AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 27.11.2008.
SUBVENCIJE PROIZVOĐAČIMA TOVLJENE PERADI I JAJA 24. 547.000 KUNA
U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja državni tajnik ing.Krešimir Kuterovac 27.11. bio je nazočan prilikom potpisivanja primitka bespovratnih novčanih naknada proizvođačima utovljene peradi, te konzumnih i rasplodnih jaja u iznosu od 24.574.000 kuna koji su u cijelosti ispunili uvjete iz Natječaja.
Iznos od 85 % od 24.574.000 kuna namjenjen je trideset šestorici uzgajivača utovljene peradi u koje spadaju brojleri, purani, patke te kokoši teške i kokoši lake linije, dok je preostalih 15 % od spomenutog iznosa pripalo trideset trojici proizvođača iz cijele Hrvatske koji proizvode rasplodna i konzumna jaja peradi.
Ing. Krešimir Kuterovac je rekao da je zbog sređivanja nepovoljnoig stanja u peradarskoj proizvodnji posebno zbog sprečavanja poremećaja u paritetu cijena utovljene peradi i jaja, kao i za nadoknađivanje dijela razlike između proizvodne cijene peradi za klanje i tržne cijene mesa peradi, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja bilo zaduženo, od Vlade RH, za nadoknađivanje dijela razlike u iznosu od 24.574.000 kuna za razdoblje od 1.1. do 31. 3. 2008. godine. Zato je Ministarstvo poljoprivrede objavilo 6.8. ove godine javni Natječaj koj je bio otvoren do 22.8 za isplatu novčane naknade. Na Natječaj je stiglo 260 prijava od kojih je 69 potpuno ispunilo uvjete iz Natječaja, prema ocjeni Povjerenstva za ocjenjivanje zahtijeva.
Prema riječijma ing. Kuterovca peradarstvo je jedan od uspješnijih sektora hrvatske poljoprivrednje s oko 9 % vrijednosti poljoproivredne proizvodnje. Oko 70 % mesa peradi proizvodi se u tovilištima vodećih proizvođača i njihovih koperanata, dok se 30 % mesa prizvodi u obrtničkim tovnim kapacitetima ili na obiteljskim gospodarstvima.
srijeda, 26.11.2008.
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
UPRAVA ZA RURALNI RAZVOJ PODIJELILA 18.112.902 kn BESPOVRATNIH SUBVENCIJA
« Želimo stremiti prema nečemu što se zove ugodan, koristan a rekao bih i lijep život u našem selu. Selo ima takve mogućnosti da to uredi. Možemo mi pripovedati, možemo mi imat puno lepih reči, ali bez novaca nema ništa. I zato smo se odlučili za ove Mjere». Tako je ministar Poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja mr.Božidar Pankretić između ostalog rekao u svom obraćanju korisnicima novčanih potpora u sufinanciranju programa za ruralni razvoj za područje Zagrebačke županije, u srijedu 26.11 u prostorima Ministarstva poljoprivrede, a pozvani su svi, na svečani čin potpisivanje ugovora o novčanim potporama.Bespovratne subvencije su po pravilima iz Natječaja dobila ukupno 152 korisnika u iznosu od 18.112.902. kune.
Model ruralnog razvoja ima za cilj zadržati stanovništvo u ruralnim područjima izjednačiti kvalitetu života u ruralnim i urbanim područjima, omogučiti povratak stanovništva iz urbanih u ruralna područja, povećati konkurentnost proizvodnje i time stvoriti veći dohodak poljoprivrednih proizvođača.
Tijekom ljetnih mjeseci Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja je raspisalo Natječaj za sufinanciranje Mjera ruralnog razvoja i to po slijedećim Mjerama :
Mjera 2 «Školovanje ( srednje škole, edukacijski kampovi, stručna obuka) seoskih žitelja iz oblasti poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka»
Mjera 4 « Osivanje i razvoj udruga poljoprivrednih proizvođaća, uzgajivača riba i školjaka, te strojnih prstenova»
Mjera 5 « Ulaganje u obiteljska poljoprivredna gospodarstva, uzgajališta riba i školjaka, privatne šume, te uzgoj divljači ( objekti i oprema za poljoprivrednu akvakulturu, šumarsku i lovačku proizvodnju)»
Mjera 6 « Prerada, skladištenje i trženje poljoprivrednih, ribarskih i šumarskih proizvoda»
Mjera 8 «Obnova i razvitak sela i seoskog prostora ( ruralna infrastruktura, zaštita okoliša, uređenje zemljišta, ribarstvo, šumarstvo, lovstvo, diversifikacija djelatnosti)»
Mjera 9 «Razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma»
Natječaj je bio objavljen u Večernjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Glasu Slavonije i na web stranicama Ministarstva poljoprivrede. «Subvencionirali smo 75- 80 % od cijene projekta, zavisno od Mjere, za koj su korisnici u Natječaju tražili financijsku potporu – rekla je ravnateljica Uprave za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvitka ing. Željka Gudelj Velaga . Ministar mr. Pankretić je zahvalio ravnateljici Uprave za ruralni razvoj i njenim suradnicima koji su danonočno radili da završe posao svečanog čina potpisivanja. Natječaj za spomenute Mjere proveden je za područje cijele Hrvatske te će narednih dana čin potpisivanja ugovora Ministarstva poljoprivrede s korisnicima subvencija biti upriličen i u ostalim županijama. Na razini Hrvatske odobreno je ukupno 1635 zahtijeva iz Natječaja koji su subvencionirani.
Hrvoje Bunjevac nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodartva i Upravitelj zadruge u kojoj su članovi 32 proizvođaća zahvalio se na primljenoj financiskoj potpori u svoje ime i ime svih ostalih kazavši da bez takvih financijskih mjera proizvođaći na selu teško mogu postati konkurentni na tržištu, jer standardi koji su na snazi, a koji s približavanjem Hrvatske EU postaju još prisutniji, nisu bez znatnih ulaganja dostupni.
Ministar je izrazio želju da se rukuje sa svakim prisutpim korisnikom subvencije iz Natječaja osobno, što su prisutni rado prihvatili te je svatko iskoristio priliku da s ministrom mr. Pankretićem razmjeni nekoliko riječi.
U pratnji ministra Poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja mr. Božidara Pankretića bili su, državni tajnik mr. Josip Kraljičković i mr. Stjepan Kožić župan Zagrebačke županije .
ponedjeljak, 24.11.2008.
VETERINARSTVO KAO PREVENCIJA I PREGOVARAČKA POLITIKA
Teme iz vetrinarstva, posebno sa razine državne uprave malo su i rijetko prisutne u medijima.Veći interes za takvu temu pojavi se u trnutku kada dođe do neke epidemije među domaćim ili divljim životinjama. Životinje su svakodnevno nezaobilazne: kao kućni ljubmci, naši, naših prijatelja, životinje za rekreaciju, domaće životinje, životinje kao ekonomski faktor na farmi ili posjedu, životinje koje srećemo kad odemo na izlet u prirodu itd.
Zato je ova tema – koju je u Umagu na Novinarskoj radinonici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 15.11. iznio državni tajnik Ministarsatva poljoprivrede ing. Stjepan Mikolčić materija o kojoj bi vlasnici životinja trebali imati više informacija.
U veterinarsko područje rada ubrajaju se poslovi zaštite i kontrole zdravlja i dobrobiti životinja, suzbinanje zoonoza, osiguravanje zdrastveno ispravne i neškodljive hrane životinjskog porijekla, veterinarsko javno zdravstvo, unapređivanje reprodukcije životinja, veterinarska zaštita okoliša, veterinarski lijekovi i veterinarsko medicinski proizvodi, službena kontrola i inspekcija nadzora.
Veterinarstvo je regulirano sa četiri zakona i to Zakonom o veterinarstvu NN 41/7, Zakonom o zaštiiti životinja NN 135/06 Zakonom o veterinarsko – medicinskim proizvodima MM 84/08 i Zakonom o hrani NN 46/08.
U Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvitka vetreinarstvo je organizirano kroz dvije Uprave i to Upravu za vetrinarstvo i Upravu za veterinarske inspekcije.U okviru te dvije Uprave nekoliko je odjela i sektora. Odjel veterinarske inspekcije ima u šest gradova Hrvatske; Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu ukupno 65 ispostava.
Prema riječima državnog tajnika ing. Stjepana Mikolčića od 1. rujna 2008. stupio je na snagu Pravilnik o veterinarskim pregledima živih životinja u unutarnjem prometu i svjedodžbi o zdrastvenom stanju i mjestu podrijetla životinje, Narodne Novine br .87/08. Ovaj pravilnik donosi znatne promjene u kontroli prometa životinja u RH koje su započete donošenjem Zakona o veterinarstvu, NN 41/07. Novi sustav kontrole prometa životinjama baziran je na tri osnovna elementa a) veterinarski pregled gospodarstva (godišnji) b) veterinarski pregled na mjestu otpreme c) svjedodžba o zdarstvenom stanju životinja i sve se ovo financira iz državnog proračuna.
Novim sustavom kontrole želi se postići više pozitivnih komponenti, za vlasnike životinja, konkretno: smanjenjem troškova povećati će se konkurentnost hrvatskih stočara, potrebno je redovito besplatno educirati stočare o njihovim obvezama koje proizlaze iz novih propisa, motivirati ih da se pridržavaju svojih obveza kako bi mogli koristiti pogodnosti novog sustava kontrole, imati redoviti uvid na godišnjoj razini u brojno i zdrastveno stanje životinja u RH te prepoznati mjesta najvećeg rizika s aspekta označavanja i registracije prometa, zdrastvene zaštite, zaštite dobrobiti životinja i biosigurnosnih mjera. U okviru Uprave za veterinarstvo je i Odjel za označavanje životinja. Svrha mu je uskladi sustav identifikacije i registracije goveda, implementacija usklađenih sustava identifikacije i registracije svinja, ovaca i koza, te uspostavljanje Registra farmi. Prema informatičkom podacima sada u RH ima 56.000 posjeda ili farmi koji imaju životinje.
Praćenje bolesti životinja
Pri Upravi za veterinrstvo, u Odjelu za veterinarsku epidemiologiju provodi se program ranog otkrivanja i kontrole bolesti životinja i to klasične svinjske kuge, influence ptica, bolest plavog jezika, salmoneloze, te drugih bolesti u koje spadaju, tuberekuloza, enzootska leukoza, bruceloza, bjesnoća itd.
U uzgojima domaćih svinja klasične svinjske kuge nema od 3.3.2008. Prvi primarni slučaj klasične svinjske kuge potvrđen je 11.1.2007. i trajao je do 3.3 2007. te je ta bolest zabilježena u 11 županija na 131 gospodarstvu. Na području lovišta Spačva cirkulira virus klasične svinjske kuge među divljim svinajma, ali se provodi Program iskorijenjivanja te bolesati.
Provodi se program nadziranja niskopatogenog virusa influence ptica u uzgojima domaće peradi i Program ranog otkrivanja visokopatogenog virusa influence kod divljih prica. Prati se i provodi program za rano otkrivanje novihg steretipova virusa bolesti plavog jezika. Program protiv prevencije salmoneloze provodi se u rasplodnim jatima peradi i u konzumnih nesilica. Za influencu ptica, klasičnu svinjsku kugu, slinavku i šap napravljeni su nacionalni krizni planovi kako bi se brzo reagiralo i poduzimale mjere za brzo suzbijanje tih bolesti u slučaju njihova pojavljivanja. U sklopu tog kriznog plana opremljeni su lokalni centri za suzbijanje tih bolesti, a provodi se i edukacija posjednika životinja i veterinara o postupanju pri suzbijanju i iskorijenjivanju zaraznih bolesti životinja.
Životinje u zdrastvenom sustavu
U sklopu sektora veterinarskog javnog zdravstva pri državnoj Upravi je i Odjel za higijenu hrane životinjskog podrijetla i zbrinjavanja nusproizvoda. Osnovne djelatnosti tog odjela su izrada propisa iz područja higijene hrane životinjskog porijekla, zbrinjavanje nusproizvoda, izrada i praćenje provedbe Plana kakvoće mora i školjaka na proizvodnim područjima za ponovno polaganje, edukacija u području higijene hrane i primjene sustava HACCP-a i vođenje upisnika. Upisnici se vode u slučajevima odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, objekata odobrenih pod posebnim uvjetima, o farmama riba i školjaka, odobrenih objekata u poslovanju s nusproizvodima i o registriranim skupljačima nusproizvoda. Odjel za higijehu hrane u posljednje dvije godine izradio je i više iznimno važnih propisa i to ; Zakon o hrani NN 46/07
Pravilnik o higijeni hrane NN 99/07 i NN 27/08, Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla NN99/07, Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu NN 74/08, Pravilnik o načinu obavljanja pretrage na prisutniost Trichinelle u mjesu NN62/08, NN 74/08, 102/08, Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje NN 99/07, Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla NN 99/07. zakon o hrani i temeljem njega doneseni pravilnici o higijeni hrane i službenim kontrolama koji su usklađeni s uredbama EU utvrđuju pravila o higijeni hrane za subjekte u poslovanju s hranom i pravila za provedbu službenih kontrola u skladu s osnovnim načelima propisanim u EU uključujućiprimjenu HACCP-a i dobre higijenske prakse u objektima
Odjel za zaštitu i dobrobit životinja u svojoj nadležnosti ima, provbođenje propisanih uvjeta za zaštitu i dobrobit životinja a) na farmama b) tijekom prijevoza c) pri klanju . Ti uvjeti naime osiguravaju bolje zdrastveno stanje životrinja, smanjenje gubitaka kao što je nap. uginuće žiovotinja, kvalitetnije i zdravije proizvode životinjskog podrijetla ( dobivene od životinja koje nisu pretrpjele veliki stres) veću cijenu proizvoda koji potjeću iz takvih uzgoja (meso, jaja), sredtsva iz fondova EU koja se mogu povući nakon udovoljavanja propisa o dobrobiti životinja, razvoj seoskog turizma- turisti EU prepoznaju ove propise, te traže i plaćaju takvu vrstu proizvoda.
Veterinarstvo RH čeka pregovaračka stajališta EU
No kako teče usvajanje pravne stečevine EU i pregovaračka stajališta u poglavlju 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor ?
Prema riječima ing. Stjepana Mikolčića, državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, tijekom 2006. od strane Europske komisije izvršen je analitički pregled usklađenosti nacionalnog zakonodavstva RH pravnom stečevinom Europske unije. U veljači 2007. Europska komisija je dostavila «Izvješće o analitičkom pregledu za poglavlje 12» u kojem je dala svoju ocjenu spremnosti RH za pristupanje EU . Izvješće je sadržavalo četiri mjerila koja moraju biti ispunjena prije otvaranja pregovora u poglavlju 12. Prvo mjerilo je nalagalo usvajanje novih okvirnih zakona, s jasnom podjelom nadležnosti i s temeljem za potpuni prijenos EU zakonodavstva ; Zakona o vetrinarstvu NN 41/07 i Zakona o hrani NN 46/07. Drugo mjerilo je nalagalo da RH mora donijeti Strategiju za prijenos, provedbu i primjenu pravne stečevine EU za poglavlje 12, što je uključivalo 445 propisa, te Akcijski plan za kontrolu i iskorijenjivanje klasične svinjske kuge kod domaćih i divljih svinja.. Treće mjerilo je nalagalo provedbu odgovarajućeg sustava za identifikaciju i registraciju svinja, koza, ovaca te poduzimanje mjera s obzirom na osnivanje sukladnog sustava za identifikaciju i registraciju goveda i njihovog premještanja. Prema četvrtom mjerilu RH je trebala dostaviti Europskoj Komisiji kategorizaciju svih objekata u poslovanju s hranom koja se temelji na pravnoj stečevini EU i koja će služiti kao osnova za budući nacionalni program unapređivanja objekata u poslovanju s hranom. U lipnju 2007. je započeka kategorizacija objekata koju su radili timovi županijskih i državnih veterinarskih inspektora . Objekti su svrstani u četiri kategorije : 1 one koji imaju norme EU 2. objekti s malim nedostacima, 3. objekti s znatnim nedostacima 4. objekti koji ni u jednom trenutku nisu imali uvjete.
Prema riječima državnog tajnika ing. Mikolčića sva dokumentacija koja se odnosi na Poglavlje 12 je predana i trenutno se čeka pregovaračko stajalište EU.
Zahtijevi RH iz pregovaračkog stajališta
Tijekom godine 2007. i 2008. održan je niz sastanaka u vezi procjene napretka po pojedinim mjerama.U lipnju 2008. izrađen je konačni nacrt pregovaračkog stajališta. Dat je precizan prikaz dinamike i načina preuzimanja pravne stečevine do pristupanja EU. Zatražena su i određena prijelazna razdoblja i izuzeća od pojedinih propisanih odredbi EU i to ;
1. zahtijev iz područja dobrobiti životinja, gdje se traži prijelazno razdoblje za primjenu članka 5. Direktive 1999/74 s rokom do 1.1 2015. godine. Radi se o životu životinja u kavezima čija je površina manja od 550 cm kvadratnih, a visina i nagib ne odgovaraju uvjetima
2. zahtijev iz područja zootehnike. Traži se izuzeće od odredbi čl.2 Dir. 91/147 kojim se utvrđuju rodovnički zahtijevi za trgovinu čistokrvnim životinjama što se odnosi na mogučnost da se na području RH ne uzgajaju pčele koje ne pripadaju pasmini Apis malifera carnica – siva pčela.
3. zahtijev RH iz pregovaračkog stajališta je područje stavljanja hrane na tržište. Hrvatska traži prijelazno razdoblje od četiri godine, od dana ulaska u EU za određene objekte u sektoru mesa, mlijeka i ribe koji na dan pristupanja EU neće biti usklađeni s strukturnim zahtijevima predviđenima Uredbom 852/2004 i 853/2004. Ti određeni objekti, u prijelaznom razdoblju od četiri godine svoje će proizvode moći tržiti samo u RH i na tržištu trećih zemalja, u skladu s odredbom Uredbe 178/2002.
4. zahtijev je također s područja stavljanje hrane na tržište i to eksplicitno za isporuku sirovog mlijeka koje ne udovoljava kriterijima propisanim uredbom 852/2004 ( mlijeko koje nema odgovarajuću klasu, a takvog je 30 % ). Zatražena je odgoda od tri godine od dana pristupanja Hrvatske EU, a takvima u prijelaznom razdoblju dozvoljeno će biti stavljati na tržište proizvode samo u RH i trećim zemljama
5. zahtijev odnosi se na područje fitosanitarne politike, odnosno kvalitetu sjemena i sadnog materijala .
Cilj je strategije EU da a) osigura zdravlje životinja kroz visoku razinu javnog zdravstva uz minimalnu incidenciju bioloških i kemijskih rizika za ljude b) da unaprijediti zdravlje životinja smanjenjem bolesti i na taj način podupirati stočarstvo i ruralnu ekonomiju c) da unaprijediti konkurentnost u trgovini osiguravajući slobodno kretanje životinja i proizvoda životinjskog porijekla te d) unaprijeđenjei farmskog uzgoja i dobrobiti životinja čime se smanjuju prijetnje njihovu zdravlju i stvara minimalni utjecaj na okoliš.
petak, 21.11.2008.
MINISTAR mr. PANKRETIĆ I ZNANSTVENICI POTPISALI 22 UGOVORA
Znanstveni projekti u poljoprivredi
«Netko je dobro spomenuo da je ono što nam je nedostajalo u prošlosti, znanje, koje je trebalo na neki naćin transferirati. Mislim da ćete se svi složiti da je znanje nešto što je najvažnije, nešto što treba primjenjivati» - riječi su, između ostalog, ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr.Božidara Pankretića u Ministarstvu poljoprivrede u četvrtak 20. studenog. Tom je prilikom ministar poljoprivrede mr. Božidar Pankretić potpisao 22 Ugovora s znanstvenicima, voditeljima projekata i institucijama, odnosno nositeljima projekata koji su odabrani na natječaju.
Ministar je rekao da je cjelokupan projekat krenuo preko Svjetske banke, ali je nakon 2002. godine nastavljen sa sredstvima Ministarstva poljoprivrede , te dodao da vjeruje da će taj projekat biti nastavljen i ubuduće, jer se sa primjenjivanjem stručnog znanja u poljoprivredi treba nastaviti.
Prema Zakonu o poljoprivredi NN 66/01 i 83/02 Vijeće za istraživanja u poljoprivredi i seoskom području (VIP) utvrdilo je uvjete financiranja u poljoprivredi, s ciljem povećanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača. Osim znanstvenih i stručnih ustanova,pravo prijave na natječaj imale su i druge pravne osobe, ali uz poštivanje svih uvjeta natječaja. Na natječaju su prihvaćeni samo projekti iz prioritetnih područja istraživanja u 2008, a ta su područja bila: Razvoj i diverzifikacija zaposlenosti i dohotka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u funkciji ruralnog razvoja, Povećanje konkurentnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uvođenjem novih tehnologija i inovacija, Utjecaj agroekoloških, ekonomskih i društvenih uvjeta na rasprostranjenost poljoprivredne proizvodnje i Ekološka proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Zaprimljeno je ukupno 55 prijava projekata. Nakon što su provedene ukupno četri recenzije u dva natječajna kruga, koju su proveli članovi Vijeća za istraživanje u poljoprivredi, njih devetnaest,i djelatnici Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe, odobrena su ukupno 22 projekta iz pet institucija u ukupnom iznosu od 3.849.000 kuna. Na natječaju su u obzir uzeti samo projekti koji su imali izvor sufinanciranja veći od 10 %, bilo da je sufinancijer bila županija, lokalna samouprava ili privatni sektor.
S Veterinarskog fakulteta u Zagrebu prihvaćen je jedan projekat u odobrenom iznosu od 190.000 kuna, pod nazivom «Dalmatinska tuka – fenotipske odlike i ekološke odrednice areala» čija je voditeljica dr.Anamaria Ekert- Kabalin. Ugovor je potpisao dekan Veterinarskog fakulteta prof. dr. Velimir Sušić.
Prof dr. Davor Romić dekan Agronomskog fakulteta potpisao je ugovore za ukupno 11 projekata koji su odobreni sa Agronomskog fakulteta, a to su slijedeći projekti « Procjena uzgojnih vrijednosti svinja na obiteljskim gospodarstvima» u odobrenom iznosu od 110.000 kuna, a voditelj projekta je dr. Zoran Luković, dr. Antun Kostelić voditelj je projekta u odobrenom iznosu od 50.000 kuna pod nazivom « Zaštita zdravlja mliječnih ovaca i koza u ekološkim uzgojima», dr. Dinka Drubišić voditeljica je projekta « Suzbijanje puževa u povrću primjenom parazitskih metoda» u iznosu od 75.000 kuna, dr. Ivan Kolak voditelj je projekta « Regionalizacija proizvodnje ljekovitog i aromatičnog bilja u RH» u odobrenom iznosu od 300.000 kuna, dr. Ivanka Žutić voditeljica je projekta « Uvođenje autohtone ljekovite biljke Arnica Montana u poljoprivrednu proizvodnju, s odobrenim iznosom od 90.000 kuna. Dr. Milan Poljak vodi projekat imena «Primjena novih metoda gospodarenja dušikom u uzgoju krumpira na OPG» kojem je odobren iznos od 253.000 kuna, dr. Zlatko Čmelik vodi projekat Regionalizacija voćarske proizvodnje3 u RH, s odobrenim iznosom od 265.000 kuna, dr. Aleksandar Mešić vodi projekat « Pokretanje ekološki prihvatljive proizvodnje malina u Gorskom Kotaru « s odobrenim iznosom od 162.000 kuna, dr. Dubravko Maćešić vodi projekat « Ekološki uzgoj krmnih kultura za mliječne farme» a odobreni mu je iznos 178.000 kuna, dr. Neven Voća vodi projekat « Proizvodnja toplinske energije iz vinske komine « a odobreni iznos mu je 190.000 kuna i projekat, « Potencijal proizvodnje energije iz biljnih ostataka u poljoprivredi i šumarstvu» voditeljice dr. Tanje Krička, za koj je odobren iznos od 100.000 kuna.
Prof. dr. Vinko Pinkić, dekan Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima potpisao je Ugovor za jedan projekat naziva «Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica» čiji je voditelj dr. Zdravko Matoton, a odobreni iznos za projekat je 200.000 kuna.
Dr. Jaroslav Horvat, pomoćnik ravnatelja Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu potpisao je Ugovor za projekat « Zaštita proizvodnje malostonske kamenice dokazivanjem autohtonosti « voditeljice dr.Ivančice Strunjak Perović za koj je odobren iznos od 300.000 kuna
Prof. dr. Tomislav Jurić prodekan Poljoprivrednog fakulteta Osijek potpisao je Ugovore za osam projekata koji su odobreni s te visokoobrazovne ustanove i to redom za projekat voditelja dr. Antuna Petričevića «Kakvoća svinjskih trupova u funkciji povećanja konkurentnosti svinjogojstva» s odobrenim iznosom od 300.000 kuna, dr. Zlatko Puškadija voditelj je projekta « Ispitivanje uzroka i posljedica nemedenja suncokreta» s odobrenim iznosom od 160.000 kuna, projektom «Primjena novih tehnologija uzgoja paprike u plastenicima» voditeljice dr. Nade Parađiković s odobrenim iznosom od 150.000 kuna, zatim projekat voditelja Tihomira Florijančića «Farmski uzgoj divljači na OPG u funkciji ruralnog razvoja» s odobrenim iznosom od 169.000 kuna. Dr. Bojan Stipešević voditelj je projekta «Postrni usijevi za hranu i bio – energiju « sa 75.000 kn odobrenog iznosa, dr. Jasenka Čosić voditeljica je projekta «Proizvodnja kukuruza šećerca i konkurentnost OPG-a» za koj je odobreno 250.000 kuna, te projekat voditelja dr. Danijela Juga « Reducirana obrada tla u uzgoju ratarskih kultura» za koj je odobren iznos od 224.000 kuna.
Prof. dr. Damir Romić dekan Agronomskog fakulteta u ime svih zahvalio se Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u čije ime je uz ministra mr. Pankrertića nazočan bio i mr. Miroslav
Božić pomoćnik ministra za međunarodnu politiku, EU i međunarodnu suradnju, te rekao» Od kada je 1997. ovaj projekat krenuo znanstvena zajednica je imala priliku raditi na projektima koji su imali zajednički cilj, a to je transfer znanja u našem gospopdarstvu . Znanstvene institucije iz ovih projekata imaju svoju korist u tome što svoje znanstvene ideje mogu plasirati u projekte, a u istom trenutku znanstvene institucije su razvijale svoje kapacitete kroz ove projekte. Hvala Ministarstvu što kroz sve ovo vrijeme financira ovu znanost, a što će se Ministarstvu odužiti kroz rezultate. Hvala što ste nam dali priliku da znanstveno radimo. Čuli smo gospodine ministre od vas ovdije, da ovo nije kraj i da će ovakvih projekata biti još « rekao je dekan prof. dr. Romić.
Ministrov demanti Vilima Ribiča
Ministar mr. Božidar Pankretić nakon potpisivanja Ugovora u kraćoj izjavi novinarima demantirao je retoriku Vilima Ribiča, člana nezavisnih sindikata znanosti i visokog obrazovanja i predsjednika Visokog vijeća Sindikata znanosti koju je gospodin Ribič izrekao u emisiji OTVORENO , HRT 1, 19.11.2008. godine.
«Danas kada imamo Vijeće za istraživanje u poljoprivredi na djelu, kako se znanost može primijeniti u praksi onda moram demantirati sve one koji razmišljaju na naćin da je cjelokupni proračun Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja određena subvencija nekome, i da to nema svoju punu upotrebljivost i svoju korist.
Prema tome na ovaj naćin vrlo jasno dematiram sve ono što je gospodin Vilim Ribič u emisiji HTV-a, OTVORENO, 19.11 rekao. Mislim da je to potpuno nerazumijevanje, ne samo poljoprivrede nego i trenutka u kome jesmo. Sa ovakvim činjenicama gdje se direktno primjenjuje znanost u poljoprivredi, mislim da se mora na jedan puno suptilniji način govoriti, a ne kao što je gospodin Vilim Ribič govorio u Otvorenom» - rekao je ministar poljoprivrede mr. Božidar Pankretić. .
srijeda, 19.11.2008.
RADIONICA ZA NOVINARE KOJI PRATE POLJOPRIVREDU
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja organiziralo je za dvadesetak novinara, u dane vikenda od 14-16. studenog, koji u pisanim i elektroničkim medijima u RH prate poljoprivredu, svojevrsnu novinarsku radionicu u Istri a na koju je bila pozvana i autorica ovog bloga.
S novinarima su bili državni tajnici mr. Josip Kraljičković. ing. Stjepan Mikolčić i ing. Krešimir Kuterovac. Oni su kao i ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja mr.Božidar Pankretić 15.11 za novinare održali u Umagu u hotelu Kristal svatko iz svog resora, prezentaciju informacija, koje po datumu stupanja na snagu, osim Prijedloga Zkona o poljoprivrednom zemljištu, nisu bile nove, ali su bile nove za nas novinare.
Istarski domaćin novinarima bio je g. Milan Antolović pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije.
Tijekom boravka u Istri novinari su posjetili nekoliko vinarija i prisustvovali prezentaciji maslinova ulja koju su maslinari održali u Valpii u Bujama.
Informacije koje sam imala prilike dobiti tijekom trodnevnog puta, kao i neke zaključke koji mi se nameću, ponuditi ću posjetiteljima mog bloga o poljoprivredi.
Slijede tekstovi o vinarima!
Istarska vinska cesta.
Foto: Arhiva
SAMO KVALITETA VINA JE USPJEH
U selo Kremenje u Istri do vinarije i obiteljske kuće Marina Markežića novinarska ekipa s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja stigla je po neasvaltiranoj cesti i već po mraku. U dvorištu doček - tri sviraća sa svirkom dinamične istarske glazbe. Iako je bio mrak, a svjetlo dolazilo tek iza stakla glavnih vrata koja vode u vinski podrum, pred ulazom su svi uočili gotovo metar visoku amforu od terakote.
Kuća i vinski podrum vinara i ugostitelja Marina Markežića
Foto: Arhiva
I nije slučajno amfora u dvorištu priznatog vinara i ugostitelja Marina Markežića., amfora je onaj neobičan i poseban dio Markežićeva procesa pravljenja vina. Jednu količinu bijele istarske malvazije stvara iz glinenih amfora koje su stigle iz Gruzije.
- « Nakon berbe, amfore sa grožđem zakapaju se u zemlju. Tamo se odvija fementacija. Krajem ožujka ili početkom travnja amfore se otvaraju i grožđe se preša, a malvazija ide još godinu dana u velike hrastove bačve. Takvo vino ima na tržištu poseban okus i posebnu boju» - kaže vinar i meneđer Marino Markežić.
« Drugi moj ljubimac je vino teran» - kaže poslovno komunikativan, ali s obzirom na novinarsku znatiželju, prilično krut u odgovorima poznati vinar, domaćin novinarima.
O priznanjima za kvalitetu svojih vina kojih je tridesetak na zidu i baš za priznanja načinjenom regalu nije rekao ni riječi. Već samo da je njegova malvazija reserve, 2006. prije nekoliko dana ( posjet 15.11.op.a.) u Austriji u sklopu sajma Alpe Adrija dobila priznanje za najkvalitetnije vino u konkurenciji vina iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Italije i Hrvatske.
Posljednjih nekoliko godina sva svoja vina: malvaziju, malvaziju reserve, malvaziju amfora, malvaziju unica, sivi pinot, muškat momjanski, cabarnet souvignon, merlot i teran, proizvodi pod brendom KABOLA.
Marino Markežić manje istiće sebe, a više brend svojih vina KABOLA
Foto:Arhiva
Na vinskoj cesti Bujštine treća generacija Markežića bavi se vinarstvom. Svi koji dođu u kušaonicu vina, trgovinu, odsjednu kod Markežića kao gosti ili samo dođu na tartufe u Resatoran Marino imaju priliku vidjeti i shvatiti da je vinogradarstvo i vinarstvo naporan i težak posao, koj traži mnogo znanja da vino učiniti boljim od boljeg u težnji k vrhunskom, najkvalitetnijem. Stvarati nove okuse vina u kompoziciji s klimom, vremenskim neprilikama, crvenim tlom i istarskom tradicijom, posao je koj zaljubljeniku u vino uzima cijeli ljudski vijek. U vinogradima na Momjanu kojih je 15 ha, godišnja proizvodnja vinara Markežića je do 100 000 boca. Omjer bijelih nasprama crnih vina je 50:50. Petnaestak ha vinograda vinara Markežića je na dvadesetak lokacija. Teško je okrupniti zemlju. A ima i malo Natječaja za prodaju zemlje. Na ocjenjivanje vina posljednjih godina ide u Merano u Italiju. Tamo idu samo oni vinari koje organizator zove. A organizator okuplja samo najbolje vinare.
VINO I ZNANOST IDU ZAJEDNO
Na vinskoj cesti Poreštine jedan je vinar doktor nuka. To je dr. Ivica Matošević. Doktorirao je u Italiji, na području agronomije i to na analizi prirodnih potencijala ili eko sustava u smislu efikasnog uzgoja bilja. I tako je pokazao da se i u znanost može ući ako baš kažeš - hoću. Učinio je tako i sa ulaskom u vinarstvo.
Bez ikakve obiteljske tradicije dr. Matošević poćeo se baviti vinarstvom u svom mjestu Krunčići sredinom devedesetih godina iz hobija i ljubavi. Godine 1997. napravio je prvo vino, a već 1999. njegova je malvazija proglašena najboljim hrvatskim bijelim vinom. Godine 2003. u Francuskoj na natjecanju Chardonnay du Monde njegov Schardonnay Millenium Anima osvojio je srebrnu medalju.
Dr. Matošević ima 10 ha vinograda u dolini rijeke Mirne – Brdo Grimalda i s te površine godišnje ima od 60.000 do 65.000 boca vina. Dvije trerćine njegovih ukupnih vina čini vino malvazija, ,a odnos bijelog i crnog vina je u omjeru 80:20.
Dr. Ivica Matošević u svojoj kušaonici u Krunčićima u Lovreću toči vino novinarki Dolores Mejić.
Vinar dr. Matošević, koj je bio i somelijer opširno zna tumačiti viske note i okuse. U svom podrumu stvara vina Albu malvaziju istarsku, Albu malvaziju istarsku - bariq, Aura pinot bijeli – schardonnay, Auru pinot bijeli – schardonnay bariq, Anima schardonnay, Mora merlot, Ombra teran i mladu , mlado vino koje se od trećeg četvrtka u studenom pije do Nove godine.
Na istarskoj vinskoj cesti cijena vina je od od 10 - 6 eura. Ova vinarija u Krunčićima ima veću potražnju za vinom nego što ga može proizvesti.
A vlasnik je zaljubljen u malvaziju. I ne samo on već i drugi vinari jer je Udruga vinara i vinogradara VINISTRA i Istarska županija osmislila Prvo svjetsko prvenstvo malvazije koje će se od 14-18.4.2009. godine održati u Poreču. Pripreme su u tijeku, broj natjecatelja se još nezna , ali ljubitelji kvalitetnog vina morati će pamtiti još jedan datum u kalendaru ocjenjivanja kvalitete vina.
MODERNA TEHNOLOGIJA ZA DOBRO VINO
«Vino je izražaj zemlje i ljudi koji ga stvaraju. Vino je kreacija» Tako govori Gianfrancko Kozlović u Valama na Bujštini. Vino je posao Gianfranca i njegove supruge Antonele dipl.oec i sedmero zaposlenih, jer 20 ha vinograda koje trenutno obrađuju na području Vale Momjan, veliki je posao.
Kada je prije 15 godina Gianfranco preuzeo vinarstvo i vinogradarstvo u obiteljii odlučio je raditi vino pomoću tada najsuvremenije tehnologije. Stari mještani ga nisu razmjeli. A on je 1998-1999. podrum maksimalno modernizirao. Smatra da je u tehnologiji u posljednjih 10 godina ponovo napravljen napredak i da tehnologija koju ima više nije tako moderna. Kažu da je Kozlovićev podrum jedno od kultnih mjesta hrvatskog vinarstva, ali i da spada među najveće vinske laboratorije u zemlji. Ali njega trenutno više zanima proširenje podrumskih kapaciteta i podizanje novih nasada vinograda.
Bračni par Kozlović ugostili su novinare u prostoru svog podruma.
Od 20 ha vinograda 60% otpada na malvaziju, a 40 % na muškat. Njihova su vina: malvazija istarska, Santa Lucia- bariq, teran i muškat momjanski. Ovo posljednje vino Kozlovići izvoze u Austriju, Švicarski i SAD, a ostala vina u Istru, Zagreb, Dubrovnik. Vina su različita jer sazrijevaju u inoks bačvama, bariq i velikim hrastovim bačvama što vinima daje različite boje, okuse i mirise. Kozlovići rade i mladu koje su novinari uz ostala vina također kušali.
Godine 1998. Gianfrancova malvazija proglašena je top bijelim vinom u RH.
Supružnici Kozlović u svom podrumu s bačvama od hrastovine
VINAR TRADICIJE
Mladi vinar Moreno Coronika dočekao je novinare, sa tri svoja vina malvazijom, merlotom i teranom, u romantičnoj kući i restoranu La Parenzana kod gazde Guida Schwengersbauera u Volpii koja je na pola puta od Umaga do Buja.
Vinar Coronica i ugostitelj Schwengersbauer na usluzi su bili i novinarima.
I dok su novinari uživali u plati La Parnzana, pljukavcima s gljivama i tartufima, teletini ispod peke i slastici semifredo, što je u kuhinji romnatične kuće pripremljeno pod nadzorom glavne kuharice Marije Štimec, vinar Moreno iz Korenike kod Umaga ponudio je na kušanje svoja vina. On uživa jednako u svakome od njih. «U vinu teran je duša i srce istrijana» rekao je vinar. Korenikino vino Gran Teran bariq, smatraju znalci vina jednim od najzanimljivijih istarskih crnih vina. Istarska malvazija i istarski teran su lokalne autohtone sorte, a iako Moreno u svom podrumu ima najsuvremeniju tehnologiju nije se odrekao tradicije. On ima 18 ha vinograda na lokaciji Umag – Grande bosko. Uz spomenuta vina njegove vino je i Gran Malvazija – bariq. U svom podrumu u selu Koreniki ima i kušaonicu i trgovunu.
Marija Štimec glavna je kuharica u restoranu La Parenzana.
U restoranu se uvjek dobro svatko najede, a onda ni ne pomisli, « tko je to jelo pripremio». Ovom prilikom sam zato učinila iznimku, pa je i gospođu glavna kuharica dobila mjesato na internetu.
Fotografije: Margareta Zouhar Zec
četvrtak, 06.11.2008.
VINO IZ FERIČANACA
Kontinentalna, prva, vinarija crnoga vina
Feričanci su selo između Našica i Orahovice koje ima 1900 stanovnika, od kojih je čak 900 zaposlenih i vinariju koja je tu od 1962. godine. No kada je 1998. vinariju kupila NEXTE grupa, vinarija dobiva nivi identitet i postaje poznata pod imenom FERAVINO d.o.o.
Vinarija FERAVINO d.o.o. potkraj listopada u Novinarskom domu u Zagrebu za javnost je organizirala prezentaciju novog izgleda vinskih etiketa i unikatnih poklon pakiranja za predikatna vina Graševina izborna berba 2006., Graševina izborna berba bobica 2006., Frankovka barique 2006. i Bijeli pinot 2006.
Vinarija u Feričancima odkada proizvodi vino njeguje tradiciju proizvodnje na sorti Frankovki. Mladen Perak dipl. ing vinarstva i vinogradarstva i direktor FERAVINA kaže « od 1962. do 1998. vino iz podruma u Feričancima nije se punilo u boce, niti je samostalno bilo na tržištu, jer je bilo u sastavu IPK Osijek. No kada je NEXTE grupa kupila spomenuti podrum otad FERAVINO posluje na tržištu pod svojom etiketom.»
U programu FERAVINA za sada su dva crna vina Frankovka i Zweigelt-rebe u različitim varijantama kvalitete; od kvalitetnog jednostavnijeg do kvalitetnog složenijeg, te do vrhunskog vina, te tri bijela vina Graševinu, koju želi imati svaka slovonska vinarija, te Pino bijeli i Rajnski rizling.
« FERAVINO ima za cilj biti prva kontinentalna vinarija crnog vina» kaže direktor ing. Perak i nastavlja: «Sve što radimo radimo za budućnost. Prilagođavati ćemo se tržištu i želimo se bazirati na crnim vinima, s osloncem na sortu Frankovku. Frankovka u RH kotira kao jeftino vino lošije kvalitete. Nitko se do sada osim nas nije pozabavio Frankovkom na način da dobije vrhunsko vino. To se može lako provijeriti u Mađarskoj, Austriji, Slovačkoj gdje je Frankovka cijenjeno vino i cijena mu dosiže do 40 eura. Mi smo ove godine dobili Frankovku kao vrhunsko vino i to je sorta koja može dati mnogo».
«Imamo 150 ha vinograda od čega proizvodimo od 800.000 do milijun litara vina, osvisno o godini, a zasadili smo i caberne souvignon i caberne merlot, koje ulaze u red svjetskih sorata kontinentalnog crnog vina « kaže ing. Perak pa dodaje « Koperanata ima jako malo, jer su vinogradi zapušteni. No uskoro će naša vinarija imati odnos crnog i bijelog vina 60:40. Vlasnik NEXTE grupe ulaže u novu, dobru tehnologiju, ulažemo u marketing , u ENO - GASTRO turizam i FERAVINO d.o.o. će napraviti dobar posao, koj je sada samo pitanje vremena» rekao je direktor FERAVINA ing. Mladen Perak
utorak, 04.11.2008.
VOĆARSTVO - Sa puno rada i truda može se solidno živjeti
Jedan od mlađih voćara na području Virovitice je Andrija Željko Mesić. Tek 2000. godine se počeo baviti voćarstvom. Ušao je u posao s vrlo dobre pozicije, one obiteljske, jer je voćarstvo kao djelatnost u obitelji Mesić već više od 25 godina.
Mama Ana i tata Ivan su još u Srijemu, u Slankamanu, prije 1980. započeli voćarski posao. Bavili su se i vinogradarstvom. Nakon preseljenja na područje Virovitice, koje je bilo uzrokovano političko-ratnim događanjima, Mesići započinju ispočetka. Na novoj životnoj lokaciji sade nove vočnjake i ponovo pokreću voćarski posao. I kako to već u obitelji biva, posao naslijeđuju djeca. Tako je Željko Mesić 2000. godine preuzeo, već prilično dobro uhodani voćarski posao. No Željko Mesić ima svoje zamisli u voćarstvu, koje njegovi roditelji nisu imali, i želi ih ostvariti.
Ana i Ivan Mesić s ovogodišnjim rodom vrlo krupnih jabuka sorti mutsu, jonagold i ajdared. Nakon što je gra'd u lipnju poharao voćnjake, mnogo je plodova palo sa stabla, a plodovi koji su su ostali razvili su se u veliko voće.
Voćnjacima treba zaštita od gra'da!
Voće koje Mesić uzgaja su jabuke, breskve, šljive i nešto kruške. Trenutno površinski ima najviše jabuka, oko 80 % i to ajdareda, delišesa i jonagolda, od vrsta šljiva su to; od ranih sorti ruth do standley-a, od breskvi u njegovu voćnjaku se nalaze ; maycrest, syncrest, gloh haven, rad haven , foyele, a od krušaka najviše ima viljamovke i srpanjske šarene. Ukupno ima 10,5 ha vočnjaka, od toga pod rodom jabuka koje su zasađene prije 2007. je 3,5 ha, a 3,7 ha jabuka zasadio je 2007. godine. » Na tu plantažu jabuka želim staviti mrežu za protugradnu zaštitu. Gra'd često pada. Ove godine sam imamo dva puta grad na platažama jabuka. Jedna plantaža mi je procijenjena na totalnu štetu, a druga na preko 80 % štete, a tako su mi prošle i breskve i šljive» kaže Željko pa nastavlja» Odlučio sam zato, ali i za podizanje nove plantaže jabuka, ući u investiciju uz pomoć Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) . Pomoći će mi tu kapitalno ulaganje koje je sada država dala, zavisi sve od investicijskih planova. A ta investicija HBOR-a je od pola milijuna kuna. Tu su kamati najpovoljniji oko 4 %. Mislim da bi ta kamata trebala ostati takva do našeg ulaska u EU» kaže Željko Mesić. Mesić planira zasaditi breske, šljive i nešto jabuka na površinu od sedam do osam hektara.
Željko Mesić ima i relativno dobro tržište.»Pretežno radim s «Plodovima zemlje», vlasnika D. Matijevića iz Donjeg Miholjca, sa firmom «Gomolava» A. Plivelića i tvrtkom «Bonaca» koja ima svoj otkup u Pitomaći. Velike trgovačke kuće kao što su Konzum, Lidl i druge te vrste, ne žele raditi s individualnim proizvođaćima, već žele imati nekoliko otkupljivaće koji njima mogu dobavljati velike količine robe « - kaže voćar Mesić . Na pitanje ; da li je voćarstvo financijski isplativ posao, budući da sadi nove nasade, Mesić odgovara «Dosta je teško, posebno kada se dogodi elementarna nepogoda. Ali sa puno rada i puno truda može se solidno živjeti. To znaći, mogu otplaćivati kredit i naša obitelj u kojoj je dvoje djece može solidno živjeti. Otkako povećavam površine voća okrupnjujem i zemlju, nastojim da te plantaže jabuka budu što bliže selu, što bliže cesti, na što manje parcela. A budući da ovdije na području Velikog Polja, u općini Lukač ima dosta starih ljudi koji više ne mogu obrađivati zemlju, oni je žele prodati.»
Željko Mesić u voćnjaku u Velikom Polju
Fotografije: Margareta Zouhar Zec
Na području Velikog polja, koje je granica sa Mađarskom kod graničnog prijelaza Terezino polje, analize tla su pokazale da je zemlja dovoljno kvalitetna, naravno uz potrebnu prihranu, za sadnju voćarskih nasada. Željko Mesić svoje plantaže podiže uz pomoć stručnih savjeta iz tvrtke Horvat d.o.o iz Donjeg Kraljevca sa područja Čakovca. «Sadni materijal koj sam uzeo za podizanje posljednjih nasada uzeo sam tu u Donjem Kraljevcu gdje dobivam sve savjete za nasade u vezi sa prihranom, prskanjem, kako štiti voćke od raznih bolesti, napada insekata itd. Sa gospodinom Horvatom sam u dogovoru i za podizanje novih nasada, jer je on agronom, a ima i svojih 25 ha voćnjaka, pa je i to potvrda njegove stručnosti.
No, što voćar Mesić radi s jabukom, tzv. industrijskom koju, zbog niže klase ne može prodati otkupljivačima? Željo Mesić odgovara « Ove godine je problem s industrijskom jabukom, pogotovo kada se desi elementarna nepogoda. No bilo je godina kada Poljska i Zapadna Europa nisu imale industrijske jabuke pa se takva jabuka mogla prodati po dobroj cijeni od oko 0,80 kuna / kg. Ove godine je cijena industrijske jabuke od 0,30-0,50 kuna / kg kod nas ali će država otkupljivaću, dogovoreno je, dati još 0,30 kuna/kg takve otkupljene jabuke.
Od industrijskih jabuka se peče đem, pekmez, radi se jabučni ocat, od šljiva đem i marmelada. Od takvih jabuka «Poljopromet» iz Virovitice proizvodi jabučni ocat.» Podravka» je i proteklih godina otkupljivala industrijsku i jabuku i šljivu. Ove godine je Mesić Podravci isporučio 24 tone šljiva, koje nakon što ih je poharao gr'ad, nisu imale bolju kvalitetu. « No i takav vid prodaje je zadovoljavajući, jer je bilo godina kada je industrijsko voće, voćarima ostajalo pod stablom» - rekao je Željko Mesić .
| < | studeni, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Listopad 2024 (28)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter