"Goli u sedlu
Easy Rider, igrani, SAD, 1969
REŽIJA: Dennis Hopper

U SAD-u krajem 60-ih godina prošlog stoljeća mladi hipiji i bajkeri Wyatt zvan Kapetan Amerika i Billy iz Los Angelesa kreću na neobično putovanje Amerikom. Obojica su momci neobuzdana duha u ranim dvadesetim godinama, dečki neopterećeni obvezama koji se u onome što rade simbolički pozivaju na slobodu, zbog čega na početku putovanja svoje ručne satove bace u pijesak. Putovanje koje je pred njima izraz je njihove životne radosti i slobode, a klizeći cestama prekrasnog američkog jugozapada naposljetku naiđu na komunu hipija i jednu meksičku obitelj. Iako ih svi dočekaju vrlo gostoljubivo, Wyatt i Billy uspiju odoljeti iskušenju da ostanu, jer im je cilj stići u New Orleans na vrijeme za pokladni utorak. No kad u Teksasu budu uhićeni zbog toga što svojom odjećom i motociklima vrijeđaju osjećaje lokalnog stanovništva, dvojica prijatelja dospjet će u zatvor. Ipak, odande će ih ubrzo izvući alkoholizirani odvjetnik George Hanson, koji im se odluči pridružiti na odiseji.

Godine 1970. nominirana za Oscara u kategorijama najboljeg sporednog glumca (Jack Nicholson) i izvornog scenarija, antologijska pustolovna egzistencijalna drama Dennisa Hoppera (Boje nasilja), koji je godinu ranije za režiju filma na festivalu u Cannesu nagrađen kao najbolji debitant, nije samo jedno od najvažnijih ostvarenja tzv. „novog Hollywooda” nego i djelo koje se često navodi kao vrhunac kontrakulture u američkoj kinematografiji. Riječ je i o jednom od najpopularnijih filmova svih vremena čijem kultnom statusu ništa ne može naštetiti, filmu ceste koji je presudno utjecao na estetiku tog podžanra, te koji je označio i prekretnicu u produkcijskom smislu, uvjerljivo demonstrirajući kako neovisno produciran projekt niskog proračuna može postati izuzetno popularan. Film su zajednički realizirali Dennis Hopper kao glumac, suscenarist i redatelj i Peter Fonda kao glumac, suscenarist i producent, pri čemu je Fonda u projekt unio i svoj dotad stečen ugled kontrakulturne ikone Hollywooda, koji su mu priskrbile uloge u bajkerskoj akcijskoj drami Divlji anđeli Rogera Cormana i art-drami Putovanje (The Trip) istog kultnog redatelja, u kojoj njegov lik konzumira LSD i doživljava psihodelična iskustva. I ovaj se film naslanja na te motive, ali uz ikonografiju modernog vesterna, protagoniste postulirajući kao junake nove i mlade kontrakulturne Amerike. Film je realiziran i pod izraženim utjecajem montažnih i inih tehnika francuskog novog vala, instant stjecanju kultnog statusa pridonio je i soundtrack na kojem su pjesme popularnih rock-bendova onog vremena The Byrds, The Band i Steppenwolf, čija se pjesma Born to Be Wild i na valu uspjeha filma prometnula u veliki hit. Iako je snimanje filma bilo praćeno brojnim problemima, ponajviše svađama Hoppera, Fonde i ostalih članova ekipe pod utjecajem LSD-ja, marihuane i inih droga, konačni rezultat je sjajno režiran film pikarskog zapleta, eliptične naracije, minimalističkih dijaloga, skokovite montaže i izuzetno raspoloženih glumačkih interpretacija. Film se čita i u ključu preispitivanja slike Amerike o samoj sebi, a kontekst modernog vesterna podcrtavaju i imena likova. Mirniji i introspekciji sklon Wyatt je tako osuvremenjena inačica legendarnog šerifa Wyatta Earpa, a hedonist Billy kao buntovnik bez razloga je varijacija Billyja the Kida."

MONOLOG O SLOBODI