sa rezultatima. Mislim da se sad u ovome trenutku došlo do jednoga praga u kome tek sada znamo što se dogodilo. Sve u svemu mi smo pokušali obraniti ove tradicionalne alate, djelomično smo uspjeli, u nekim dijelovima nismo uspjeli, zbog toga jer jednostavno u EU ne poznaju neke alate i ne daju tim alatima uopće da rade. Uz kontrolu Europske zajednice upravljati ćemo pojedinim područjima i pojedinim alatima.

Ministarstvo ima pritisak sa svih strana, a novca nema!
- Da novca nema, mi to znamo, ali pokušavamo u okviru postojećih osiguranih sredstava preraspodijeliti sredstva na drugi način, da se zapravo pravednije podijeli. Mislim da će to oni sada pokušati napraviti.

Nisu li svi problemi proizašli zato što ribari nemaju tržišta? Od poticaja se ne može živjeti. Zašto ne dati svakome da zaradi onoliko koliko na tržištu može RIBE prodati?
- Mi smo došli do toga da imamo tri varijable u ribolovu i to:
1. cijena goriva 2. cijena ribe 3. uvjeti rada koje imamo. U zadnjih 10 godina cijena ribe je nazadovala, a svi ostali troškovi su narasli. Zbog toga mi možemo jedino raditi na uspostavi tržišta, odnosno boljem trženju ribe. Trebamo prihvatiti uzus Europske unije osnivati iskrcajna mjesta, veletržnice ribe,da bi kroz takav sustav povećali cijenu ribe i poboljšali cijenu ribe. Radi se o tome da se na ovaj način samo gase požari, stalno. Između ostaloga tražili smo da se napravi dugoročna strategija ribarstva u kojoj će se sve to definirati.

I poljoprivrednici traže izradu strategije niz godina pa se u ministarstvu ponašaju kao da taj zahtjev NE ČUJU. No što kažete na to da ne dolazi u obzir smjena državnog tajnika, kako je rekao ministar?
- Pa tu je dosta složen problem. Najprije trebate postaviti pitanje zašto je uopće tražena smjena državnog tajnika za ribarstvo. Trebamo raspraviti tko je tražio smjernu državnog tajnika. Tražile su je udruge ribara. A udruge ribara predstavljaju možda 5% hrvatskih ribara i oni su zbog nekih svojih problema sa povlasticama i tumačenja Pravilnika tražili smjenu državnog tajnika jer on nije odgovorio onako kako su oni željeli.Velika većiona ribara se ne slaže sa smjenom državnog tajnika, imamo od njega pozitivne rezultate. Ja sam mojim ribarima objasnio da ne znaju ni jednog drugog državnog tajnika, napr. tko je državni tajnik gospodarstva , turizma, nitko to ne zna, a tko je državnik tajnik Ministarstva u upravi za ribarstvo znaju svi. Zato jer ga non stop rastežu stalno nešto traže. Ali generalno gledajući državni tajnik je dopustio, pošto je on potekao iz ribarske obitelji, da ga ribari doslovno vuku za rukav. Kao svatko i on ima svojih pogrešaka u radu, nedorečenosti, ja sam rekao da su te pogreške više rezultat nespretnosti i možda krivog rada uprave za ribarstvo, nego njegove osobne, samo što on sebe stavlja stalno u prvi plan i to je dovelo do njegove prozivke.

Što vi mislite o zahtjevu ICCAT brojeva za tunolov.?
_ To se odnosi na hrvatski dio Jadrana. Mi smo tu doživjeli da ono što će nam sutra raditi Europa već radi međunarodna organizacija za izlov tuna ICCAT ( International Commision for the Consevation of Atlantik Tunas). Ona je postavila uvjet po kojima mi možemo raditi i oni su nam dali okvire. Najprije su nam smanjili kvotu sa 1000 i nešto tona na 370 tona za ovu godinu i dali su uvjet da ove godine tunu može ribat 20 brodova, iduće godine 2012. 13 brodova, a 2014. samo 7 brodova, a svake godine je manji izlov tune od 370 tona. To je organizacija za zaštitu atlantske tune. Mi smo supotpisnici 42 članka i moramo se ponašati po pravilima koje oni stvaraju, a koje je Hrvatska potpisala.

A što je s dužinama riba koje se izlovljavaju?
_ A tunu je isto ICCAT propisala da se može stavljati u prodaju samo tuna veća od 30 kg. Iznimno je samo Hrvatskoj dopušteno da može loviti tunu veću od 8 kg i to samo za daljnji uzgoj u uzgajalištima . Zakonodavstvo smo prilagodili Uniji i imamo vrlo jasne okvire što, koliko i kako.

Koliko je u ribarstvu zaposleno ljudi?
- Pa mi smo jedna mala grupacija koja prema podacima zapošljava oko 10.000 ljudi. S druge strane ima 10 000 dopunskih ribara koji imaju pravo loviti kao penzioneri, profesionalnih ribara ima 3500, u sporskom ribolovu ima 100 000 dozvola - rekao je predsjednik Ceha ribara Vladan Bojić iz Splita.



VIJEST OD 16. ŽUJKA
„ Hrvatski pregovarači za ribarstvo uspješno su s Europskom Komisijom dogovorili uporabu tradicionalnih ribolovnih alata, a Odbor je dobrio te promjene stajališta“ _ vijest je to koja je 16. ožujka emitirana na 1. programu Radio Zagreba . U vijesti dalje kaže dr. Vesna Pusić Predsjednica Nacionalnog Odbora za praćenje pregovora s EU „ Od 55 tradicionalnih alata koji se uHrvatskoj koriste samo u četiri slučaja nisu dobiveni izuzeci, odnosno alati se neće moći koristiti. Tako je RH dobila sve što je tražila, a također i odgodu na pet godina zabrane ribarenja uz Zapadnu obalu Istre na manje od tri milje. S ribarstvom su i ona u poljoprivredi te ragionalnoj politici trenutno tri poglavlja od preostalih šest spremna za zatvaranje, sredinom sljedećeg mjeseca“ istaknula je dr. Pusić.

Iako sam još u prosincu 2010. godine meilom zatražila upis na listu novinara za primanje informacija iz Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, moj zahtjev nije uvažen i ikada nikakvu informaciju s te adrese nisam dobila.
Najsigurnije je hrvatskim političarima držati novinare što dalje od informacija jer tada pred sobom djeluju najvjerodostojnije!

ponedjeljak, 14.03.2011.

PROSVJEDI POLJOPRIVREDNIKA

POKROVČEVI PROSVJEDI UZALUDNI

Tko intenzivno ne prati događanja u poljoprivredi teško može razumjeti što se to u vezi s prosvjedima poljoprivrednika događa.
Prosvjedi su započeli 7.3. u organizaciji Kordinaciji seljačkih udruga i to izlaskom traktora na prometnice u nekoliko županija, a završili u srijedu 9.3. navečer u pregovorima s ministrom Čobankovićem u Kutjevu.
Vijesti o NOVOM prosvjedu poljoprivrednika u Vukovarsko srijemskoj i Viroviričko podravskoj županiji pojavile su se već u četvrtak 10.3.
Kordinacija seljačkih udruga koju čine predstavnici udruga i to Matija Brlošić, Mijo Latin, Aragović, Filipović, Mato Mlinarić, Kunovec, započela je prosvjede u ponedjeljak 7.ožujka. Već 8.3 ti predstavnici poljoprivrednika pozvani su na sastanak u Ministarstvo poljoprivrede kod ministra Čobankovića. Sastanak je kasno poslije podne 8.3. i održan a već nakon nekoliko sati pregovora postignuta su zadovoljavajuća rješenja za poljoprivrednike, što su potvrdili poljoprivrednici koji su pregovarali.
Međutim svi prosvjednici na prosvjednim mjestima nisu sa dogovorenim bili zadovoljni i nisu željeli otići s prometnica pa je ministar Čobanković otišao u Kutjevo gdje je razgovarao s nezadovoljnima. Nezadovoljstvo je iskazano s dogovorenih 1950 kn po površini poticaja, s obzirom na puni iznos za kojim je predviđena isplata od 2250 kuna. No nađen je kompromis, dogovor je postignut za isplatu od 2000 kuna po površini 1 ha.
Predstavnici Kordinacija udruga postigli su u pregovorima 86% od visine isplate poticaja po površini, te uz ostalo i smanjenje početne cijene zakupa zemljišta u iznosu od nekoliko stotina kuna, legalizaciju objekata, koja će biti provedena bez troškova za poljoprivrednike. Legalizacija je uvjet za povlačenje sredstava iz EU, a u RH treba legalizirati još oko 60. 000 poljoprivrednih objekata. Postignut je i otpis kamata vezan za plaćanje mirovinskog i zdrastvenog osiguranja poljoprivrednika, zatim određeni poticaj za svinjogojce, za rasplodne krmače.

ZAŠTO NAKNADNI PROSVJEDI ?
Poljoprivrednici Pipić iz Virovitičko podravske županije i Pokrovac iz Vukovarsko srijemske u četvrtak 10.3. su kao lideri poljoprivrednika iz svog okruženja započeli prosvjed sa svojim istomišljenicima izašavši sa traktorima na prometnice oko mjesta Lukač i Jarmine.
Iako su dvojica spomenutih poljoprivrednika bili pozvani na sastanak s Kordinacijom udruga 8.3. kod resornog ministra, nisu se odazvali. Prvi spomenuti poljoprivrednik bavi se proizvodnjom duhana, dok drugi nije registriran kao nosilac Poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva, već je to njegova supruga koja se kao poljoprivredni lider ne pojavljuje niti ne spominje na sastancima poljoprivrednika. Pokrovac ima registriran limarski obrt na d.o.o, a nema ni registriran Sindikata hrvatskih seljaka na koji se često poziva.
Pokrovac je izašao u javnost sa zahtjevima ; da poljoprivrednicima Ministarstvo isplati poticaje u punom iznosu od 2250, da se izradi državna strategija poljoprivredne proizvodnje za idućih 10 godina, da se deblokiraju svi računi poljoprivrednika, da cijena plavog dizela ne bude veća od četiri kune i za ribare ( podunavske) i za poljoprivrednike itd. Doduše, kroz elektronske medije poslao je i poruku da želi da na razgovore dođe ministar i predsjednica Vlade, govorio je o ministrovoj fotelji u kontekstu svoje pomoći i sve to zvuči neozbiljno.
Zašto Pipić i Pokrovac nisu došli u Ministarstvo poljoprivrede na pregovore s ministrom 8.3.? Zašto su već naredni dan nakon dogovora ministra s Kordinacijom udruga na ceste izašli kao dvojica lidera, svaki u svojoj županiji, povevši sa sobom poljoprivrednike s traktorima iz svoje okolice koji im vjeruju. Kome i što to žele dokazati?
Pipiću i Pokrovcu i poljoprivrednicima koji ih podržavaju netko mora reći da uzaludno gube vrijeme, oni su u manji i neće postići ništa. Sve što je Kordinacija udruga ispregovarala dobiti će i oni i svi poljoprivrednici ratari u Hrvatskoj.
Državna Strategija poljoprivrede je apsolutno potrebna, ali da bi se ona napravila potreban je studijski pristup problemima i VRIJEME za njenu izradu. Hrvatska poljoprivreda je uništena, sama od svoje proizvodnje više ne može egzistirati, ali da bi se ti problemi počeli rješavati potrebna je politička volja.Možda i političku volju jednoga dana poljoprivrednici isprovociraju sa traktorima na cesti.

subota, 12.03.2011.

UPRAVA ZA RIBARSTVO FORMULIRALA ZAKLJUČKE

ZAKLJUČCI SA SASTANKA RIBARA

Budući da sam dobila oficijelne zaključke sa sastanka ribara koji je održan u Zagrebu 8.3.2011. objavljujem ih.

srijeda, 09.03.2011.

ODRŽAN SASTANAK RIBARA S MINISTROM ČOBANKOVIĆEM

MINISTAR POZITIVNO ODGOVORIO
NA ZAHTIJEVE IZ 10 TOČAKA ,
OSIM SMJENE DRŽAVNOG TAJNIKA

„Ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković održao je 8.3. u Zagrebu u Ministarstvu poljoprivrede sastanak sa ribarima, a nakon tri i pol sata sastanka održao je konferenciju za novinare. Uz ministra Čobankovića pred novinarima su bili i državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić, Miro Kučić predstavnik HOK-a iz Pule te Vladan Bojić iz Splita, predsjednik ceha ribara pri HOK-u.
Ministar je rekao da je održao sastanak sa predstavnicima svih asocijacija hrvatskih ribara, udruženih u Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) Hrvatsku obrtničku komoru (HOK), Udrugu ribara Naše more, MARE CROATICUM, Istarski ribar i predstavnicima ribara Zadruga.
Ministar je zatim rekao slijedeće „Razmatrali smo i raspravljali o kompletnoj problematici ribarstva. Situacija u ribarstvu je doista slojevita, ona je izuzetno složena, teška, troškovi u ribarenju se značajno povećavaju. Ulov male plave ribe, poglavito u prošloj godini nije bio na određenom nivou, trenutna situacija sa kočarima isto tako vrlo je složena i u tom kontekstu smo dogovarali vezano i za određene mjere. Mi smo se dogovorili, vezano za isplatu poticaja, da će poticaji za treći kvartal, znači poticaji koji se isplaćuju za ulov male plave ribe i preradu ribe biti negdje oko 20. ovog mjeseca, da će tržišna kompenzacija, to se odnosi na ulov bijele ribe i ostalih morskih organizama, biti početkom četvrtog mjeseca i isto tako da će do početka četvrtog mjeseca biti obrađeni svi zahtjevi za kapitalne potpore, a ima značajan dio ribara koji su bili sudionici natječaja.
Također smo raspravljali i o povećanju transparentnosti, pa između ostaloga i zahtjevima u kojima smo se složili od objavljivanja na našim web stranicama, iznosa poticaja, što je već na stranicama Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Također smo se dogovorili da će isto tako i povlastice i registar flote biti objavljeni na našim web stranicama.
Dogovorili smo se i oko izrade strategijskog programa za ribarstvo RH kao io osnivanju Nacionalnog savjeta za ribarstvo sukladno Zakonu, uspostave i sazivanja za konac trećeg mjeseca.
Isto tako smo raspravljali o značajnom povećanju troškova u ribarstvu koje je dobrim dijelom uvjetovano i povećanjem cijene plavog dizela.
Činjenica jeste da je Vlada na jučerašnjoj sjednici u kontekstu mjera za smanjenje nafte i naftnih derivata, išla u pravcu smanjenja trošarina kod plavog dizela te se išlo u pravcu ukidanja naknade za kandur“ rekao je ministar te nastavio:
„ Mi smo razmatrajući ovu problematiku došli do zaključka da kroz mjere strukturnih potpora moramo ići u pravcu da iznađemo rješenje kako smanjiti ove troškove koji značajno opterećuju ribarstvo i tu smo se dogovorili da bi praktično od 15.3 primijenili jedan model strukturnih potpora kojim bi likvidirali dio troškova koji nastaju jednim dijelom iz cijene plavog dizela. A činjenica je da plavi dizel u ribarstvu u strukturi troškova sudjeluje sa gotovo 50%, za razliku od poljoprivrede gdje je to učešće ispod 10%, za razliku od poljoprivrede gdje cjenovno gledajući osnovni poljoprivredni proizvodi žitarice, uljarice i ostalo imaju trend rasta, tako da nije toliko izraženo. U ribarstvu je taj trošak značajno izražen i zato ćemo kroz strukturne mjere ići u pravcu da se ribarima u troškovnom dijelu kompenzira dio troškova plavog dizela.“
„Cijena plavog dizela ostaje i dalje onakva kakva je, ne znamo dokle će doći. Cijena sa naftnim derivatima nije ni malo, rekao bih laka, cijene naftnih derivata na mediteranu rastu. U najvećoj mjeri je to uvjetovano situacijom, Libijska nafta se najviše koristi za derivate.
Želio bih naglasiti također da smo obavili konzultacije s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, te smo dogovorili da će ovo ministarstvo za ribarstvo sufinancirati troškove veza za ribarske brodove tamo gdje se oni naplaćuju osim za domicilne luke.“

„ Ono što je suština, isto tako smo se dogovorili vezano za određene pod zakonske akte; dio pod zakonskih akata je u tijeku izrade i zamijeniti će postojeće pravilnike, a dio pod zakonskih akata ići će u pravcu njihovih popravljanja kroz izmjene i dopune i učiniti ćemo ih, ja bih rekao, prohodnijim i životvornijim.“
„ Morate znati da smo mi donijeli novi Zakon o ribarstvu, koji je usklađen s Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, da smo potom donosili određene pod zakonske akte, mogu kazati da su se u primjeni tih pod zakonskih akata pokazali određeni problemi kako u dijelu provođenja, tako i u dijelu primjene i da smo mi spremni skupa i na ovim iskustvima, koja su se u praksi pokazala, napraviti izmjenu i dopunu pravilnika. U svemu tome će sudjelovati ove asocijacije koje postoje u ribarstvu „ rekao je ministar Petar Čobanković.
„Isto tako ja ću otvoreno kazati, na Zahtjev udruga sam se očitovao, protiv smjene državnog tajnika, državni tajnik dobro obavlja svoj posao“ – istakao je Čobanković.


_Na traženje novinarke da iznese SVOJE viđenje, gospodin Miro Kučić predstavnik Hrvatske gospodarske komore iz Pule rekao je slijedeće:
„Sastanak je sazvan od strane ministra zbog velikog vala nezadovoljstva koji se u zadnje vrijeme zakotrljao Jadranom.Nakon 40 godina iskustva u ribarstvu mogu reći da se ne sjećam takva nezadovoljstva.Ono je izazvano nizom događaja, od krize, guranja stvari pod tapet dugi niz godina još od vremena Jugoslavije, pa onda situacijom u moru. Najveći problem je to što mi na Jadranu,a pogotovo u dijelu ulova ovih dviju važnih vrsta riba od koji se sastoji 90% hrvatskog ribarstva, a to je demercalni i pelagijski ulov, imamo strašno veliki izdatak, naša država je strašno skupa, naši imputi od nafte do svega ostalog su veliki, nemamo nikakvih beneficija u dijelu PDV-a kao susjedna Italija, koja je osnovni konkurent. Oni nemaju PDV-a na nabavu ribarskih alata, nafte i 10 % im je PDV na tržištu ribe. Kada na to dodate situaciju da smo mi gospodarstvo koje ima negdje oko milijardu i 600 milijuna kuna bruto godišnjeg prometa, od toga je 70% izvozno, a uz konstataciju koju smo stalno iz Hrvatske gospodarske komore ponavljali još od vremena prvog guvernera Čičinšajna pa do današnjeg Rohatinskog da je krivo vođena makro ekonomska politika u dijelu vođenja monetarnog kursa kune, mi smo gospodarstvo koje je kroz taj tečaj kune i kroz nepravovremeno ugrađivanje troškova u njega praktički upropašteno. A grana smo od nacionalnog značaja iz razloga što smo pretežiti izvoznik, jer kada kažete da se izveze ribe u vrijednosti 200 milijuna dolara onda nitko o tome u Vladi ne raspravlja, ali kada jedno brodogradilište ( govorim o odnosu rasprava s pozicije količine novca) isto toliko ostvari, onda se to cijelo vrijeme govori. Treći je problem, može netko reći da upadamo u mrtvo tijelo, međutim mi smo se 20 godina borili za gospodarski pojas, proglašen je ZERP, pa je nakon tog proglašenja ZERP-a, koji je sam po sebi polovično rješenje izvršena derogacija u Saboru za zemlje EU, (mi se strašno bojimo bosanske i crnogorske flote) i od tog momenta neki taj problem nazivaju MAJKOM SVIH PROBLEMA. Ne bih to uzdizao u neke velike visine, ali morate biti svjesni da je to 23.000 km kvadratnih, da je u tih 23.000 kilometara kvadratnih defakto epikontinentalna crta, da netko brani nekakav suverenitet i kroz gospodarenje i kroz ulov te ribe i kroz stalno boravljenje na tom moru“- rekao je Miro Kučić.
O poglavlju 13 Ribarstvo Kučić je rekao „ Mi smatramo da poglavlje 13 nije slučajno predzadnje poglavlje uz pravosuđe i ona dva koja su tehničke naravi i da bi to poglavlje moglo zagorčati svima onima koji pregovaraju o EU, ukoliko ne bude na vrijeme zatvoreno. Zato je bilo potrebno da danas, da ovaj sastanak na vrijeme i u miru završi i da se postigne dogovor kako ne bi došlo do pobune. Ja vam tvrdim da hrvatski ribari sa 1000 brodova mogu napraviti nesagledivu štetu ako bi krenuli. Mi ne prijetimo, niti to tražimo, korektni smo ljudi, znamo što bi to značilo za turizam Hrvatske, možda bi to bio gubitak od dvije tri, milijarde dolara. Međutim jedna je činjenica da je ribarska grana zapostavljena u kontinuitetu punih 50 godina i da jedanput treba o njoj početi voditi računa na jedan drugačiji način. Nama je jedan kvadratni metar mora ravan jednom kvadratnom metru zemlje kod Iloka ili negdje drugdje. Nama je to život. I drugo: zamislite kako bi se osjećali ljudi koji uzgajaju pšenicu, kukuruz, žito, ne znam već što sve, u ravnoj Slavoniji da im svaki dan sa strane Mađarske prođe 50-ak traktora, da im požanje ono što su cijelu godine s mukom stvarali, odnese u Budimpeštu i proda na burzi. Mi tu situaciju imamo svakodnevno na hrvatskom Jadranu. Ulaze, odnose, kradu, kao što su krali godinama“ – rekao u vidu ilustracije Miro Kučić.

Na novinarsko pitanje, „Što ste postigli s današnjim dogovorom“ gospodin Miro Kučić je odgovorio „Postavili smo 10 točaka, jučer smo imali sastanak Udruga, Zadruga HGK, HOK-a, u kojem su ljudi koji su bili naznačeni kao relevantni, napisali tih 10 točaka, a ministar je na njih odgovorio pozitivno ili skoro 90% pozitivno. Udruge su svoje Zahtjeve ministru dostavile prije mjesec dana. Ti su Zahtjevi ukomponirani u Zahtjeve koje smo i jučer postavili, osim o smjeni državnog tajnika koji u HOK-u nije ni donesen niti je jučer odlučen. Ono što je s ministrom dogovoreno, sve ima rokove, najviše do kraja ovog mjeseca. Na ministru je da ostvari što je obećao“ rekao je Kučić te dodao „ Ja sam samo rekao, - ono što seljaci mogu napraviti je „šala mala“ - prema onome što mogu ribari napraviti. A ja ne prijetim nego samo konstatiram na temelju dugogodišnjeg iskustva“ – završio je gospodin Miro Kučić predstavnik Hrvatske gospodarske komore.

nedjelja, 06.03.2011.

10 ZAHTIJEVA HRVATSKIH RIBARA

RIBARI TRAŽE PROGLAŠENJE
GOSPODARSKOG POJASA !

Koji su i kako glase Zahtjevi na kojima hrvatski ribari inzistiraju i žele da ih Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i resornog ministarstva usvoji i ispuni? To ne samo da je prioritetan interes ribara, već je normalno da i svatko tko je stanovnik RH razumije što ljudi u pojedinim djelatnostima i branšama traže, zbog čega je to potrebno i koje su posljedice ne ispunjavanja ZAHTIJEVA na kojima se inzistira. Jer kada se na nečem inzistira pod prijetnjom prosvjeda, a to sada rade ribari – onda i recipročna važnost takvih zahtijeva mora imati svoju opravdanost. Resorno Ministarstvo vodi svoju politiku i ne čuje ljude – zbog kojih Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva i postoji – što traže i zahtijevaju. A ljudi traže samo ono što im po prirodi ribarskog posla pripada - i ništa više iznad toga!

O zahtjevima i pojašnjenjima zahtijeva govori predsjednik udruge Istarski profesionalni ribar Radovan Simić iz Pule.

Evo 10 ZAHTIJEVA na kojima ribari inzistiraju!

1. Trenutna ostavka državnog tajnika Tončia Božanića „glavnog krivca za kolaps ribarstva na Jadranu“ – kaže Simić

2. Proglašenje isključivo gospodarskog pojasa i uspostavu hrvatskog suvereniteta u prostoru od 23.000 km kvadratnih gdje talijani nemilice uništavaju resurse i budućnost Jadrana i hrvatskih ribara.

3. Ukidanje svih novo komponiranih propisa i izmjene Zakona o ribarstvu te donošenje nove ribarske regulative u suglasju s pravim predstavnicima ribara ( PRAVIM – misli se na ribare koji se tim poslom bave) i stručnjacima i pravim EU propisima, na način da se štite HRVATSKI RIBARI I RESURSI.

Pojašnjenje:“Naime ribarima se nameće UREDBA O MEDITERANU po kojoj se kroje svi pravilnici i zakoni o ribarstvu. Ni dan danas NISMO DOBILI službeni prijevod te uredbe. Ali ono što OVI OD NAS TRAŽE NEMA VEZE S TOM UREDBOM“

4. Cijena plavog dizela do četiri kune. Cijena nije ujednačena. Uz obalu cijena plavog dizela bila je različita, do 5,5 kuna.

5. Ponovna uspostava ribolovnog mora i nesmetano ribarenje u morskom području park prirode Lastovsko otočje.

Pojašnjenje: „Tamo su neki genijalci napravili park prirode i dozvoljavaju ribarenje samo ribarima s Lastova, a ostali ribari, sa Hvara, Visa itd ne smiju dolaziti ribariti kod njih“.

6. Revizija ICCAT brojeva

Pojašnjenje:“ To su brojevi za lov tuna, koji se dodjeljuju. dr. Katavić je ribare upisao u svjetsku federaciju tunolovaca, a bez članstva u toj federaciji do danas smo mogli loviti tuna koliko želimo.Ali kako smo ugurani u federaciju tunolovaca imamo Zato sada postoji kvota od 35,36 ICCAT brojeva. Kvota po brodu je oko 11 tisuća kilograma, a to brod može izloviti za jedan jedini put, pa poslije toga ribar može vezati brod i otpustiti posadu. Japanci žele zadržati primat u izlovu tune i oni u Federaciji vode igru.Oni su glavni za izlov tune u svijetu. Godine 2006. ili 2007. je došla zabrana Upisivanja mreže tunolovke i tada smo u Hrvatskoj imali 36 mreža _ odnosno brodova za izlov tuna. Ali sad ih imamo 78. U tom vremenu od kada je bilo zabranjeno upisivanje mreža za izlov tune se pojavio odjednom još toliki broj mreža. Traži se da se utvrdi tko je dozvolio da se upiše još toliko brojeva. Ljudi koji su prije imali te brojeve i tunolovke ne dobivaju kvotu za izlov, već ovi novi. Obitelji koje se od stare Jugoslavije bave tunolovom oni sad nemaju taj broj i nemaju kvotu za izlov“.

7. Ukidanje PDV-a za ribu, te dobivanje statusa izvoznika.

Pojašnjenje: „Da se PDV ukine riba bi na tržištu bila jeftinija U sklopu toga potrebno je poraditi na državnoj politici za povećanje potrošnje ribe. Emisije na TV-u o ribi iz uzgoja pokazala je da ta riba, zbog svega što sadrži, je nezdrava, a potrošaćima se servira kao zdrav proizvod. To je jedan veliki lobi. Nama su cijelo ljeto zabranom korištenja određenih vrsta alata, ne dozvoljava da lovimo kvalitetnu ribu za tržište „kaže Predsjednik istarskih ribara Radovan Simić,“iz razloga da bi uzgajališta prodala svoj uzgoj. Kada bi nama dozvolili izlov kvalitetnih riba orade, brancina, zubaca, baraia, šaraga itd, preko ljeta – jer ta se riba preko ljeta ne mrijesti, uzgoj bi prodao jako malo ribe iz uzgoja. A što tek da pričamo o Agrokoru koji ribu uvozi te ju plasiraju na naše tržište.Lobiji su skrojili Zakone. A kada mi ribari predlažemo neku izmjenu Zakona što se tiče ribolovnih alata nama su potrebne studije Instituta nekih znanstvenih ustanova, što toliko košta – da čovjek izgubi volju da to pokreće. Ali kada ONI donesu neku zabranu ne treba nikakva studija. Dovoljno je da državni tajnik kaže „ Ja ovo zabranjujem“ i gotovo je“ – govori Radovan Simić.

8. Ukidanje obveze plaćanja veza za ribarska plovila.

Pojašnjenje:“Ljudi koji imaju ribarske brodove vezane za rive plaćaju po 14, 15 tisuća kuna godišnje za vez plovila. Država je odredila da se naprave ribarske luke, a gdje su ribarske luke? – pita se gospodin Simić te odgovara „Nema ih“. Ovdje u Puli imamo jedan objekt, jednu uvalu koja je bila vojna prije, pripada Ministarstvu odbrane, a u urbanističkom planu grada Pule odredio je tu poziciju kompletno s infrastrukturom da bude područje ribarske lučice. I stvar je samo u vlasništvu, da se prenese iz Ministarstva odbrane u Ministarstvo poljoprivrede, oni to godinama nisu napravili“ govori gospodin Simić.

9.Usklađivanje propisa HRB-a (hrvatskog registra brodova) sa propisima EU za ribarske brodove.

Pojašnjenje:„Naši susjedi talijani i EU imaju brod za ribolov koji je veći od 24 metra.Ostalo su brodice.
Zašto smo to tražili? Jer svake se godine brod treba izvlačiti na navoz, dolaze osobe iz hrvatskog registra, pregledavaju osovinu, propelere, radilice a to su troškovi koji ribara ubijaju. Ali kod nas to trebaju raditi ljudi koji imaju barkicu preko 12 metara, a u EU oni koji imaju brod preko 24 metra! Kod nas u Istri se dešavalo da ljudi uvezu brodove iz Amerike, koje plove i ribare po Atlantiku i te da konstrukcijski ne zadovoljava uvjetima hrvatskog registra brodova. I naravno treba potrošiti mnogo novca da brod prilagodi hrvatskom registru.

10. Da se ovrha za obrtnike izjednači sa fizičkim osobama.

Pojašnjenje „Danas je 60 -70 posto ribara u blokadi računa. Prema obrtnicima je blokada da ti legnu 100% na primanja. Ljudi imaju i do 400 000 kuna duga. Kako je država uopće dozvolila da netko dođe do takve svote duga , a drugo, zašto ne odblokiraju ljudima račune. Oni su blokirali 70 posto ne samo ribara nego obrtnika općenito. A to znači da oni funkcioniraju, ali ne preko računa. Oni tjeraju ljude da rade na crno. A da su oni sjeli ovrhom kao na fizičke osobe, sa 25-30% sredstava da se „legne“ na račun ti dugovi bi im bili isplaćeni već u dvije tri, godine. Ali tu nema sluha. A vjerojatno je to ciljano, jer samo ciljano se može raditi protiv svoje zemlje i protiv svojih ljudi“.

Sve te Zahtjeve smo poslali resornom Ministarstvu poljoprivrede i ribarstva i o svih 10 Zahtijeva smo se pismeno očitovali i nismo dobili nikakav odgovor. Za srijedu 2.3. 2011. bio je najavljen sastanak s ministrom Petrom Čobankovićem, ali smo obaviješteni da je sastanak odgođen. Mjesec dana je isteklo i u tom su se vremenu te stvari mogle riješiti ili bar početi rješavati. Ribari više ne žele da se popušta. Prosvjedi su bili po cijelom Jadranu, ribari žele da se problemi riješe do kraja, a ako se ne riješe biti velikih prosvjeda.



RIBARI ŽELE IZMJENE U ZAKONU O RIBARSTVU INFORMACIJU O ISPREGOVARANOM U POGLAVLJU 13 RIBARSTVO

Radovan Simić kaže i ovo „ Svi nam govore - Taj ZERP to znate da ne možemo ostvariti“! Pa kako ne možemo ostvariti ? „ Pa znate da je to već izgubljeno“. Pa kako izgubljeno? To zahtijeva raspravu u Saboru, dizanje ruku saborskih zastupnika i proglašava se taj gospodarski pojas. Norveška nije htjela ući u EU zbog toga, a hrvatski političari su već prodali dio našeg mora. Ali mi ne želimo tu prodaju. Mi želimo znati za što je prodan dio hrvatskog mora! Mi tu prodaju želimo stopirati i vratiti dio koji nam oduzimaju.

Radovan Simić kaže kako je Upravu za ribarstvo vodio dr. Katavić, ali on je maknut s tog mjesta i doveden je Tonči Božanić. Dr Katavić je bio i šef pregovora za poglavlje 13 Ribarstvo.“Ali mi nikakvih informacija o tome što se pregovara nismo imali. Tražili smo od ministra Čobankovića da se tu nešto mijenja, jer pregovori se vode, a nas nitko ništa ne pita niti o čemu informira. Tada su u pregovarački tim ubačeni profesionalni ribar gospodin Daniele Kolec i dr. Alen Soldo. Stvarno smo bili željni informacija, a zbog toga smo i osnivali udruge“- govori RADOVAN Simić i nastvlja „ U pregovorima je bila strategija da se nama ribarima da jedna vrsta ribarskog alata, a da se za određene vrste alata daje derogacija, a onda da država obešteti ribare, a alati da se ukinu. Preko dr. Solde smo uspjeli obraniti naše tradicionalne alate. Ali ništa neće biti odbranjeno, ako naše Ministarstvo ne napravi tzv Planove upravljanja jer ispregovarano ništa ne vrijedi bez Planova upravljanja. A plan upravljanja sadrži kvote, resurse, količine riba, broj i dužine mreža, broj ribara koji obavljaju ribolov, vrste riba za izlov itd. A to se moglo napraviti već odavno, ali nas profesionalne ribare se ništa ne pita.


RADOVAN SIMIĆ IZNOSI VAŽNE DETALJE IZ KOJIH SE VIDI NA KOJI NAĆIN SE UNIŠTAVA RIBLJI RESURS U JADRANU .Institut u Splitu je napravio studiju o škampima, koji su ugrožena vrsta i njegova dimenzija ima 12 cm, jer tek tada on napravi svoju reprodukciju, mriješćenje. I onda umjesto da Ministarstvo po preporuci studije napiše dimenziju 12 cm u zakonu, kada je škamp dozvoljen za izlov, Ministarstvo napiše dimenziju 7 cm. Pa to vodi u propast ribljeg fonda. Mi ribari smo tražili već godinama da se povećaju pecature , dimenzije riba, jastoga, rakova, svega, Naprimjer rakovica – ( okrugli rak) dimenzija poprečna mu je 10 cm kada se mjeri njegova kućica, taj se rak nije stigao izmrijestiti, a nama je dozvoljen za loviti. Mjera ribe orade za izlov je 20 cm. Pa to je katastrofa. Ta se riba sa 20 cm nije izmrijestila. Ili mi imamo zabranu loviti hlapa, jastoga, on je dozvoljen za izlov samo ljeti (šesti, sedmi osmi mjesec) a poslije cijelu godinu zabranjen. Ali nema razloga da bude zabranjen, kroz godinu, jer mi smo predlagali, tko se nađe da raka u vrijeme mriješćenja ima u brodu, a u vrijeme mriješćenja rak ispod repa ima crna jaja, da se ribaru uzme firma i obrt da nikada više ne radi. Ali ništa nema od toga. Jer prijedlozi nas ribara se niti ne poslušaju“ – govori ribar Simić.
„Sada smo se aktivirali preko obrtničke komore da taj ceh ribara dignemo na jedan nivo – od lokalnih, gradskih, županijskih do ceha ribara hrvatske da sve to bude jedno. Ali s tim da se moraju uvažavati specifikumi Istarske obale, zapadne obale Istre, specifikum Dalmacije, Velebitskog kanala. Ne može se odrediti jedno pravilo za cijeli Jadran. Ali u ribarskoj upravi ne žele o tome razgovarati. Kada dođe novi upravitelj umjesto Tončia Božanića nadamo se da će on ispod sebe srediti stanje. Neće valjda biti kao prije, jer nakon Katavića
svi ti isti ljudi su ostali, a loše rade. Problem je nestručnost i nekompetentnost. Nebudemo li zadovoljni s ispregovaranim mi ribari ćemo pripremiti sve i u jednu sedmicu dana i ispregovarati ćemo sve.
Kako se mogu zatvarati poglavlja a da nitko ni ribarima ni građanima nije dao informaciju o tome što je ispregovarano. Pa gdje mi živimo!“ – govori i pita se Radovan Simić .NEZNAMO TOČNO NI ŠTO JE ISPREGOVARANO U POGLAVLJU 13 RIBARSTVO, a ribari smo i na nas se to odnosi!
Simić skreće pozornost na još jednu važnu činjenicu: „ Naša uprava za ribarstvo ne zna koliko u RH ima ribara. Ima izdatih 3600 povlastica, ali koliko ima ribara? Zašto broj smanjuju na 3000 ribara?. U Italiji se broj ribara množi X 25 kako bi se došlo do brojke koliko osoba živi od ribarstva, jer tu ulaze trgovci, proizvođači opreme, plovila, ribolovnih alata itd. itd. A kod nas se svom silom želi uništiti ribarstvo i svakog tko živi od ribolova“.

S pravom se nameće pitanje tko radi u Upravi za ribarstvo resornog ministarstva, kakve naobrazbe, kakvog znanja i kakvih interesa da piše i stvara Zakone i Pravilnike kojima se uništava ribarstvo i ribarski resursi Jadrana? Zašto se u tom području ne konzultira i ne pita ribare koji zbog prirode svoga posla o ribljem fondu i ribljim vrstama znaju mnogo više nego administrativni službenici koji - svoj posao odrađuju SAMO ZA SVOJU PLAĆU, bez interesa da njihov posao ima dalekosežne pozitivne učinke i da bude na pozitivnu korist djelatnosti na koju se odnosi ?

subota, 05.03.2011.

MAFIJAŠKI NAČINI U RIBARSTVU

PISMENI INTERVJU S PROFESIONALNIM RIBAROM :
DANIELE KOLEC IZ UMAGA

“ ŠLAG NA TORTI” BITI ĆE REFERENDUM ZA EU

U RIBARSTVU nije bilo problema niz godina, jer sve do nedavno informacije o ribarima i ribarstvu rijetko su bile u medijima. No odjednom su u javnost doprle informacije u kojima se kaže da ribari prosvjeduju i najvaljuju nove prosvjede. Ribara Danile Koleca iz Umaga zamolila sam da pojasni u kakvim su se problemima ribari našli. Gospodin Kolec je pristao dati informaciju, ali je na moja je pitanja odovorio – pismeno.

Daniele Kolec (47) rođen je u Puli, živi u Umagu.Završio je srednju pedagošku i tri godine studija na agronomskom fakultetu u Italiji.Ribar je od 1987.godine i ima dva ribarska plovila. Predsjednik je Ribarske Zadruge SARGUS koja se bavi uzgojem dagnji u Savudrijskoj vali. Od 1999. do 2003. bio je predsjednik ribara pri Udruženju obrtnika u Umagu. Godine 2008. osnovao je Udrugu profesionalnih ribara MARE CROATICUM kroz koju se danas provodi koordinacija sa Udrugama iz Istre i Dalmacije.Naknadno je ušao u tim za pregovore u poglavlju 13 Ribarstvo. Organizator je niz prosvjeda u vezi granice sa Slovenijom.

_ Čime su hrvatski ribari nezadovoljni i što je to što Vas ribare potiče da prosvjedujete?

20 se godina probleme ribarstva stavljalo pod tepih. Zakoni, pravilnici idu u pravcu da nas sve više pritišću, danas smo došli do toga da se bojimo ribariti, prekršajne kazne postale su krivične.Danas nemate više pravo razvijati ribarsku djelatnost, jedan ribar koji bi htio investirati nprimjer u plivaričarsko plovilo to više ne može.
Danas smo došli do toga da mi moramo voditi neku statistiku, a ne onaj koji je za to plaćen, pa nas zatrpavaju sa brdo papira, počevši od očevidnika, izvještaja, računa, obrascem o porijeklu ribe itd. i ako to ne ispunjavaš slijede kazne od nekoliko tisuća kuna. Ribarski inspektori prvo što rade je da pitaju dali si ispunio svu tu papirologiju, umjesto da kontroliraju tko koliko baca mreža, oka mreža ili što je najvažnije da spriječe ulov nedorasle ribe. Na meti su uvijek profesionalni ribari, a do sada se nikoga nije ulovilo i kaznilo od npr. sportaša sa više od 5 kg ribe.
Uglavnom kod nas prolaze samo oni zakoni u ime EU koji odgovaraju političarima, a oni koji nama odgovaraju ne prolaze. Često volim reći, EU zakoni, Balkanski uvjeti. Imamo bezbroj primjera. Jedan je npr. Hrvatski registar brodova. U EU kategorija brodova počinje od 24 metra , kod nas od 12 metra . Tko je pod H.R.B. ima puno veće troškove i probleme sa administracijom. Ti ljudi su ubili ,,kravu za šniclu,,. Radi njih danas imamo ribarsku flotu koju imamo. Da ne pričamo o povlasticama. U EU nema revizije povlastica. Zemlja koja mora riješiti višak brodova jednostavno kupuje plovilo i povlasticu, kod nas se to pokušalo na mafijaški način. Oduzimanjem alata i povlastica bez da se kupe, oduzimanjem prava da ribar proda povlasticu i plovilo kome želi. O nafti da i ne govorimo. Gospodarski pojas je tema za sebe.

_ Kako se resorno ministarstvo odnosi prema problemima koje ribari iznose?

Mi ne tražimo nikakav novac, već samo tražimo da imamo normalne uvjete za rad. Već odavno znamo npr. što se dešava sa poticajima i tko je tu profitirao. Da je taj novac od poticaja išao za izgradnju, vezova, veletržnica, u ribarska ulaganja, stimulacije marikulture, nafte, danas vjerujte bili bi sretniji i bogatiji.
Resorno min.bježi od toga, ne želi čuti da je već izmišljena topla voda, pa da bi dokazali da nešto rade izmišljaju lude zakone. Iza svake naše kritike stoji konkretno rješenje, ali uzalud, ne žele ih se čuti, pa će se sada početi sa prosvjedima.

_ Postoji li rješenje za te probleme? Kako se ti problemi mogu riješiti?

Rješenja postoje. EU je propisala određene dokumente (uredbe) s kojima regulira cijeli ribolov. Mi tražimo samo da se prihvatimo tih uredba kako piše, a ne da nam se pišu ekstremne uredbe s kojima ne možemo doći na kraj. Napisao sam nedavno ministru Čobankoviću da mi ne vidimo konkurenciju u Španjolcima ili Francuzima, već vidimo kao konkurente Slovence i Talijane. Dijelimo isto more. Zato moramo imati bolje zakone od njih samih.
Jedan od najvećih problema je tržište ribom. Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja nije bilo u stanju regulirati tržište, tj nije znalo i niti ne zna kako da ribar proda ribu po što boljoj cijeni. Ministarstvo ne zna da je odgovorno za riblji fond na Jadranu i da ribari moraju raditi po principu –zaradi više radi manje.
Otvorile su se dvije burze u Poreču i Rijeci. Državne su.U Rijeci su pokušali rtaditi ali bez rezultata, a u Poreču nisu nikada niti pokušali raditi. Ne funkcioniraju, kao što su i zadruge otišle u krivi smjer. Ne rade po principu zadrugarstva već rade po principu ,,gulaga,,. Zadruge moraju biti servis ribarima, a ne obratno. Dio zadruga gleda svoj profit, a ne profit ribara. Rezultat svega toga je da je riba neopravdano skupa na tržnicama, a ribaru se ista plaća smiješnom cijenom.
Problem za sebe je i HOK. Da je ta institucija radila u interesu ribara ili obrtnika danas bi stanje bilo puno bolje. Silom zakona smo upisani u tu instituciju i vjerujte obrtnici bi se masovno ispisali. U Sloveniji se ne trebaš upisati po sili zakona u tu instituciju, a u EU nema niti neku određenu važnost. Tu kod nas postoji radi kontrole obrtnika, a ja sam sto puta rekao da ribari nisu obrtnici već proizvođači hrane, pa nam tu mjesto ne pripada. U ostalome što nije čudno? Osnovala se poljoprivredna komora, a mi smo ostali u obrtničkoj.

_ Kako su ribari zadovoljni s pregovorima u poglavlju 13 Ribarstvo – o kojima javnost gotovo ništa ne zna? Koliko su ribari upoznati s tijekom pregovora i onim što je ispregovarano?

Pa godinama ništa nismo znali. Glavni pregovarač za poglavlje 13 Ivan Katavić nije se nikada potrudio obavijestiti javnost kako teku razgovori. Koordinacija udruga je napravila veliki pritisak prema ministarstvu i na svu sreću ministar Čobanković je shvatio našu potrebu i postavio mene u tim zajedno sa stručnjakom za ribarstvo dr.Alenom Soldom, koji sjedi i u svjetskom odboru za ribarstvo, ali tu kod nas nije mogao uči u taj tim za pregovore. Predaje ribarstvo u cijelom svijetu ,ali ni državni tajnik Tonči Božanić kao niti gospodin Katavić nisu ga htjeli.
Uglavnom, odmah sam počeo informirati ribare o pregovorima, a gospodin Soldo je uspio spasiti tradicionalne alate. Postojala je ta grupacija koja je htjela žrtvovati tradicionalne alate. Moram tu pohvaliti i gospodina Drobnjaka koji je vrhunski pregovarač.
Shvatio je jako brzo bit ribarskih alata kao našu potrebu. Problematična je ostala mreža koča. Taj alat dr Alen Soldo ne rješava sa EU.
Zahvaljujući nama po prvi puta ribari su shvatili mehanizam EU i što se od nas zahtjeva.Sve su institucije od HOKa, HGK, vlasti itd. debelo zakazale.
Ne znamo niti što se pregovaralo sa Slovenijom oko malograničnog sporazuma, tj. da Slovenci mogu ribariti do Vrsara. Nedavno je Slovenski veleposlanik izjavio da slovenski ribari moraju tradicionalno loviti u Hr teritorijalnim vodama i da taj sporazum ulazi u paketu sa poglavljem 13 ribarstvo. Oko toga se gospodin Katavić kao niti državni tajnik nisu nikada očitovali.
Interesantno je isto da do sada niti jedna EU uredba nije prevedena na hrvatski jezik. Svaka EU država ima prevedene uredbe i sva je sreća da znamo strane jezike pa znamo objasniti ribarima što se od nas traži ili ih upućujemo gdje i što moraju tražiti. Sva sreća da postoji Internet i kamoli sreće da bi se svaki ribar znao služiti njime.

_ Što sada sijedi od strane ribara, što namjeravate poduzimati?

O naših 10 zahtjeva do sada nismo dobili odgovor ( prošlo je 15 dana op.a.) Imali smo poslije sastanka u Zadru sa ministrom Čobankovćem još sastanaka sa njime, bio je i jedan sastanak sa gospodinom Friščićem, ali uzalud. Tajnika ne žele maknuti i uglavnom uvjerili smo se da je najveći krivac za stanje u Hrvatskom ribarstvu seljačka stranka sa svojim čelnicima koji očito imaju debele interese u ribarstvu na štetu Hrvatskih ribara. Jedan primjer su dodijele kvota tuna.Tajno se dijele iste i to je posao za USKOK.
Nafta nije riješena i od sastanka u Zadru poskupjela je dva puta. Jedna od bržih stvari koje su se mogle uraditi, a to je smjena ribarskoga tajnika, nije učinjena. Slijede zato prosvjedi. Prosvjedovati ćemo u fazama. Vlasti neće znati ni kada, ni gdje, ćemo nešto blokirati, a do ljeta ako neće ništa biti riješeno zatvarati ćemo luke i bezinske pumpe. Francuski ribari su naš primjer. Vlasti mira neće imati. I vjerujte imati će više štete nego koristi. ,,Šlag na torti,, biti će referendum za EU. Bez obzira kako će teći ti prosvjedi, tražiti ćemo da profesionalni ribari zajedno sa svojim članovima izađu obavezno na referendum, ali da glasaju protiv ulaska Hrvatske u EU.
Ako Vlasti misle da mogu to riskirati neka izvole.

srijeda, 02.03.2011.

MLJEKARI NA RUBU EGZISTENCIJE

Smatram vrijednim objave ovaj dopis za medije.

<	ožujak, 2011					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Travanj 2024 (35)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter