_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 31.12.2012.

Sretna Vam 2013. godina!

- 21:07 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 30.12.2012.

Ukupan broj posjeta Promina.blog.hr-u prešao 500.000!

Baš sam se pitao kada će ukupan broj posjeta Promina blogu, doći do čarobne brojke od 500.000, ili malo zvučnije prijeći -pola milijuna posjeta!

Predviđao sam da bi se to moglo dogoditi do osme godišnjice postojanja bloga 19.03.2013. godine, ali kako sam u 2012. godini bio prilično aktivan u pisanju postova, čarobnu brojku „sustigao“ sam danas 30.12.2012. u 21:05 sat, skoro tri mjeseca ranije.


Evo što se može vidjeti na web stranici „ Web stats counter from Motigo webstats“, pod linkom:
http://webstats.motigo.com/s?tab=1&link=1&id=3842049




Posjetitelji Promina bloga, stižu na blog iz sljedećih država:



Na karti to izgleda ovako:





Godina 2012. koja samo što nije pobjegla, bila je najuspješnija od kad pišem blog, i dosegla je brojku od 102092 posjeta (do večeras 21:05)!
Ujedno sam oborio rekord posjeta u jednom danu i od 7. studenog 2012. to je brojka 1,705!



Što reći na navedene postotke nego neskromno- odlučio sam biti bolji!


Kako se kretao broj posjeta od 2005. godine, od kada postoji Promina blog, možete pogledati na sljedećoj fotografiji:





Sigurno uočavate rast posjeta do 2009. godine, a zatim 2010. godine pad?

Teška je bila 2010. godina, ali sam uspio preživjeti sve sudske procese i klevete, koji su me tada snašli. Preživio sam- idem dalje!

Godinama me posjetitelji bloga pitaju zašto skoro svaki put kad otvore blog, „iskoče“ nekakve stranice sa reklamama.Odgovor se krije upravo u web stranici, alatu koji je sve ove godine pratio tko i od kuda posjećuje Promina blog.

Namjerno navodim „sve ove godine“, jer od večeras isključujem ovaj alat, i u statistici „zaključavam“ brojke na 500.001 posjetitelju.


Što reći na kraju, nego hvala vam svima što svih ovih godina pratite Promina.blog.hr, što ste dio ove velike brojke!

Hvala svima vama koji mi pomažete u stvaranju Promina bloga, jer bez vas bi ova brojka sigurno bila daleko manja.

Sljedeći cilj je….reći ću vam kad dođem do njega…sad je još prerano….

Ali 500.000 je jako lijep broj....

Živili!

- 21:20 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 29.12.2012.

Maleno mjesto srca moga, rodnog kraja Mataskoga

Dugo nisam bio u Matasima….
Toliko je događaja iz mog djetinjstva vezano uz njih, da mi je možda zbog toga i teško krenuti k njima, a samo su „pedalj mista“ od mene.

Ivandan je uvjek bio fešta u Matasima.
Pjevalo se, pilo, družilo u ovo Božićno vrijeme. Dolazili su Matasani sa svih strana u svoj rodni kraj. A tada su u Matasima mnogi još stalno živjeli.

Čitam u jednom članku koji ću uskoro objaviti na blogu, kako su Matase 31. prosinca 1830. godine imale 84. obitelji, i 664. stanovnika.
Bili su najnaseljenije selo u Promini!

Cijela Promina brojila je tada 3568. stanovnika, Razvođe 532., Oklaj 445., Puljane 390…..

Matase su tada obuhvaćale sela Zeliće, Matase, Marasovine, Bobodol i Ljubotić, a danas (prema popisu stanovništva 2011. godine) sva ta sela zajedno nastanjuje 99. duša.

Malo mi je bilo čudno kad sam u zabilješkama prof Ante Vladimira Bikića pročitao kako je u Matasima 1868. godine, istovremeno kad i u Oklaju otvorena škola, ali čitajući popis stanovništva iz 1830. godine, vidim da je to bio sasvim logičan potez tadašnjih vlasti.



Sjedam sa svojom djecom u auto i krećemo u Matase…
Idemo do moje babe, moje djece prababe Luce… idemo do ujca…nosim prijatelju Alenu „Turistički vodič Promine“…idem napraviti koju fotografiju za sljedeći broj Župnog lista-Promina-(treba na vrijeme početi).

Koliko se toga promjenilo u Matasima od mog rođenja sedamdesetih godina do danas.
„Bili put“ zamjenio je asfalt, nedavno je stigla i voda, ali u samim Matasima danas nažalost živi samo jedno dijete.
Zgradu osnovne školu je zadnji "zaključao moj otac", i prešao raditi kao nastavnik u Oklaj sredinom osamdesetih godina, sada već prošlog stoljeća.

Obišao sam rodbinu, i odmah produžio do crkve, pred kojom su djeca nestrpljivo čekala misu koju je naš župnik-fra Petar zakazao za točno u podne.



Kako smo nešto ranije stigli, odlučio sam na brzinu skoknuti do škole, napravit i tamo koju fotografiju.

Prolozimo pored kuće pokojne tkalje Brankince, pokojne Likotinke…u mislima mi sljedeća fotografija fra Ivana Čupića (nastala oko 2000 godine):



Odlučim ovjekovječiti današnje stanje istog kadra:



Idemo do škole gdje sam naučio svoje prve korake. Sjećam se kako su nekad oko škole pasli mnogobrojni konji, pa od njih nisam smio izađi van dvorišta…Sjećam se sljedeće fotografije:



Danas škola u Matasima izgleda ovako..



Vraćamo se do crkve, a Misa samo što nije počela.
Fra Petar zapisuje mise za duše koje nisu s nama…dogovara tko će što čitati…
Božić je, vrijeme radosnih pjesama, a mi svi zajedno, izgledamo kao jedan malo zborić….
Fra Petar nadahnuto propovjeda, pjeva, pun optimizma s osmjehom obraća se vjernicima.




Nakon mise, vraćam se do kuće mog pokojnog dida Mate….uz jelo i piće razgovaramo kao neki starci o vremenima kojih više nema, o rodbini, susjedima kojih više nema…

Puno toga u Matasima više nema, i mladi će reći „Uvjek se vraćate na prošlost i samo kukate“.

Bojim se ako na vrijeme ne shvatimo što se to dogodilo s Matasima, da će se isto ponoviti i s ostalim mjestima našeg kraja, a onda će i naša djeca, pričati istu priču, kao što je ja pišem danas.

Da li je moguće izbjeći tu sudbinu?

Oznake: Matase, religija

- 11:36 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 28.12.2012.

„Gorka ljubav“-Marko M Popović- 10. dio





Prethodni post na ovu temu nalazi se pod linkom:

http://promina.blog.hr/2012/12/1631264268/gorka-ljubavmarko-m-popovic-9-dio.html



Gorka ljubav (10. dio)


A zatim se uputila leći
Nađe muža cigaru pušeći,
Prije nego je odjeću skinula
Poče njemu riječi da servira
Slušaj Jandre što novoga ima
Reći ću ti znam da te zanima:

»Kad je Zorka ovce dotjerala
Jednu novost na znanje mi dala,
Da je s Mirkom sastanak imala
I da mu se mlada obećala,

A za Marka neće ni da čuje
Već planove sasvim druge kuje.
Ti planovi u tom se sastoje
Da ti dadeš odobrenje svoje

Da se može za njega udati
Da se skupe rodbina i svati.
A i Ja te molim kao druga
Dozvoli joj za mladića toga,

Može nešto raditi se o glavi
Dešava se svega u ljubavi.
Pa da na nas padne božja kletva
Za smrt gorku od svojeg djeteta

Neka pođe za kog ima želju
A nas dvoje učinimo svoje
Podajmo joj stvari i odjeću
Samoj sebi izabrala sreću.

Pa ako joj nešto i pofali
Neće smjeti nikom da se žali,
A sudbina svemu je po srijedi
Pa se tome protiviti ne vrijedi.

A sad nije staro doba naše
Kad stariji prosili su snaše,
A mladoženja kod kuće je čeka
Zadovoljan što bi otac reka.

II djevojku kad obeća tata
To je bilo k'oda je udata.
Običaji drukčiji su sada
Svaki gleda što mu se dopada.

Danas cure s momcima se sastaju
Po volji se žene i udaju,
Pa zbog toga nije ništa novo
Što je Zora učinila ovo.

Ja znam dobro bila ti je želja
Da Brandala imaš prijatelja,
Pa i ovo nisu ljudi loši
Svi se s njima hvale u varoši.

Radni ljudi, a uz to veseli
Zlo i dobro jednako se dijeli.«

Kad je Jandre saslušao ženu
I odluku razumio njenu,
Radi njene prevrtljive ćudi
U njemu se strašan bijes probudi

Teoretska nastavi se bitka
Izmeđ' ovih starih supružnika
Svaki na svoj način prijedlog daje
Ko trgovac kad robu prodaje.

Ko s običnim plijenom barataju
Jer osjećaj očinski nemaju,
Pa u jad dijete guraju svoje
Pred kojom tek lijepi dani stoje.

Ujutro kad se otac diže
Kćerku zove da pristupi bliže,
Dođe Zorka uzdignuta čela
Ne baš tužna a niti vesela.

Uzbuđena, znatiželjna uz to
Izgledala-malko zabrinuto,
Spremna na sve i ono najgore
Spremila je ocu odgovore

Trudila se da ne bude stidna
Jer brak sretni sad je glavna brig
A tajiti šta ne made više
U obranu snagu skoncentriše

Pri dolasku »dobro jutro« reče;
Otac ćuti glavu ne okreće
Tek kada je povuka par dima
Pogleda je smrknutim očima –

»Slušaj ćeri što misliš u glavi
Pa ti očev savjet zaboravi.
Mi vodimo računa o tebi
U životu da stradala ne bi

Jer u bijedi ljubavi ne ima
A to j' teško dokazati mlađima.
Pa na koncu kad nastupi kriza
Za povratak tad se traži viza.

A kod tebe da to ne uslijedi
O tom prije račun vodit vrijedi.
A moja je dužnost kao tate
Da pristojnu kuću nađem za te,

A to sam ti i našao sada
A ti drugog uzimaš za draga.
Koji mora daleko od kuće
Boriti se za dane buduće

A sada mi uslove postavi
Da se ova pogreška ispravi.
Ali ako ni to nećeš ćeri
Onda ruke od mene operi,

Ove riječi izgovori kada
Njenom srcu udarac zada.
Jer je oca voljela k'o oči'
Koji sad joj sretni život koči,

Prema njemu stojeć sučelice
Pogleda ga u smrknuto lice.
Nije lako sve ispoljit jasno
Ali mora dok ne bude kasno,
Jer se gvožđe kuje dok je vruće
Poče Zorka ocu da šapuće:

»Poštovanje to je dužnost sveta
Roditelju od strarie djeteta,
Prema vama ja sam ga imala
Od kada sam za sebe saznala.

No uzalud moje poštovanje
Dajete me drugom kao janje
Ne misleći da sam jošte mlada
I budućnost da meni pripada.

Reći ću ti sada,oče dragi
Tu su blizu Krke vodopadi
Kraj rijeke su duboke pećine
Gdje ribari svraćaju od zime.

U pećini po danu je tmina
Ništa nemoš vidjeti očima,
Po njoj golub s golubicom leti
Da je orao ne ugrabi kleti.

A ložiti nemožeš od dima
Koji škodi čarnijem očima.
No život je svakom drag i mio
Nije važno u kom dobu bio,

Ovdje nešto reći ću za mlađe
Kojima je ipak živjet slađe.
Pogotovo ako su sređeni
A to znači sretno zaljubljeni
Jer život je tim draži još više
Ako u njem duh ljubavi diše
Među koje spadam i ja jadna
U ljubavi nemoćna i bjedna.

Da učinim što mi srce traži
Moj osjećaj za oca ne važi.

"Ti za mene hoćeš kulu tata
Koju neću da je puna zlata,
U njoj bi mi bila pustoš—tama
Bez Mirkića mojega dragana.

A pećina ljepša je od raja
Od dragana kad me ne razdvaja.
Jer i tu bi za utjehu znala.
Kad bi Mirka uz sebe imala.

Već ti oče a uz to i mama
Svojega se ostavite plana.
Da ne budem tužna zabrinuta
Jer za mene imaju dva puta;

Prvi jeste poći za mog ranka
A drugi je bunar il bezdanka.
Zato molim dozvolite sada
Da za Mirka ja se udam mlada,

Da zajedno živimo u svijetu
Kao pčela u proljetnom cvijetu.
Jer bez njega za mene život nije
Sa njim moram sastat se što prije

Nastavlja se…..pod linkom:
http://promina.blog.hr/2013/01/1631478213/gorka-ljubavmarko-m-popovic-11-dio.html


Oznake: „Gorka ljubav“-Marko M Popović

- 20:16 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 27.12.2012.

Pjesme jednog Nečmenjana

Nakon pjesme koju sam kao čestitku dobio od Nečmenjanke, na e-mail sam dobio sljedeću poruku:

Poštovani,
imamo Nečmenjanku a evo i jednog Nečmenjana jer ne mogu odoliti da se ne uključim
u prilog našeg i mog često posjećenog bloga.

Evo dvije sentimentalne pjesmice za početak.

Čežnja i prkos

Nečven grade legenda te drži,
Nelipići tebe pohodiše
Navrh stine kule sagradiše
Svoji na svom gdje se lakše diše

Tragove su ostavljali mleci
a i turci to je znano svima
i na kraju tu svratiše treći
svi sad znaju što je slično njima

Svuda palež brate ostaviše
Svu surovost pokazaše svima
Da se hvale po bilome svitu
Gdje su bili svuda trećih ima

Malo niže Saračova greda
Na po brine prema Krki gleda
I gradina gordo na litici stoji
Prkoseći jer se nikom neda,

Kad se sitim Stranjika i brine
srce mi se razgali od sriće
Svi ti klanci mojega ditinjstva
Nikad mi se izbrisati neće.



HE Miljacka (Manojlovac)

Teče Krka i bura zavija,
Šušti trava uz ponešto cmilja
A Široko što ga Brljan zovu,
Lijeno gmiže kad mu priđeš bliže
Centrala mu svu utrobu prazni,
Sa rasvjetom nestaše bojazni
Davno bila devetsto i sedma
Sto godina prođe bit će još i jedna
Tada Krka osjeti gorčinu
Čudni ljudi posjetiše brinu
Došli ljudi mnogi i sa strane,
Krče brinu čim zora osvane,
Gradeć branu da Krku prigrade
Bože mili što ti ljudi rade
Među njima i plemićkog roda
Zlata vridi kažu ova voda
Dinamitom rušili tišinu
Bušeć tunel rastrešući brinu
Nesta pjesme mladih Puljanaca,
Ni veselja cura kod ovaca.
I car Franjo kažu da će doći,
Svi mislili da je od pomoći
A Krka se po tiho snebiva
Dal je grišna zbog čega je kriva
Nekad bistra a ponekad mutna
Nekad plaha nekad puna bunta
A kad zvizdan u podne opari
Malo nas je i tko za nas mari
Hladovina tražena je svima,
Za poslom se nitko ne otima
Na prste nas možeš prebrojati
Sve prolazi vrijeme neće stati
Nesta pjesme starih običaja
Samo čežnja moga rodnog kraja.


Josip Parać


Svim Prominjkama i Prominjcima i Tebi Poštovani želim Sretan i blagoslovljen Božić
te Sretnu i uspješnu 2013. godinu.

Josip Parać (Bili)


Zahvaljujem se gosp. Josipu Paraću na lijepim pjesmama i čestitkama!

Oznake: Nečmen

- 10:57 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 26.12.2012.

Izašao je sedmi broj Župskog lista Promina

Kao i svake godine, i ove godine, točno na Badnju noć, Prominci su nakon Ponoćke u rukama imali novi broj Župskog lista "Promina".

Evo naslovnice lista:



Evi i stranice sa sadržajem i ostalim zanimljivm informacijama o samom listu:




I na kraju, ono najvažnije: UVODNA RIJEČ ŽUPNIKA, našeg župnika fra Petra Pletikose:

Dragi župljani u Promini i u svijetu!

Kao vaš župnik morao sam sjesti za stol, uzeti mašinu i napisati nekoliko riječi za naš župni list »Prominu«.

Kako se nalazimo u Godini vjere, pozvao bih sebe i sve vas, da se u ovoj godini zaista upitamo: kakva je i kolika naša vjera.
Svi mi obično kažemo: ja vjerujem, moja obitelj vjeruje, moji su pređi vjerovali, pa neću ni ja biti izdajica.

Ovdje se zaista radi o tome da u ovoj godini obnovimo svoju vjeru, stavimo je prave temelje koji će nam pomoći da živimo po svojoj vjeri, po uputama ne bilo koga nego samoga Isusa Krista, jer to će nam dati život vječni.

Vjera je držati za istinu što nam Bog govori, to stavljati u život i to pokazivati svojim djelima svaki dan i sve dane života našega.
Takva vjera dat će nam život vječni.

Kad je Isus naučavao i činio mnoga čudesa, uvijek je naglašavao: idi, vjera te tvoja spasila, vjera te tvoja ozdravila i tome slično.

Zato i ja, kao vaš župnik, pozivam sve župljane ma gdje bili, da ne živimo samo u uvjerenju svoga krštenja, nego da živimo po vjeri i u vjeri Isusa Krista. To trebamo pokazivati svakidašnjom molitvom u obitelji, nedjeljnim dolascima na svetu misu, čestim ispovjedanjem i pravim sakramentalnim životom.


Župa Promina i njezini župljani poznati su po svojoj povijesti dobrog nacionalnog osjećaja, dobre vjere s dobrim djelima. Ova župa dala je dosta dobrih svećenika, doktora, privrednika i ljudi na dobrom glasu kako u Promini tako i u svijetu.

Migracija je i ovdje učinila svoje, župa je dosta iseljena.
Pozivam sve iseljene župljane da ne zaborave svoju Prominu, da ne zaborave svoju povijest, svoje mučenike za vjeru i za domovinu, jer ovdje se živjelo u znoju lica obrađujući zemlju, sadeći vinograde, radeći u rudnicima i čuvajući svoje blago.

U našoj župnoj kući i crkvicui sv. Roka petkom poslijepodne i subotom održavamo župski vjeronauk. Čuje se žamor djece i živimo u nadi da će ga biti još više. Župljanke čiste dvorište, župnu kuću i crkvicu, župljani su pripremili drva za ogrjev i može se raditi i živjeti kao župnik.
Po starom običaju župljani Promine darovali su grožđe da se nađe čaša dobrog vina u župnoj kući.

Počeli smo s nekim akcijama u našoj župi, ovih dana dolaze željezni prozori za zvonike kod Gospe Čatrnjske i kod sv. Martina.

U suradnji s Provincijom uređujemo župsku kuću i spremamo se za gradnju male vjeronaučne dvorane za razne vjerske potrebe.

U suradnji s općinom trebali bi urediti mrtvačnice kod Gospe Čatrnjske, župne crkve sv. Mihovila i kod sv. Martina.

Planova imamo puno i sve ćemo učiniti za to da nam objekti za slavu Božju i dobro svih nas budu bolji.
U proljeće, kroz korizmu, održat ćemo i duhovnu obnovu.

U želji tolikih planova koja stavljamo u ruke Božje Providnosti, ali i u vaša srca i vaše razumjevanje za pomoć za sve to.

Od sveg srca svima u Promini i vama iseljenima kličem:

Sretan Božić i blagoslovljena nova 2013. godina uz blagoslov Božji želi Vam vaš župnik

fra Petar Pletikosa.





Za sve one koji su daleko, i ne mogu odmah doći do Župskog lista, tu je link:
http://www.franjevci-split.hr/pdf/promina_2012.pdf





Ukoliko vas zanima, na web stranici "Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja - Split", možete pronaći župske listove brojnih župa:
Link: http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=112&Itemid=48


Oznake: Župni list Promina, religija

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 25.12.2012.

Sretan Božić svakome..

Svim posjetiteljima Promina bloga,
Svima onima koji mi pomažu u njegovu stvaranju,
Mojim dragim prijateljima,
Želim sretan, i blagoslovljen Božić!

Svima onima koji nisu sinoć mogli doći na Ponoćku u Gospe, evo
nekoliko fotografija:



Živili!

- 12:12 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 22.12.2012.

Oklaj noću ...22.12.2012. 20:40

Evo samo nekoliko fotografija Oklaja noću...


Oznake: Oklaj

- 21:11 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 21.12.2012.

Nečmen selo

Jučer sam na e-mail, dobio jednu jako lijepu Božićnu čestitku:

Pošto su blagdani prid nama i vrime darivanja , poklanjam vam
ovu svoju pismu koju ću uskoro objavit na svom blogu ...neka
vam ovi dani došašća prođu u miru i blagoslovu Božijem ...






***********************************************

NEČMEN SELO


Promina se do neba popela
Nju ponosnu krasi devet sela
Devet sela , ko devet bisera
Koja su se oko Krke splela

Selo Nečmen navrh brine silo
Kano jastreb nad Krkom se svilo
Gradom starim navik se ponosi
što na hridi vrimenu prkosi

Nečmen Grad ga junaci prozvali
Kada su se zaklinjati stali
Da će branit zidine njegove
Uvik kada dužnost njih pozove

Nelipići , tako su se zvali
Crkvu stolnu sagradit su dali
Podno bilog svoga Nečmen Grada
Da im duša od grija ne strada

U predveče kada suton pada
Njena zvona ja čujem i sada
Sveti Duh , tada je prozvaše
Da ostane svo uzdarje naše

Dok je Krkom voda mirno tekla
Mnoga su nam stoljeća protekla
Nečmen Grad sad razvalina osta
Al' za ponos nama je to dosta

Nema crkve Svetog Duha više
Turske horde davno je srušiše
Od nje samo stine su ostale
Te dvi ploče sa oltara pale

Promina se do neba popela
Nju ponosnu krasi devet sela
Selo Nečmen navrh brine silo
Kano jastreb nad Krkom se svilo

.......

nečmenjanka


***********************************************




Pjesma je prekrasna, i vrlo je rado uz pristanak @nečmenjanke objavljujem na Promina blogu.

Nečmenjanko, za nadolazeće blagdane, i ja Vama i Vašoj obitelji želim mir, dobro i puno ispunjenih- dugo sanjanih želja!

Živili mi Nečmenjanko!

Nečmenjanike pjesme, možete čitati pod linkom:
http://necmenjanka.blog.hr/

- 12:00 - Komentiraj post (1) - Link posta

četvrtak, 20.12.2012.

Financiranje političkih stranaka u Promini




Financiranje političkih stranaka u Promini, već je jednom bila tema na Promina blogu, u postu pod naslovom:
„Iz života jednog vijećnika V (5. dio) naknade političkim strankama“:
Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/2010/01/1627167197/iz-zivota-jednog-vijecnika-v-5-dio-naknade-politickim-strankama.html

Ako pažljivo pročitate post pod navedenim linkom, lako ćete zaključiti da sam i ja sam bio „dionik“ sredstava namijenjenih za rad političkih stranaka…da je i meni pripao dio kolača ukupno vrijednog 20.000.00 kuna, pošto sam bio nezavisni vijećnik u Općinskom vijeću Općine Promina.

Ovdje bi citirao Izeta Fazlinovića iz humoristične serije „Lud, zbunjen, normalan“:
„How yes no“, ili u Izetovu prijevodu-„Kako da ne“.



Kada se usvaja Proračun općine Promina, navedena stavka je u njemu poput mnogih želja u sljedećoj priči:

Sine, šta bi ti da ti tata kupi za Božić?

Tata, ja bi autić na daljninski, novu košarkašku loptu, PlayStation 4, novi laptop…

Bravo sine….daj još malo…što bi još htio?

I tako sin nabraja li ga nabraja…oči sjaje od sreće, ostaje bez daha izgovarajuće želje sve brže i brže, da se koja ne zaboravi…da se koja zbog te banalne gluposti ne ostvari.

Na kraju i sin upita tatu- a što bi ti tata želio?
Ništa sine posebno, ja bi za Božić poželio samo jednu pivu….

I stiže Božić…a dječak s nestrpljenjem očekuje kasno navečer oca….
On bez riječi ulazi u stan, oči zacakljene, obrazi rumeni,… i pije pivu koju je sam sebi zaželio…za sinove snove ovaj put opet nije doteklo novca.


Uglavnom, Općinsko vijeće općine Promina, donijelo je sljedeću Odluku -koju možete pročitati u sužbenom Vijesniku Šibensko kninske županije pod linkom : http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2012/11.pdf



***************************************************

11
Na temelju članka 7. stavka 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“Narodne novine”, broj 24/11 i 61/11 ) i članka 30.stavka 1.točke 3. Statuta Općine Promina ( “Službeni vjesnik Šibenskokninske županije”, broj 10/09 ),Općinsko vijeće Općine Promina, na 4. sjednici, od 05.studenoga 2012. godine, donosi

ODLUKU o raspoređivanju sredstava iz Proračuna Općine Promina za 2012. godinu za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih članova zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Promina


Članak 1.

Ovom odlukom određuje se redovito godišnje fi nanciranje političkih stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Promina i nezavisnih članova Općinskog vijeća ( u daljnjem tekstu : Općinsko vijeće ).
Visina sredstava koja se osiguravaju u Proračunu Općine Promina
za 2012. godinu i način raspoređivanja sredstava.

Članak 2.

Pravo na financiranje iz sredstava Proračuna Općine Promina imaju političke stranke koje imaju najmanje jednog člana Općinskog vijeća ( u daljnjem tekstu : vijećnik/vijećnica ) koji su izabrani s nezavisne općinske liste.

Članak 3.

Sredstva za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih vijećnika osiguravaju se u Proračunu Općine Promina za 2012. godinu u iznosu od 20.000,00 kuna.

Članak 4.

Sredstva iz članka 3.ove odluke raspoređuju se na način da se utvrđuje jednak izvor sredstava za svakog vijećnika tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njezinih vijećnika/vijećnica u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća.
Ukoliko pojedinom vijećniku/vijećnici nakon konstituiranja Općinskog vijeća prestane članstvo u političkoj stranci, financijska sredstva koja se raspoređuju sukladno stavku 1.ovog članka ostaju političkoj stranci kojoj je vijećnik/vijećnica pripadao u času konstituiranja.
U slučaju udruživanja dviju ili više političkih stranaka, fi nancijska sredstva koja se raspoređuju sukladno stavku 1.ovog članka pripadaju političkoj stranci koja je pravni slijednik političke stranke koje su udruživanjem prestale postojati.

Ukoliko nezavisni vijećnici izabrani s nezavisne liste nakon konstituiranja Općinskog vijeća, postanu članovi političke stranke koja participira u Općinskom vijeću, sredstva za redovito godišnje fi nanciranje u proračunu Općine ostaju tim vijećnicima te se na iste i nadalje primjenjuju sve odredbe ove odluke koje se odnose na nezavisne vijećnike izabrane s nezavisne liste.

Članak 5.

Utvrđuje se da u trenutku donošenja ove odluke Općinsko vijeće ima slijedeći broj vijećnika iz redova političkih stranaka i nezavisnih članova:

-Hrvatska demokratska zajednica 8 članova
-Hrvatska seljačka stranka 2 člana
-Hrvatska stranka prava 1 član
-Socijaldemokratska partija 1 član

Sveukupno: 12 članova.

Članak 6.

Za svakog izabranog vijećnika podzastupljenog spola u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća u pojedinoj političkoj stranci odnosno nezavisnoj vijećnici pripada i pravo na naknadu u visini 10% iznosa predviđenog po svakom vijećniku /vijećnici, a određenog u članku 4.stavku 1.i članku 7.stavka 1.ove odluke.

Članak 7.

Sredstva iz članka 3. raspoređena prema članku 4. i članku 7.ove odluke doznačavaju se na žiro račun političke stranke odnosno na poseban račun nezavisnih vijećnika tromjesečno u jednakim iznosima.

Članak 8.

Nezavisni vijećnici s liste nezavisnih članova Općinskog vijeća dužni su otvoriti poseban račun za redovito financiranje svoje djelatnosti.

Članak 9.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o financiranju političkih stranaka i nezavisnih lista zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Promina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 03/10).

Klasa : 402-01/12-01/1
Ur.Br : 2182/09-12-01
Oklaj, 05.studeniga 2012.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE PROMINA
PREDSJEDNIK
Tihomir Budanko, v. r.

***************************************************


Kako bi rekao moj prijatelj Ris….“Neće ih nadimat“…od spomenutih novaca.

Ali što nas košta sanjati demokraciju….


- 00:13 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 19.12.2012.

Paško Bikić-Prominske beside 10. dio (Riječnik-slovo G)



Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovom „G“.



G


gabula……..i……………— rašlje, škare, pren. težak položaj
gaće ………pl. tant……. — hlače
gagrica……ž…….......... —moljac, v. izilica
gajtan……..m……......... —vrpca za ukrašavanje odjeće
galeba……..i…….......... —izmet (konja, goveda)
galete……..ž mn…….. .—keksi, vrsta dvopeka
gamba…….ž…….......... — vrsta dječje igre guranjem pločice po tlu, v. cigarela
gamela……ž……...........—vojnička posuda (porcija)
gangati…….gl…….........— pjevati (više nerazumljivo)
ganuti……..gl……..........— iščašiti (nogu)
ganjci……..pril.…….......—potpuno, posve
gargašati…gl.…….........—češljati vunu, pren. loše pjevati
gargaše…..pl. tant.…….— naprava za češljanje vune
gariti (se) …gl.……........—mazati lice garom (maškare-maškarati se), previše se namazati kozmetičkim sredstvima

gavljati……gl.…….........—hodati po vlažnoj zemlji, rosnoj travi
gegati (se).gl.……..........—hodati ljuljajući se (klimajući)
gepiti……..gl……...........—zgrabiti, ukrasti
gete……....ž mn…….....— kratke pletene čarape
gevint…….m……...........— navoj
gibirati……gl……...........— pripadati, dolikovati
gica……....hip. ž…….. ..— svinja, svinjica
glavar…….m……..........— odbornik, v. kapitan
glavinjati….gl……......... — lutati bez cilja
glavnjica….ž……...........— nagorjeli komad drveta kojeg se zapretavalo u lug i tako čuvala vatra za sljedeći dan

glib……......m…….........— blato, raskvašena zemlja
glorija……..ž……...........— slava (od Velikog četvrtka do Velike subote zvona su »vezana« i u subotu tijekom mise zvona se oglašavaju, pa se u Promini kaže: zvoni glorija)

glotan…….prid...............— neugledan, ružan
gnjat……...m……..........— dio noge od koljena do stopala
gnjila……..ž…….. .........— glina (ilovača)
goba……..i…….. ..........— grba
gobav……prid.…….. ....— grbav, pogrbljen
gojan…….prid.…….. ....— uhranjen, ugojen, debeo
golubinka …ž…….........— vrlo duboka jama u kršu
gončin…….m……........— gonič, tjeratelj stoke
gorar……...m……........— jači proljetni topli vjetar, razvigor
gorika……..pril.…….....— gore (izg. i gorikarce)
gornjaci…...mn…….....— žitelji preko Dinare koji su se u zimsko vrijeme spuštali u Prominu po vino i rakiju, v. turmari

gožđe…….sr……........ — željezo
gožđica…..srp/, tant.… — naprava za hvatanje miševa, v. trapula
gradele…...ž pl. tant.… — željezna rešetkasta naprava za pečenje mesa, ribe na žaru
granuti……gl.…….. ......— pojaviti se, sinuti, zasjati (Sunce, Mjesec, proljeće)
greb ……...m…….........— grob
grebač…....m……........— zagoreni dio pure, mlijeka, što ostane u loncu nakon kuhanja

greš ……....prid.…….. .— kiselo (grožđe)
grezati ……gl.……....... — napraviti grubu žbuku, ožbukati (prvu ruku)
gribač……..m…….........— željezna naprava za struganje zemlje s motike
griblja……..ž……...........— brazda kao granica između zemljišta
grijota……..ž…….......... — grijeh
grilje……....ž mn……....— vrsta škura, rebrenice
grivna……..i……........... — vrsta jarebice u Promini
grk…….......prid.……..... — gorak, nagorak, v. žuk
grijati……....gl.……....... — probijati se, prolaziti gurajući se
gromila……ž…….......... — hrpa kamenja nastala čišćenjem zem¬ljišta
grstiti (se)...gl.…….........— gaditi (se)
grudati (se)…gl.……......— nabacivati se snijegom (u igri)
gruvati……....gl.……......— posljednje trčanje konja u vršidbi kada se najveći dio slame ukloni s guvna (da zrnje ostane što čistije)

guća…….....ž……......... — potkošulja, majica
gujina……....ž……........— glista, pren. lijena ženska osoba
gumenjaši….m mn……— opanci s potplatom od gume
gungati (se)...gl.…….....— ljuljati (se)
gungula …….ž…….......— metež, strka, galama
gunjaca……..ž……...... — vrsta smokve u Promini
gurov……......prid.……..— pogrbljen, pognut
guriti (se)…...gl.……......— ići pognut
gurla…….......ž……....... — žlijeb, oluk
gurmičati……gl…….......— kretati se, mimoilaziti se, zlopatiti se,lutati
güs…….. ......m…….......— lijevano željezo
gusterna……i……..........— betonirani spremnik za sakupljanje kišnice, cisterna
gušav……....prid.……....— nedorastao, sitan, nizak, zapušten
gušt ……......m…….......— užitak
guvno……....sr…….......— uređeni prostor za vršenje žita, gumno
gvantijera …..ž……........— pladanj, poslužavnik, taca
gvardijan……m…….......— upravitelj franjevačkog samostana
gverav……...prid.……....— razrok


Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:06 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 18.12.2012.

Rimski okov sa Šušelja




Kao uvod u post, evo prvo jednog navoda već objavljenog u postovima pod naslovom
„Arheološki lokaliteti u Promini“
Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/oznaka/arheoloki-lokaliteti-u-promini


***********************************************

Gradina Šušelj koja se nalazi neposredno iznad lokaliteta crkve Gospe Čatrnjske- morala je imati veliki značaj u predrimskom vremenu.
Njen prostrani pitomi plato koji danas sluzi kao oranica omogućavao je život većem broju stanovnika.
Gradina je dominirala širokim prostorom unaokolo i najpogodniji je strateški položaj na cijeloj prominskoj visoravni. Ipak, na gradini se ne nalazi antičkih ostataka, sto bi moglo značiti da nije nastavila živjeti za vrijeme rimske dominacije.

Susjedna gradina u zaselku Čuline koja naizgled daje mnogo manje mogucnosti, bogata je nalazima krhotina rimskih posuda i sasvim sigurno nije prekidala kontinuitet života nakon rimskih osvajanja.

Strateški značaj gradine Šušelj počeo se ponovo koristiti tek u srednjem vijeku, kada je ovdje egzistirao castrum Hotiblich, poznat iz povijesnih izvora.

***********************************************



Na internetu sam pronašao sljedeći izvorni znanstveni članak autora T.Šeparovića:


***********************************************


Rimski okov sa Šušelja kod Drniša
Link: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8678

A u članku možete pročitati sljedeće:

U radu se objavljuje rimski okov s figuralnim ukrasom u obliku pantera koji potječe s gradine
Šušelj sjeverno od Drniša.
Pretpostavlja se da je proizveden u nekoj sjevernoitalskoj ili galskoj radionici, a na Šušelju je vjerojatno korišten u krugu pripadnika romanizirane stare liburnske rodovske aristokracije. Slični primjerci javljaju se na širokom prostoru od Portugala do Bugarske, a često ih je upotrebljavala rimska vojska osobito u vojnim logorima Galije, te uz dunavski limes.
Smatra se da su ovakvi okovi krasili jaram vučnih kola kakva su se u carsko doba na područjima pod keltskim utjecajem koristila u sepulkralne svrhe, ali kakva su mogla biti korištena i u raznim svečanim prilikama, vojnim paradama, te za borbu i utrke. Mada upotreba većine ovakvih i sličnih okova sasvim sigurno traje kroz cijelo 1. i 2. stoljeće, šušeljski se primjerak, povezan s boravkom vojnih jedinica u Burnumu, može s velikom vjerojatnošću datirati u 1. stoljeće.

U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika čuva se vrlo vrijedna zbirka antičke figuralne bronce.
Među komadima koji pripadaju rimskom carskom vremenu je i okov s ukrasom u obliku pantera koji potječe s gradine Šušelj sjeverno od Drniša (Šeparović 1999: 13, sl. 15).
Prema podacima iz Marunovih Starinarskih dnevnika okov je pronašao neki Medić iz Lukara, a Muzeju su ga darovali braća Jovo i Đuro Pokrajac (Marun 1998: 95). Marun samo mjesto nalaza spominje u svojim dnevnicima nekoliko puta.(1).
Riječ je o istaknutom položaju na zapadnim padinama Promine, iznad sela Lukar, poznatog po svojim starohrvatskim nalazima (Buttler 1932: 196, T. 39/4; Zaninović 1992: 37).
O značaju Šušelja može se suditi po njegovom prirodnom položaju s kojeg se kontrolira jedan od važnih putova koji je, prateći rijeku Krku, vodio u unutrašnjost.(2)
Nalaz, pak, luksuznog okova jasno ukazuje da je ova liburnska gradina nastavila živjeti i u vremenu nakon uspostavljanja rimske vlasti.
Može se pretpostaviti da je tu postojao određeni tip naselja, vjerojatno kastel (castellum), koji nije imao vlastitu upravu nego je bio podložan nekom od obližnjih municipija (3 ).

Okov sa Šušelja dimenzija je 12 x 7,7 cm.
Sastoji se od potkovičasto savijene plosnate šipke četvrtastog presjeka, na kojoj su dvije pantere razjapljenih čeljusti i glava zabačenih prema van.
Repovi su im ukrašeni urezanim linijama.
Prednju šapu drže naslonjenu svaka na jednom okruglom medaljonu.
Na oba medaljona, koja su spojena poprečnom šipkom, vidljiva je reljefno izražena ljudska maska fino počešljane kose. .............( nastavak teksta pod L I N K O M )





Napomene:

1. Za ime nalazišta Marun navodi i oblik Sušelj, no tu se očito radi o pogrešci pri pisanju.

2. Marun na Šušelju spominje i nekakvu utvrdu koju su, prema prof. Pašku Mlinaru, izgradili Turci početkom 17. st. U potrazi za njenim ostacima na teren su izašli djelatnici Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika H. Gjurašin, Lj. Gudelj,
T. Šeparović, te M. Šeparović kustosica Galerije Meštrović.
Pri obilasku terena od velike pomoći bio nam je gospodin Jure Perić iz Čulina koji nas je vodio po gradini i dao nam dosta zanimljivih informacija, te mu na ovom mjestu najtoplije zahvaljujem.
Prema njegovim riječima zemlja se pri vrhu Šušelja obrađivala do početka 80-tih godina dvadesetog stoljeća, a ostatke utvrde su između dva svjetska rata iskoristili neki seoski gazde iz Lukara kao građevni materijal.
Od nje danas nije ostalo ništa, a jedino što se na gradini od materijalnih ostataka može vidjeti su ponegdje tragovi žbuke, te mnoštvo prapovijesne keramike.

3. To bi mogla biti Varvarija ili pak Burnum na čijem se teritoriju Šušelj nalazio, ali koji je civitet stekao tek u prvoj polovici 2. stoljeća. O odnosu ova dva naselja u antici vidi radove M. Suića i M. Zaninovića.
4. Zahvaljujem gospodinu Zoranu Alajbegu na snimljenim fotografijama, te gospođi Nadi Šimundić Bendić na izrađenom crtežu. Zahvalnost na pomoći pri pisanju ovog rada dugujem i supruzi Ivani.




Nastavak cijelog teksta obavezno pročitajte pod već navedenim linkom:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8678



Nadam se da će netko jednog dana temeljito istražiti lokalitet Šušelj, i tko zna...možda se u kojem arhivu pronađu i orginalni nacrti same tvrđave Šušelj-Hotiblić-Otiblić....(zavisno kako ju je tko u koje vrijeme nazivao), i još puno toga zanimljivog, povijesnom prašinom prekrivenog.




Oznake: Arheološki lokaliteti u Promini, Lukar, Šušelj

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 17.12.2012.

Bili smo djeca mi...

Prije nekoliko godina, točnije 08.08.2009. godine, napisao sam post pod naslovom: "Podrum band u Hrće 08.08.2009"
Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/2009/08/1626569132/podrum-band-u-hrce-08082009.html

...a u postu između ostalog piše:

"Kako sam i najavio prije nekoliko dana….sinoć je u Oklaju…u Hrće-pred kafićem „Kula“… „Podrum band“ uz pomoć svojih prijatelja organizirao jedan mali kulturni događaj.

„Podrum junior band“ u sastavu Šimun i Anton Cota, Ivan Sarić, Marija i Iva Dizdar, izvedbama pjesama Azre, Filma i Prljavog kazališta, dali su nam do znanja da i mladi Prominci mogu sastaviti jedan novi bend….i to ne bilo kakav bend…nego bend koji se s guštom sluša!

Nakon naših juniora koje je okupio i uvježbao Dražan Dizdar, slijedila je „Podrum band-foto-retrospektiva“.
Pomoću fotografija, otputovali smo na prve koncerte benda u „Čitaoni“, na „Roškom slapu“ pred motelom koji se tamo nekad nalazio….pa malo do Kavane Drniš…"


Na web stranici DIZZY TOP, pod linkom:
http://www.dizzytop.com.hr/povijest.html, možete pogledati fotografije koje se spominju u prethodnom tekstu....i još jako puno toga o "Podrum bandu".



Kroz život benda...živote onih koji su u njemu svirali, može se pratiti život u Promini, Miljevcima...Sudbine ljudi rođenih u ovim krajevima....

Priča o "Podum bandu", može se pročitati pod linkom:
http://www.dizzytop.com.hr/podrumband_1.html


Čestitam Draženu Dizdaru na zanimljivoj web stranici!

Oznake: Podrum band, Život u Promini

- 13:48 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 15.12.2012.

Peterokatnica u Promini ipak se ne ruši!



Stanari zgrade u „Ulici braće Živac“, konačno mogu odahnuti.
Mediji su puni natpisa o skorom rušenju bespravno sagrađanih objekata, i najhrabriji u zgradi popularno nazvanoj „Žujka“ nisu ostali ravnodušni.

Evo što kaže Marija Cocić, dugogodišnja stanarka zgrade u centru Oklaja (koja još nije čula dobre vijesti):

„Čujte, nije mi lako. Ja živim u samom potkrovlju, na petom katu…i vijest da se u Promini prema Prostornom planu, mogu legalizirati samo objekti koji imaju dva kata i potkrovlje…ostavila me šokiranom.
Pa gdje ću ja sada, tu su muž…djeca…moja kujica Lea? “.

Priključio nam se u razgovoru i gospodin Nikola Batinić iz prizemlja:

Ja sam odmah znao da se ovako visoka zgrada u Oklaju ne smije graditi..a oni me nisu slušali. Zato sam ja uzeo stan u prizemlju, i boli me…..glava od buke ovih koji se penju na gornje katove. Možete misliti koliko bi stepeništem bio manji promet, da je zgrada manja?“

Jeste vi novinar?-proderao se netko s četvrtog kata….i odmah nastavio:

„Slušajte me dobro, dođe li do rušenja ove zgrade, ja Vam već mjesec dana ne vraćam boce od pive…i samo neka dođu….vidiće di će 'ko letit i čuvat glavu…Ako treba, i moja se žena obećala u znak prosvjeda bacit sa zgrade ode na srid igrališta!......A znate li Vi uopće koliko boce pive vride“

Začas se stepenište zgrade popunilo, a prijetnje su letjele sa svih strana…na sve strene…
Nije se štedilo nikoga. Spominjale su se obitelji svih u Vladi, svih u Općini….
Teško je opisati sav bijes tih nesretnih ljudi, koji se svu svoju ušteđevinu uložili u kupnju stanova, a onda su saznali da se nije gradilo u skladu s dozvolama….s Planom...
Naravno da se u ovakvim situacijama svi sjete investitora zgrade, ali on je već odavno u Remetincu, zbog slučaja „Fama Delije“….i nije voljan odgovarati na pitanja novinara-kratko nam je odgovorio njegov odvjetnik Nogalo.

U jednom trenutku, u zgradu je sav zadihan uletio mali Ivan Marka Perina:

Ljudi- imam novi broj Službenog vjesnika Šibensko-kninske županije!

Muči mali, povikaše svi uglas…ali se Ive nije da….

Ljudi- naša zgrada je sada sigurna- i poče naglas čitati vijest kojoj se nitko nije tako brzo nadao:


*********

Na temelju članka 5.stavka 2.Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (“Narodne novine”, broj 86/12 ) i članka 30. stavka 1. točke 3.Statuta Općine Promina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/09 ), Općinsko vijeće Općine Promina, na 4. sjednici, od 05.studenoga 2012. godine, donosi:


ODLUKU o broju etaža na nezakonito izgrađenim zgradama koje se mogu ozakoniti protivno Prostornom planu Općine Promina

Članak 1.

Na nezakonito izgrađenim zgradama protivno prostornom planu uređenja Općine Promina može se ozakoniti najviše pet etaže od kojih je zadnja potkrovlje.

Članak 2.

Za sve što nije izričito navedeno u ovoj odluci važe i primjenjuju se odredbe zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (“Narodne novine”, broj 86/12 ) i drugi propisi vezani za ovu odluku.

Članak 3.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o broju etaža na nezakonito izgrađenim zgradama koje se mogu ozakoniti protivno prostornom planu Općine Promina.

Članak 4.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”

Klasa : 940-03/12-01/1
Ur.Br : 2182/09-12-01
Oklaj, 05. studenoga 2012.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE PROMINA
PREDSJEDNIK
Tihomir Budanko, v. r.

*********


Naravno da je cijeli uvod izmišljen, ali kako bi vi inače pročitali ovu Odluku?


- 20:44 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 14.12.2012.

Na odmor u Nečven!

Prije nekoliko mjeseci, objavio sam post pod naslovom:
„Na odmor u Bogatiće prominske!“
Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/2012/07/1630914468/na-odmor-u-bogatice-prominske.html

Tema posta bila je prva kuća za odmor u prominskom kraju, ili kako sam naslov kaže u Bogatićima prominskim.

Jučer sam pronašao na internetu sljedeću zanimljivost:


*********************************************



Kuća za odmor - Šibenik-Nečven – (CDV527)
Link:http://www.novasol.hr/p/CDV527&wt.si_n=GoogleMiniBookingFlow

Ova prekrasna kamena kuća s bazenom u srcu Nacionalnog parka Krka, namijenjena je odmoru manje obitelji.
Tradicionalnog je uređenja, sa svime što je potrebno za kvalitetan odmor i uživanje.
Na terasi možete ispijati piće, spremati omiljeno jelo na roštilju, igrati stolni tenis ili se sunčati pored bazena.
Soba dva ima odvojen ulaz i vlastito kupatilo.
U ponudi su i bicikli s kojima možete istraživati mjesto Nečven te poznatu tvrđavu s koje se pruža panoramski pogled na rijeku Krku.
Možete se kupati na jezeru (4km) ili u moru (35km).
Grad Šibenik je udaljen 40 km.

*********************************************




Nečven je prekrasno mjesto, koje zrači mirom i tišinom.
Često napravim đir biciklom dionicom Oklaj-Čitluk-Nečven-Puljane-Oklaj.
Obavezno u Nečvenu prošetam do tvrđave, i bacim pogled na „Bibin buk“.

Baš sam nedavno, prilikom posjeta OPG-u Ivana Perice u Nečvenu, komentirao s Ivanom, Mariom i Hrvojem- kako po meni Nečven ima najveće šanse da uspije u seoskom turizmu, od svih sela u Promini.
Selo je lijepo uređeno, ljudi su srdačni, mir...tišina...svježi zrak s Krke.

Brodovi NP Krka, dolaze do samog „Bibina buka“, a ekipa OPG-a je očistila put koji vodi do sela, i nadaju se kako će posjetitelji jednog dana nastaviti šetnjom do tvrđave, do Nečvena.

Bogata je povijest Nečven grada, i sigurno svatko tko je pročitao „Konjanika“ od Ivana Aralice, šetajući livadama do tvrđave, u mislima priziva slike minulih vremena, ratnika na konjima, crkve koje više nema….mosta od tvrđave Nečven grada do Trošenja….
Još kad bi putnik namjernik naišao na kojeg starijeg Nečmenjanca, koji bi bio voljan ispričati koju priču…jer tu svaki kamen, zaista ima svoju priču…

Uglavnom, ukoliko ste željni mira, tišine koju ponekad prekida zvonce stada ovaca u daljini…u ambijentu prekrasne kamene kuće…ovo je idealna prilika za vas.

Čestitam vlasnicima na prekrasno uređenoj kući-Bravo!

Lijepo je pronaći ovakve vijesti na internetu!


I na kraju još jednom link sa fotografijama kuće:
http://www.novasol.hr/p/CDV527&wt.si_n=GoogleMiniBookingFlow



Oznake: turizam u promini, Nečven

- 14:52 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 13.12.2012.

Paško Bikić-Prominske beside II dio

Prije nekoliko dana, nazvao me prijatelj Krste, s jednom ozbiljnom zamjerkom (i krene priča):

„-Konačno smo u Mratovu dobili brzi Internet-„MAXadsl“, i sada bez problema mogu brzo „listati“ Promina blog.

…i što primjećujem…

Naime…s lijeve strane bloga…ima jedan link „O Promini u knjigama“, i tamo sam pronašao „Prominski riječnik“, koji je napisao prof Paško Bikić….Ali, taj riječnik je objavljen samo do slova „F“, ako se ne varam… i dalje nema…o čemu se radi?“

Čovjek se uči dok je živ.

Ako sam išta naučio pišući skoro osam godina Promina blog, to je vještina primanja udaraca, primanja šamara s osmjehom, pomicanje vlastitih granica daleko od situacija „lomova“-usavršavanje „savitljivosti“ duha….Nije da sam savladao to gradivo s pet, nego možda s dvojkom, trojkom…ali idem dalje…prolazim…

Temu iz naslova započeo sam obrađivati 12.12.2009. godine.
Objavio sam nekoliko postova na tu temu, i nedugo zatim, mogli ste na blogu pročitati post pod naslovom:
„Jedni me hvale drugi me...... tuže“.

Tada sam dobio poziv za suđenje kao optuženi za klevetu.
Pošten čovjek nema se čega bojati, glupo sam i naivno tada razmišljao.

Da skratim priču, već na prvom ročištu, došlo je do velikih „lomova duha“ u meni-razčaranje….I ako se ne varam…početkom ožujka 2010. godine, Promina blog je bio jedno vrijeme nedostupan…nestao je sa „scene“.


Ono što je najvažanije shvatiti kad odlučite pisati blog, to je da 95% ljudi, sve ovo što sam do sada naveo uopće ne zanima!

Drugo pravilo je sigurno, da o ovakvim stvarima uopće ne treba pisati, a kamoli raspravljati na blogu….

Treće pravilo je- Nema odustajanja….uvjek treba ići dalje…ili laganim korakom, ili trčati….ali uvijek samo svoj tempo. Bez obzira na aplauze iz publike, bez obzira na „jaja“ s kojima vas gađaju.

To tada nisam znao....

Mogao sam to napisati i odmah, ali pišem tek sad:

„Prominski riječnik“ prof Paška Bikića, stao je na slovu „F“ zbog jednog od mojih nekoliko „klonuća duhom“.
Zbog mojih „slabosti“, ali, kako sada opet „hodam“, s ovom pričom idemo dalje.

Za početak, evo opet sadržaja uvodnog posta na temu pod naslovom:
“Paško Bikić-Prominske beside“:




****************************



Dugo sam pokušavao doći do knjige „Prominske beside“, autora, Prominca, Paška Bikića.
Napokon sam je nedavno kupio na jednoj aukciji.
Knjiga koju je za tisak priredio Ante Bikić, a dao tiskati Prominski zavičajni klub „Petar Svačić“ u Zagrebu 1997 godine….donosi nam „riječi, izreke, zgode i nezgode“.

Ono što se meni učinilo zanimljivo za objavljivanje na promina.blog.hr-u su prominske riječi.
Mnoge riječi koje smo nekad koristili, zamijenile su neke nove…“tuđe“ riječi.
Namjera mi je jednom tjedno objavljivati postove sa prominskim riječima od slova A do Ž, kako bi zajedno sa njima otputovali u prošlost…sjetili se nekih ljudi koji su te riječi često izgovarali…

Ali, prije samog rječnika, evo proslova autora Paška Bikića:


Rječnici hrvatskoga jezika, a poglavito oni koji obrađuju uže sredine (zavičajni rječnici), nisu česta pojava.
U svrhu izučavanja povijesti i kulture prominskog kraja smatrali smo potrebnim posebnu pozornost obratiti onim kulturnim elementima putem kojih će se najlakše osjetiti duh čovjeka koji živi na tom prostoru. Jezična građa je put kojim je moguće do toga stići, ali uz uvjet da se doživi i u izražajnim oblicima koji su dio svakodnevne jezične komunikacije toga svijeta. Donosimo, stoga, samo izbor jezične građe koji uglavnom nije dio književnog jezika, a sve je manje i u funkciji današnjega govora prominskih žitelja.
Želimo prikazati, i za buduće naraštaje sačuvati, jezično blago našega kraja u kojem su vidljivi i razni utjecaji, pa je uz razvoj jezika moguće pratiti i povijesna zbivanja na prominskom prostoru.

Izvorno se u Promini govori ikavski, sa značajkama: glas f zamjenjuje se glasom v (ili glasom p: Filip — Pilip), a glas h se u izgovoru ispušta, ali ne uvijek.
U glagolskom pridjevu radnom za muški rod na -ao ispušta se krajnje -o (došao — doša, našao — naša), a u infinitivu krajnje -i (radit, reć).
Neke se riječi u odnosu na standardni jezik razlikuju po glasovnom sastavu ili značenju. Rječnik je bogat i za svaki se pojam obično upotrebljava jedna riječ.
Osim hrvatskih riječi i posuđenica mnogo je i tuđica, najčešćeg podrijetla iz turskog i talijanskog, te njemačkog i srpskog jezika. (Prisjetimo se: Prominom su Turci vladali 166 godina, Venecija 109, Austrija 113, a za vrijeme prve i druge Jugoslavije, ukupno 66 godina, nametan je srpski jezik.)
Kako je jezik temeljna odrednica narodne kulture, želimo sačuvati onaj njegov dio koji je zbog različitih razloga sve manje u govornoj funkciji našega svijeta u Promini.

U rječniku donosimo samo temeljne riječi s naznakom značenja koju dotična riječ ima u prominskom govoru, koje se uvijek ne podudara sa značenjem te riječi u književnom jeziku. Isto tako riječi navodimo u obliku kako se izgovaraju u našem kraju.
Nije nam bio cilj obrazlagati podrijetlo riječi i strane utjecaje.
Smatrali smo da to, za ljude koji se sustavnije bave jezikom, ne predstavlja teškoću da i putem ovoga rječnika prepoznaju utjecaje u ovisnosti o povijesnim zbivanjima na ovome prostoru.
Rječnik obuhvaća preko 2 350 osnovnih riječi, a nije se išlo u izvedenice.
Pošli smo od riječi s njenim temeljnim značenjem, da bi se s nekima ponovno susrelo u izrekama, koje su vrlo česte i čine značajan element izražavanja naših ljudi.
Poredali smo, stoga, preko 550 izreka koje su dio svakodnevnog jezičnog izraza našega svijeta, ne razvrstavajući ih, namjerno, po predmetu, niti poruci koja se njima upućuje, dajući ih spontano upravo onako kako se i javljaju u svakodnevnom govoru.
Alegorija je omiljeni način izražavanja prominskog čovjeka, pa otuda pravo bogatstvo izreka koje odražavaju duh čovjeka i njegovu životnu filozofiju na tome prostoru.
Na kraju smo donijeli autentične zgode i nezgode u kojima se afirmira smisao za dublje promišljanje o svakom zlu i dobru, zgodi i nezgodi, s koje god strane dolazila.
Od riječi preko izreke do izraza u raznim prilikama zamjetljiv je blagi humor, ali i poruga kao bitna značajka duha prominskih ljudi.
Vedrina, ljubav za svoj zavičaj i vjera u život bila je trajno temeljna odrednica opstanka ljudi na tome prostoru.
Ovo je, svakako, samo dio onoga što treba sačuvati.
Ako bi, stoga, ova knjižica potakla daljnja nastojanja u predstavljanju i drugih sastavnica kulture i života u ovome kraju, bila bi to najbolja potvrda opravdanosti njezina pojavljivanja.

****************************

Evo i svih do sada objavljenih postova na ovu temu:

Paško Bikić-Prominske beside 1. dio (uvod)

Paško Bikić-Prominske beside 2. dio (Riječnik-slovo A)

Paško Bikić-Prominske beside 3. dio (Riječnik-slovo B)

Paško Bikić-Prominske beside 4. dio (Riječnik-slovo C)

Paško Bikić-Prominske beside 5. dio (Riječnik-slovo Č)

Paško Bikić-Prominske beside 6. dio(Riječnik-slovo Ć)

Paško Bikić-Prominske beside 7.dio (Riječnik-slovo D, Dž)

Paško Bikić-Prominske beside 8. dio (Riječnik-slovo Đ, E)

Paško Bikić-Prominske beside 9. dio (Riječnik-slovo F)


Hodam…ne zastajkujem…zemlju…ne dodirujem..i uporno se trudim…

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 17:32 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 12.12.2012.

Direktorica "Eko Promine" je Jelena....

Jučer sam napisao post pod naslovom:
Općina Promina ukida Vlastiti pogon za obavljanje komunalne djelatnosti
Linkom: http://promina.blog.hr/2012/12/1631266039/opcina-promina-ukida-vlastiti-pogon-za-obavljanje-komunalne-djelatnosti.html

Ukratko, ukida se Vlastiti komunalni pogon, a komunalne poslove u općini Promina, preuzima d.o.o. u njenom vlasništvu - „Eko Promina“ .

Današnja novost je imenovaje direktorice „Eko Promine“, što se može saznati čitanjem Sudskog registra:

Evo novosti:











Ovim je ujedno konačno poznat i ishod „Natječaja za izbor direktora komunalnog poduzeća "EKO-PROMINA", raspisan 17.05.2012. godine, o kojem sam pisao pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/05/1630783897/natjecaj-za-izbor-direktora-komunalnog-poduzeca-ekopromina-ii-dio.html


Novoj direktorici, želim puno uspjeha u radu!

A nama, stanovnicima Promine, kvalitetnije komunalne usluge!


Oznake: općina promina

- 19:43 - Komentiraj post (0) - Link posta

Javna rasprava o prijedlogu (ciljanih) izmjena i dopuna (IV) Prostornog plana ŠKŽ

Na web stranici Šibensko-kninske županije pod linkom, možete pročitati sljedeći poziv:






Novim prostornim planom Županije, na području općine Promine (a na zahtjev iste) se predviđa:


*********

-određivanje prostora za smještaj solarnih elektrana,
-otvaranje nove stambeno-gospodarske zone južno od Metal.sinta,
-otvaranje nove gospodarske zone za izgradnju pogona za preradu kamena i izgradnju asfaltne baze i

*******

Više o "ODLUCI o izradi (ciljanih) izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Promina sa smanjenim sadržajem", pod linkom:
L I N K O M


Oznake: općina promina, prostorni plan

- 00:31 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 11.12.2012.

Općina Promina ukida Vlastiti pogon za obavljanje komunalne djelatnosti

Službeni Vjesnik Šibensko kninske županije, u broju 11., koji je iz tiska izišao 23. studenog 2012. godine link, donosi nam sljedeću Odluku Općinskog vijeća općine Promina:



*****************************

Na temelju članka 30. stavka 1.točke 3. Statuta Općine Promina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/09 ) i članka 21. Odluke o osnivanju Vlastitog pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti u Općini Promina ( “Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 08/03), Općinsko vijeće Općine Promina, na 4.sjednici, od 05.studenoga 2012. godine, donosi;

ODLUKU o ukidanju Vlastitog pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti u Općini Promina

s danom 15.studenoga 2012. godine

Članak 1.

Ovom odlukom se ukida Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti u Općini Promina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 08/03), s danom 15. studenoga 2012. godine.

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.


Klasa : 740-06/12-01/1
Ur.br : 2182/09-12-01
Oklaj, 05.studenoga 2012
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PROMINA
PREDSJEDNIK
Tihomir Budanko, v. r.


*****************************




Odluka je kratka i jasna-ili je možda kratka, a njena jasnoća nas i ne zanima?

Ne radi se još o našoj koži, našem džepu…i to je ljudski, sasvim logično.




Jedna mi sitnica zapinje za oko- ukida se Odluka o osnivanju „Vlastitog komunalnog pogona….“, Koja se može pročitati u Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije, broj 08/03, a u njoj piše sljedeće:

*****************************

IV. UNUTARNJE USTROJSTVO I NAČIN RADA VLASTITOG POGONA

Članak 5.

Vlastiti pogon se ustrojava na način da je samostalan u obavljanju komunalnih djelatnosti opisanih u članku 3. ove odluke i čini jedinstvenu radnu cjelinu.
Za obavljanje poslova iz djelokruga rada vlastitog pogona utvrđuje se unutarnje ustrojstvo kako slijedi:

1. upravitelj vlastitog pogona l djelatnik
2. vozač komunalnog vozila l djelatnik
3. čistač l djelatnik

*****************************


Poslove „Upravitelja vlastitog pogona“ obavljao je od samog početka rada Pogona Načelnik općine Promina. Bivši načelnik Duvančić s tim nije imao problema, ali je načelnik Cota dao ostavku na tu funkcije prije skoro godinu dana ako se ne varam. I od tada za obavljanje ovih poslova, berem koliko je meni poznato, nije imenovan nitko.



Ali, vratimo se Odluci iz naslova.

Što će biti sada sa ljudima koji rade na radnim mjestima:

2. vozač komunalnog vozila l djelatnik
3. čistač l djelatnik?

Gdje će oni sada raditi?

One koji se ne brinu za sudbinu Age i Zele, zapitat će se u vezi onoga što ih brine, a to je-tko će sada voziti smeće u Promini?
(Svi koji žive u Promini, svjedoci su da se smeće gomila. Prema nekim neslužbenim informacijama, smeće se neće odvoziti čak do nove godine!?)


Vrijeme je da se sada svi prisjetimo da je Povjerenik vlade RH Dražen Grgurević, još u ožujku ove godine donio „ODLUKU o sakupljanju, odvozu i postupanju s prikupljenim komunalnim otpadom“.

U navedenoj Odluci možete pročitati:




*****************************

ISPORUČITELJ USLUGE

Članak 3.

U Općini Promina poslove sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada obavlja Eko - Promina d.o.o. (u nastavku isporučitelj usluge).

Članak 24.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 363-02/12-01/1
Ur.broj: 2182/09-01-12-01
Oklaj, 15.ožujka 2012.

OPĆINA PROMINA
POVJERENIK VLADE RH
Dražen Grgurević, v. r.


*****************************

Odluka je objavljena u „SLUŽBENOM VJESNIKU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE - Broj 4, -Petak, 27. travnja 2012. godine.
Link: http://promina.blog.hr/2012/05/1630749844/povjerenik-vlade-rh-za-opcinu-promina-odlucio-je.html

Od donošenja Odluke Povjerenika Vlade Republike Hrvatske za općinu Promina, prošlo je više od 7.mjeseci.



Nakon nje imali smo 17.05.2012.:
„Natječaj za izbor direktora komunalnog poduzeća "EKO-PROMINA" II dio“
Link: http://promina.blog.hr/2012/05/1630783897/natjecaj-za-izbor-direktora-komunalnog-poduzeca-ekopromina-ii-dio.html

I od ovog je natječaja prošlo skoro 6. mjeseci.


Što se od tada događalo s Eko Prominom?
Tko je izabran za direktora Eko Promine?


Evo što možemo pročitati u Sudskom registru za Eko Prominu 10.12.2012. u 14:00:







Znači, formalno pravno, nije se dogodilo ništa, svi podaci su ostali isti kao i prije?

-Da li je Eko Promina započela uopće s radom?
-Tko je direktor?
-Tko sve uopće radi u Eko Promini?



Previše je to pitanja odjednom…ali slutim da bi uskoro mogli nešto na ovu temu čitati u novinama ili gledati na televiziji.....



Oznake: općina promina

- 14:32 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 10.12.2012.

Kolinje u Razvođu

Kad je kolinje u pitanju, znam da će mnogima uz tu riječ automatski pred očima zatitrati slika svinja koje vise, ili gradelanja nakon dobro obavljenog posla….

Naravno, i meni to proleti mislima, ali mi proleti i sadržaj sljedećeg teksta (kojeg sam već objavio jednom prilikom na blogu):


Kolinje

U prosincu je kolinje.
Ljudi tada napokon dobiju nagradu za svoj mukotrpan rad.
Proces klanja svinja veoma je težak pa ga radi mnogo ljudi.
Prvo iz svinjaka sa sajlom izvadimo svinju.
Onda ga macom precizno udarimo po glavi.
Nakon toga svinja padne na pod.
Tada otac dođe sa nožem i preriže vrat.
Tada majka sa loncem hvata krv za kulen.
Tada nas pet uhvatimo svinju za udove i ubacimo u traktor.
Tada ga odvezu i ubace u korito.
U to vrijeme majka i baka nalože vatru u kotlu i skuhaju vodu. Tada vrelu vodu polijemo po svinji u koritu. Tada sa pirijom skinemo dlaku.
Onda ga položimo na stol. Onda uzmemo brener da spalimo dlaku koja je preostala.
Tada počinje ono najteže.
Odvajanje mesa –pršuta, pečenice, mesa za kobasice.
Nakon svega toga naložimo vatru na gradelama i stavimo na njih šnicele.
Tada svi uživaju u plodovima svojega rada“.

Sastav je napisao Josip…., i vjerojatno će se i on sam nasmijati, kad vidi kako je prije 5 godina, kao osnovnoškolac šaljivo pisao svoje sastave…..


A sad, vratimo se naslovu.

Ukoliko ste večeras propustili Dnevnik Nove TV, evo još jednom snimke iz Razvođa;




Oznake: Razvođe, Život u Promini

- 22:59 - Komentiraj post (0) - Link posta

„Gorka ljubav“-Marko M Popović- 9. dio




Prethodni post na ovu temu nalazi se pod linkom:

http://promina.blog.hr/2012/11/1631192383/gorka-ljubavmarko-m-popovic-8-dio.html



Gorka ljubav (9. dio)

Kad je Zorka čula riječi ove
U srcu joj dođu nade nove,
Al' se pravi kao da je vrijeđa
Htjela bi ići pa okreće leđa.
Malo pođe pa opet zastane
Pa Mirkanu govoriti stane:

»Kad bi sada Marka ostavila
To bi znala cijela okolina,
Svak' bi rek'o da pošteno nije
Obećat' se za osobe dvije.
A još uz to što bi rek'o tata
Koji me je obeć'o za Marka«

Što je glavna odlika muškarca
Da ne klone od prvog udarca,
Stade Mirko tražit nove riječi
Uvjerljive da joj srce liječi,

»Čuj Zorice, ružo iz đardina
Ja za tobom čeznem par godina.
Na te mislim od kad sam te sreo
I sa tobom ljubav započeo.

Tebe gledam kada snivam sanak
Mrjem za te kad nastupi danak
Ti si cvijetak koji zimi cvati
Ja ga moram za sebe ubrati.

Di mi prija miris i ljepota
Kroz tok moga cijeloga života
Radi toga u nedjelju veče
Moramo se ovdje sastat' cvijeće.

Da mi onda kažeš rezultate
Što će reći tvoj otac i mate
A još uz to moram nešto reći
Par riječi koje vodi sreći.

Prva ljubav znaš najslađa da je
Što u srcu vječito ostaje
Pogotovu kod ženskoga roda
U sjećanju ostaje do groba.

I ta ljubav iz minulih dana
Na vjernost nas podsjeća dragana.
Ne muči me i ne gubi vrijeme
Kaži mila 'o'š poći za mene«.

'Ko će žabu natjerat u vodu
U sred ljeta kad vrućina smeta
I djevojku da uzme bećara
Za kim čezne par godina dana
Jer kad stara ljubav se ponavlja
Na greške se lako zaboravlja

Poče Zorka riječi da servira
Da utješi svoga kavalira.

»Dobro Mirko ako je to tako
U nedjelju ti dođi svakako,
Naći ćeš me na ovome mjestu
Kod ćeš poznat po visokom brijestu.

Samo ako ne misliš doditi
Moš' slobodno odmah me ubiti,
I na licu mjesta me sahrani
Da o meni narod ne divani.
Jer sad si mi povrijedio rane
Srcu mome odavno zadane«

Na to Mirko stade da se smije

»Čuj Zorice moje najmilije.
Budi dušo bez imalo brige,
Učiniti neću ti intrige,
Doći ću ti kao što sam reka'
Jer sad si mi srcu dala lijeka«.

Poslije toga u znaku ljubavi
Razgovor se srdačan nastavi,
Potenciran iz ljubavi vruće
Stvarali su planove buduće.
A kad Mirko odlazit' je ima
Pozdrave se vrućim poljupcima.

Ode mladić s biciklom po vlaci
Par pogleda na Zoricu baci
A ona mu rupcem otpozdravi
Dok ih sumrak večernji rastavi.

Mirko vesel ode svojoj kući
Zora osta ovce čuvajući .
A u veče ovce kući goni
Pjesmu pjeva rek'o bi da zvoni,

Vrijeme tiho daleko se čuje
Iz dvorišta majka osluškuje;
Lijepa pjesma sadržaj dirljivi
I rođena majka joj se divi.

Izšetala pred nju par koraka
Pa joj stavi ruke oko vrata.

»Čuj Zorice drago dijete moje
Pola sata slušam pjesme tvoje
Koje nisam čula već odavno
Pa zbog toga radujem se javno.

Kaži majci golubice bijela
Radi čeg' si toliko vesela.
A zbog čega i biti imadeš
Kad za svojeg vjerenika znadeš,

Moram sutra reći novom zetu
Da naiđe češće mom djetetu.
I danas si rad' tog raspjevana,
Kad si svojeg vidjela dragana,

Sigurno je Marko dolazio
Zamišljenost od tebe odnio«

Na to Zorka reći se usudi
Nemoj majko biti u zabludi,
Bio j' dragi al' nek' znadeš Mirko
Rad tog sam ti vesela toliko.

Zbog tog pjevam a srce mi gori
Večeras me dragi razgovori
Došao je kod ovaca k meni
I rekao da će da me ženi

Nemoj shvatit da je ovo šala
Ja sam mu se mlada obećala
Jer iskreno volim tog bećara
Vjenčat će me kroz petnaest dana,

A ja sam ti rekla još i prije
Da za njega moje srce gine.
I do smrti njegova ću bditi
Ili ću se u vodu baciti

Već ti noćas oko tate muti
Da se rad' tog namene ne ljuti,
Pa mi onda neće robu dati.
A za Mirka ja ću se udati.

A to ću mu i ja sutra reći
Ako neda sama ću pobjeći
Od ovaca ili odkud' bilo
Samo kad mi kaže moje milo.

« Na to mati na nju vatru diže
Sa pesnicom primiče se bliže.
Ali Zorka ni okom da trene
Prema majci bijele grudi krene

»Evo majko tu su moje grudi
Iz kojih se živ osjećaj budi,
Tu je srce koje volit' znade
Samo jednog kojega imade.

A ti ako srce imaš tako
Da me tjeraš da ostavim zlato,
I da silom budem drugom draga
A to znači da moj život strada;

Onda bolje da ti kao mati
Oduzmeš mi život da ne patim
Nek' glasovi na sve strane lete
Da je majka usmrtila dijete

Samo zato što je ljubit htjela
Ono biće koje je voljela«.

To izreče nesta u sred mraka
Stara osta' stisnutijeh šaka,
Ma kol'ko je tvrdog srca bila
Iz oka je suzicu pustila

.....

Nastavlja se….pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/12/1631384742/gorka-ljubavmarko-m-popovic-10-dio.html



Oznake: „Gorka ljubav“-Marko M Popović

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 09.12.2012.

Prominu snijeg (za sada) zaobišao

„Bura puše, temperatura je oko dva stupnja ispod nule…ali snijega nema“.

Bila bi to kratka informacija za sve one koji se pitaju-kakvo je vrijeme u Promini?

Nova TV, napravila je jučer (08.12.2012. subota) sljedeći video prilog u Promini;





Oznake: Život u Promini

- 17:44 - Komentiraj post (0) - Link posta

LED žarulje uskoro iz Razvođa?

Nedavno je u Šibeniku održan „Međunarodni obrtnički i gospodarski sajam Udruženja obrtnika Šibenik“.

Čitajući „Šibenik News“, dolazim do naslova:

Najvažnija svjetska energetska inovacija dolazi iz Razvođa!
Objavljeno: 01.12.2012. | Autor: Diana Ferić

…a u članku možemo pročitati:

„Kanadski poduzetnici i inovatori Stevan i Bogoljub Pokrajac, čija su LED rasvjetna tijela proglašena jednim od
najboljih energetskih inovacija u svijetu, podrijetlom su iz Razvođa kod Oklaja i žele dio svog poslovanja
prenijeti u Šibensko – kninsku županiju".

„Nadam se da smo nastupom na šibenskom MOGS-u barem malo hrvatskim građanima, dužnosnicima i stručnjacima
dočarali o kakvoj je revolucionarnoj tehnologiji riječ.

U Šibenik i na MOGS nismo došli slučajno već ciljano jer smatramo kako bio ovaj projekt mogao biti od vitalnog
interesa za naš zavičaj, za Prominu, Šibensko – kninsku županiju, Dalmaciju i, naravno, Hrvatsku.
„Tesla Digital“ jedini u svijetu ima dLED tehnologiju i sva patentna prava na nju.

Moja je osobna želja da jedan tako vrijedan projekt krene u osvajanje europskog tržišta upravo iz Šibenika
iz Dalmacije.“ – kazao je za portal sibeniknews Bogoljub Pokrajac.

Cijeli tekst svakako pročitajte pod linkom:
http://mok.hr/vijesti/sibenik/odjeci-sibenskog-mogs-a-najvaznija-svjetska-energetska-inovacija-dolazi-iz





Više podataka o „Tesla digitalu“, možete saznati na njihovoj web stranici po linkom:
http://www.tesla-digital.com/td/

i citirat ću samo jedan od navoda koji kod njih možete pročitati:

„Pokrajac currently employs 20 people, but if things go as planned heĽs hoping the company will be able to add
to that number. HeĽs not in a rush though; he wants Tesla Digital to have a long prosperous future.
“We are growing slowly and very carefully,” Pokrajac says.

Ili u prijevodu googla:

„Pokrajac trenutno zapošljava 20 ljudi, ali ako stvari krenu po planu nadamo se da će tvrtka biti u mogućnosti
zaposliti dodatan broj ljudi. Ne žurimo se, želimo da Tesla Digitalni dugu i prosperitetnu budućnost“.

"Mi rastemo polako i vrlo pažljivo", kaže Pokrajac.




Malo sam još proguglao i pronašao sljedeći članak:

Kanađani traže kredit IRB-a za fabriku sijalica u Prijedoru
30. 05. 2011. 07:48

Vlada RS zadužila je Ministarstvo finansija da s Investiciono-razvojnom bankom (IRB) RS razmotri mogućnost
finansijske podrške pokretanju proizvodnje štednih sijalica u Prijedoru, za koju ukupna investicija iznosi
6,65 miliona KM.

Kanadska firma "Tesla Digital Inc." odabrala je opštinu Prijedor kao ponuđača najpovoljnijih i najkonkretnijih
uslova, osnovala preduzeće "Tesla Digital NRS" sa sjedištem u gradu na Sani i obezbijedila četiri miliona maraka,
dok od Vlade RS očekuje podršku za dva miliona maraka povoljnog kredita kod IRB-a.
Opština Prijedor investitoru je ponudila povoljnu lokaciju u krugu preduzeća "Autotransport" s proizvodnom halom
površine 2.468 kvadratnih metara i upravnom zgradom od 880 kvadratnih metara po cijeni od dvije KM po kvadratu,
s tim da plaćanje zakupa počne mjesec dana nakon pokretanja proizvodnje. Period zakupa je najmanje pet godina i
investitor ima mogućnost da otkupi ove, a po potrebi i dodatne poslovne prostore.

Učešće opštine Prijedor u infrastrukturi iznosiće 300.000 KM, gdje se obavezala da dovede struju do objekta i
da dijelom učestvuje u sanaciji objekta. Investitor bi u prvoj fazi zaposlio 75 radnika.


Nastavak teksta pod linkom:
http://www.ekapija.ba/website/bih/page/435104




Tema je objavljena i na jednom BiH forumu, pod linkom:
http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=78645594&postcount=5316

....kako i Bosanaca ima širom svijeta…stigao je komanter iz Kanade:


**************************************************

Ovo je bas interesantna vijest.

Nevolim da kritikujem ovako dobre vijesti ali hajmo malo redom.

1)Investicija od 6.6 mil KM u dvije godine.
2)godisnja zarada 9.6 mil KM.
3)investicija se odplatuje za dvije godine.

zar se investicija ne odplacuje za 9 mjeseci?

I na kraju, za pet godina sa ovom investicijom od 6.6 miliona KM zaposljava se 1000 judi.
pleeeease.

A koja je to silna firma koja pretvara 6 miliona u devet miliona za godinu dana? i koja ce zaposlavati
1000 ljudi za par godina."Tesla Digital Inc" iz Windsor, Ontario.

Svake srece pa ja cesto idem u Windsor da pijem i kockam kad sam u Detroit.

Puno je sigurnije. Znam da Windsor nije neki centar industrije kao detroit preko rijeke naprimjer, pa kontam
haj da vidim gdje je ta firma, mozda sam pored nje proso nekad.
Idem na yellow pages i dobivam adresu - 602 Ellis St W Windsor, ON N8X1B4 - pa onda idem u google street view,
i nema nista od te firme.

Tamo ima neka zgrada ali plakat firme nigdje. ….

Nastavak komentara pod već navedenim linkom:
http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=78645594&postcount=5316

**************************************************





Putovanja googlom su besplatna, i nema druge, nego otići do Kanade na adresu firme „Tesla digital“-
602 ELLIS ST.W WINDSOR,ONT. N8X 1B4.

Evo i linka:Google 1

A evo i fotografija pogona:











..i još pogleda iz zraka na pogone "Tesla digitala":



Link: Google 2


Hoće li najmodernija rasvjeta krenuti u proizvodnju u Razvođu, Šibeniku, Prijedoru, ili na nekom četvrtom mjestu?
- ostaje nam da pričekamo odgovor onoga koji to sigurno zna- a to je vrijeme.

„Vrijeme će nam dati sve odgovore“.





Oznake: Razvođe

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 08.12.2012.

Priznanja Općine Promina




Prije dvadesetak dana, točnije 22. studenog 2012. godine, po prvi puta, Općina Promina je uručila „Priznanja Općine Promina“ građanima koji to svojim djelima zaslužuju.

Zadnji broj službenog lista –Vijesnika Šibensko-kninske županije, donosi nam Odluku, kojom se propisuje način dodjele priznanja, i evo je u cijelosti:


***********************************************************************

Na temelju članka 30. stavka 1.točke 3.Statuta Općine Promina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/09 ), Općinsko vijeće Općine Promina, na 2.sjednici, od 03.kolovoza 2012. godine,donosi

ODLUKU o priznanjima Općine Promina


Članak 1.

Ovom se odlukom ustanovljuju priznanja Općine Promina i propisuju uvjeti i način njihove dodjele, te druga pitanja u svezi priznanja Općine Promina.

I. VRSTE PRIZNANJA OPĆINE PROMINA


Članak 2.

Priznanja Općine Promina su :

1. Nagrada za životno djelo Općine Promina,
2. Nagrada Općine Promina,
3. Plaketa Općine Promina,
4. Kapa Općine Promina i
5. Priznanje počasnog građanina Općine Promina.



Članak 3.

Osim priznanja iz članka 2.ove odluke, za pojedine prigode Općina Promina može dodijeliti i druga priznanja.

O ustanovljenju i dodjeli, te drugim pitanjima u svezi priznanja iz stavka 1.ovog članka, odlučuje općinski načelnik.

II. POSEBNE ODREDBE O POJEDINIM PRIZNANJIMA OPĆINE PROMINA

a) Nagrada za životno djelo Općine Promina


Članak 4.

Nagrada za životno djelo Općine Promina dodjeljuje se fizičkim osobama za osobne uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unapređenju gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, tjelesne kulture, zdravstva, socijalne skrbi i drugih djelatnosti, posebno značajnih za Općinu Promina, kada se ocijeni da je odnosna osoba sve svoje objektivne mogućnosti utkala u odnosno djelo i u tome postigla svoj neponovljiv rezultat u odnosnoj oblasti.

b) Nagrada Općine Promina


Članak 5.

Nagrada Općine Promina dodjeljuje se fizičkim i pravnim osobama za osobne uspjehe u radu društvenih odnosa i unapređenju djelatnosti iz članka 4.ove odluke od posebnog značaja za Općinu Promina.

c) Plaketa općine Promina


Članak 6.

Plaketa Općine Promina dodjeljuje se fizičkim i pravnim osobama za uspjehe postignute u razvoju društvenih odnosa i unapređenju djelatnosti iz članka 4.ove odluke, značajne za Općinu Promina.

d) Kapa općine Promina


Članak 7.

Kapa Općine Promina dodjeljuje se pojedincima koji su se posebno istaknuli svojim predanim i dugogodišnjim radom za opće dobro ili koji su učinili djelo iznimne važnosti za sigurnost života i imovine na području Općine Promina ili koji su na osobit način doprinijeli promociji i ugledu Općine Promina.

e) Priznanje počasnog građanina Općine Promina


Čanak 8.

Počasnim građaninom Općine Promina može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili druge države koji je svojim radom, znanstvenim ili političkim djelovanjem, značajno doprinio napretku i ugledu Općine Promina, ostvarenju i razvoju demokracije u Republici Hrvatskoj, miru u svijetu i napretku čovječanstva.


III. NAČIN I POSTUPAK DODJELE PRIZNANJA


Članak 9.

Priznanja Općine Promina dodjeljuju se u povodu blagdana Sv.Mihovila 29.rujna dana Općine Promina, u pravilu prije toga, a uručuje ih predsjednik Općinskog vijeća i načelnik Općine Promina na svečanoj sjednici koja se održava u čast dana Općine Promina.

Iznimno ako za to postoje posebni razlozi može se odstupiti od pravila iz st.1.ovog članka te priznanje dodjeliti i uručiti drugom prilikom.

Odredba stavka 1.ovog članka ne primjenjuje se na priznanja iz članka 3.ove odluke.


Članak 10.

Isto priznanje se istoj osobi može dodjeliti samo jedanput.
Dobitnik jednog priznanja ne može u istoj godini dobiti i neko drug priznanje Općine Promina.


Članak 11.

Poticaj za dodjelu priznanja iz članka 2.ove odluke, uz odgovarajuće obrazloženje mogu dati trgovačka društva, ustanove, političke stranke, te druge organizacije i udruge, kao i građani najkasnije do 31.kolovoza tekuće godine.

Rok iz stavka 1.ovog članka ne odnosi se na dodjelu priznanja u smislu članka 9.stavak 2.ove odluke.


Članak 12.

Poticaje iz članka 11.st.1.ove odluke razmatra Odbor za priznanja Općine Promina, te ako ocijeni da su ispunjeni uvjeti za dodjelu odgovarajućih priznanja, utvrđuje prijedlog za dodjelu odgovarajućih priznanja, te ga upućuje Općinskom vijeću.
Odbor za priznanja može i bez posebnog poticaja drugih subjekata utvrditi prijedlog za dodjelu priznanja.


Članak 13.

Priznanje Općine Promina dodjeljuje se za života, a iznimno se mogu dodjeliti i posmrtno.


Članak 14.

O prijedlozima za dodjelu priznanja Općine Promina iz članka 2.ove odluke odlučuje Općinsko vijeće Općine Promina, glasujući o svakome prijedlogu posebno, bez prethodne rasprave.


V. OBLIK I SADRŽAJ PRIZNANJA


Članak 15.

Oblik i opći sadržaj priznanja iz članka 2. ove odluke utvrđuje općinski načelnik Općine Promina.


VI. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE


Članak 16.

Oblik i opći sadržaj priznanja u smisli članka 15.ove odluke općinski načelnik utvrdit će u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu ove odluke.


Članak 17.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa : 061-01/10-01/1
Ur.Br : 2182/09-10-01
Oklaj, 03. kolovoza 2012.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PROMINA
PREDSJEDNIK
Tihomir Budanko, v. r.

***********************************************************************

Odluka je stupila na snagu kako se navodi u istoj:

„Članak 17.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Službeni Vjesnik objavljen je 23.11.2012. godine, što znači da je Odluka stupila na snagu početkom ovog mjeseca.
(Ovisno da li se broje samo radni, ili i neradni dani u tjednu).

Tko je sve dobio priznanja Općine Promina, možete pročitati u mom već objavljenom postu na tu temu pod naslovom: Obljetnica osnivanja općine Promina
Linkom: http://promina.blog.hr/2012/11/1631255744/obljetnica-osnivanja-opcine-promina.html



Na kraju, još jednom, čestitke svima nagrađenima, odnosno obiteljima onih koji su posthumno nagrađeni.


Oznake: općina promina, Život u Promini

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 07.12.2012.

Izašao je novi broj Glasnika JU NP Krka BUK br.6.



Prije nekoliko dana objavljen je novi broj glasnika Javne ustanove „Nacionalnog parka Krka“, BUK br.6.

Evo i njegova Sadržaja:

6 Zaštita

Pregled i analiza rada nadzornih službi
Opasnosti od invazivnih alohtonih biljaka
Zakon o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“
Zakon o izmjeni Zakona o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“
Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“

22 Upravljanje

Strateško upravljanje odrednica razvoja turizma nacionalnih parkova
Otvorenje poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina
„Put maslina“

44 Prirodna baština

Roški slap – nepoznato o poznatom
Vegetacija Nacionalnog parka „Krka“

56 Kulturna baština

Nečven – srednjovjekovna utvrda (rezultati arheoloških istraživanja
provedenih od ožujka 2011. do rujna 2012.)
Virtualna prezentacija muzejskih predmeta Arheološke zbirke Burnum
Milenijski svijet u Burnuma


62 Događanja

Javna ustanova „NP Krka“ članica EuroParca
Certifikat izvrsnosti – TripAdvisor
Natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ulaza Lozovac
Natječaj „Suvenir NP 'KRKA'“
Promocija NP „Krka“ u Salzburgu
„Glazba uz Krku“
Burnumske Ide a.d. 2012
Okusi burnumskih ida
Fotonatječaj NP „Krka“
Akcija „Vikend u prirodi“
Znanjem do očuvanja“ – ekoradionice i predavanja
Anketa na uzvodnom dijelu NP „Krka“
Blagdan Gospe od Anđela, Visovac 2012.
Radionica „Dajmo više za šišmiše“
Program edukacije u NP „Krka“
Obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti
„Zelena čistka“ – jedan dan za čisti okoliš
Svjetski dan voda
Svjetski dana zaštite okoliša
Bežična računalna mreža (Wi-Fi) na Skradinskom buku
Obnovljen plato na Skradinskom buku
Višednevne ulaznice
Minibus u ponudi NP „Krka“

94 Izvješća

Istraživanje rijetke i ugrožene ihtiofaune rijeke Krke
Inventarizacija i vrednovanje lihenoflore Nacionalnog parka „Krka“
Istraživanje vodenog stupca jezera Brljan

100 Biološka raznolikost

Crvenkrpica
Ljubičastomodri kotrljan

104 Speleologija

Stara jametina

106 Galerija

Likovni natječaj NP „Krka“
Dječja radionica „Taj divni svijet“

110 Povijesna fotografija

Tomaso Burato, dvorski fotograf

113 Poezija

Visovačka idila





Za ovaj post, posebno izdvajam (vezano za Prominu naravno):


*****************

Nečven – srednjovjekovna utvrda (rezultati arheoloških istraživanjaprovedenih od ožujka 2011. do rujna 2012.)

Poslije višegodišnjih priprema, rekognosciranja,fotografiranja i geodetskog snimanja, 15.ožujka 2011. godine započela su sustavna arheološko-konzervatorska istraživanja srednjovjekovneutvrde Nečven u istoimenom prominskom selu.

Prostor utvrde bio je prekriven gustim raslinjem i šumom. Uslijedilo je čišćenje raslinja, za što je dobivena suglasnost nadležnoga tijela, kao i za arheološko-konzervatorska istraživanja.
Trebalo je otkopati ostatke zatrpane arhitekture i utvrditi perimetralne zidove utvrde. Budući da postoje određene građevine i izvan prostora utvrde, arheološka istraživanja trebala bi otkriti vezu tih vanjskih objekata s utvrdom.
U bilješkama fra Luje Maruna, koji je više puta obilazio Nečven, spominju se iskopani temelji sakralnog objekta, na čijem su oltaru pronađene dvije ploče s urezanim Konstantinovim monogramom.
Navodno su prenesene u Kninski muzej, ali danas se o njima ništa ne zna. Iz podgrađa Nečvena potječe i nalaz romaničke ostruge, koja je odnesena u kninski muzej.
Tvrđavu su prije teških devastacija 20-ih godina 20. stoljeća dokumentirali fra Lujo Marun i Grgur Urlić Ivanović.

Prvi koji je upozorio na važnost ove utvrde, čija je povijest veoma složena, bio je franjevac Stjepan Zlatović.

Istraživanja su započela na ostacima objekta izvan utvrde, s njezine jugoistočne strane. Objekt je četvrtasta oblika. Moguće je da se radi o cisterni za vodu jer je unutrašnjost objekta ožbukana debelim nanosom žbuke.
Uz taj objekt prislonjen je u smjeru jugoistoka longitudinalni zid. Podloga na kojoj su izgrađeni zidovi jest preklesani kamen živac. Temelja gotovo nema. Prvi red kamena ovih zidova složen je u obilato nanesen sloj žbuke.
Zidovi su izrađeni od nepravilna kamena, nejednake veličine i s jednim licem, s unutrašnje i vanjske strane.
Sredina zida ispunjena je sitnim kamenjem i obilatim nanosom vezivne žbuke. U radnoj dokumentaciji ta je sonda označena kao sonda A.

Sredinom rujna 2011. godine započela su istraživanja na jugoistočnom vanjskom dijelu obrambenoga zida utvrde.
Prilikom rušenja kružne kule, koja se gotovo naslanja na sam zid, došlo je i do rušenja gornjeg dijela zida, koji se jednostavno prelomio i pao.
Njegove ostatke prekrio je sloj građevnog šuta i humusa.
Dijelovi porušenog zida pažljivo su dokumentirani i demontirani, a kamen je deponiran. On će biti upotrijebljen u konzervaciji utvrde.
Otkopani sloj nejednake je debljine: od 2,5 ma uz obrambeni zid do 0,5 m nekoliko metara dalje.
U radnoj dokumentaciji taj je dio označen kao sonda B.
Bit će to ujedno i najveća sonda na terenu jer obuhvaća čitavu vanjsku stranu obrambenih zidova.

Tijekom arheoloških istraživanja u 2012. godini, 2. svibnja pronađena je i otkopana krušna peć.
Nalazi se u jugoistočnom dijelu utvrde, između obrambenog zida utvrde i centralne kule. Sačuvana je gotovo u cijelosti, osim ulaza, koji je urušen.





Unutrašnjost joj je pravilna kalota.
Zidana je od kamena tesanca i lomljenca s obilnim korištenjem vapnenog morta.
Pod je kompaktan, izrađen od debelog sloja gline.
S unutrašnje strane sačuvan je otvor za dimnjak, koji ide prema obrambenom zidu. Ispred peći pronađena je veća količina pepela (luga) sa ostacima ugljena.
Budući da se peć naslanja na vanjski zid kule, otvorena je nova arheološka sonda, koja je u radnoj dokumentaciji označena kao sonda C.
Sonda C pruža se uz vanjski obod okrugle kule, s njezine zapadne strane, završava pored zidanog kamenog podesta naslonjenog uz kulu.

Sa sjeverozapadne strane kule nalazi se kameni podest a uz njega prostorija pravokutna oblika.
Izgrađena je od kamenih klesanaca, složenih „u red“. Zidovi su sačuvani u visini od 1,6 do 1,8 m.
Podnica prostorije popločana je sitnim kamenom položenim u debeli sloj žbuke. Prostorija je u kasnijoj fazi bila pregrađena, što se vidi u načinu zidanja pregradnoga zida.
Nakon što se istraži vanjska strana centralne kamene kule i istočnog obrambenog zida pristupit će se istraživanjima unutrašnjosti kule.
Nije u cijelosti poznat raspored zgrada i objekata unutar utvrde.
Arheološka istraživanja trebala bi ih otkriti i identificirati.
Dosadašnji opisi unutrašnjosti utvrde temelje se dijelom na pretpostavkama i mašti brojnih povjesničara i zaljubljenika u povijest.

Nataša Zaninović

*****************


Cijeli sadržaj glasnika BUK br.6., možete pogledati na web stranicama NP Krka, pod linkom:
http://www.npkrka.hr/buk/buk6/

Oznake: NP Krka, Nečven

- 12:00 - Komentiraj post (1) - Link posta

četvrtak, 06.12.2012.

Ethnotine u emisiji Školski sat

Prije nekoliko dana, napisao sam post pod naslovom:

Ethnotine u emisiji Školski sat u 9:10 na 2. programu HRT-a

Linkom: http://promina.blog.hr/2012/11/1631256536/ethnotine-u-emisiji-skolski-sat-u-910-na-2-programu-hrta.html


Propustio sam tada navesti koju riječ o samim Ethnotinama, te ovom prilikom ispravljam grešku, i navodim što o njima možete pročitati na web stranici www.ethno.hr;
Link: http://www.ethno.hr/ethnotine-opcenito.html


ETHNOTINE


OPĆENITO

Ženski vokalni ansambl Ethnotine iz Zagreba jedan je od rijetkih vokalnih sastava koje nastoje sačuvati izvornu ljepotu, stil, sklad, dostojanstvo i vjerodostojnost u izvođenju raznolike hrvatske vokalne tradicijske kulture.
U pjevanje djevojaka nisu utkani moderni i kvazi folkloristički ritmovi već se radi o zvuku i tonu oblikovanom i usklađenom s arhaičnim načinom pjevanja koje je već poodavno napušteno u krajevnoj tradiciji. Slušajući njihove pjevanje možete osjetiti huk planinske bure, valove mora i žuborenje vode s izvora.
Osim vokalno izvođenja tradicijskih napjeva djevojke izvode plesno glazbene scenske kompozicije inspirirane krajevnom tradicijskom kulturom.
Po tome su posebne jer uspijevaju u dva različita područja umjetničkog izražavanja održati visoke izvođačke kriterije.

Začetnik i umjetnički voditelj: Goran Knežević
Voditelj pjevanja: Tomislav Habulin
Naziv ansambla smislio: Jakov Knežević
Ansambl zastupa: Goran Knežević


Pjevaju i plešu:

Antonija Cerovečki, Maja Perišić, Ivana Cencelj, Marija Mihovec, Anja Hadžić, Ivana Varga, Marina Romić, Ana Krmek, Tamara Rudan, Ivana Barač, Ilijana Mileta, Nina Gravranović, Ana Jambrek, Katarina Knežević


Program

Plesno – glazbene izvedbe
"Pod oblokom melin melje"
(plesno glazbena točka inspirirana podravskim folklorom)
Koreografija i glazba: Goran Knežević
Gl.obrada: Dražen Varga
Studijska obrada: Toni Eterović


Izvođački program – pjesme

Dobar večer dobri ljudi (Hrvatsko zagorje)

Istra i Krk

Kada vidim tvoje oči (Rudani, Istra)
Pijmo, pijmo z bukalete ( Istra)
Stara Baško, tararajčica ( Baška, otok Krk)

Dalmacija

"Lijepa se mare udala" (otok Lastovo)
"Sve se more" (dolina Neretve)
"Odriši se barka od kraja" (Turanj, Biograd)
Oja, noja (Grebašnica, Dalmatinska zagora
Zagora
"Tko me nano volio i kada" (Pridraga, Ravni kotari)
"Ljub' me dragi ne žali me mladu" (Polača)
"Sve sam svoje stavila u oje" (Promina Dalmatinska zagora)
Evo moga sela malenoga, Ražanac

Središnji dio

Oj Vulica kak' si lepa (Međimurje)
"E, majka Maru" (Turanj, okolica Karlovca)
" Tri djevojke zbor zborile" (Pokupska dolina)
"Šebešička" (Draganić)
"Pod onom gorom zelenom" (Podravina)
"Krapje selo", Krapje, Posavina
"Zima prohaja, leto dohaja" (Hrvatsko zagorje)
Jarebica lepa ptica (Međimurje)

Panonski dio

"U mliku me mati umiva" (Županja, Slavonija))
"Nisam dugo pjevala kroz selo" (Vranovci, Bukovje)
"Ej, čujem diko da te tvoji žene" (Slavonski Brod, Slavonija)


Na kraju, vratimo se naslovu.


Za sve one koji su propustili najavljenu emisiju na HTV-u, tu je video prilog:





Zahvaljujem se Ethnotini na linku-Hvala I.M!


Oznake: Goran Knežević, Folklor u Promini, Folklor Promine

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 05.12.2012.

Pismo profesora Paška

Stalni čitatelji Promina bloga, sigurno se sjećaju postova pod naslovom:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar“
Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/oznaka/promina-prije-pola-stoljea-prof-pako-mlinar

Postovi temeljeni na neobjavljenoj knjizi-skripti profesora Paška, bavili su se temom prominskih prezimena, ali i općenito životom, događajima u Promini prije više od pedeset godina.

Pod već navedenim linkom, možete se još jednom posjetiti na sadržaj tih postova.

Na e-mail sam dobio i nekoliko upita zainteresiranih za kupnju Knjige prof Paška....pa i ovim putem moram još jednom ponoviti da ista nije još tiskana, ali nikad se nezna....možda jednog dana i izađe iz tiska!


Nedavno sam se čuo s prof. Paškom, i obećao mi je poslati jedan tekst-pismo, i nekoliko fotografija…te ukoliko mi materijali budu zanimljivi, da ih objavim na blogu…



Evo pisma i fotografija;



****************

Poštovani Sanimire,

Iako moja generacija nije baš vična modernoj komunikaciji, ipak pratimo tvoj rad na Promina blogu divimo se upornosti kojom pratiš sva zbivanja u našem kraju.
Ja i moje društvo – a to su uglavnom profesori Vlade Bikić i Ante Juric, kipar Vlade Radas i mladi Ivica Bilušić, a zna nam se pridružiti i Crna Kraljica –okupljamo se subotom i glavna tema naših razgovora najčešće je Promina.

O svom kraju imam više sjećanja nego materijalnih dokumenata, ali mali prilog tvojoj tematici iz prominske ne tako davne prošlosti mogu biti ove fotografije iz mojeg skromnog albuma, koji će vjerojatno zainteresirati sve koji prate promina.blog.

Na fotografijama je moje prvo radno mjesto, škola Bobodol, Marasovine.




Izgrađena je oko 1950. a ja sam ključeve preuzeo 1952. od Anke Bilušić .

Tu je još radilo nekoliko Prominaca, kao što su Paško Bikić, Mile Dujić, a prije nas Andrija Dujić.

Na drugoj fotografiji je kuća Čavlina, u neposrednoj blizini škole, koja je izgrađena uz tada vrlo prometni put nastao u vrijeme Napoleona i na koji je bila orijentirana većina prominskih sela.




Kuća je prvo bila gostionica, a podigla su je braća Čavlina.

- Prominci su u to vrijeme živjeli u zajednicama, zato se navode sva trojica kao graditelji (o čemu svjedoči kamen iznad vrata s njihovim imenima).
Ta braća Čavlina su u vrijeme Drugog svjetskog rata bila vezana uz NOB, a posebno srednji, Pajo.

Pričao mi je otac koji je prvi izašao iz brine u to nemilo vrijeme, da je u selu našao zaklane roditelje braće Čavlina i bačene na đubrenjak.
Nakon Drugog svjetskog rata tu je bio mjesni ured, i tada je s kamena iznad vrata isklesan natpis „uz pomoć Boga“.



Crno-bijela fotografija nastala je 1976. dan uoči Sv. Ane, nakon akcije čišćenja mratovske ceste koju sam organizirao i u šali nazvao Dan narodnog običaja.



Snimio sam je kod kuće Klicića, a na njoj su svi koji su sudjelovali u akciji – tu su i neki od Đomlija. S akcijama smo nastavili i poslije 1995., na primjer kad se obnavljala crkva (uz pomoć države).

Treća skupina fotografija je iz Razvođa, vrlo su zanimljive i mnogima iz samog sela nepoznate.
Snimio sam ih 2011. kad sam tražio kesten u dvorištu bivšegnačelnika Promine, Marka Škovrlja, ponukan napisom Ante Tomića kako je prije rata bio u Promini i „za kamenim stolom u hladovini pod kestenom pio prominsku žutinu“.



Uz kesten, koji je rijetkost u našem kraju, pronašao sam i natpis na ulaznim vratima, koji je očito nastao u vrijeme Domovinskog rata– Civilima zabranjen ulaz (pisano latinicom – jer oni na koje se to odnosi ne znaju drugo pismo).




Na vratima konobe, pak, piše ćirilicom – Prdekana! I radno vrijeme od 0-24.




Valjda je taj šaljivdžija time htio dati važnost uredu koji je tu postojao.
Tko je u tom zatvoru boravio, meni nije poznato, a možda je to bila samo prolazna postaja.

Lijepo te pozdravljam, i nadam se da se dogodine vidimo,

Paško Mlinar

****************


Zahvaljujem se profesoru Pašku na lijepim riječima podrške, ali i na ovom kratkom putovanju u prominsku prošlost, sjećanju na minula vremena.

Živili mi profesore Paško, i vidimo se za Svetu Anu u Mratovu!


Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Marasovine, Bobodol, Razvođe, Mratovo

- 10:02 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 04.12.2012.

Proračun općine Promina za 2012. godinu

Proračuni gradova i općina su javni dokumenti koji trebaju biti dostupni svim zainteresiranim građanima.
I Prominci također imaju pravo vidjeti na što se troše njihovi novci, pa tako na kraju tekuće 2012. godine, u Službenom Vijesniku Šibensko-kninske županje br.11, mogu vidjeti u što će se sve ulagati sredstva u godini koja je skoro cijela iza nas.

Transparentnost je to ravna pravu bolesnika na liječenje, s tim da je ono ostvarivo tek 11. mjeseci nakon dijagnosticiranja bolesti.

Ipak, treba biti objektivan pa reći da je ovaj Proračun prošao kroz „bure i oluje“, jer je tri puta dolazio na stol općinskog vijeća Općine Promina, i tek iz trećeg puta prihvaćen.

Pogledajmo sve tri njegove naslovnice:








Lako je uočiti kako prihodi općine Promina munjevito rastu od prvog do konačnog prijedloga Proračuna, i to od mizernih 1.700.000,00 kuna do poštovanja vrijednih 3.892.280,00 kuna!

Prihodi su više nego udvostručeni?- U čemu je tajna tog uspjeha?


Možda je jedino mala šteta što su i planirani dugovi –„manjak prihoda iz prethodnih godina“, porasli s 816.720,00 kuna, na 911.302,00 kuna.


Pogledajmo sada malo i konačni, usvojeni Proračun općine Promina za 2012. godinu (za veću sliku-kliknite na istu);







Vrlo je važno shvatiti da papir trpi sve.
Tako da ukoliko vidite da su za određenu namjenu predviđena-planirana sredstva u Proračunu, to ne znači da će do realizacije te „stavke“ zaista doći.

Proračun općine Promina je kad ga malo analiziram, godinama, više lista želja i snova, nego nešto što se stvarno namjerava realizirati.
A možda je tako i kod drugih općina i gradova- tko zna?

Realno je očekivati da će „rashodi za zaposlene“ , „javna rasvjeta“, „održavanje komunalne infrastrukture“ –točnije odvoz smeća, „službena putovanja“, i možda „intelektualne i osobne usluge“ ....i još nekoliko stavki koje financira Država kroz Proračun Općine biti realizirane….a za sve ostalo, tu je često izgovor tipa; „Prihodi su ove godine podbacili-svi znate da je cijela Država u recesiji“. Ili odgovor tipa „Pomoć unutar opće Države je izostala“.

Naravno, koliko je uspješno realiziran Proračun za određenu godinu, možete vidjeti u „Izvršenju Proračuna“ za prethodnu godinu.

Koliko je vas uopće vidjelo „Izvršenje Proračuna općine Promina za 2011 godinu“?

Toliko će vas vjerojatno vidjeti i „Izvršenje Proračuna općine Promina za 2012. godinu“.


Zapravo, brojke uopće nisu običnom čovjeku niti bitne.

Važno je da se rezultati rada Općine, vide u svakodnevnom životu....a duplo veći Proračnu se sigurno negdje mora vidjeti?

Oznake: općina promina

- 22:52 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 03.12.2012.

FRAMA DRNIŠ organizira...

Na e-mail sam dobio zamolbu da na Promina blogu objavim sljedeće:

Frama Drniš u suradnji sa Savjetom Mladih Grada Drniša, Franjevačkim Svjetovnim Redom (OFS), Ligom protiv raka Grada Drniša i DVD – Drniš organiziraju

HUMANITARNU NOGOMETNU UTAKMICU I KONCERT

za osobe oboljele od raka, dana petak, 07. prosinca 2012 godine s početkom u 17 sati.


Evo dokumenta u obliku fotografije u cijelosti:





- 23:26 - Komentiraj post (0) - Link posta

Obiteljska uljara "OPG Ivan Perica" Nečven

Prije mjesec dana, jedna od aktualnih tema u Promini, svakako je bila početak berbe maslina, njihova prerada u maslinovo ulje.

Napisao sam tada post pod naslovom: „Nosim sada masline, do nečvenske uljare“
Link: http://promina.blog.hr/2012/11/1631165808/nosim-sada-masline-do-necvenske-uljare.html

Čitajući navedeni post, možete saznati više informacija o uljari u Nečvenu, načinu prerade maslina, odnosno načinu proizvodnje maslinova ulja.

Prije nekoliko dana, na e-mail sam dobio sljedeću poruku:



***
„….ispred obitelji Perica, Čar i Josić želimo se od srca zahvaliti na pozitivnim člancima koje ste na Vašem blogu objavili vezano za obiteljsku uljaru u Nečvenu…..Koristim ovu priliku da Vas pozovemo sljedeći vikend u selo Nečven na kavu i degustiranje mladog maslinovog ulja.

Zahvaljujemo na podršci i s izrazitim štovanjem

OPG Ivan Perica
Nečven 21
22303 Oklaj


***

Prihvatio sam poziv u Nečven s posebnim guštom.
Nečven je malo selo u Promini, ali veliki broj Nečmenjana i Nečmenjanki čita od samih početaka Promina blog, i često mi pošalju mejlove podrške.

Namjeravao sam napraviti jednu foto-priču cijelog sela, kao prije nekoliko godina , ali nažalost, kiša mi je pokvarila planove.
(Link prema foto priči iz 2009. godine)


Vratimo se ipak temi naslova….


(foto:obiteljska kuća Perica, odmah do same uljare)


Kad stignete pred samu uljaru -koja se nalazi uz samu glavnu nečvensku ulicu koja vodi prema ostacima tvrđave Nečven grada… pored ulaznih vrata ugledate na kamenoj ploči uklesani natpis:



„Omnium enim rerum principia parva sunt“.

Ili u prjevodu s latinskog–„Početak svega je malen“~ Ciceron, De finibus 5,58

Izreka je to koja tako dobro opisuje Ivana, Hrvoja i Maria, ali i izreka koja tako dobro stoji uz naslov „Maslinarstvo u Promini“.


Srdačno se rukujemo, i priča može početi.

Nakon rata, od vinograda obitelji Perica u Nečvenu, ostala su metaforički rečeno „sjećanja“.
Sjećanje na debit, na prominsku žutinu, na pretke koji su zemlju ručno krčili, od krša otimali, te vinograde podizali , znojem cijeli život natapali.

Obnoviti vinograde nije bilo lako s obzirom da su svi nastavili život van Promine, u Zagrebu, Zadru.
Ali nije bilo lako mirne duše promatrati kako sve nestaje u korovu.

Najstariji član spomenutog trojca, nositelj OPG-a, Ivan Perica, odlučuje tada na jednoj čestici panje-trsove debita zamijeniti maslinama.

Masline su odlično napredovale, i Ivan uz pomoć Hrvoja i Maria sadi masline na još osam čestica, odnosno kroz nekoliko godina, sade ukupno skoro 800 maslina!

Svjesni su da je Promina na samoj granici na kojoj maslina uopće može uspjevati. Svjesni su i da mi nemamo tradiciju maslinarstva.
Ali, kako teku godine, tako se stječu i nova iskustva, što naravno košta i truda, i vremena i novca.
Ipak, često ih začudi kako na jednoj čestici masline uspjevaju odlično, a na drugoj koja je samo pedesetak metara dalje, led svake godine ostavlja svoje tragove.
Uglavnom, od devet pozicija- devet parcela, četiri su odlične, a pet kako koju godinu.
Prošla zima bila je jedna od najekstremnijih po niskim temperaturama, pa im je od leda nastradalo oko 30% maslina. „Nastradale su opet one, koje su nastradale i prije dvije godine!- i tu nema druge nego odustati i izvaditi ih.
-Masline kod nas teško rađaju, ali kad rode, kvaliteta ulja, može se mjeriti s istarskim“, priča Ivan staloženo.

Pred uljarom se zaustavlja auto. Stiže nova tura maslina za preradu. Za to vrijeme, čovjek iz Rupa koji je došao prije sat vremena, sa osmjehom na licu stavlja svoje ulje u portapak, i pozdravlja se sa svima nama.

Prekidamo priču, uzimam fotoaparat, jer je ovo odlična prilika ovjekovječiti cijeli proces proizvodnje ulja…od vaganja…prerade...do maslinova ulja.

Ivan, Hrvoje i Mario hvataju se posla…proizvodnja se nastavlja.

Masline se vagaju, čiste od lista, prešaju..i da skratim priču (jer je to detaljno opisano u prvom postu), na kraju procesa na jednu stranu stroja izlazi ulje, a na drugu komina, koja se kasnije pomoću algi razgrađuje i služi za gnojidbu maslinika.

Stroj prerađuje negdje oko 200 kg maslina na sat, tako da prerada tri pristigle gajbe brzo zavšava i opet nastavljamo priču…



-Kako ste došli na ideju otvaranja mini uljare u Nečvenu?- nastavljam s pitanjem, ovaj put upućenim Mariu.

-Razmišljali smo, kad jednog dana na rod dođe svih 800 maslina…Ako rode svaka samo 20 kg, nama već treba kamion za sve to prevesti do uljare!- a i prerada ima svoju cijenu, pa problem s terminima prerade…organizacijom berbe.
Vrlo je važno da se masline prerade u 24 sata nakon branja- tada je kvaliteta ulja vrhunska!- to uvijek naglašavamo svima koji nam dovoze masline.
U Promini ima dosta maslinara, tako da smo zaključili da gradnja mini uljare u Nečvenu svakako i s te strane ima smisla.
Namjera nam je organizirati OPG tako da jedna obitelj od njega može živjeti u Nečmenu.


-Od kud vam u Promini najviše donose masline?

-Teško je to reći, ali donose nam dosta maslina iz Bogatića, Puljana, iz Nečvena naravno…Lukara. Ali donose nam dosta iz Miljevaca, Drniša, Trbounja, Siverića….sa svih strana.


-Kako bi ocjenili 2012. godinu u pogledu količine i kvalitete maslina u Promini?

-Količinski gledano, ova godina je čak i bolja nego prošla, a o kvaliteti će nam najbolje odgovore dati natjecanja na koja smo poslali ili ćemo tek slati naša ulja.
Ipak, možda je proizvodnja količinski veća, jer su neki ljudi saznali za našu uljaru tek ove godine?


-Koliki je bio randman ove godine u vašoj uljari?

-Od 10 do najviše 17 posto (10 do 17 litara na 100 kg maslina) odgovara Mario, dok Hrvoje odlazi dočekati novog maslinara s maslinama iz Miljevaca, ako se ne varam…



Nastavljam priču s Hrvojem…

-Koliko po Vama ima stabala maslina u Promini?

Baš radimo njihov popis prema podacima što smo ih dobili od Prominjaca koji nam donose masline..Kad sve zbrojimo-javimo Vam, i nas to baš zanima.


-Koliko po vašoj procjeni Prominci proizvedu ulja godišnje?

-Možda negdje oko 2000 litara. Teško je ocjeniti, jer se izmjenjuju ljudi iz Promine, drniškog kraja, ali mislim da je to tu negdje.
Uglavnom, Prominci svake godine donose sve više maslina na preradu, jer sve više maslina dolazi na rod.



-Da li su Prominci koji prerađuju ulje u vašoj uljari do sada osvajali nagrade za svoja ulja?

-Naravno. Naš OPG je osvojio 2009, 2010 i 2011. godine na Međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana u Splitu zlatnu medalju za ekološko ekstradjevičansko maslinovo ulje.
Osvojili smo i zlatnu medalju u Vodicama 2011 na "Danima mladog maslinovog ulja u Dalmaciji"-u istoj kategoriji…..
Ali nama je drago da su nekoliko zlata do sada osvojili i Zvone Perica, Ante Bračić, naši Nečmenjani i Puljanci!
Ulja se na natjecanjima analiziraju, i te nam analize kasnije služe u poboljšanju procesa proizvodnje...ispravljamo eventualne početničke greške.



-Da li vam je netko financijski pomogao, ili ste sami financirali gradnju i opremanje uljare?

Na pitanje odgovara Mario koji je taman objasnio još jednoj mušteriji gdje je Nečven, gdje je uljara..
-„Gradnju i uređenje prostora smo financirali sami, ali u nabavi strojeva za preradu koji koštaju 40,000€, pomoglo nam je Ministarstvo poljoprivrede- i to nam je bio jako veliki poticaj za rad, za naš projekt.


„Gazdrarica“ nas prekida u razgovoru i poziva na ručak…

Na stolu nekoliko jela, ali ja ću navesti jedno kojeg će se rado sjetiti stariji Prominci- Kupus s bravetinom! Staro domaće jelo…

Koristim priliku i pitam Gazdaricu, da li se sjeća da je netko prije u Nečvenu proizvodio maslinovo ulje?

-Kako ne. Uz samu Krku, i dan danas imate maslina starih preko 100 godina. Sjećam se dok sam bila mala, kako su Mile i Milinca Perica za svoje potrebe pravili maslinovo ulje. Nogama su gnječili masline, polijevali ih vrućom vodom…..

Nažalost, nisam proces prerade zapamtio u cijelosti-detaljno, jer mi je za uho zapelo ime „Milinca“.

U Promini je nekad bila tradicija da se ženema nakon udaje daje nadimak po imenu muža. Sjetim se tako u Matasima Brankince, Likotinke, Aćimovke, Tomince,…Svoje prababe Jurince….

A kako se točno zvala Milinca?-pitam s osmjehom.

-Kaja…Kaja Perica….



Logično je na kraju upitati da li se u uljari OPG-a Ivan Perica može kupiti maslinovo ulje?

Složno mi odgovaraju da jako puno troše ulja za svoje potrebe, a i velika su obitelj, tako da nemaju ulja za prodaju. Naravno, kad sve masline dođu na rod, da će i ulja biti za prodaju, ali za sada još ne.

Ipak ako ih netko pita za kupnju maslinova ulja, oni rado preporuče maslinare koji imaju kvalitetna ulja., a takvih je u Promini nekoliko te ih oni spominju redom...Zvone Perica, Nikica Barišić, Ante Bračić…..

Završavamo s ručkom…a pred uljarom već parkiran auto s novim količinama maslina….

Kreće novi ciklus prerade, a za to vrijeme članovi obitelji po već tko zna koji put danas vode pridošle maslinare na obilazak Nečvenske kule…do prekrasnog vidikovca s pogledom na Krku i njen kanjon.

Odlazim zajedno s njima do kule…

Posjetiti kulu Nečven, a ne sjetiti se legendi prominske blogerice Crne kraljice….u Promini, u Nečvenu jednostavno nije moguće.

Moji domaćini mi pričaju kako im je Crna Kraljica čitala svoje legende….hvale njen smisao za pisanje...njenu maštu...


Jedan od članova obitelji Perica se sjeća i nabraja koga je sve moj otac 50-ih godina učio u Puljanima…
Pokazuju mi gdje je nekad bila crkva Svetog Duha u Nečvenu (Mečet-mjesto gdje su spomenici stradalim Nečmenjanima u II svjetskom ratu).

Komentiramo detalje iz knjige Ivana Aralice-"Život nastanjen sjenama“…..vezane uz ljude i događaje u Nečvenu koji se u toj knjizi spominju….


Mario mi u razgovoru dobacuje „Ja sam mislio da Vi imate najmanje 60 godine!“
Smijem se…padaju mi na pamet stihovi Bjelog dugmeta-Umoran starac sam ja…mada izgledam mlad“.

Kiša nas tjera s tvrđave…vraćamo se do uljare…rastajemo se uz prijateljski stisak ruke…uz moje obećanje da se vidimo nnajkasnije dogodine kada krene nova sezona prerade maslina…

Za kroniku našeg malog mista ostavljam zapisano, da je ove, četvrte godine rada uljare u Nečvenu, sezona prerade maslina započela pred kraj listopada, a završila danas 02. prosinca.


A sada, evo i nekoliko prigodnih fotografija:




..i što reći nego ....vidimo se dogodine!



I na kraju link na web stranicu OPG-a Ivan Perica je:
http://opg-perica.com/



Oznake: OPG Ivan Perica, Nečven

- 12:42 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 02.12.2012.

HBOR prodaje dionice i udjele u četiri društva


(foto:Metal-Sint Oklaj)



(foto:Djelatnici Metal-Sinta 2009-te godine)



HBOR je 30.11.2012 u Jutarnjem listu objavio javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica i udjela u četiri poduzeća.
Jedno od poduzeća je i Metal-sint Oklaj.

Evo članka na temu iz naslova, koji sam pronašao na web stranici poslovnog magazina "Lider";



**********************************************************

30.11.2012 12:21:00 | Autor/Izvor www.liderpress.hr

HBOR prodaje dionice i udjele u četiri društva
Link: http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/hbor-prodaje-dionice-i-udjele-u-cetiri-drustva-/

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica i udjela u četiri poduzeća.
HBOR prodaje 13,55 posto u društvu Pounje trikotaža iz Hrvatske Kostajnice, odnosno 300 tisuća dionica te 40,84 posto u Metal-Sint Oklaju što je 55 tisuća dionica.

Također, javno prikupljanje ponuda odnosi se i na tvrtku Bila boja sa Šolte u kojoj HBOR ima 17,96 posto udjela, a nominalni iznos poslovnog udjela je 746,6 tisuća kuna.
HBOR je vlasnik i 38,45 posto udjela u Tvornici hidrauličnih cilindara iz Obrovca čija je nominalna vrijednost 6 milijuna kuna.
Za THC i Bilu boju postoji pravo prvokupa u korist članova tih društava.

Pisma namjere za svako društvo HBOR-u se moraju dostaviti odvojeno i to do 14. prosinca.
Nakon što HBOR prikupi pisma namjere, donijet će konačnu odluku o početnoj cijeni, uvjetima i provedbi postupaka javnog prikupljanja obvezujućih ponuda, a samo ponuditelji koji su u roku dostavili pismo namjere bit će pozvani na podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju dionica, odnosno udjela u tim tvrtkama.


**********************************************************


U Sudskom registru navode se sljedeći podaci o poslovnom subjektu METAL-SINT OKLAJ d.d.;

Sjedište/adresa:
Oklaj (Općina Promina)-Put Sintala 4

Temeljni kapital
10.773.120,00 kuna

Pravni oblik
dioničko društvo

"Temeljni kapital podjeljen je na 134.664 dionice na ime, nominalnog iznosa od 80,00 kn od čega 55.000 povlaštenih dionica s pravom glasa oznake MTLS-P-a i 79.664 redovne dionice s pravom glasa oznake MTLS-R-A".



Više o Metal-Sintu na njihovoj web stranici pod linkom:
http://metal-sint.com/

Oznake: Metal-sint, Život u Promini

- 12:47 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 01.12.2012.

Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića-MVČ "Prominske obljetnice"-6. dio



Arhivu profesora Bikića, krasi i knjiga Mirka Validžića Ćelkanovića-„Prominske obljetnice“.
Knjiga, koja daje odgovore na mnoga pitanja iz prominske, ne tako davne prošlosti.

Za ovu prigodu, objavit ću šesti, ujedno i zadnji nastavak teksta pod naslovom:

„OSAMDESET GODINA ŽIVOTA I RADA PROMINJSKE OPĆlNE 1883-1963“


Evo i nastavka teksta…..


***********************************************


Iza Marka Škovrlja (mlađeg) vodstvo općine prelazi ponovno u ruke Ćorića Kalabića, otprilike oko dvije godine.
Načelničku čast i teret nosio je poštenjačina IVICA ĆORIĆ (53), trgovac i posjednik.
Poznata je i poslovična njegova ljubav prema svemu što je prominjsko.
U tim godinama bio je utjecajan upravo u načelničkim izmjenama tadašnji prominjski župnik (Kuljanin-Oklajac) fra Ivan Bronić (1926.-1929). U to vrijeme (sve od svršetka rata) na političko pozornici općine Promine sve više dolaze do izražaja Pučka stranka i Hrvatska seljačka stranka, a ujedno bila je na forsiranom pomolu i službena stranačka politika nove države koja je bila u izravnom sukobu s prve dvije. Pogibija Stjepana Radića (1928.), uvođenje vojne diktature i u Promini je, kao i u cijeloj Hrvatskoj, označila novi politički smjer, koji će nakon atentata u Marseillesu (1934.) početi ulaziti u zalaz i završiti u drugom svjetskom ratu.

U tom vrtlogu postaje načelnik KRSTE ĆORIĆ (54.) sin drugog načelnika Šime i ostaje na tom položaju sve do 1938. Nije krio istinu da je pošao suprotnim političkim pravcem, negoli njehovi stričevići Kalabići, jer trećeg izbora nije bilo. U njegovo vrijeme počela je prisilno jačati i pucati službena jugoslavenska politika. HSS je sve više prodirao u šire narodne slojeve.. I tako je pred vratima rata došlo do promjene u osobi prominjskoga načelnika.

Kraće vrijeme postaje načelnik NINE ĆORIĆ, a nakon njega preuzimlje KRSTE RADAS (55)-(Vundić). seljak-posjednik iz Mratova,. predvodnik HSS-a u Promini.
Drugi svjetski rat (6.4.1941.) bio )e na pragu.

Iako nas od njega dijeli gotovo pola stoljeća, ipak su još dobro upamćene njegve strahote. Bio je teži i krvaviji od prvoga. Bratoubilački rat je najstrašniji. U zenitu rata planula je općinska zgrada (2.8.1944.).
Kuća Luke Škovrlja poslužila je do nove obnove za poratne općinske poslove.

Godine 1946. općinska je zgrada temeljito obnovljena, i to u svem svome izgledu. osim općinskog grba i tornja na vrhu za sat, koji je davao poseban izgled.
Obnovitelj-izvršitelj radova potpunu ga je izbrisao, jer da taj tornjić podsjeća na crkvene zvonike.
Izgled-oblik upravo nije bio takav.
Pripomoć za obnovu od 6000 američkih dolara prikupio je Oklajac Ivan Bronić (rečeni Rade, tajnik ogranka Hrvatske bratske zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama).

Općina je nakon drugog svjetskog rata samo nekoliko godina radila u obnovljenoj zgradi. Nova administrativna podjela 1963 pridružila je Prominu Drnišu.
Otada više nije samostalna općina.

Prominjska je općina živjela 80 godina. Još na to podsjeća veličanstvena kamena zgrada, koja 1987. navršava ravnih 100 godina!
Iako gotovo prazna, svakom Prominjcu mnogo govori. I više bi govorila, kad bi svoje prazne sobe ispunila još ponešto sačuvanim narodnim nošnjama, raznim oruđima, kućnim potrepštinama, poljodjelskim i vinogradarskim spravama, konjskom ormom, raznolikim kolima I rijetkim spomenicima!
Bože, daj da se to i to skorije ostvari.

Naš letimčni prikaz života i rada općine Promine potrebno je upotpuniti još nekim povijesnim datostima.

Nisu samo načelnici, koje smo nabrojili, jedini nosioci općinske uprave. Uz njih opširnije smo se zaustavili uz prvog tajnika. Njega je naslijedio ANTE IKICA (56.)-(rečeni Iskrica) 1909. i ostao na toj dužnosti do svršetka prvog svjetskog rata (1918).
Bio je tipični ozbiljni općinski tajnik.
Za njim je tajništvo preuzeo PETAR KABIĆ (57) (iz Razvođa), koji je na toj dužnosti ostao čitavo vrijeme između dva rata. Okretno i uspješno vrišio je povjerenu službu, uslužan Prominjcima.

Od drugih funkcionera općine treba spomenuti sina prvog tajnika JAKOVA ČAVLINU (58), koji je bio primljen u općinsku službu još za očeva života. Vršio je resor najprije pisara, zatim blagajnika, upravitelja prihoda i vojnog referenta.
Ostao je u općinskoj službi gotovo tridesetak godina (1911.-1939.).

Od općinskih redara ne smiju se zaboraviti: prvi od osnutka općine (alt kratko vrijeme) MILE BRONIĆ, kasnije ŠIMIĆ BRONIĆ, pa MATE DŽAPO (Maćurlija. koji je iza redarske službe bio nadcestar u Promini) i sve do rata ŠPIRO BRONlĆ (Zagarusić).
Bez nasilja i uredno izvršavali su svoju redarstvenu službu na korist cjele općine.

Kad sve nabrajamo, ne zaboravimo ni dva općinska pisara između dva ratar MIĆANA BILANDŽIJU i ŠlMCA IKICU.

I na kraju da spomenemo dva općinska pečata.

Prvi od osnutka pa do pada Austrije bio je likovno ukrašen mladom Prominjkom s križem u ruci, a iza nje planina Promina.
Naslov je glasio: Obćtna Promina.
Između dva rata bio je većeg formata, taikođer s križem (dosta velikim i na sva tri gornja kraka urezan po mali križić) koji drži punašan lik u dugoj haljini.
Dvopismeni natpis: Općina Promina (Oklaj).

O zastavi posebno je govor u opširnijem prikazu (slijedeći članak).

Nema sumnje da bismo bili još zadovoljniji kad bismo mogli navesti još više činjenica o općini Promini, a o iznesenima da smo uspjeli ponekad i što određenije progovoriti.

Nadamo se da će i ovo zadovoljiti naše početne želje.
Bude li nastojanja u budućnosti, sigurno je da će se štošta popuniti i bolje osvijetliti.

A do tada strpljivo istraživanje da povijesno lice Promine zasja u svem sjaju!



***********************************************

Napomene:

53. Ivica Ćorić (na krštenju Stipan) Antin i Kate Barišić Migalo, rođen je 25.01.1896, umro je 21.06. 1978. (uslijed požara za vrijeme spavanja).
-Njegov brat Nine rođen je 04.02.1900., umro je u Zagrebu 20.04.1977.

54. Krste Ćortć Šimin i Ike Dizdar, rođen je 08.02.1896, umro je u Oklaju 22.02.1979.

55. Krste Radas (Vundić) Milin i Mande Mudrinić, r. je 29,03.1894, poginuo je kao pripadnik NOV-e oko Muća u kolovozu 1943.

56. Ante Ikica Ivanov i Kate Bilandžije. rođen 17.11.1877. umro 11. 12. 1941.

57. Petar Kabić (na krštenju Ante Petar) Antin i Kate Škovrlj, rođen je 10.11.1889., umro u Oklaju 08.09. 1971.

58. Jakov Čavlina, sin prvog tajnika općine Promina Nike i Marije Svetine, rođen je u Oklaju 22.10.1892. gotovo tridesetogodišnji općnski funkcioner, najstariji i neposredni izvor informacija o životu općine i zbivanjima u Promini, zaslužan za upotpunjenje i osnaženje ovog prikaza (prvi razgovori vođeni su u Oklaju u rujnu 1958., a posljednjl u siječnju 1985. u Zagrebu, u njegovoj 93. g. života; sa strane pisca ovih redaka velika mu zahvalnost.


***********************************************


Prethodni post na temu iz naslova link:
http://promina.blog.hr/2012/11/1631163425/iz-arhive-profesora-ante-vladimira-bikicamvc-prominske-obljetnice5-dio.html


K R A J

Oznake: Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ, Prominske obljetnice

- 12:20 - Komentiraj post (0) - Link posta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


.....

  • ......
    .......



    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2023. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić