Teme iz vetrinarstva, posebno sa razine državne uprave malo su i rijetko prisutne u medijima.Veći interes za takvu temu pojavi se u trnutku kada dođe do neke epidemije među domaćim ili divljim životinjama. Životinje su svakodnevno nezaobilazne: kao kućni ljubmci, naši, naših prijatelja, životinje za rekreaciju, domaće životinje, životinje kao ekonomski faktor na farmi ili posjedu, životinje koje srećemo kad odemo na izlet u prirodu itd.
Zato je ova tema – koju je u Umagu na Novinarskoj radinonici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 15.11. iznio državni tajnik Ministarsatva poljoprivrede ing. Stjepan Mikolčić materija o kojoj bi vlasnici životinja trebali imati više informacija.
U veterinarsko područje rada ubrajaju se poslovi zaštite i kontrole zdravlja i dobrobiti životinja, suzbinanje zoonoza, osiguravanje zdrastveno ispravne i neškodljive hrane životinjskog porijekla, veterinarsko javno zdravstvo, unapređivanje reprodukcije životinja, veterinarska zaštita okoliša, veterinarski lijekovi i veterinarsko medicinski proizvodi, službena kontrola i inspekcija nadzora.
Veterinarstvo je regulirano sa četiri zakona i to Zakonom o veterinarstvu NN 41/7, Zakonom o zaštiiti životinja NN 135/06 Zakonom o veterinarsko – medicinskim proizvodima MM 84/08 i Zakonom o hrani NN 46/08.
U Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvitka vetreinarstvo je organizirano kroz dvije Uprave i to Upravu za vetrinarstvo i Upravu za veterinarske inspekcije.U okviru te dvije Uprave nekoliko je odjela i sektora. Odjel veterinarske inspekcije ima u šest gradova Hrvatske; Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu ukupno 65 ispostava.
Prema riječima državnog tajnika ing. Stjepana Mikolčića od 1. rujna 2008. stupio je na snagu Pravilnik o veterinarskim pregledima živih životinja u unutarnjem prometu i svjedodžbi o zdrastvenom stanju i mjestu podrijetla životinje, Narodne Novine br .87/08. Ovaj pravilnik donosi znatne promjene u kontroli prometa životinja u RH koje su započete donošenjem Zakona o veterinarstvu, NN 41/07. Novi sustav kontrole prometa životinjama baziran je na tri osnovna elementa a) veterinarski pregled gospodarstva (godišnji) b) veterinarski pregled na mjestu otpreme c) svjedodžba o zdarstvenom stanju životinja i sve se ovo financira iz državnog proračuna.
Novim sustavom kontrole želi se postići više pozitivnih komponenti, za vlasnike životinja, konkretno: smanjenjem troškova povećati će se konkurentnost hrvatskih stočara, potrebno je redovito besplatno educirati stočare o njihovim obvezama koje proizlaze iz novih propisa, motivirati ih da se pridržavaju svojih obveza kako bi mogli koristiti pogodnosti novog sustava kontrole, imati redoviti uvid na godišnjoj razini u brojno i zdrastveno stanje životinja u RH te prepoznati mjesta najvećeg rizika s aspekta označavanja i registracije prometa, zdrastvene zaštite, zaštite dobrobiti životinja i biosigurnosnih mjera. U okviru Uprave za veterinarstvo je i Odjel za označavanje životinja. Svrha mu je uskladi sustav identifikacije i registracije goveda, implementacija usklađenih sustava identifikacije i registracije svinja, ovaca i koza, te uspostavljanje Registra farmi. Prema informatičkom podacima sada u RH ima 56.000 posjeda ili farmi koji imaju životinje.
Praćenje bolesti životinja
Pri Upravi za veterinrstvo, u Odjelu za veterinarsku epidemiologiju provodi se program ranog otkrivanja i kontrole bolesti životinja i to klasične svinjske kuge, influence ptica, bolest plavog jezika, salmoneloze, te drugih bolesti u koje spadaju, tuberekuloza, enzootska leukoza, bruceloza, bjesnoća itd.
U uzgojima domaćih svinja klasične svinjske kuge nema od 3.3.2008. Prvi primarni slučaj klasične svinjske kuge potvrđen je 11.1.2007. i trajao je do 3.3 2007. te je ta bolest zabilježena u 11 županija na 131 gospodarstvu. Na području lovišta Spačva cirkulira virus klasične svinjske kuge među divljim svinajma, ali se provodi Program iskorijenjivanja te bolesati.
Provodi se program nadziranja niskopatogenog virusa influence ptica u uzgojima domaće peradi i Program ranog otkrivanja visokopatogenog virusa influence kod divljih prica. Prati se i provodi program za rano otkrivanje novihg steretipova virusa bolesti plavog jezika. Program protiv prevencije salmoneloze provodi se u rasplodnim jatima peradi i u konzumnih nesilica. Za influencu ptica, klasičnu svinjsku kugu, slinavku i šap napravljeni su nacionalni krizni planovi kako bi se brzo reagiralo i poduzimale mjere za brzo suzbijanje tih bolesti u slučaju njihova pojavljivanja. U sklopu tog kriznog plana opremljeni su lokalni centri za suzbijanje tih bolesti, a provodi se i edukacija posjednika životinja i veterinara o postupanju pri suzbijanju i iskorijenjivanju zaraznih bolesti životinja.
Životinje u zdrastvenom sustavu
U sklopu sektora veterinarskog javnog zdravstva pri državnoj Upravi je i Odjel za higijenu hrane životinjskog podrijetla i zbrinjavanja nusproizvoda. Osnovne djelatnosti tog odjela su izrada propisa iz područja higijene hrane životinjskog porijekla, zbrinjavanje nusproizvoda, izrada i praćenje provedbe Plana kakvoće mora i školjaka na proizvodnim područjima za ponovno polaganje, edukacija u području higijene hrane i primjene sustava HACCP-a i vođenje upisnika. Upisnici se vode u slučajevima odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, objekata odobrenih pod posebnim uvjetima, o farmama riba i školjaka, odobrenih objekata u poslovanju s nusproizvodima i o registriranim skupljačima nusproizvoda. Odjel za higijehu hrane u posljednje dvije godine izradio je i više iznimno važnih propisa i to ; Zakon o hrani NN 46/07
Pravilnik o higijeni hrane NN 99/07 i NN 27/08, Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla NN99/07, Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu NN 74/08, Pravilnik o načinu obavljanja pretrage na prisutniost Trichinelle u mjesu NN62/08, NN 74/08, 102/08, Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje NN 99/07, Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla NN 99/07. zakon o hrani i temeljem njega doneseni pravilnici o higijeni hrane i službenim kontrolama koji su usklađeni s uredbama EU utvrđuju pravila o higijeni hrane za subjekte u poslovanju s hranom i pravila za provedbu službenih kontrola u skladu s osnovnim načelima propisanim u EU uključujućiprimjenu HACCP-a i dobre higijenske prakse u objektima
Odjel za zaštitu i dobrobit životinja u svojoj nadležnosti ima, provbođenje propisanih uvjeta za zaštitu i dobrobit životinja a) na farmama b) tijekom prijevoza c) pri klanju . Ti uvjeti naime osiguravaju bolje zdrastveno stanje životrinja, smanjenje gubitaka kao što je nap. uginuće žiovotinja, kvalitetnije i zdravije proizvode životinjskog podrijetla ( dobivene od životinja koje nisu pretrpjele veliki stres) veću cijenu proizvoda koji potjeću iz takvih uzgoja (meso, jaja), sredtsva iz fondova EU koja se mogu povući nakon udovoljavanja propisa o dobrobiti životinja, razvoj seoskog turizma- turisti EU prepoznaju ove propise, te traže i plaćaju takvu vrstu proizvoda.
Veterinarstvo RH čeka pregovaračka stajališta EU
No kako teče usvajanje pravne stečevine EU i pregovaračka stajališta u poglavlju 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor ?
Prema riječima ing. Stjepana Mikolčića, državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, tijekom 2006. od strane Europske komisije izvršen je analitički pregled usklađenosti nacionalnog zakonodavstva RH pravnom stečevinom Europske unije. U veljači 2007. Europska komisija je dostavila «Izvješće o analitičkom pregledu za poglavlje 12» u kojem je dala svoju ocjenu spremnosti RH za pristupanje EU . Izvješće je sadržavalo četiri mjerila koja moraju biti ispunjena prije otvaranja pregovora u poglavlju 12. Prvo mjerilo je nalagalo usvajanje novih okvirnih zakona, s jasnom podjelom nadležnosti i s temeljem za potpuni prijenos EU zakonodavstva ; Zakona o vetrinarstvu NN 41/07 i Zakona o hrani NN 46/07. Drugo mjerilo je nalagalo da RH mora donijeti Strategiju za prijenos, provedbu i primjenu pravne stečevine EU za poglavlje 12, što je uključivalo 445 propisa, te Akcijski plan za kontrolu i iskorijenjivanje klasične svinjske kuge kod domaćih i divljih svinja.. Treće mjerilo je nalagalo provedbu odgovarajućeg sustava za identifikaciju i registraciju svinja, koza, ovaca te poduzimanje mjera s obzirom na osnivanje sukladnog sustava za identifikaciju i registraciju goveda i njihovog premještanja. Prema četvrtom mjerilu RH je trebala dostaviti Europskoj Komisiji kategorizaciju svih objekata u poslovanju s hranom koja se temelji na pravnoj stečevini EU i koja će služiti kao osnova za budući nacionalni program unapređivanja objekata u poslovanju s hranom. U lipnju 2007. je započeka kategorizacija objekata koju su radili timovi županijskih i državnih veterinarskih inspektora . Objekti su svrstani u četiri kategorije : 1 one koji imaju norme EU 2. objekti s malim nedostacima, 3. objekti s znatnim nedostacima 4. objekti koji ni u jednom trenutku nisu imali uvjete.
Prema riječima državnog tajnika ing. Mikolčića sva dokumentacija koja se odnosi na Poglavlje 12 je predana i trenutno se čeka pregovaračko stajalište EU.
Zahtijevi RH iz pregovaračkog stajališta
Tijekom godine 2007. i 2008. održan je niz sastanaka u vezi procjene napretka po pojedinim mjerama.U lipnju 2008. izrađen je konačni nacrt pregovaračkog stajališta. Dat je precizan prikaz dinamike i načina preuzimanja pravne stečevine do pristupanja EU. Zatražena su i određena prijelazna razdoblja i izuzeća od pojedinih propisanih odredbi EU i to ;
1. zahtijev iz područja dobrobiti životinja, gdje se traži prijelazno razdoblje za primjenu članka 5. Direktive 1999/74 s rokom do 1.1 2015. godine. Radi se o životu životinja u kavezima čija je površina manja od 550 cm kvadratnih, a visina i nagib ne odgovaraju uvjetima
2. zahtijev iz područja zootehnike. Traži se izuzeće od odredbi čl.2 Dir. 91/147 kojim se utvrđuju rodovnički zahtijevi za trgovinu čistokrvnim životinjama što se odnosi na mogučnost da se na području RH ne uzgajaju pčele koje ne pripadaju pasmini Apis malifera carnica – siva pčela.
3. zahtijev RH iz pregovaračkog stajališta je područje stavljanja hrane na tržište. Hrvatska traži prijelazno razdoblje od četiri godine, od dana ulaska u EU za određene objekte u sektoru mesa, mlijeka i ribe koji na dan pristupanja EU neće biti usklađeni s strukturnim zahtijevima predviđenima Uredbom 852/2004 i 853/2004. Ti određeni objekti, u prijelaznom razdoblju od četiri godine svoje će proizvode moći tržiti samo u RH i na tržištu trećih zemalja, u skladu s odredbom Uredbe 178/2002.
4. zahtijev je također s područja stavljanje hrane na tržište i to eksplicitno za isporuku sirovog mlijeka koje ne udovoljava kriterijima propisanim uredbom 852/2004 ( mlijeko koje nema odgovarajuću klasu, a takvog je 30 % ). Zatražena je odgoda od tri godine od dana pristupanja Hrvatske EU, a takvima u prijelaznom razdoblju dozvoljeno će biti stavljati na tržište proizvode samo u RH i trećim zemljama
5. zahtijev odnosi se na područje fitosanitarne politike, odnosno kvalitetu sjemena i sadnog materijala .
Cilj je strategije EU da a) osigura zdravlje životinja kroz visoku razinu javnog zdravstva uz minimalnu incidenciju bioloških i kemijskih rizika za ljude b) da unaprijediti zdravlje životinja smanjenjem bolesti i na taj način podupirati stočarstvo i ruralnu ekonomiju c) da unaprijediti konkurentnost u trgovini osiguravajući slobodno kretanje životinja i proizvoda životinjskog porijekla te d) unaprijeđenjei farmskog uzgoja i dobrobiti životinja čime se smanjuju prijetnje njihovu zdravlju i stvara minimalni utjecaj na okoliš.
Post je objavljen 24.11.2008. u 11:36 sati.