HIPATIJA

Hipatija, jedna od najvećih aleksandrijskih filozofkinja, bila je cijenjena zbog svojih revolucionarnih ideja, ali su je kršćanski fanatici zbog njih brutalno ubili u četvrtom stoljeću nove ere. Rođena oko 360. godine, Hipatija je bila grčka filozofkinja, astronomka i matematičarka koja je išla u potpunosti protiv normi tog vremena, ali je ipak stekla ogromno poštovanje zbog svog velikog uma i postignuća. Njezin otac, Theon, bio je matematičar i astronom koji nikada nije pokušao obuzdati kćerinu žeđ za znanjem.
Hipatija je bila članica neoplatonske filozofske škole. Pojavljivala bi se ogrnuta haljinama akademske elite - nešto što su u to vrijeme smjeli činiti samo muškarci. Moglo bi se slobodno reći da je prema današnjim standardima bila feministica, i to definitivno jedna od prvih u zabilježenoj povijesti. Njezina ljubav prema astronomiji dovela ju je do izgradnje astrolaba, koji se koriste za ispitivanje i mjerenje nebeskih tijela na noćnom nebu, te je crtala tijek zvijezda i planeta. Hipatija je studirala filozofiju u Ateni i vratila se u Aleksandriju, gdje je podučavala filozofiju, matematiku i astronomiju mladima u gradu.
Među njezinim učenicima bili su potomci najmoćnijih aleksandrijskih obitelji, koji su kasnije napredovali i zauzeli visoke položaje u aleksandrijskom društvu. U Aleksandriji je Hipatija podučavala platonsku filozofiju, Ptolemejev sustav nebeskog kretanja i naprednu Euklidovu matematiku. Bila je poznata kao nadarena učiteljica, a nedvojbeno je bila i jedan od najvećih mislilaca tog vremena.
Dvojica Hipatijinih učenika bili su biskup Kirenije, Sinezije, i prefekt Aleksandrije, Orest.
Hipatija je vodila kontinuiranu korespondenciju sa Sinezijem, čiji su dijelovi čudesno sačuvani i otkrivaju ogromno divljenje koje je biskup gajio prema Hipatiji. “Makar Had bio mjesto potpunog zaborava, i tamo ću te se sjećati, draga Hipatija”, napisao je u jednom od svojih pisama. Briljantna žena često bi odlazila u središte grada i držala govore o svojim razmišljanjima o Platonu. Publika je bila očarana, ne samo njezinim idejama već i izgledom.

Hipatiju su poštovali gradski intelektualci i znanstvenici. Jednako su je poštovali i kršćani koji su je koristili kao primjer čednosti. Sačuvana anegdota o njezinoj čednosti počinje tvrdnjom da joj je jednom mladić izrazio ljubav. Kao odgovor, pokazala mu je rupčić zaprljan njezinom menstrualnom krvlju kako bi naglasila nečistoću tjelesnih odnosa. Hipatija je bila u celibatu, a povjesničari vjeruju da je ostala djevica do svoje smrti. Njezina ju je čednost učinila vrlo popularnom u grčkom društvu, koje je cijenilo celibat kao vrlinu, pa je stoga bila prihvatljiva i smatrana vrijednom poštovanja i za muškarce i za žene.

Kršćanski fanatici ubili su Hipatiju. Općenito se vjerovalo da je Ćiril, ugledni aleksandrijski biskup, sebi zadao zadatak eliminirati utjecaj žena filozofa i astronoma. Biskup je Hipatiju javno optužio kao obožavateljicu idola, a zatim je navodno naredio gomili fanatika da je otmu. Kršćanski fanatici doista su oteli ženu i vukli je po ulicama dok su je užasno mučili.
Rečeno je da su mučenja bila iznimno okrutna, uključujući i struganje Hypatijina tijela školjkama kamenica. Zatim ju je rulja odvela u crkvu gdje su je skinuli golu, izudarali i otrgnuli joj udove s tijela.

O Hipatijinom životu snimljen je film Agora - scena egzekucije



Hypatia (Charles William Mitchell)