RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM CEHA RIBARA IZ SPLITA
VLADANOM BOJIĆEM
UPRAVA ZA RIBARSTVO
JE BEZ PLANOVA UPRAVLJANJA
RADILA STRUKTURNE MJERE
Vladan Bojić iz Splita predsjednik je Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. S njim sam razgovarala prilikom njegova dolaska u Zagreb 8. ožujka kada su predstavnici ribara došli na sastanak s ministrom Čobankovićem.
Prema riječima Vladana Bojića, koji je također profesionalni ribar CEH ribara „pokriva“ oko dvije i pol tisuće ribara, od njih tri i pol tisuće. Hrvatska gospodarska komora nadležna je za ribare iz sektora sitne plave ribe, tuna, a Ceh okuplja sve ostale ribare, što čine mali ribari, srednji itd.
Što vi mislite o problemima ribara.Traže li ribari previše? Nudi li Ministarstvo premalo? Briga za ribarstvo se kroz godine provodi bez plana, no pobliže kako to sada izgleda?
- Prošlu godinu zapravo imali smo izuzetno lošu godinu u ulovu ribe, porasla nam je cijena goriva u zadnjih 7-8 godina više od 150 %.
I došli smo u jednu izuzetno nezahvalnu situaciju u kojoj je djelomično kriva i Uprava za ribarstvo, ne u ovom sastavu već prošlome, zbog toga što su se bez planova upravljanja radile strukturne mjere, poticanje izgradnje novih brodova, izgradnja hladnjača itd.
Želite reći da se radilo kako je kome u Upravi za ribarstvo palo napamet?
- Tako je, bez planova, nažalost i jednostavno se došlo u situaciju da je porasla cijena goriva, a imali smo i lošu godinu u ulovu i došli smo jednostavno u kolaps, u sektoru sitne plave ribe, a isto tako i kočarske ribe.
Sada su stigle informacije iz poglavlja 13 Ribarstvo iz pregovora s EU i sve to stvara napetost!?
- Poglavlje 13 je dosta složeno, nije slučajno da je to poglavlje među zadnjima kod zatvaranja, dosta je složena problematika. U tim pregovorima nastojimo ostvariti poziciju da naši ribari budu u što boljoj poziciji . Nismo mi ribari zadovoljni s transparentnošću tih pregovora ni sa rezultatima. Mislim da se sad u ovome trenutku došlo do jednoga praga u kome tek sada znamo što se dogodilo. Sve u svemu mi smo pokušali obraniti ove tradicionalne alate, djelomično smo uspjeli, u nekim dijelovima nismo uspjeli, zbog toga jer jednostavno u EU ne poznaju neke alate i ne daju tim alatima uopće da rade. Uz kontrolu Europske zajednice upravljati ćemo pojedinim područjima i pojedinim alatima.
Ministarstvo ima pritisak sa svih strana, a novca nema!
- Da novca nema, mi to znamo, ali pokušavamo u okviru postojećih osiguranih sredstava preraspodijeliti sredstva na drugi način, da se zapravo pravednije podijeli. Mislim da će to oni sada pokušati napraviti.
Nisu li svi problemi proizašli zato što ribari nemaju tržišta? Od poticaja se ne može živjeti. Zašto ne dati svakome da zaradi onoliko koliko na tržištu može RIBE prodati?
- Mi smo došli do toga da imamo tri varijable u ribolovu i to:
1. cijena goriva 2. cijena ribe 3. uvjeti rada koje imamo. U zadnjih 10 godina cijena ribe je nazadovala, a svi ostali troškovi su narasli. Zbog toga mi možemo jedino raditi na uspostavi tržišta, odnosno boljem trženju ribe. Trebamo prihvatiti uzus Europske unije osnivati iskrcajna mjesta, veletržnice ribe,da bi kroz takav sustav povećali cijenu ribe i poboljšali cijenu ribe. Radi se o tome da se na ovaj način samo gase požari, stalno. Između ostaloga tražili smo da se napravi dugoročna strategija ribarstva u kojoj će se sve to definirati.
I poljoprivrednici traže izradu strategije niz godina pa se u ministarstvu ponašaju kao da taj zahtjev NE ČUJU. No što kažete na to da ne dolazi u obzir smjena državnog tajnika, kako je rekao ministar?
- Pa tu je dosta složen problem. Najprije trebate postaviti pitanje zašto je uopće tražena smjena državnog tajnika za ribarstvo. Trebamo raspraviti tko je tražio smjernu državnog tajnika. Tražile su je udruge ribara. A udruge ribara predstavljaju možda 5% hrvatskih ribara i oni su zbog nekih svojih problema sa povlasticama i tumačenja Pravilnika tražili smjenu državnog tajnika jer on nije odgovorio onako kako su oni željeli.Velika većiona ribara se ne slaže sa smjenom državnog tajnika, imamo od njega pozitivne rezultate. Ja sam mojim ribarima objasnio da ne znaju ni jednog drugog državnog tajnika, napr. tko je državni tajnik gospodarstva , turizma, nitko to ne zna, a tko je državnik tajnik Ministarstva u upravi za ribarstvo znaju svi. Zato jer ga non stop rastežu stalno nešto traže. Ali generalno gledajući državni tajnik je dopustio, pošto je on potekao iz ribarske obitelji, da ga ribari doslovno vuku za rukav. Kao svatko i on ima svojih pogrešaka u radu, nedorečenosti, ja sam rekao da su te pogreške više rezultat nespretnosti i možda krivog rada uprave za ribarstvo, nego njegove osobne, samo što on sebe stavlja stalno u prvi plan i to je dovelo do njegove prozivke.
Što vi mislite o zahtjevu ICCAT brojeva za tunolov.?
_ To se odnosi na hrvatski dio Jadrana. Mi smo tu doživjeli da ono što će nam sutra raditi Europa već radi međunarodna organizacija za izlov tuna ICCAT ( International Commision for the Consevation of Atlantik Tunas). Ona je postavila uvjet po kojima mi možemo raditi i oni su nam dali okvire. Najprije su nam smanjili kvotu sa 1000 i nešto tona na 370 tona za ovu godinu i dali su uvjet da ove godine tunu može ribat 20 brodova, iduće godine 2012. 13 brodova, a 2014. samo 7 brodova, a svake godine je manji izlov tune od 370 tona. To je organizacija za zaštitu atlantske tune. Mi smo supotpisnici 42 članka i moramo se ponašati po pravilima koje oni stvaraju, a koje je Hrvatska potpisala.
A što je s dužinama riba koje se izlovljavaju?
_ A tunu je isto ICCAT propisala da se može stavljati u prodaju samo tuna veća od 30 kg. Iznimno je samo Hrvatskoj dopušteno da može loviti tunu veću od 8 kg i to samo za daljnji uzgoj u uzgajalištima . Zakonodavstvo smo prilagodili Uniji i imamo vrlo jasne okvire što, koliko i kako.
Koliko je u ribarstvu zaposleno ljudi?
- Pa mi smo jedna mala grupacija koja prema podacima zapošljava oko 10.000 ljudi. S druge strane ima 10 000 dopunskih ribara koji imaju pravo loviti kao penzioneri, profesionalnih ribara ima 3500, u sporskom ribolovu ima 100 000 dozvola - rekao je predsjednik Ceha ribara Vladan Bojić iz Splita.
VIJEST OD 16. ŽUJKA
„ Hrvatski pregovarači za ribarstvo uspješno su s Europskom Komisijom dogovorili uporabu tradicionalnih ribolovnih alata, a Odbor je dobrio te promjene stajališta“ _ vijest je to koja je 16. ožujka emitirana na 1. programu Radio Zagreba . U vijesti dalje kaže dr. Vesna Pusić Predsjednica Nacionalnog Odbora za praćenje pregovora s EU „ Od 55 tradicionalnih alata koji se uHrvatskoj koriste samo u četiri slučaja nisu dobiveni izuzeci, odnosno alati se neće moći koristiti. Tako je RH dobila sve što je tražila, a također i odgodu na pet godina zabrane ribarenja uz Zapadnu obalu Istre na manje od tri milje. S ribarstvom su i ona u poljoprivredi te ragionalnoj politici trenutno tri poglavlja od preostalih šest spremna za zatvaranje, sredinom sljedećeg mjeseca“ istaknula je dr. Pusić.
Iako sam još u prosincu 2010. godine meilom zatražila upis na listu novinara za primanje informacija iz Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, moj zahtjev nije uvažen i ikada nikakvu informaciju s te adrese nisam dobila.
Najsigurnije je hrvatskim političarima držati novinare što dalje od informacija jer tada pred sobom djeluju najvjerodostojnije!
< | ožujak, 2011 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter