_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

subota, 29.12.2012.

Maleno mjesto srca moga, rodnog kraja Mataskoga

Dugo nisam bio u Matasima….
Toliko je događaja iz mog djetinjstva vezano uz njih, da mi je možda zbog toga i teško krenuti k njima, a samo su „pedalj mista“ od mene.

Ivandan je uvjek bio fešta u Matasima.
Pjevalo se, pilo, družilo u ovo Božićno vrijeme. Dolazili su Matasani sa svih strana u svoj rodni kraj. A tada su u Matasima mnogi još stalno živjeli.

Čitam u jednom članku koji ću uskoro objaviti na blogu, kako su Matase 31. prosinca 1830. godine imale 84. obitelji, i 664. stanovnika.
Bili su najnaseljenije selo u Promini!

Cijela Promina brojila je tada 3568. stanovnika, Razvođe 532., Oklaj 445., Puljane 390…..

Matase su tada obuhvaćale sela Zeliće, Matase, Marasovine, Bobodol i Ljubotić, a danas (prema popisu stanovništva 2011. godine) sva ta sela zajedno nastanjuje 99. duša.

Malo mi je bilo čudno kad sam u zabilješkama prof Ante Vladimira Bikića pročitao kako je u Matasima 1868. godine, istovremeno kad i u Oklaju otvorena škola, ali čitajući popis stanovništva iz 1830. godine, vidim da je to bio sasvim logičan potez tadašnjih vlasti.

Sjedam sa svojom djecom u auto i krećemo u Matase…
Idemo do moje babe, moje djece prababe Luce… idemo do ujca…nosim prijatelju Alenu „Turistički vodič Promine“…idem napraviti koju fotografiju za sljedeći broj Župnog lista-Promina-(treba na vrijeme početi).

Koliko se toga promjenilo u Matasima od mog rođenja sedamdesetih godina do danas.
„Bili put“ zamjenio je asfalt, nedavno je stigla i voda, ali u samim Matasima danas nažalost živi samo jedno dijete.
Zgradu osnovne školu je zadnji "zaključao moj otac", i prešao raditi kao nastavnik u Oklaj sredinom osamdesetih godina, sada već prošlog stoljeća.

Obišao sam rodbinu, i odmah produžio do crkve, pred kojom su djeca nestrpljivo čekala misu koju je naš župnik-fra Petar zakazao za točno u podne.

Kako smo nešto ranije stigli, odlučio sam na brzinu skoknuti do škole, napravit i tamo koju fotografiju.

Prolozimo pored kuće pokojne tkalje Brankince, pokojne Likotinke…u mislima mi sljedeća fotografija fra Ivana Čupića (nastala oko 2000 godine):

Odlučim ovjekovječiti današnje stanje istog kadra:

Idemo do škole gdje sam naučio svoje prve korake. Sjećam se kako su nekad oko škole pasli mnogobrojni konji, pa od njih nisam smio izađi van dvorišta…Sjećam se sljedeće fotografije:

Danas škola u Matasima izgleda ovako..

Vraćamo se do crkve, a Misa samo što nije počela.
Fra Petar zapisuje mise za duše koje nisu s nama…dogovara tko će što čitati…
Božić je, vrijeme radosnih pjesama, a mi svi zajedno, izgledamo kao jedan malo zborić….
Fra Petar nadahnuto propovjeda, pjeva, pun optimizma s osmjehom obraća se vjernicima.

Nakon mise, vraćam se do kuće mog pokojnog dida Mate….uz jelo i piće razgovaramo kao neki starci o vremenima kojih više nema, o rodbini, susjedima kojih više nema…

Puno toga u Matasima više nema, i mladi će reći „Uvjek se vraćate na prošlost i samo kukate“.

Bojim se ako na vrijeme ne shvatimo što se to dogodilo s Matasima, da će se isto ponoviti i s ostalim mjestima našeg kraja, a onda će i naša djeca, pričati istu priču, kao što je ja pišem danas.

Da li je moguće izbjeći tu sudbinu?

Oznake: Matase, religija

- 11:36 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 01.10.2011.

Prezimena u Matasima 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je pod naslovom:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“

Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html

Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu živjele obitelji sa sljedećim prezimenima:

Bilušić -119/15
Jurić -71/13
Markić -23+2/4+1
Karaga -35/4
Kević- 27/7
Škarpa- 38/6
Pižić -8/3
Lučić -8/1
Parać- 5/1
Gazić -3/1
Čavlina -61/8
Janković -140/25
Vranješ -25/5
Jelenić -19/3
Zelić -118/20
Barišić -92/16
Tarabarić -33/5
Maglica -12/3
Ujaković -6/1
Grgurević -24/6
Šangut- 6/2

Kad se zbroje navedeni podaci, zaključujemo da je u navedenim selima bilo ukupno 875 stanovnika.

Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana, odnosno nisu katastarski bila isto organizirana.

Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.

Ovaj post, posvećujem Matasima.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Matasima 1948 godine bila su:

1.Ante
2. Petar
3. Ivan
4. Nikola
5. Marko
6. Josip
7. Krste
8. Mirko
9. Paško
10. Stanko
11. Boris
12. Gojko
13. Ivica
14. Jakov
15. Mate
16. Nenad
17. Niko
18. Ratko
19. Stipan
20. Stjepan

Najčešća ženska imena 1948 u Matasima bila su:

1. Ana
2. Ivana
3. Josipa
4. Anđelka
5. Nada
6. Ika
7. Marija
8. Kata
9. Vesna
10. Katarina
11. Manda
12. Jelka
13. Danijela
14. Maja
15. Milka
16. Anica
17. Danica
18. Draženka
19. Jelena
20. Kristina

Prema istom izvoru, prezimena su 1948 godine u Matasima bila su:

1. Zelić
2. Barišić
3. Tarabarić
4. Čavlina
5. Grgurević
6. Jurić
7. Bilušić
8. Zore
9. Maglica
10. Ujaković
11. Šangut
12. Dujić
13. Škarpa

Malo mi je čudno da su u Matasima bila prezimena Bilušić, Dujić i Škarpa koji pripadaju Ljubotiću, ali što je-tu je.
Po prezimenu Čavlina, možemo zaključiti da su 1948 godine Marasovine bile u sastavu Matasa.

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Matase sljedeće podatke o imenima i prezimenima:

Muška imena u Matasama

1. Ante
2. Petar
3. Ivan
4. Nikola
5. Paško
6. Slavko
7. Dalibor
8. Ivo
9. Jurica
10. Luka
11. Marko
12. Mile-Zdravko
13. Milorad
14. Mirko
15. Miroslav
16. Nenad
17. Niko-Slavko
18. Pajo
19. Predrag
20. Radislav

Ženska imena u Matasama

1. Marija
2. Danica
3. Darinka
4. Jelka
5. Manda
6. Milica
7. Milka

Prezimena u Matasama

1. Zelić
2. Barišić
3. Tarabarić
4. Šangut
5. Grgurević
6. Čavlina
7. Jurić
8. Maglica
9. Turić

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena:

1. Ujaković
2. Zore

Dok prezimena Dujić, Škarpa, Bilušić prema popisu stanovništva 2011 godine, pripadaju selu Ljubotić

...premda i Zore i Ujaković i danas žive u Matasima....ali nisu popisani....

Kao novo prezime u Matasima imamo Turić.

A sad malo više informacija o prezimenima u Matasima koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:

Zelić

Podrjetlo

Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).

Barišić

Podrjetlo

Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin.

Migracije

Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost

Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190).

Tarabarić

Podrjetlo

Tarabarići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Tarabarića u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Tarabarić. U Hrvatskoj danas živi oko devedeset Tarabarića u oko trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Tarabarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Kaštela te iz Knina i Promine u Split.

Raspostranjenost

Tarabarići su prisutni u pet hrvatskih županija, u ukupno 9 općina i 13 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Splitu (35), u Kaštel Starom (10) i Kaštel Lukšiću (10) kraj Kaštela, u Matasama kraj Knina (10), te u Zagrebu (6).

Šangut

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Šangut vuče podrijetlo iz Županje

Grgurević

Podrjetlo

Grgurevići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Slavonskog Broda. Razmjerno najviše Grgurevića u proteklih sto godina rođeno je u Grgurevićima kraj Pleternice, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Grgurević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Grgurevića u više od dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Grgurevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Sibinja i Banja Luke BiH) u Zagreb te iz Nijemaca u Vukovar.

Raspostranjenost

Grgurevići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 51 općini i 72 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Sibinju kraj Slavonskog Broda (90), Slavonskom Brodu (80), Splitu (80), Zagrebu (70) i u Dubrovniku (50).

Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Etimologija
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).

Jurić

Podrjetlo

Jurići su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Dalmacije (okolica Šibenika i Knina), ili iz Hercegovine (Grude). Razmjerno najviše Jurića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Kakanj, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Jurić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Bogdanovići kraj Trogira, Višnjica kraj Novske i Prugovo kraj Solina. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Jurića u oko četiri tisuće domaćinstava (5. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Etimologija
Prezime izvedeno od osobnog imena Júra + -ić.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jurića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gradačca (BiH), iz Banja Luke BiH) te iz Brčkog (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Jurići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 353 općine i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1800), Splitu (800), Vinkovcima (300), Osijeku (250) i u Rijeci (200).

Maglica

Podrjetlo

Maglice su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima s područja Rame u sjevernoj Hercegovini, a vrlo su rijetko Slovenci te Talijani. Razmjerno najviše Maglica u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Modriča. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Maglica u oko stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Maglica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Kaštela, iz Modriče (BiH) u Osijek te iz Modriče (BiH) u Veliku.

Raspostranjenost

Maglice su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 56 općina i 80 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Splitu (30), Zagrebu (30), Opatiji (20), Osijeku (20) i u Rijeci (15).

Turić

Podrjetlo

Turići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca (Crveni Grm). Razmjerno najviše Turića u proteklih sto godina rođeno je u Stiljima kraj Vrgorca i Župi kraj Makarske, mjestima u kojima se svaki deveti stanovnik prezivao Turić. U Hrvatskoj danas živi oko šesto Turića u oko stodevedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Turića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Vrgorca u Makarsku te iz Vrgorca i Podbablja u Split. Raspostranjenost

Turići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 64 općine i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Splitu (90), Zagrebu (80), Makarskoj (60), Donjem Prološcu kraj Imotskog (40) i u Vrgorcu (35).

Zore

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Zore vuče podrijetlo iz okolice Knina.

Ujaković

Podrjetlo

Ujakovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Ujakovića u proteklih sto godina rođeno je u Lukaru kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ujaković. U Hrvatskoj danas živi oko sto Ujakovića u više od tridesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Ujakovića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Ujakovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 17 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Tovarniku kraj Iloka (15), Splitu (10), Vinkovcima (9) i u Šibeniku (8).

Prezimena koja nisam spomenuo (Bilušić, Dujić i Škarpa) u ovom postu, spomenut ću ih u popisu sela Ljubotić kojem pripadaju.

Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/

Već sam se bavio prezimenima u Matasima i Marasovinama u postovima pod linkom:

Prominski vidici i sudbine V i IV dio

Link za prezimena u Marasovinama: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

a tamo piše...

Marasovine

Marasovine su seoce u nekadašnjoj mataskoj kapitaniji s desetak domaćinstava s prezimenima: Čavlina, Barišić i Jurić.
Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske
u Lukaru.
(Prema nekim informacijama, Barišići su u Marasovine doselili iz Matasa-opaska autora bloga)

Link za prezimena u Matasima: http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html

a tamo piše....

Matase

To je selo na krajnjem sjeveru prominskog kraja sa šezdesetak domaćinstava.
Tu obitavaju obitelji s prezimenima: Zelić, Barišić, Šangut, Zore, Tarabarić, Grgurović, Maglica, Jurić i Ujaković.
Svi su žitelji Matasa katolici i pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.

Osim obitelji iz mletačkog popisa iz 1709. godine datih u popisu za Bobodol
(Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić-opaska urednika bloga), popis iz 1735. godine navodi i žitelje Matasa s prezimenima: Adamović, Ciganović, Dumiak, Fališijić, Godina, Knežević, Svetina, Šundić i Vučić, a od početka devetnaestoga stoljeća javljaju se obitelji: Barišić, Zelić i Šangut.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

Link za prezimena u Matasima: http://promina.blog.hr/2007/04/1622543238/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-6dio.html

a tamo piše...

U Matasima je 1735. popisano 9 rodova s 19 obitelji te ukupno 110 stanovnika.

Bili su to:

Adamović- 1 stanovnika- 1 dim;
Ciganović-1 obitelj- 12 članova;
Dumiak-1 obitelj- 6 članova;
Fališijić (Validžić)- 4 obitelji- 18 članova;
Godina-1 obitelj- 2 člana;
Knežević- 1 obitelj-7 članova;
Svetina- 2 obitelji-13 članova;
Šundić- 1 obitelj- 12 članova;
Vučić- 7 obitelji- 39 članova;

Dio mjesta s obitelji Matas bio je iskazan u popisu stanovnika Bobodola, ali je u kasnijim popisima u sastavu mjesta Matasi.
Tako se u sudskim spisima iz 1816. spominju još u Matasima obitelji Barišić, Matas, Sangut i Zelić.

To je i posljednji spomen prezimena Matas, koje potom nestaje, ali očito je da se ono sačuvalo i danas u imenu mjesta.

Nadopuna posta 03.10.2011

Malo sam razmišljao o ovom postu...o Marasovinama.....i sjetio se, da sam obećao prof Pašku Mlinaru
fotografirati školu u Marasovinama (ili Bobodolu?), i natpis koji se nalazi na nekadašnjoj oštariji (gostionici) uz
samu školu.

Evo fotografija:

Eto profesore...danas je bio lijep sunčan dan...i konačno sam uspio ispuniti svoje obećanje!

Nastavlja se.....

Oznake: Prominsko prezime, Matase, Zelići

- 21:28 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 25.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio –Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol...

Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629522641/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-9-dio-citluk.html

PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)

Matasi

Matasi su složeno selo od četiri naselja, tri izborne jedinice i tri škole. Ljubotić, Bobodol, Marasovine i Matasi.
Naziv Matasi dolazi od Mate, Matija hipokoristik Matas i plural Matasi.
Ljubotić i Bobodol su stari toponimi iz predturskog vremena i oba su vezana za Krku. Ljubotić govorno se čulo
Libotić i upravo od toga izvodimo naziv. Liba je voda, gdje se voda liba, ljulja (slovo Ij nije postojalo do druge
polovice 19. st.). Prije pola stoljeća na slobodnom prostoru ispod nove škole slavio se Stipandan, drugi dan
Božića i svi žitelji i gosti bi se tu slegli i uz molitvu , pjesmu i kolo se zabavljali. Molitvu je predvodio Ivica Bilušić
(Amerikanac). Bobodol pravoslavno naselje i Marasovine katoličko imali su na pola puta školu i mjesto okupljanja.
Tih godina najbliža kuća školi je Bavrk nekoliko stotina metara daleko gdje sam zimi slao učenika po glavnicu
vatre!

Bobodol

- Postoji predio na Krki koji se zove Babin dol od toga i naziv naselja. Marasovine se može samo pretpostavljati.
Maras je rašireno prezime u Dalmaciji, međutim s nazivom ovog toponima nema vezu, jer su to prezimena kao
Ivas, Bujaš, Aras itd. Postoji u južnoj Turskoj mjesto Maras sjedište vilajeta. (14)
U Ljubotiću najbrojniji su Bilušići, koji su živjeli i u turska vremena. Neki su se iselili na početku Morejskog rata i
pretpostavljam da su to Biluši u Čisti Velikoj (bili, bil - uš, ušić). Petar Bilušić se spominje u pjesmarici A.Kašića
Miošića kao junak od Promine, a Bone Bilušić 1766. - 1815. kao vrstan teolog i pripovjedač.
Prezime Pižić izvodimo od talijanskog jezika piz - je težina, talijanskog je podrijetla kao i Škarpa - kosina odronak.
Karage iz turskog jezika, a znači Crni aga, dok Keviće izvodimo od keva -hebrejski žena, majka.
Prezime Lučić je nastalo od luč, luča praslavenskog podrijetla i vrlo je rašireno u raznim oblicima kao prezime i
ime mjesta u Bosni i Hercegovini. Prezime Gazić iz hrvatskog jezika gaz, plićak. Veća zajednica živi oko Zadra.
Prezime Vranješ izvodimo iz praslavenskog jezika od osnove vran-crn i upotrebljava se na širokom prostoru kod
slavenskih naroda u raznim oblicima. Prezime Jelenići dolazi od jelen.
Prezime Šangut složenica šan u turskom jeziku znači glas, slava, popularnost, ugled, a gut u njemačkom znači
dobar. Na našem prostoru ovo prezime je moglo nastati u početku 19. stoljeća.
Zajednica Barišića živi u Marasovinama, a nalazi se i u Matasima izvodimo ga od imena Bariša, koje se često
spominje u ranijim stoljećima. Tarabarići su turskog podrijetla, a znači tarabe, plot, prepreke.
Zelići kao pojam u hrvatskom jeziku zele - zelenje, trava, a postoji i drugi pojavni oblici.

Bilušić -119/15
Jurić -71/13
Markić -23+2/4+1
Karaga -35/4
Kević- 27/7
Škarpa- 38/6
Pižić -8/3
Lučić -8/1
Parać- 5/1
Gazić -3/1
Čavlina -61/8
Janković -140/25
Vranješ -25/5
Jelenić -19/3
Zelić -118/20
Barišić -92/16
Tarabarić -33/5
Maglica -12/3
Ujaković -6/1
Grgurević -24/6
Šangut- 6/2

Z a b i I j e š ke

14. Enciklopedia Italiana str.206,sv.XII. Roma, 1934.
a) Ne može se isključiti pretpostavka da je pojam iz talij.jezika marasca vrsta višnje tim više što se razmišljalo
da se Luke zasade tom kulturom, ali je prevagnula vrba za rad Korpare u Oklaju pedesetih godina.

Nastavlja se…

Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Matase, Ljubitić, Bobodol, Zelići

- 13:02 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 15.06.2011.

Matase za Duhove 12062011

Umjesto bilo kakve priče....evo samo nekoliko fotografija....

****

*

Oznake: Matase

- 14:12 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 23.01.2011.

Priča o zaboravljenoj dobroti

Ovih dana pronašao sam jednu lijepu priču o "Speleološkim istraživanjima gornjeg toka rijeke Krke", objavljenu u „HELOP-u“, časopisu HPK "Sv. Mihovil" (Broj 6 Siječanj 2010).

Mjesto radnje ove priče je Brina rijeke Krke od Marasovina do Zelića, a autor Joso Gracin prepričava nam svoje doživljaje iz našeg kraja, pri obilasku spillja u kanjonu rijeke Krke.

Evo nekoliko citata iz teksta:

"Predvečerje u Matasima. Upoznajem Mariju Maglicu. Kaže mi da postoji velika špilja odmah ispod Matasa.Ulazim u zaselak Zore. Tražim Niku Zoru. Susreo sam ga jednom u životu, ali nisam ga zaboravio. Bilo je to prije sedam godina, u srpnju 2002.godine Tada smo se moj prijatelj Dečko i ja, sa dvoje djece, u dva brodića na napuhavanje spuštali Krkom od Knina prema Visovcu, u susret Gospi od Anđela.
Lagano klizući kroz zeleni tunel u tom rajskom ambijentu ugledali smo ribiča i njegovog sina. Nakon pozdrava i par rečenica, doviknuo je da će nam ubrati povrća i za tren nestao u gustišu. Nakon nekoliko minuta dočekao nas je stotinjak metara nizvodno. Vodena matica nas je brzo nosila i nismo se mogli nigdje zaustaviti. Čovjek je ušao dublje u vodu i u Dečkov brodić iskrenuo punu kesu paprika, pomidora, kukumara i usput nam doviknuo: ˝Triba će mi kesa da u njoj ponesem ovog malo i kući.˝
Vodena struja nas je brzo udaljavala od njega, a nismo znali kako da mu zahvalimo.
Ne znajući što da uradim, zaviknuo sam:
˝Prijateljukako se zoveš!˝
Odgovorio je: ˝Niko, Niko Zore!˝
Ponovo sam zaviknuo: ˝Ja sam Joso Gracin. Puno ti hvala na ovome, i vidimo se ponovo jednog dana!˝

Brzo smo zamakli iza sljedećeg riječnog zavoja, dirnuti takvom gestom čovjeka koji nas je ugledao prvi puta u životu, a pitanje je bilo da li će nas ikada više vidjeti. Prošlo je dosta vremena od tog susreta, ali ga godine nisu pretvorile u zaborav i sada sam u selu Matasima, sedam godina nakon tog blic susreta, stiskao ruku Nike Zore zvanog Zele. Kad je čuo tko sam i zbog čega sam došao, rekao mi je: ˝Prijatelju ajde sutra oko deset sati, dođi kod mene na marendu, pa ćemo posli zajedno ići uzvodno tražiti pećine.˝

A što se dalje događalo..koje su sve spilje ispitivane uz rijeku Krku...kako su Matasani i Marasovljani dočekivali autora teksta.....provjerite pod linkom:

http://www.sv-mihovil.hr/?a=download&file=helop%206.pdf

Ako link kojim slučajem ne radi, onda upišite u googl:

HELOP Časopis HPK"Sv. Mihovil" (Broj 6 Siječanj 2010) i tamo će te osim navedenog ulomka iz teksta pod naslovom „Priča o zaboravljenoj dobroti“, pronaći još dosta zanimljivih članaka o spiljama, planinama......

Oznake: Matase

- 11:32 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 16.03.2009.

Prominski vidici i sudbine VI dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:

Matase

To je selo na krajnjem sjeveru prominskog kraja sa šezdesetak domaćinstava.
Tu obitavaju obitelji s prezimenima: Zelić, Barišić, Šangut, Zore, Tarabarić, Grgurović, Maglica, Jurić i Ujaković.
Svi su žitelji Matasa katolici i pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
Osim obitelji iz mletačkog popisa iz 1709. godine datih u popisu za Bobodol
(Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić-opaska urednika bloga), popis iz 1735. godine navodi i žitelje Matasa s prezimenima: Adamović, Ciganović, Dumiak, Fališijić, Godina, Knežević, Svetina, Šundić i Vučić, a od početka devetnaestoga stoljeća javljaju se obitelji: Barišić, Zelić i Šangut.

Mratovo

Selo je smješteno u plodnoj prominskoj udolini koja se od Razvođa ne prekida do nadomak Nečvenu.
Između gornjeg i donjeg dijela sela vrlo davno je podignuta crkva posvećena svetomu Martinu.
Ime ovoga sveca, te prezime prominskih Martinuševića iz Bogočina svakako je povezano s imenom ovoga sela.
Poslije prošloga rata u Mratovu je obitavalo blizu stotinjak obitelji s prezimenima: Čilaš, Đomlija, Bakmaz, Radas, Martinović, Perica, Džaja, Mlinar, Bačko, Džapo, Bilić, Pijuk i Mišković.
Obitelj Mišković, Bilić i Bačko doseljeničke su iz novijeg vremena. Mratovske obitelji su katolici, osim obitelji Đomlija i jedne obitelji Bačko (druga je prešla na katoličku vjeru), koje su pravoslavne vjeroispovijesti.
Katolici se pokapaju na groblju kod Crkve svetoga Martina, osim obitelji Čilaš koje se pokapaju na groblju kod Svetoga Mihovila u Oklaju, Pravoslavni su ranije pokapani kod Svetoga Arhanđela preko Krke.
Šezdesetih godina obitelj Marka Đomlije je izgradila grobnicu kod Crkve svetoga Martina, a neke su Đonimlije izgradile grobnice na pravoslavnom groblju u Razvođu.
Mletački popisi za Mratovo nedostaju.
U dokumentima s početka devetnaestoga stoljeća u Mratovu se spominju obitelji: Bakmaz, Draganić, Žaja, Čilaš, Martinović, Mlinar, Perica, Radas i Sičić.

Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Matase, Mratovo

- 20:30 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 14.01.2008.

Ptičja perspektiva

Vjerujem da većina ljudi razmišlja kako njegova kuća, grad ili selo izgleda gledano iz ptičje perspektive.
Prije skoro dvije godine dobio sam od prijatelja program Google Earth.
Program je odličan za sve koji su sanjali "vinuti se u visine" i vidjeti kako stvari zapravo izgledaju gledajući ih sa npr 1000 metara visine.
Nažalost, neki gradovi su na Googleovoj karti ili bolje rečeno zemaljskoj kugli obljepljenoj sa "mali milion" fotografija-prikazani detaljnije, neki jako loše.

Svako pretraživanje određenih područja u "Google Earth-u" evidentira se, te se vjerojatno na osnovu statistike tih posjeta poboljšava rezoluciju fotografija od kojih je zemaljska kugla sastavljena.

Prije desetak dana otvorio sam po neznam koji put Google Earth u nadi da se Promina barem malo bolje vidi.
Oduševio sam se vidjevši da je na našem području povećana rezolucija-kvaliteta prikaza.

Isti dan sam ugledao i komentar ...Marina:

"na Google Earth moze se lipo vidit Promina odnosno područje oko Promine (satelitske snimke..."

Ukoliko vas zanima spomenuti program, posjetite web stranicu Google Earth i besplatno ga preuzmite.

Iznenadit će te se kad vidite kako se u Oklaju bez problema može vidjeti svaka kuća, dok se Šibenik npr. vidi samo kao ispisano ime na karti.

Program je odličan i ukoliko vas zanima npr. kolika je zračna udaljenost između vrha Promine i vrha Dinare.
Alat koji je za to namjenjen, mjeri s točnošću od +/- 10 cm.

Moguće je da veliki dio vas koji čitate ovaj post već ima spomenuti program, ali vjerojatno ima i onih koji nisu za njega čuli.

Nadopuna posta:

Ukoliko ne želite instalirati Google Earth na svoje računalo, možete se poslužiti i web stranicom
http://maps.google.com/ koja služi za pretraživanje satelitskih snimaka

Zahvaljujem se Marinu na linku prema ovoj web stranici.

Satelitske snimke ostalih sela u Promini možete pogledati pod sljedećim linkvima:

Zelići -
Prikaz veće karte

Matase -
Prikaz veće karte

Marasovine -
Prikaz veće karte

Ljubotić -
Prikaz veće karte

Čitluk -
Prikaz veće karte

Puljane -
Prikaz veće karte

Nečven-
Prikaz veće karte

Mratovo-
Prikaz veće karte

Bogatići prominski-
Prikaz veće karte

Razvođe-
Prikaz veće karte

Oklaj-
Prikaz veće karte

Suknovci-
Prikaz veće karte

Lukar-
Prikaz veće karte

Bobodol-
Prikaz veće karte

Nadam se da sam vam sa linkovima na svako selo zasebno, olakšao pretraživanje karata.

Oznake: Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Bobodol, Suknovci, Oklaj, Lukar, Čitluk, Razvođe, Bogatići, Puljane, Nečven

- 11:39 - Komentiraj post (12) - Link posta

četvrtak, 17.05.2007.

Intervju s babom Lucom

Nekad imam osjećaj da je ljudski život poput «života» trave.
Što se trava više kosi, to ona bujnije raste…
Što čovjeku život donese više patnje, to je on nasmijaniji…
Možda griješim u ovim svojim izjavama.
Možda ovi moji zaključci nisu primjenjivi na sve ljude i njihove sudbine, ali pogledajte ponekad ljude oko sebe i zamislite se nad njihovim životnim sudbinama, i vidjet će te da u mojim riječima ima dosta istine.

Pomisao na moju babu Lucu uvijek mi izmami osmjeh na licu.
Svaka njena rečenica odiše mirom… popraćena je osmjehom… vjerom u život.

Sa svoje 84 godine, sa vidom oštećenim toliko da vidi samo sjene i ljude raspoznaje samo po glasu spremna je reći: «Kako ti je mate, nisam je dugo vidila, morala bi je obić»….

Većina nas misli da zna sve o životu ljudi s kojima živi, ali vjerujte mi malo tko zna koliko priča sa našim djedovima i bakama odlazi, a da su ostale neispričane.

Jedan dan odlučio sam napraviti intervju sa mojom babom Lucom na temu folklora i i života u Promini kakvim ga ona pamti.

Uzeo sam kameru i pitanja koja je Goran Knežević dao KUU «Promina» za intervjuiranje starijih Prominaca i Prominki, s ciljem prikupljanja što boljih podataka za što vjerodostojniji rad folklora.

Postavljajući tako preko sedamdesetak pitanja vezanih uz folklor dotakli smo se još jako puno poznatih i nepoznatih tema iz života moje babe.
Često smo nakon njenih izjava ostajali bez teksta i gušili se u smjehu, ali bilo je i trenutaka da se zapitate što čovjeku daje toliku snagu i volju da savlada sve nepremostive nabujale rijeke života koja ga neprestano razbijaju o stijene.

Po samom rođenju-pri babinom porodu majka joj je umrla….
Živjela je sa ocem i sestrom prodajući višnje i trišnje u Kninu od kuće do kuće, ili noseći mlijeko istim stazama, a sve na svojim leđima od Matasa do Knina.

Da životna muka bude veća, otac joj je nakon jedne žetve nakon što je znojan prilegao uz prozor da se odmori, sljedeće jutro dočekao nepokretan.
«Tendila» ga je tako dugi niz godina sve do smrti.

Ali baba je svejedno bila vesela… ona je «svoj križ» uspravno nosila.
Udala se i djeca su dolazila redom, što bi rekli jedno drugom do uha…
A onda je «rijeka života» opet nabujala i jednom zaostalom ratnom granatom odnijela sina prvorođenoga.
Tu je baba priču zadržala za sebe, ali drugi su mi je pričali.
Sve je staze baba do tada prolazila podnoseći udarce života, ali ovaj je bio težak i previše bolan.
Ipak smjeh se i nakon ovog grča i gorčine vratio na lice.
Ali kako se sve u životu vrti u krug, tako se i dobro lošim, a loše i zlo dobrim mijenja, a godine prolaze.

Nakon što su se kćeri poudale i sin sretno oženio, unuci se rodili, a kuća uredila došlo je vrijeme odmora.
Baba i did su mogli uživati u «Njemačkoj» mirovini uz svoje «blago».

Ali igra života je opet babi udijelila loše karte, i djed se nakon jednog odlaska u oranje vinograda konjem više na nogama kući nije vratio.
Kar s kojim se djed kasno noću vraćao iz brine, prevrnuo se, a djed je ostao teško ozljeđen pod njim, te nakon skoro mjesec dana borbe za život otišao tamo gdje su mnogi babini najmiliji odavno završili.

Ali baba će na cijelu težinu njene životne priče i danas samo reći: «Sinko moj, nitko meni nije kriv šta sam se rano rodila, tako je Bog da», i nasmijati se jer sve je to samo život.

Ali zanimljivo je baba i sa smijehom opisivala najbolje plesače i pjevače svog vremena…

«E kako je Toma Bodlov zna pivat, on je najlipše piva…on bi uvik poveja pismu».

Mene je zanimalo dali se ona sjeća kad su se nosili aljci i istkane pregače, pojasevi…

«Sinko moj… da ti kaže… Ja sam to nosila samo ponekad za vrijeme nekih svečanosti, a tako su i muški nosili aljke, pojaseve… 'ko je bija bogatiji on je to ima, a tko nije ima… a isto ka' i danas…»

Kad se što i kako nosilo, mijenjalo se kroz godine isto kao i danas.
Netko nosi odijelo svaki dan, a netko na sprovode i vjenčanja (ako ima), ako ne onda posudi ili uopće ne nosi.

Sad možda djeluje smiješno, ali ljudi su u «ona davna» vremena kad bi išli na sud ili nekim drugim poslom u grad posuđivali robu i opanke.

Ali priču kako su se i od čega izrađivali opanci ostavljam za jedan drugi post.

Uglavnom, KUU «Promina» izrađuje nošnje kakve su Prominci i Prominke nosili prije više od 80 godina.

Nakon «Slanih opanaka» koji su na fotografiji u naslovu prošlog posta, došli su na red neki «novi» modeli, a i te neke «nove» modele s vremenom je zamjenio «Borovo», «Albatros», «Jugoplastika»….

Prije nabave bilo kojeg novog djela nošnje prilično se dugo obilazilo muzeje i ispitivalo najstarije Promince, te komentar «Joke» u najmanju ruku nije na mjestu.

Oznake: Matase, Život u Promini, KUU Promina

- 17:10 - Komentiraj post (12) - Link posta

petak, 20.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio

U Babodolu (Bobodolu) koji je uz današnji Bobodol tada u popisu 1709. obuhvaćao Marasovine i dio Matasa, popisano je 7 rodova i 24 obitelji s ukupno 165 stanovnika.

To su bili:

Bartan- 1 obitelj s 4 člana;
Ćorić-1 obitelj s 7 članova;
Janković-5 obitelji s 53 člana;
Matas-6 obitelji s 46 članova;
Miljezović-2 obitelji s 7 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Vranješević-4 obitelji s 33 člana;

Istodobno su tu imali posjede još obitelji Jurić i Čavlina, ali nisu tu živjele.

U popisu iz 1735. uz sve ranije rodove i obitelji nalazimo i dvije nove i to:

Jelinić-1 obitelj s 2 člana;
Klepo-1 obitelj s 5 članova;

Iz sudskih spisa iz 1809-15. nalazimo u zaseoku Marasovinama nastanjene obitelji Čavlina, Čulina, Jurić i Ujaković, dok su u Bobodolu Vranješevići skratili prezime i od 1815. pišu se samo Vranješ, a obitelji s prezimenom Matas su nestale, ali je ostalo u nazivu mjesta.

U Bogetiću (Bogatiću) prominskom 1735. popisano je 7 rodova s 21 obitelji i ukupno 99 stanovnika.

To su bili:

Bagić-4 obitelji s 21 članom;
Dogan-4 obitelji s 12 članova;
Gluić- 3 obitelji s 7 članova;
Parania-2 obitelji s 9 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Škarica- 3 obitelji s 21 članom;
Žepina (Džepina)-4 obitelji s 18 članova;

Dvadeset godina ranije u mjestu se spominje i obitelj Divić (Diviz), ali je više nema.
Na katarstarskom posjedu obitelji Gluić tada se navodi i posjed Svačica-što upućuje na stari plemićki rod Svačića, vladara Bogočina i Promine, od kojih je i posljednji hrvastki kralj narodne krvi Petar Svačić (1903-1097.) po kojem je na klub dobio ime.

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..