Marketing
RADIONICA ZA NOVINARE KOJI PRATE POLJOPRIVREDU
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja organiziralo je za dvadesetak novinara, u dane vikenda od 14-16. studenog, koji u pisanim i elektroničkim medijima u RH prate poljoprivredu, svojevrsnu novinarsku radionicu u Istri a na koju je bila pozvana i autorica ovog bloga.
S novinarima su bili državni tajnici mr. Josip Kraljičković. ing. Stjepan Mikolčić i ing. Krešimir Kuterovac. Oni su kao i ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja mr.Božidar Pankretić 15.11 za novinare održali u Umagu u hotelu Kristal svatko iz svog resora, prezentaciju informacija, koje po datumu stupanja na snagu, osim Prijedloga Zkona o poljoprivrednom zemljištu, nisu bile nove, ali su bile nove za nas novinare.
Istarski domaćin novinarima bio je g. Milan Antolović pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije.
Tijekom boravka u Istri novinari su posjetili nekoliko vinarija i prisustvovali prezentaciji maslinova ulja koju su maslinari održali u Valpii u Bujama.
Informacije koje sam imala prilike dobiti tijekom trodnevnog puta, kao i neke zaključke koji mi se nameću, ponuditi ću posjetiteljima mog bloga o poljoprivredi.
Slijede tekstovi o vinarima!
Istarska vinska cesta.
Foto: Arhiva
SAMO KVALITETA VINA JE USPJEH
U selo Kremenje u Istri do vinarije i obiteljske kuće Marina Markežića novinarska ekipa s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja stigla je po neasvaltiranoj cesti i već po mraku. U dvorištu doček - tri sviraća sa svirkom dinamične istarske glazbe. Iako je bio mrak, a svjetlo dolazilo tek iza stakla glavnih vrata koja vode u vinski podrum, pred ulazom su svi uočili gotovo metar visoku amforu od terakote.
Kuća i vinski podrum vinara i ugostitelja Marina Markežića
Foto: Arhiva
I nije slučajno amfora u dvorištu priznatog vinara i ugostitelja Marina Markežića., amfora je onaj neobičan i poseban dio Markežićeva procesa pravljenja vina. Jednu količinu bijele istarske malvazije stvara iz glinenih amfora koje su stigle iz Gruzije.
- « Nakon berbe, amfore sa grožđem zakapaju se u zemlju. Tamo se odvija fementacija. Krajem ožujka ili početkom travnja amfore se otvaraju i grožđe se preša, a malvazija ide još godinu dana u velike hrastove bačve. Takvo vino ima na tržištu poseban okus i posebnu boju» - kaže vinar i meneđer Marino Markežić.
« Drugi moj ljubimac je vino teran» - kaže poslovno komunikativan, ali s obzirom na novinarsku znatiželju, prilično krut u odgovorima poznati vinar, domaćin novinarima.
O priznanjima za kvalitetu svojih vina kojih je tridesetak na zidu i baš za priznanja načinjenom regalu nije rekao ni riječi. Već samo da je njegova malvazija reserve, 2006. prije nekoliko dana ( posjet 15.11.op.a.) u Austriji u sklopu sajma Alpe Adrija dobila priznanje za najkvalitetnije vino u konkurenciji vina iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Italije i Hrvatske.
Posljednjih nekoliko godina sva svoja vina: malvaziju, malvaziju reserve, malvaziju amfora, malvaziju unica, sivi pinot, muškat momjanski, cabarnet souvignon, merlot i teran, proizvodi pod brendom KABOLA.
Marino Markežić manje istiće sebe, a više brend svojih vina KABOLA
Foto:Arhiva
Na vinskoj cesti Bujštine treća generacija Markežića bavi se vinarstvom. Svi koji dođu u kušaonicu vina, trgovinu, odsjednu kod Markežića kao gosti ili samo dođu na tartufe u Resatoran Marino imaju priliku vidjeti i shvatiti da je vinogradarstvo i vinarstvo naporan i težak posao, koj traži mnogo znanja da vino učiniti boljim od boljeg u težnji k vrhunskom, najkvalitetnijem. Stvarati nove okuse vina u kompoziciji s klimom, vremenskim neprilikama, crvenim tlom i istarskom tradicijom, posao je koj zaljubljeniku u vino uzima cijeli ljudski vijek. U vinogradima na Momjanu kojih je 15 ha, godišnja proizvodnja vinara Markežića je do 100 000 boca. Omjer bijelih nasprama crnih vina je 50:50. Petnaestak ha vinograda vinara Markežića je na dvadesetak lokacija. Teško je okrupniti zemlju. A ima i malo Natječaja za prodaju zemlje. Na ocjenjivanje vina posljednjih godina ide u Merano u Italiju. Tamo idu samo oni vinari koje organizator zove. A organizator okuplja samo najbolje vinare.
VINO I ZNANOST IDU ZAJEDNO
Na vinskoj cesti Poreštine jedan je vinar doktor nuka. To je dr. Ivica Matošević. Doktorirao je u Italiji, na području agronomije i to na analizi prirodnih potencijala ili eko sustava u smislu efikasnog uzgoja bilja. I tako je pokazao da se i u znanost može ući ako baš kažeš - hoću. Učinio je tako i sa ulaskom u vinarstvo.
Bez ikakve obiteljske tradicije dr. Matošević poćeo se baviti vinarstvom u svom mjestu Krunčići sredinom devedesetih godina iz hobija i ljubavi. Godine 1997. napravio je prvo vino, a već 1999. njegova je malvazija proglašena najboljim hrvatskim bijelim vinom. Godine 2003. u Francuskoj na natjecanju Chardonnay du Monde njegov Schardonnay Millenium Anima osvojio je srebrnu medalju.
Dr. Matošević ima 10 ha vinograda u dolini rijeke Mirne – Brdo Grimalda i s te površine godišnje ima od 60.000 do 65.000 boca vina. Dvije trerćine njegovih ukupnih vina čini vino malvazija, ,a odnos bijelog i crnog vina je u omjeru 80:20.
Dr. Ivica Matošević u svojoj kušaonici u Krunčićima u Lovreću toči vino novinarki Dolores Mejić.
Vinar dr. Matošević, koj je bio i somelijer opširno zna tumačiti viske note i okuse. U svom podrumu stvara vina Albu malvaziju istarsku, Albu malvaziju istarsku - bariq, Aura pinot bijeli – schardonnay, Auru pinot bijeli – schardonnay bariq, Anima schardonnay, Mora merlot, Ombra teran i mladu , mlado vino koje se od trećeg četvrtka u studenom pije do Nove godine.
Na istarskoj vinskoj cesti cijena vina je od od 10 - 6 eura. Ova vinarija u Krunčićima ima veću potražnju za vinom nego što ga može proizvesti.
A vlasnik je zaljubljen u malvaziju. I ne samo on već i drugi vinari jer je Udruga vinara i vinogradara VINISTRA i Istarska županija osmislila Prvo svjetsko prvenstvo malvazije koje će se od 14-18.4.2009. godine održati u Poreču. Pripreme su u tijeku, broj natjecatelja se još nezna , ali ljubitelji kvalitetnog vina morati će pamtiti još jedan datum u kalendaru ocjenjivanja kvalitete vina.
MODERNA TEHNOLOGIJA ZA DOBRO VINO
«Vino je izražaj zemlje i ljudi koji ga stvaraju. Vino je kreacija» Tako govori Gianfrancko Kozlović u Valama na Bujštini. Vino je posao Gianfranca i njegove supruge Antonele dipl.oec i sedmero zaposlenih, jer 20 ha vinograda koje trenutno obrađuju na području Vale Momjan, veliki je posao.
Kada je prije 15 godina Gianfranco preuzeo vinarstvo i vinogradarstvo u obiteljii odlučio je raditi vino pomoću tada najsuvremenije tehnologije. Stari mještani ga nisu razmjeli. A on je 1998-1999. podrum maksimalno modernizirao. Smatra da je u tehnologiji u posljednjih 10 godina ponovo napravljen napredak i da tehnologija koju ima više nije tako moderna. Kažu da je Kozlovićev podrum jedno od kultnih mjesta hrvatskog vinarstva, ali i da spada među najveće vinske laboratorije u zemlji. Ali njega trenutno više zanima proširenje podrumskih kapaciteta i podizanje novih nasada vinograda.
Bračni par Kozlović ugostili su novinare u prostoru svog podruma.
Od 20 ha vinograda 60% otpada na malvaziju, a 40 % na muškat. Njihova su vina: malvazija istarska, Santa Lucia- bariq, teran i muškat momjanski. Ovo posljednje vino Kozlovići izvoze u Austriju, Švicarski i SAD, a ostala vina u Istru, Zagreb, Dubrovnik. Vina su različita jer sazrijevaju u inoks bačvama, bariq i velikim hrastovim bačvama što vinima daje različite boje, okuse i mirise. Kozlovići rade i mladu koje su novinari uz ostala vina također kušali.
Godine 1998. Gianfrancova malvazija proglašena je top bijelim vinom u RH.
Supružnici Kozlović u svom podrumu s bačvama od hrastovine
VINAR TRADICIJE
Mladi vinar Moreno Coronika dočekao je novinare, sa tri svoja vina malvazijom, merlotom i teranom, u romantičnoj kući i restoranu La Parenzana kod gazde Guida Schwengersbauera u Volpii koja je na pola puta od Umaga do Buja.
Vinar Coronica i ugostitelj Schwengersbauer na usluzi su bili i novinarima.
I dok su novinari uživali u plati La Parnzana, pljukavcima s gljivama i tartufima, teletini ispod peke i slastici semifredo, što je u kuhinji romnatične kuće pripremljeno pod nadzorom glavne kuharice Marije Štimec, vinar Moreno iz Korenike kod Umaga ponudio je na kušanje svoja vina. On uživa jednako u svakome od njih. «U vinu teran je duša i srce istrijana» rekao je vinar. Korenikino vino Gran Teran bariq, smatraju znalci vina jednim od najzanimljivijih istarskih crnih vina. Istarska malvazija i istarski teran su lokalne autohtone sorte, a iako Moreno u svom podrumu ima najsuvremeniju tehnologiju nije se odrekao tradicije. On ima 18 ha vinograda na lokaciji Umag – Grande bosko. Uz spomenuta vina njegove vino je i Gran Malvazija – bariq. U svom podrumu u selu Koreniki ima i kušaonicu i trgovunu.
Marija Štimec glavna je kuharica u restoranu La Parenzana.
U restoranu se uvjek dobro svatko najede, a onda ni ne pomisli, « tko je to jelo pripremio». Ovom prilikom sam zato učinila iznimku, pa je i gospođu glavna kuharica dobila mjesato na internetu.
Fotografije: Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 19.11.2008. u 23:27 sati.