_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

Mladen Gambiroža- Prominci u arhivima Župe sv Jeronima u Kninu na primjeru prezimena Sarić 4 nastavak

Oznake: Prominsko prezime

Mladen Gambiroža- Prominci u arhivima Župe sv Jeronima u Kninu na primjeru prezimena Sarić 3 nastavak

Oznake: Prominsko prezime

Mladen Gambiroža- Prominci u arhivima Župe sv Jeronima u Kninu na primjeru prezimena Sarić 2 nastavak

Prethodni post na temu iz naslova, možete pročitati pod linkom:

http://promina.blog.hr/2015/04/1631940220/mladen-gambiroza-prominci-u-arhivima-zupe-sv-jeronima-u-kninu-na-primjeru-prezimena-saric.html


Svatko tko se jednog dana odluči krenuti u potragu za svojim korjenima, put uskoro dovede do crkvenih ili općinskih matičnih knjiga, niza informacija ispisanih rukom svećenika koji su ih u prvo vrijeme jedini i vodili na našim prostorima, da bi im se kasnije u poslu pridružili i matičari.

Kada su podaci o rođenim, umrlim i vjenčanim zapisivani krasopisom i na Hrvatskom jeziku, potraga za pradjedovima-prabakama je jednostavna, ali kada se u priču upletu strani jezici, i loš rukopis, tu je najčešće priči o potrazi za korjenima obitelji kraj (pretpostavljam za većinu nas).

Evo jednog primjera iz crkvenih matičnih knjiga, koji odlično dočarava što sam vam zapravo htio reći:

Oznake: Prominsko prezime

Od Promine do Grahova, do Clevelanda

Obično ne provodim previše vremena smišljajući naslove svojih postova, birajući riječi koje u samom početku, najbolje najavljuju priču koja slijedi.

Ova priča, malo je kompliciranija, opširnija, ali u svakom slučaju vrijedna čitanja za sve one koji su u potrazi za korjenima svojih prezimena, naravno, ako su iz krajeva koje ću u priči spomenuti. I koji onda naslov izmisliti?

Pa krenimo od početka, od trenutka kada bi mogao reći da je ova priča prikupljala svoja prva slova.



Prije nekoliko godina, otkrio sam web stranicu pod naslovom: „Portal obitelji Sarić“.

Premda se u naslovu spominje samo jedno prezime-Sarić, tema portala je ipak dosta šira, te pod linkom:
http://www.obitelj-saric.com/

….možete pročitati:

„Portal obitelji Sarić nastao je u kolovozu 2007. godine, prvenstveno kao plod istraživanja rodoslovlja obitelji Sarić, a pomalo se proširuje i na ostala prezimena koja su minulih stoljeća dominirala područjem oko Grahovskog polja.

Prezimena Duića, Vulića, Karduma, Bilanžija, Aralica, Špiranovića, Žulja, uz prezime Sarić tkala su svoju povijest, često ispletenu teškim i nemirnim životom.

Zadaća i cilj portala je prikupiti pojedinosti o ljudima toga kraja i minulog vremena, čije korijene mi danas, iako raseljeni po cijelom svijetu, u sebi nosimo“.




Vjerojatno je većina prominskih Sarića barem jednom postavila sebi pitanje, ili su ih upitali:

„Da li su Sarići u Prominu došli iz Grahova, ili u Grahovo iz Promine?“



I sam sam se to često pitao, pa sam i svoje roditelje i rodbinu pitao isto pitanje.

Odgovor je obično bio da smo mi u Promini svi većinom doseljenici iz Bosne, a da li smo baš iz Bosanskog grahova, to nisam mogao saznati.
Prije koliko stoljeća se naseljavanje točno dogodilo, nitko mi nije mogao reći.


Na „Portalu obitelji Sarić“, komentirao sam jednu temu prije nekoliko godina, izmjenio nekoliko mejlova s urednikom, i tu bi priča mogla utuhnuti, da ovih dana nije dobila svoj nastavak.




Zadnjih nekoliko dana, izmjenio sam nekoliko poruka s gospodinom Markom Šprianovićem, na temu prezimena u Promini i Bosanskom Grahovu.

Evo dijelova naše korespodencije, koju objavljujem u dogovoru s gosp Markom:




********************************************************************


Cijenjeni.

Gledajući Portal Saric iz Bos. Grahova naišao sam na vaš portal Promina i drago mi je jer ću redovito pratiti i vaše vijesti.
Grahovo sam napustio 1941. sa tri godine.
Hrvatsku sam napustio 1945. sa sedam godina.
Otac mi je poginuo oko Bleiburga, a mi smo emigrirali u Ameriku 1951. godine.

Moja loza potječe iz Promine- sa mamine strane Sarića (Vulića i Validžića), a iz Kijeva sa očeve strane Špiranović ( Vulić).

Imam rodoslov po kojem vidim da je sestra od djeda pok. Vlč. Mirka Validžić moja prabaka.

Dakle, Marija Validžić, kćerka od Mate (Dundović) Validžić i od Stane Tošić, udala se u Bos. Grahovo za Andriju Vulić (mog pradjeda).

Već sam i ja u godinama, ali kad slijedeći put dođem u Hrvatsku, obavezno ću potražiti moje korijene u Promini.

Budite pozdravljeni, Bog vas blagoslovio i održao kao prave Hrvate Katolike kao što ste uvijek bili.

Marko Špiranović

********************************************************************


----Gospodinu Marku, postavio sam nekoliko pitanja;


Poštovani gosp Marko Špiranoviću,

Prije svega, hvala Vam na lijepim riječima potpore!

Zanimljiva mi je priča o Vašim korjenima, a posebno loza Vaše majke.

Da li je Vaša majka rođena u Lukaru, ili u Grahovu?

Pošto se i sam prezivam Sarić, često mi je postavljano pitanje da li su Sarići u Prominu došli iz Grahova, ili su u Grahovo došli iz Lukara-Promine?



********************************************************************


….i stigao je novi mejl s odgovorima gosp Marka;

Bavim se sa svojim rodoslovom sa svih strana, Špiranovića, Sarića, Vulića, Validžiča itd.

Moja majka i baka su rođene u Grahovu, a prabaka je iz Lukara.
Po mom znanju svi Hrvati u Bos. Grahovu potječu iz Dalmacije.
Sarići su najbrojniji i oni potječu iz Promine -selo Lukar.

Svi Špiranovići potječu od Sarića.
Kad su se Turci povlačili iz Bosne, imali su razne zemlje za prodaju, pa su tako mnogi naselili krajeve Grahova, Livna, Glamoča itd.

U Bos. Grahovo došli su braća Sarić i kupili zemljišta u Grahovskom polju.

Jedan od braće imao je nadimak Špiran, a drugi se zvao Božan.

Nakon određenog vremena, oni koji su živjeli uz Špirana postadoše Špiranović, a oni uz Božana postradoše Božanovići.

Dakle u Grahovu je selo Obljaj, gdje žive Sarići, a Špiranovići žive u selu Luka, preko polja od Obljaja.
Isto tako Vulići, Kardumi, Validžići su većinom iz Promine i Kijeva.

Moja prabaka sa očevce starne je Vulić, od Teskera iz Kijeva.

Šaljem Vam u prilogu Grb Sarića od 1751. godine, pa ako ste upoznati s istim, imao bih neka pitanja.

Oznake: Prominsko prezime

Riječ dvije o prominskim Martinovićima

Kada bi danas upitali djecu u Promini, a vjerojatno i neke malo starije, gdje su živjeli Martinovići u Promini?- tko zna kakav bi odgovor dobili.

Prije više od godinu dana, napisao sam post pod naslovom:
„Bogočin grad“
Link: http://promina.blog.hr/2011/05/1629253193/bogocin-grad.html

Za ovaj post, izdvajam-podsjećam na sljedeće navode:

„U povijesnim izvorima prvi se put spominje 1486. godine kao Bogochin (Bogočin).
Prema nekim izvorima i tvrdnjama osnutak Bogočin – grada seže u starohrvatsko razdoblje (9. st.).
Prvi poznati gospodari Bogočina bili su Martinušići (starohrvatska plemićka obitelj).
Nakon njih grad je bio u vlasti velikaške obitelji Bogetića, koji su ga držali do turskog osvajanja 1522. Godine“.

Zašto baš ovaj navod?

Godina 1486. je vrijeme u kojem je sagrađena mala crkvica sv Martina u Mratovu. (Točnije Crkva sv. Martina u Mratovu spominje se 1412. g. Od tadasnje crkve sada je sacuvana danasnja sakristija s bogato ukrasenim zvonikom na preslicu s dva zvona izvor:fra Ivan Maletić-Link)

Negdje sam pročitao da se po toj crkvici mjesto-selo nazvalo Martovo....a onda je s vremenom preimenovano u Mratovo.
Od crkve sv. Martina do kuća Martinovića navodno je bio put sagrađen od kamanih ploča, te se i danas na nekim mjestima mogu pronaći ostatci tog puta-ceste.

Potomci Martinovića još su donedavno živjeli na ovim prostorima.
Koliko je meni poznato u Mratovu više nema Martinovića (Ispravite me ako griješim).
Nedavno je u Drnišu preminula nastavnica Martinović, porjeklom iz Mratova.
U svakom slučaju... tema je ovo o kojoj bi se dalo još puno toga napisati....“


I sada slijedi nastavak priče, točnije odgovor na pitanje-Gdje su odselili posljednji prominski Martinovići-nekadašnji Martinušići?

Evo odgovora koji sam dobio (prije više od mjesec dana) putem linka koji se nalazi ispod svakog posta „Ispravak netočnog navoda“:

*****

Na samom kraju se spominje prezime Martinović ,odnosno nastavnica Martinović.
Naime radi se o nastvnici Ani Martinović koja je umrla na današnji dan 13.06.2010 godine u Zadru kod obitelji svog pokojnog brata Ivana.
Istina je da u Mratovu više nema Martinovića ,koji su sedamdesetih godina preselili u Zadar (pok. Ivan i pok. Marko Martinović) te još jedan Marko Martinović u Labinu.
Ivan ima dva sina Ivana i Antonia a Marko(ZD) ima sina Tomislava.
Marko iz Labina ima sina Darka.

Lipi pozdrav

Martinović Antonio

*****

Evo još jednog navoda koji sam dobio u e-mejlu od Antonia:

„Po usmenoj predaji od roditelja , neznam da li postoji pisani trag ali znam da g. Mišo Radas iz Mratova-Radasi koji radi u općini u Drnišu ima neke podatke.
Martinovići su na ova područja (Promine ) doselili prije otprilike 700 godina sa područja Crne Gore“.


Možda se sve navedeno sada čini nevažno, ali jednog dana…netko od Martinovića u Zadru i Labinu, ili bilo gdje u Hrvatskoj i Bosni, zapitat će se za svoje korijene, i možda mu baš ovaj post pomoge u traženju pravog puta do njih….


Martinoviću Antonio- hvala Vam na komentaru, nadopuni posta!

Oznake: Prominsko prezime

Putevima prezimena Bilandžija- Od Promine do Liskovice ili obratno?

*

Jedan od najčitanijih postova na Promina blogu, vjerojatno je „Prezimena u Promini“.
Tema je to, koja živi i nadograđuje se, što mojim...što komentarima ili e-mejlovima čitatelja bloga.

Zadnjih mjesec dana, izmjenio sam desetke mejlova na temu prezimena Kerić, Martinović i Bilandžija.
Svako od prezimena zaslužuje poseban post, posebnu priču.

Današnja priča, posvećena je prezimenu Bilandžija, (koje će za sobom „povući“ cijeli niz prominskih prezimena).

Pa krenimo redom;

Prije desetak dana, dobio sam sljedeći upit (ime pošiljatelja izostavljam u dogovoru s istim);

-„Čitam Vaš blog, pa me zanima informacija o prezimenu Bilandžija- Je li to orginalno prezime iz Promine ili se radi o doseljenicima iz Bosanske krajine?

Unaprijed hvala“


-Usljedio je moj odgovor:

Prezime Bilandžija, prvi puta se spominje 1709 godine u Suknovcima, i 1816 godine u Oklaju, o tom više u postu pod naslovom:

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 2.dio

i linkom:
http://promina.blog.hr/2007/04/1622500593/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-2dio.html

i Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 7.dio

i linkom:
http://promina.blog.hr/2007/05/1622562817/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-7dio.html


Od kud su stigli Bilandžići ili Bilandžije u Prominu, odnosno- da li je to prezime izvorno prominsko?

Sumnjam da je prezime izvorno prominsko, i pretpostavljam da su njegovi nositelji stigli u Prominu u velikim seobama iz Bosne....ali, nažalost nemam konkretan pisani podatak-trag za svoju tvrdnju.

Ono što je sigurno....to je da su Bilandžije iz Promine odselile u okolicu Grahova, i u Slavoniju u mjesto Nijemce....

Posjetitelj Bloga odgovorio je sljedeće:

-Naime zbunjen sam činjenicom jer sam našao puno prominskih i oklajskih prezimena u jednom selu srednje Bosne, a prema njihovim navodima doselili su se iz prominskog kraja nakon što je Austro-Ugarska preuzela vlast u Bosni.
Prezimena su: Duić, Cota , Čavlina, Bilandžija, Čulina , Duvnjak, Gazić, Ljubičić, Zrile, Vulić.

Pa mi sad nije jasno na koju stranu su bile migracije točno, iz Bosne u Dalmaciju ili obratno?




Uzvratio sam Posjetitelju Bloga sljedećim pitanjem:

„Možete li molim Vas navesti ime sela koje spominjete, ako nije problem?

Naime...i ja sam čuo za Prominjce koji su odselili u Bosnu, i sada je dio njih doselio u Knin, ali nažalost, nisam zapamtio imena mjesta iz kojih dolaze.


Posjetitelj Bloga odgovorio je sljedeće:

- Radi se o selu Liskovica i njenim zaselcima Kulina, Brda, Drevuša, Kovačica te još neka nisam baš siguran.
U tim selima 90 posto stanovništva imalo je ista prezimena kao u Promini.

Kažem "imalo" jer su tijekom posljednjeg rata cijela sela spaljena, a ljudi raseljeni prema Zagrebu, Zapadnoj Europi-Njemačka, Švedska, Nizozemska, Francuska te Kanada i Australija.

Igrom slučaja imao sam priliku upoznati nekolicinu ljudi iz Promine i Oklaja, pa su me zbunila prezimena, jer su ista prezimena kao u navedenom selu (Liskovica-prije rata 1000 stanovnika);
Bilandžija, Čavlina, Ljubičić, Čulina, Zrile, Maletić, Vulić, Duvnjak, Cota, Dujić te još neka.

Još me je jedna stvar fascinirala kad sam upoznao nekoliko Cota iz Promine s kojima sam radio, te sa usporedmom mojih rođaka koji nose prezime Cota, imaju veliku genetsku sličnost, a nemaju sigurno povezanost 100 godina i više.

Eto nadam se da sam pomogao, Pozdrav Promini.

**********



E sad......ovdje malo zastanimo....

Od svih navedenih prezimena, jedno bi moglo riješiti zakonetku u ko'm smjeru je tekla seoba.


Sjećate se rada -Ankice Čilaš Šimpraga: „Obiteljski nadimci u Promini“?

U njemu, izmeđuostalog, možete pročitati sljedeće:

****************************************
S druge strane, pisani nam izvori pokazuju da su neki prominski obiteljski nadimci, koji nisu postali plemenskim/rodovskim imenima, imali drukčiju sudbinu.

Tako su u crkvenim maticama iz 1862. uz neka prezimena zapisivani tadašnji obiteljski nadimci koji su danas prezimena.

Odatle je vidljivo da je proces formiranja nekih prominskih prezimena završen vrlo kasno, u 2. polovici 19. stoljeća.

prezime i obiteljski nadimak 1862./današnje prezime

Bilandžija Maletić/ Maletić
Bilušić Pižić /Pižić
Bilušić Kasap /Kasap
Matas Maglica /Maglica
Maleš Jurić /Jurić
Škarica Mudrinić/ Mudrinić
kraj citata“

Za nastavak priče, mislim da je najbolje da svi malo „zavirite“ u izvorni članak Anikice Čilaš Šimprage, koji je objavljen pod linkom:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=35049

****************************************

Moja pretpostavka je (na osnovu prethodnih navoda) da je seoba krenula iz Promine, jer je prezime „Maletić“, u ovom slučaju izvorno prominsko prezime.

Isto tako, u prilog mojoj pretpostavci ide i činjenica da od 1878. do 1918. godine traje austrijska uprava u Bosni i Hercegovini (a Austro-Ugarska je seobu provodila?).




Idemo dalje s tekstovima iz e-mejla Posjetitelja bloga:


**************************************************************


Zaboravio sam napomenuti i selo Barevo koje je etnički bilo jako mješano,ali hrvati koji su tamo živjeli nosili su isto prezimena koja potječu iz vašega kraja.

Prema priči starijih ljudi, moga djeda itd.. ..

Prije Prvog svijetskog rata počelo je masovno naseljavanje opustošene srednje Bosne, a većinom su se migracije odvijale Promina-Grahovo- Liskovica- te nakon Drugog svijetskog rata opet nazad prema Hrvatskoj, većinom Slavonija.

Upoznao sam npr. u Ivanić gradu Bilandžije iz Promine i iz Liskovice koje je sudbina vremena spojila opet u istom (ali stranom) kraju (Moslavina), tako isto u Garešnici, Repušnici.

Trenutno najviše navedenih prezimena u Hrvatskoj osim Zagreba, živi u selima Nova Subotska, Lipovljani, Ilova, Vuka, Ivanić grad (više od deset obitelji),..itd..,

Od država zaboravio sam napomenuti Švicarsku i Austriju, a ljudi iz toga kraja većinom su uspješni poslovni ljudi u Bih,Hrv te zemljama Europe.

Sve informacije koje sam vam naveo nisu sto posto provjerene i trebaju daljnje istraživanje, moje znanje koje sam skupio većinom proizilazi od ljudi s kojima sam stupio u kontakt, te od priča starih ljudi, čiji su se očevi doseljavali iz Prominskog (Drniškog i Kninskog) kraja od 1850 do 1900. god prošloga stoljeća.
Počelo me zanimati podrijetlo moga prezimena tijekom istraživanja mojega obiteljskog stabla iz kojega proizlaze prezimena, Zrile, Bilandžija, Ćosić i Vulić pa sam sa vremenom naletio na hrpu drugih informacija.

Ako Vas zanima povezanost tih prezimena mislim, da bi se to moglo naći u crkvenim spisima kad su se točno događala ta iseljavanja.

Prave adrese bi mogle biti Banjalučka biskupija koja ima sve podatke o Liskovici te imaju svoju službenu stranicu i e-mail.

Eto nadam se da sam pomogao, te mi se slobodno obratite ako imate još kakvih pitanja ili ako imate kakvih točnijih saznanja o točnom podrjetlu prezimena Bilandžija ili Vulić.

**************************************************************



Jednom prilikom, u groblju Gospe Čatrnjske, primjetio sam stari križ sa prezimenom Bilandžija. Tada mi je bilo čudo da je netko od Bilandžija sahranjen tu, kad se zna, da većina prominskih Bilandžija ima grobnice u Oklaju kod crkve sv Mihovila.

Ali, sad kad nakon svega malo razmislim....vjerojatno je kod Gospe pokopan netko od Suknovačkih Bilandžija.

Isto tako, ako pogledamo prezimena u Liskovici: Duić, Cota , Čavlina, Bilandžija, Čulina , Duvnjak, Gazić, Ljubičić, Zrile, Vulić.....
....vidimo da ih je najviše iz Suknovaca.

Godina 1850, koja se navodi kao moguća godina doseljenja Prominjaca u Liskovicu, i nije tako davna....i vjerojatno bi se negdje mogao-morao pronaći kakav pisani trag tago prilično velikoj seobi?


Na kraju....

Nadam, da će prominskim Bilandžijama ova tema biti zanimljiva, ali ne samo njima...nego i svim Bilandžijama koji ovo čitaju širom Hrvatske i svijeta, ali i svima ostalim, čija se prezimena u ovoj priči spominju.

Oznake: Prominsko prezime

Prezimena u Oklaju 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Oklaju nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 14 dio Oklaj“

Link: http://promina.blog.hr/2011/12/1629671620/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-14-dio-oklaj.html


...i donosi nam između ostalog i popis prezimena u Oklaju 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Oklaju imali sljedeća prezimena:

Maletić 30/5
Bandalo 69/12
Bronić 81/12
Ćorić 17/2
Knežević 53/10
Marić 45/8
Ikica 44/9
Bikić 14/3
Žulj 9/2
Dizdar 55/10
Džepina 61/13
Bilandžija 36/7
Džapo 115/18
Čveljo 38/6
Kabić 7/1
Čavlina 2/1
Ljubičić 14/2
Duvnjak 3/1
Bakmaz 9/1
Jurenović 17/3
Mlinar 6/1
Markić 2/1
Gambiroža 8/1
Pokrajac 7/1
Klepo 2/1
Zrile 1/1

Ukupno: 745/132

Katolika: 738 u 131 domaćinstvu
Pravoslavaca: 7 u 1 domaćinstvu

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Oklaju 1948 bila su:

1. Džapo
2. Marić
3. Bandalo
4. Dizdar
5. Bilandžija
6. Džepina
7. Ikica
8. Čveljo
9. Knežević
10. Jurenović
11. Maletić
12. Bronić
13. Duvnjak
14. Žulj
15. Bikić
16. Kulić
17. Čipin
18. Bagić
19. Dobrić
20. Gambiroža

Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi još prezimena: Kulić, Čipin, Bagić, Dobrić.

Istovremeno, izostavljena su prezimena (koja vidimo kod prof Mlinara) kao što su: Ćorić,
Kabić, Čavlina, Ljubičić, Bakmaz, Mlinar, Markić, Pokrajac, Klepo, Zrile.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Oklaju 1948 godine bila su:

1. Ivan
2. Ante
3. Marko
4. Josip
5. Mile
6. Drago
7. Milan
8. Slavko
9. Željko
10. Branko
11. Mirko
12. Vlade
13. Zdravko
14. Zvonko
15. Dinko
16. Jere
17. Joso
18. Krste
19. Mate
20. Paško

Najčešća ženska imena 1948 u Oklaju bila su:

1. Marija
2. Ana
3. Anka
4. Milka
5. Marijana
6. Martina
7. Zdenka
8. Ivana
9. Branka
10. Nada
11. Jelena
12. Kata
13. Anica
14. Anita
15. Josipa
16. Dušanka
17. Jelka
18. Zorka
19. Ankica
20. Katija

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Oklaj sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Oklaju 2011

1. Ivan
2. Ante
3. Josip
4. Marko
5. Mile
6. Ivica
7. Slavko
8. Branko
9. Damir
10. Mario
11. Mate
12. Tomislav
13. Željko
14. Antonio
15. Drago
16. Luka
17. Marinko
18. Joso
19. Jure
20. Milan

Ženska imena u Oklaju 2011

1. Marija
2. Ana
3. Manda
4. Anica
5. Milka
6. Kata
7. Ivana
8. Danica
9. Jeka
10. Jelena
11. Kaja
12. Katarina
13. Marica
14. Marta
15. Anka
16. Jela
17. Zorka
18. Anita
19. Branka
20. Ika

Prezimena u Oklaju 2011 su:

1. Džapo
2. Bronić
3. Dizdar
4. Duvančić
5. Knežević
6. Sarić
7. Bandalo
8. Džepina
9. Dujić
10. Perić
11. Zelić
12. Bilandžija
13. Cota
14. Validžić
15. Marić
16. Budanko
17. Čulina
18. Pandža
19. Duvnjak
20. Jukić

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine , prema web stranici „Imehrvatsko.net“ -„nestala“ su sljedeća prezimena u Oklaju: Ikica, Čveljo, Jurenović, Maletić, Žulj, Bikić, Kulić, Čipin, Bagić, Dobrić, Gambiroža, Ćorić, Kabić, Čavlina, Ljubičić, Bakmaz, Mlinar, Markić, Pokrajac, Klepo, Zrile.

Ovaj put se ne bi složio sa navedenim podacima na navedenoj web stranici kada se izostavljaju prezimena: Ikica, Čveljo, Jurenović, Maletić, Žulj, Gambiroža, Ljubičić, Mlinar, Pokrajac i Klepo, jer ta prezimena i dalje postoje u Promini!


Od novih prezimena u Oklaju 2011 godine imamo: Duvančić, Sarić, Dujić, Perić, Zelić, Cota, Validžić, Budanko, Čulina, Pandža i Jukić. (Sva navedena prezimena su prominska)


Kada se obrađuje popis stanovništva za Oklaj, vrlo je važan sljedeći navod koji možete pročitati na web stranici www.dzs.hr:

Fusnota naselja Oklaj:

„U 1981. povećano pripajanjem naselja Kula koje je prestalo postojati. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1971“.

Možda je upravo spajanje Kule i Oklaja, dovelo do problema u popisu prezimena?


A sad malo više informacija o prezimenima u Oklaju koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:



Džapo

Podrjetlo

Džape su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz Vinkovaca. Razmjerno najviše Džapa u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Džapo. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Džapa u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Džapa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Džape su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (70%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (100), Oklaju kraj Knina (50), Zadru (25), Splitu (8) i u Nuštru kraj Vinkovaca (5).


Marić

Podrjetlo

Marići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz istočne Hercegovine, a prema nekim izvorima iz Podravine ili Knina. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Mostar, BiH). Razmjerno najviše Marića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Marić. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Marića u više od četiri tisuće domaćinstava (4. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pet tisuća, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Etimologija

Prezime izvedeno od osobnog imena prema majci Mári + -ić?

Migracije

Glavni migracijski pravci Marića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Doboja (BiH) i Banja Luke BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Marići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 368 općina i 832 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2300), Slavonskom Brodu (750), Splitu (350), Osijeku (350) i u Rijeci (300).


Bandalo

Podrjetlo

Prezime Bandalo nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Oklaju kraj Knina i Udovičiću kraj Sinja, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Bandalo. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Bandala u više od sedamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bandala u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Kotor Varoši (BiH) u Jakšić te iz Kotor Varoši (BiH) u Ivanić-Grad.

Raspostranjenost

Bandale su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 37 općina i 47 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Đakovu (30), Oklaju kraj Knina (25), Splitu (20) i u Sinju (15).


Dizdar

Podrjetlo

Dizdari su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a rjeđe su i Srbi (iz okolice Ogulina) te Bošnjaci. Razmjerno najviše Dizdara u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Dizdar. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Dizdara u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dizdara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Banja Luke BiH) i Promine u Zagreb te iz Banja Luke BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Dizdari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 67 općina i 84 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Rijeci (35), Osijeku (30), Oklaju kraj Knina (20) i u Antunovcu kraj Osijeka (20).


Bilandžija

Podrjetlo

Bilandžije su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine. Razmjerno najviše Bilandžija u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Mrkonjić Grad, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Bilandžija. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Bilandžija u oko dvjestopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamdeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilandžija u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Zagreb, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novsku te iz Mrkonjić Grada (BiH) u Ivanić-Grad.

Raspostranjenost

Bilandžije su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 60 općina i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Ivanić-Gradu (60), Novskoj (40), Slavonskom Brodu (30) i u Vuci kraj Đakova (25).


Džepina

Podrjetlo

Džepine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a u manjem broju su i Srbi (iz Knina). Razmjerno najviše Džepina u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina i Mravnici kraj Šibenika, mjestima u kojima se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Džepina. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Džepina u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Džepina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Livna (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Džepine su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 41 općini i 55 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), u Oklaju (25) i Golubiću (25) kraj Knina, u Šibeniku (20), te u Zadru (20).


Ikica

Podrjetlo

Prezime Ikica nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz okolice Knina.


Čveljo

Podrjetlo

Čvelje su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čvelja u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Čveljo. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Čvelja u oko dvadesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća migracija Čvelja u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Čvelje su prisutne u četiri hrvatske županije, u ukupno 8 općina i 9 naselja, znatno više u urbanim sredinama (88%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zadru (15), Oklaju kraj Knina (8) i u Šibeniku (5).


Knežević

Podrjetlo

Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Etimologija

Prezime izvedeno iz naziva zanimanja - tituli "Knez" + -ević. Glavar knežine (seoske administrativne jedinice, Srbija, Hercegovina) seoski starješina; osoba koja je obnašala neku dužnost upravnu dužnost, npr. seoskog starješine, ali i viših službi.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci (500), Osijeku (300) i u Slavonskom Brodu (250).


Jurenović

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Jurenović vuče podrijetlo iz okolice Knina.


Maletić

Podrjetlo

Maletići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Đurđevca, a mogu biti i Srbi (iz okolice Vukovara). Razmjerno najviše Maletića u proteklih sto godina rođeno je u Brgulju na otoku Molatu kraj Zadra, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Maletić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Maletića u oko tristo domaćinstava (845. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamsto, pa se njihov broj do danas tek neznatno povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Maletića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Pakraca, iz Bjelovara te iz Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Maletići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 125 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Ferdinandovcu kraj Đurđevca (60), Zadru (45), Boboti kraj Vukovara (40) i u Rijeci (30).


Bronić

Podrjetlo

Bronići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bronića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Bronić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bronića u oko šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Bronića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Bronići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Oklaju kraj Knina (35), Zadru (20), Zaprešiću (7) i u Splitu (6).


Duvnjak

Podrjetlo

Prezime Duvnjak u pravilu nose Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz okolice Duvna te okolice Vrlike (Garjak). Vrlo rijetko su i Srbi (iz okolice Belišća). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajinskoj općini Šipovo, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Duvnjak. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Duvnjaka u oko šestopedeset domaćinstava (229. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Duvnjaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb te iz Šipova (BiH) i Livna (BiH) u Kaštela.

Raspostranjenost

Duvnjaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 138 općina i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Đakovu (140), Splitu (100), Solinu (90) i u Osijeku (70).



Žulj

Podrjetlo

Prezime Žulj nose Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Razmjerno najviše Žuljevih u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Žulj. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Žulja u oko dvjestopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Žulja u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gruda (BiH) i Kupresa (BiH) u Zagreb te iz Gruda (BiH) u Osijek.

Raspostranjenost

Žulji su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 74 općine i 98 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Osijeku (100), Vukovaru (25), Višnjevcu kraj Osijeka (20) i u Satnici Đakovačkoj kraj Đakova (15).


Bikić

Podrjetlo

Bikići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a vrlo su rijetko i Bošnjaci. Razmjerno najviše Bikića u proteklih sto godina rođeno je u Prgometu kraj Trogira, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Bikić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Bikića u oko dvjestopedeset domaćinstava (774. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bikića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Zagvozda i Ružića u Split te iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Bikići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 66 općina i 89 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Splitu (170), Zagrebu (100), Sinju (70), Orebiću na poluotoku Pelješcu (40) i u Prgometu kraj Trogira (25).


Kulić

Podrjetlo

Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce.

Raspostranjenost

Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35).


Čipin

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Čipin vuče podrijetlo iz Drniša


Bagić

Podrjetlo

Bagići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje. Prema nekim izvorima su iz Bosne, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Bagića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću kraj Skradina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Bagić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bagića u oko stoosamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bagića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša, iz Gradačca (BiH) te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Bagići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 62 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Dardi kraj Osijeka (25), Sesvetama kraj Zagreba (20), Čemincu kraj Belog Manastira (20) i u Gradištu kraj Županje (15).


Dobrić

Podrjetlo

Dobrići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Labina, a prema nekim izvorima iz okolice Splita. Često su i Srbi (okolica Benkovca) te su vrlo rijetko i Talijani. Razmjerno najviše Dobrića u proteklih sto godina rođeno je u Brovinju kraj Labina, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Dobrić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dobrića u oko četrstopedeset domaćinstava (478. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dobrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lišana Ostrovičkih u Rijeku, iz Prijedora (BiH) u Grubišno Polje te iz Benkovca u Zadar.

Raspostranjenost

Dobrići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 116 općina i 177 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Koromačnom kraj Labina (80), Splitu (60), Puli (50) i u Rijeci (35).


Gambiroža

Podrjetlo

Gambirože su velikom većinom Hrvati, najvećim dijelom iz Knina, a u manjem broju su i Srbi (također iz Knina). Razmjerno najviše Gambiroža u proteklih sto godina rođeno je u Kovačiću kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Gambiroža. U Hrvatskoj danas živi oko sto Gambiroža u oko tridesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu.

Raspostranjenost

Gambirože su prisutne u osam hrvatskih županija, u ukupno 12 općina i 15 naselja, znatno više u urbanim sredinama (87%). Danas ih najviše živi u Kninu (70), Zagrebu (15), Zadru (7), Osijeku (7) i u Karlovcu (6).


Kulić

Podrjetlo

Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce.

Raspostranjenost

Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35).



Ćorić

Podrjetlo

Ćorići su gotovo u potpunosti Hrvati, najvećim dijelom iz Hercegovine, a vrlo su rijetko Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Bosanska Posavina). Razmjerno najviše Ćorića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Mostar. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Ćorića u oko šesto domaćinstava (260. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Ćorića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH), iz Širokog Brijega (BiH) te iz Kaknja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Ćorići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 151 općini i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (350), Splitu (90), Đakovu (60), Vrlikoj (60) i u Donjem Prološcu kraj Imotskog (45).


Kabić

Podrjetlo

Kabići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a često su i Srbi (također iz okolice Knina). Razmjerno najviše Kabića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Kabić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kabića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.


Kabići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 27 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Zadru (15), Šibeniku (10), Kninu (8) i u Mirkovcima kraj Vinkovaca (7).

Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).


Ljubičić

Podrjetlo

Ljubičići su najčešće Hrvati, većim dijelom iz Istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (iz okolice Gline). Razmjerno najviše Ljubičića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Bileća, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Ljubičić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Ljubičića u oko sedamstopedeset domaćinstava (138. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Ljubičića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bileće (BiH), iz Dervente (BiH) te iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Ljubičići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 143 općine i 209 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (500), Splitu (190), u Runoviću (180) i Aržanu (90) kraj Imotskog, te u Sesvetama kraj Zagreba (90).



Bakmaz

Podrjetlo

Prezime Bakmaz najčešće nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a vrlo rijetko i Srbi. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Mratovu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bakmaz. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bakmaza u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šezdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Bakmaza u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost

Bakmazi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 30 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (40), Bribiru kraj Skradina (20), Vodicama (15) i u Čistoj Velikoj kraj Vodica (15).


Mlinar

Podrjetlo

Mlinari su često Hrvati, većim dijelom iz Bosanske Krajine, a u manjem broju su i Srbi (iz Obrovca). Razmjerno najviše Mlinara u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Prijedor. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Mlinara u više od dvjestopedeset domaćinstava (860. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mlinara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prijedora (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Benkovca u Rijeku.

Raspostranjenost

Mlinari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 69 općina i 110 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Rijeci (80), Kutini (35), Splitu (35) i u Novskoj (30).


Markić

Podrjetlo

Markići su Hrvati, većim dijelom iz Rame, BiH. Razmjerno najviše Markića u proteklih sto godina rođeno je u ramskoj općini Prozor. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Markića u više od četrsto domaćinstava (429. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Markića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH) i Livna (BiH) u Zagreb te iz Prozora (BiH) u Ivankovo.

Raspostranjenost

Markići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 112 općina i 169 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Splitu (80), Sesvetama kraj Zagreba (70), Ivankovu kraj Vinkovaca (60) i u Vinkovcima (35).


Pokrajac

Podrjetlo

Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio.

Migracije

Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15).


Klepo

Podrjetlo

Klepe su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Vrlike, a vrlo su rijetko i Bošnjaci. Razmjerno najviše Klepa u proteklih sto godina rođeno je u Kosorama kraj Vrlike, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Klepo. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Klepa u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Klepa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Vrlike u Split te iz Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Klepe su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 27 općina i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (83%). Danas ih najviše živi u Splitu (60), Zagrebu (60), Vrlikoj (45), Đakovu (25) i u Dubrovniku (15).


Zrile

Podrjetlo

Prezime Zrile nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Lađevcima kraj Skradina i Suknovcima kraj Knina, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Zrile. U Hrvatskoj danas živi oko sto Zrilea u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Najveća migracija Zrilea u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Zrile su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (25), Bribiru kraj Skradina (10), Novskoj (10), Sesvetama kraj Zagreba (10) i u Vrbovcu (8).



Duvančić

Podrjetlo

Duvančići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Duvančića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Duvančić. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Duvančića u oko stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Duvančića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Promine u Split te iz Dervente (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Duvančići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 26 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Splitu (50), Oklaju kraj Knina (45), Razvođu kraj Drniša (25) i u Velikoj Gorici (25).


Sarić

Podrjetlo

Sarići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz Zapadne Bosne, a vrlo su rijetko Bošnjaci (iz Dubrovnika) te Srbi (iz Bosanske Krajine). Razmjerno najviše Sarića u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Bosansko Grahovo, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sarić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Sarića u više od tristopedeset domaćinstava (543. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Sarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bugojnog (BiH) u Dubrovnik te iz Bosanskog Grahova (BiH) i Prijedora (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Sarići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 121 naselju, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Splitu (100), Dubrovniku (80), Klisu kraj Splita (60) i u Slavonskom Brodu (40).



Dujić

Podrjetlo

Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).


Perić

Podrjetlo

Perići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Perića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Perić. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Perića u više od dvije tisuće domaćinstava (20. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Perića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Dervente (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Perići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 303 općine i 582 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (550), Zadru (350), Osijeku (300) i u Rijeci (250).


Zelić

Podrjetlo

Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).


Cota

Podrjetlo

Cote su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz Dalmacije. Razmjerno najviše Cota u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Mrkonjić Grad, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Cota. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Cota u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Cota u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Ivanić-Grad, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novu Gradišku te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Cote su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 42 općine i 53 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Velikoj Gorici (25), Ivanić-Gradu (20), Lipovljanima kraj Novske (20) i u Oklaju kraj Knina (20).


Validžić

Podrjetlo

Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek.

Raspostranjenost

Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20).


Budanko

Podrjetlo

Prezime Budanko nose Hrvati, dobrim dijelom iz Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Kninu. U Hrvatskoj danas živi oko sto Budankovih u više od četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devedeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.


Raspostranjenost

Budankovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 21 naselju, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Oklaju kraj Knina (15), Splitu (10), Labinu (5) i u Velikoj Gorici (4).



Čulina

Podrjetlo

Čuline su Hrvati, najvećim dijelom iz Novigrada. Razmjerno najviše Čulina u proteklih sto godina rođeno je u Pridragi kraj Novigrada, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Čulina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Čulina u oko četrsto domaćinstava (373. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Čulina u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novigrada u Zadar, iz Novigrada u Rijeku te iz Novigrada u Zagreb.

Raspostranjenost

Čuline su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 89 općina i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (250), Pridragi kraj Novigrada (180), Splitu (100) i u Rijeci (90).


Pandža

Podrjetlo

Pandže su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Sjeverne Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi. Razmjerno najviše Pandža u proteklih sto godina rođeno je u sjevernohercegovačkoj općini Konjic. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Pandža u oko dvjestopedeset domaćinstava (987. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Pandža u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Konjica (BiH) i Promine u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Požegu.

Raspostranjenost

Pandže su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 105 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Požegi (35), Nijemcima kraj Vinkovaca (35), Splitu (30) i u Ivankovu kraj Vinkovaca (30).




Jukić

Podrjetlo

Jukići su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog, a prema nekim izvorima iz Bosne, Istre te Bitelića kod Sinja. Razmjerno najviše Jukića u proteklih sto godina rođeno je u Komesarcu kraj Slunja, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Jukić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Jukića u više od dvije tisuće domaćinstava (26. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jukića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split te iz Posušja (BiH) i Zavidovića (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Jukići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 265 općina i 493 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1000), Splitu (800), Sinju (250), Osijeku (250) i u Otoku kraj Sinja (200).


Nadam se da nisam koje prezime izostavio....



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/




Prezimena u Oklaju već su bili tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-“Upoznajmo naš stari zavičaj“ 2.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622500593/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-2dio.html

A tamo piše....

U Oklaju je prema popisu iz 1709. živjelo 188 stanovnika, raspodijeljenih u 13 rodova (onih s različitim prezimenima) te 26 obitelji ( koje su imale svoj dim-tj. Kuću).


Bile su to obitelji:

Žulj-6 obitelji (Bare, Frane, Jakov, Jere, Luke i Stipan) s ukupno 42 člana;
Džepina-4 obitelji (Dijana, Lovre, Marka i Tomice) s 28 članova;
Marić-2 obitelji (Krisana i Marka) s 19 članova;
Plavšić zvan Dizdar-2 obitelji (Đardija/Andrije/ i Frane) s 18 članova;
Jurinović-1 obitelj (Krisana) s 12 članova;
Sredoe-1 obitelj (Frane Rančića zvanog Sredoe) s 10 članova;
Bandalo-3 obitelji (Jure, Martina i Tome) s 10 članova;
Blagoe-1 obitelj (Posana) s 9 članova;
Ljubičić- 1 obitelj (Marka) s 8 članova obitelji;
Rančić-1 obitelj(Đakoma) s 8 članova;
Lasić-1 obitelj (Stipana) s 5 članova
Kovačević- 1 obitelj (Vučena) s 4 člana.

Prema tom istom popisu u Oklaju su imali svoje posjede obitelji;

-Mate i Marka Antulova;
-Mihe Bandala;
-Petra i Frane Kneževića;
-Grge Vulića svi iz Suknovaca,
te Krisan i Ivan Sarić iz Lukara gdje su isti živjeli.

Popis iz 1735. uz naprijed navedene navodi u Oklaju i dvije nove obitelji i to;

-Ivana Žulja s 10 članova;
-Mate Bikića s 7 članova;

Dok kod Plavšića nestaje to prezime i ostaje im od tada pa sve do danas samo raniji nadimak Dizdar, kao novo prezime.

Iz spisa Kotarskog suda Knin iz 1816. utvrdio sam nastanak dvaju novih prezimena u Oklaju.
To su nadimak Čveljo, te njegovi potomci prema dokumentima od tada nose to prezime, a Ante Žulj je imao nadimak Džapo, pa i njegovi potomci od tada nose to prezime.

A tada, 1816., u Oklaju žive i obitelji s novim prezimenima i to:

-Bilandžić (Bilandžija),
-Ćorić
-Svetina.



Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine VII dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626059765/prominski-vidici-i-sudbine-vii-dio.html


Oklaj

Oklaj je središnje selo u Promini, općinski centar od 1883. godine s ustanovama za cijelo prominsko područje. U Oklaju je obitavalo oko stotinu i pedeset obitelji. Središnji dio sela od davnina se naziva Kula, po čuvenoj srednjovjekovnoj kuli u čijim je temeljima kuća obitelji Ikica, zvana Perkić.

U ovome dijelu sela su žitelji s prezimenima:
Bandalo, Bilandžija, Bikić, Bronić, Ikica, Maletić, Jurenović, Ćorić, i starosjedilačko su stanovništvo.

Tu su i žitelji s prezimenom:
Čavlina, Mlinar, Pokrajac, Bakmaz, Kabić i Gambiroža, doseljeni iz drugih prominskih sela, osim posljednje koja je doselila iz Potkonja.

Osim obitelji Pokrajac, svi su žitelji kod Kule katolici i pokapaju se u šamatoriju Crkve svetoga Mihovila.
Pravoslavna obitelj Pokrajac molila je katoličke obitelji s Rudine:
Bikić, Bandalo, Jurenović, Mlinar i Gambiroža, da ih prime u svoje ukopište, što su ovi i prihvatili, pa ova obitelj ima svoju grobnicu kod Svetoga Mihovila.
Tada je to bila jedina pravoslavna obitelj koja se pokapala u katoličkom groblju u Promini.

U drugom dijelu Oklaja obitavaju žitelji s prezimenima:
Knežević, Dizdar, Ljubičić, Džepina, Žulj, Džapo, Čveljo i Marić. Svi žitelji ovoga dijela sela su katolici, ali se pokapaju na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.

U nekim sačuvanim spisima iz polovice prošloga stoljeća obitelj Ćorić se bilježila kao Bandalo-Ćorić.

Po nekim toponimima u Oklaju su do sredine prošloga stoljeća obitavale obitelji s prezimenima: Monti, Vukelja, Poznan i Škovrlj.

U Oklaju su odavna živjele brojne doseljeničke obitelji učitelja, liječnika, finanaca, žandara i drugih službenika.

Rodilo se ovdje mnogo djece, pa se neki od njih i danas osjećaju Promincima. Navodimo samo jednu takovu obitelj: Dvadesetih godina u Oklaj se doselio liječnik dr. Boris Ljahnicky, ruski emigrant (Boris je bio poljskog podrijetla čiji su se preci naselili u Odessu na Crnom moru op.a. knjige) i s Oklajskom, učiteljicom Nelom Škovrlj Lukinom, osnovao obitelj u kojoj su se rodila dva sina Nikola i Aleksandar ili Kolja i Saša.

Kolja je bio poznati liječnik u Dubrovniku, a Saša je i danas istaknuti umjetnik arhitekt i dizajner u Zagrebu.

Njihova majka Nela mlada je umrla i pokopana u obiteljskoj grobnici — mauzoleju obitelji Škovrlj kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.

U mletačkom popisu iz 1709. i 1735. godine u Oklaju se navode obitelji koje donosimo usporedo u mletačkoj i suvremenoj grafiji:

Posnam Blagoe--------------------------------------Poznam Blagoje
Jure Bandallou -------------------------------------Jure Bandalo
Martin Bandallou ----------------------------------Martin Bandalo
Thoma Bandallou ----------------------------------Toma Bandalo
Krisan Giurinouich --------------------------------Križan Jurenović
Marco Gliubitsich ----------------------------------Marko Ljubičić
Stipan Lasich ----------------------------------------Stjepan Lasić
Nicolo Kneseuich -----------------------------------Nikola Knežević
Marco Kneseuich -----------------------------------Marko Knežević
Martin Kneseuich ----------------------------------Martin Knežević
Pettar Marich ---------------------------------------Petar Marić
Krisan Marich --------------------------------------Križan Marić
Giadrich Plausich Do Disdar -------------------Jadrić Plavšić reč. Dizdar
Frane Plausich Do Disdar ----------------------Frane Plavšić reč. Dizdar
Giacon Ranicich ------------------------------------Jakov Raničić
Frane Ranicich Do Sradoe ----------------------Frane Raničić reč. Sredoja
Luca Xugl --------------------------------------------Luka Žulj
Stipan Xugl -----------------------------------------Stjepan Žulj
Frane Xugl------------------------------------------ -Frane Žulj
Jure Xugl ---------------------------------------------Jure Žulj
Giacon Xugl -----------------------------------------Jakov Žulj
Marco Xepina ---------------------------------------Marko Džepina
Josib Xepina--------------------------------------- Josip Džepina
Loure Xepina ----------------------------------------Lovre Džepina
Mate Bichich ----------------------------------------Mate Bikić
Mali Ivane Zugl -----------------------------------Mali Ivan Žulj
Veliki Ivane Zugl ----------------------------------Veliki Ivan Žulj
Frane Gliubicich -----------------------------------Frane Ljubičić
Marko Marich --------------------------------------Marko Marić
Jure Beracouich -----------------------------------Jure Beraković
Petar Beracouich ----------------------------------Petar Beraković
Frane Janicich -------------------------------------Frane Janičić
Giacon Janicich -----------------------------------Jakov Janičić
Bane Xuglieuich ----------------------------------Bane Žuljević
Giadre Disdarich ---------------------------------Jadre Dizdarić


U spisima Kotarskog suda u Kninu od 1816. godine koji se čuvaju u Veneciji u Oklaju se spominje izvjesni Ante Žulj rečeni Džapo i Marko Žulj rečeni Čveljo, pa bi bilo zanimljivo to pažljivo istražiti s obzirom da su to danas brojna oklajska
prezimena.


Ankica Čičaš Šimpraga: „Obiteljski nadimci u Promini“

Link: http://promina.blog.hr/2008/09/1625321701/obiteljski-nadimci-u-promini.html

„S druge strane, pisani nam izvori pokazuju da su neki prominski obiteljski nadimci, koji nisu postali plemenskim/rodovskim imenima, imali drukčiju sudbinu.

Tako su u crkvenim maticama iz 1862. uz neka prezimena zapisivani tadašnji obiteljski
nadimci koji su danas prezimena.

Odatle je vidljivo da je proces formiranja nekih prominskih prezimena završen vrlo kasno, u 2. polovici 19. stoljeća.

prezime i obiteljski nadimak 1862. /današnje prezime

Bilandžija Maletić/ Maletić
Bilušić Pižić /Pižić
Bilušić Kasap /Kasap
Matas Maglica /Maglica
Maleš Jurić /Jurić
Škarica Mudrinić/ Mudrinić“


Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Oklaj

Prezimena u Razvođu 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Razvođu nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 13 dio Razvođe“

Link: http://promina.blog.hr/2011/11/1629612793/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-13-dio-razvode.2.html

...i donosi nam između ostalog i popis prezimena u Razvođu 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Razvođu imali sljedeća prezimena:

Duvančić 159/18
Lacić 52/9
Klepo 29/7
Kulić 27/6
Jukić 41/8
Traljić 19/5
Vujčić 2(2)
Suman 81/11
Cvijetić 106/19
Medić 4/1
Manojlović 108/20
Dujić 142/20
Berša 18/3
Tošić 85/17
Škovrlj 45/9
Jakovljević 20/3
Juric 27/5
Kabić 12/2
Stanić 12/2
Dodig 7/1
Kerić 21/5
Pokrajac 82/18
Zelić 4/1

Ukupno 1103/ 192

Katolika 783/129
Pravoslavaca 320/63


Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Razvođu 1948 bila su:

1. Duvančić
2. Dujić
3. Tošić
4. Jukić
5. Suman
6. Manojlović
7. Cvijetić
8. Pokrajac
9. Kulić
10. Škovrlj
11. Juric
12. Kabić
13. Lacić
14. Berša
15. Nadrčić
16. Traljić
17. Buha
18. Cvjetić
19. Kerić
20. Stanić


Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi još prezimena Nadrčić i Buha, ali izostavlja prezimena koja vidimo kod prof Mlinara kao što su Klepo, Vujčić, Medić, Jakovljević, Dodig i Zelić.


Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Razvođu 1948 godine bila su:

1. Ivan
2. Ante
3. Drago
4. Mile
5. Josip
6. Marko
7. Mirko
8. Branko
9. Petar
10. Željko
11. Slavko
12. Anđelko
13. Jure
14. Milan
15. Nikola
16. Rajko
17. Vinko
18. Vladimir
19. Zvonimir
20. Zvonko

Najčešća ženska imena 1948 u Razvođu bila su:

1. Ana
2. Marija
3. Ivana
4. Jelena
5. Ivanka
6. Katarina
7. Antonija
8. Dragica
9. Jadranka
10. Maja
11. Matea
12. Paula
13. Sanja
14. Brankica
15. Mira
16. Sandra
17. Anka
18. Jasminka
19. Martina
20. Milena

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Razvođe sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Razvođu 2011

1. Ante
2. Drago
3. Ivan
4. Josip
5. Milan
6. Branko
7. Dragan
8. Dražan
9. Marko
10. Petar
11. Rajko
12. Slavko
13. Čedo
14. Žarko
15. Denis
16. Goran
17. Hrvoje
18. Ilija
19. Ivica
20. Joso

Ženska imena u Razvođu 2011

1. Milka
2. Danica
3. Jagoda
4. Katarina
5. Luca
6. Milica
7. Nada
8. Vesna
9. Zorica

Prezimena u Razvođu 2011 su:

1. Duvančić
2. Dujić
3. Jukić
4. Suman
5. Juric
6. Pokrajac
7. Cvijetić
8. Lacić
9. Berša
10. Manojlović
11. Tošić
12. Traljić
13. Škovrlj
14. Brešković
15. Dodig
16. Kašnar
17. Kulić
18. Lovrić
19. Mandić
20. Medić

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena: Kabić, Nadrčić, Buha, Kerić, Stanić.

Od novih prezimena imamo: Kašnar, Brešković, Lovrić i Mandić.


A sad malo više informacija o prezimenima u Razvođu koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Duvančić

Podrjetlo

Duvančići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Duvančića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Duvančić. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Duvančića u oko stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Duvančića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Promine u Split te iz Dervente (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Duvančići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 26 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Splitu (50), Oklaju kraj Knina (45), Razvođu kraj Drniša (25) i u Velikoj Gorici (25).


Dujić

Podrjetlo

Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).



Tošić

Podrjetlo

Tošići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Promine kraj Knina. Ponekad su i Srbi (iz okolice Knina). Razmjerno najviše Tošića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Tošić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Tošića u više od dvjestopedeset domaćinstava (878. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.

Migracije

Glavni migracijski pravci Tošića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Janjeva (Kosovo) i Promine u Zagreb te iz Zažablja u Dubrovnik.

Raspostranjenost

Tošići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 81 općini i 111 naselju, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Splitu (60), Šibeniku (40), Metkoviću (35) i u Dubrovniku (30).


Jukić

Podrjetlo

Jukići su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog, a prema nekim izvorima iz Bosne, Istre te Bitelića kod Sinja. Razmjerno najviše Jukića u proteklih sto godina rođeno je u Komesarcu kraj Slunja, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Jukić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Jukića u više od dvije tisuće domaćinstava (26. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jukića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split te iz Posušja (BiH) i Zavidovića (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Jukići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 265 općina i 493 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1000), Splitu (800), Sinju (250), Osijeku (250) i u Otoku kraj Sinja (200).


Suman

Podrjetlo

Sumani su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a vrlo su rijetko i Talijani. Razmjerno najviše Sumana u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Suman. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Sumana u oko šezdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Sumana u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Drniša u Zagreb.

Raspostranjenost

Sumani su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (50), Rijeci (20), Slavonskom Brodu (15), Sesvetama kraj Zagreba (10) i u Vukovaru (10).


Manojlović

Podrjetlo

Manojlovići su većinom Srbi, dobrim dijelom iz okolice Knina, ali su često i Hrvati (iz Karlovca, Ogulina ili Hercegovine). Razmjerno najviše Manojlovića u proteklih sto godina rođeno je u Gornjem Sjeničaku kraj Karlovca, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Manojlović. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Manojlovića u više od četrstopedeset domaćinstava (383. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Manojlovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Karlovca i Ogulina u Zagreb te iz Rakovice u Rijeku.

Raspostranjenost

Manojlovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 110 općina i 181 naselju, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Karlovcu (100), Markovcu kraj Knina (60), Rijeci (60) i u Trpinji kraj Vukovara (45).


Cvijetić

Podrjetlo

Cvijetići su većinom Srbi, dobrim dijelom iz okolice Knina, ali su često i Hrvati (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Cvijetića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Cvijetić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Cvijetića u više od devedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Cvijetića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Rijeku te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Cvijetići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 40 općina i 48 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Splitu (30), Rijeci (20), Sisku (15) i u Osijeku (15).


Pokrajac

Podrjetlo

Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio.

Migracije

Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15).


Kulić

Podrjetlo

Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce.

Raspostranjenost

Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35).


Škovrlj

Podrjetlo

Prezime Škovrlj nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Splita.



Juric

Podrjetlo

Prezime Juric nose Hrvati, većim dijelom iz okolice Vinkovaca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Juric. U Hrvatskoj danas živi oko devedeset Juricova u oko trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Najveća migracija Juricova u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost

Juricovi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 25 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Svetom Križu Začretju kraj Zaboka (10), Vinkovcima (10), Nijemcima kraj Vinkovaca (6) i u Razvođu kraj Drniša (5).


Kabić

Podrjetlo

Kabići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a često su i Srbi (također iz okolice Knina). Razmjerno najviše Kabića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Kabić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kabića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.


Kabići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 27 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Zadru (15), Šibeniku (10), Kninu (8) i u Mirkovcima kraj Vinkovaca (7).


Lacić

Podrjetlo

Lacići su Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine. Razmjerno najviše Lacića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Brčko. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Lacića u više od stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osamdeset, pa se njihov broj do danas upeterostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Lacića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) u Zagreb, iz Brčkog (BiH) u Županju te iz Brčkog (BiH) u Rugvicu.

Raspostranjenost

Lacići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 44 općine i 56 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Sesvetama kraj Zagreba (35), Zadru (30), Splitu (25) i u Županji (20).



Berša

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Berša vuče podrijetlo iz okolice Knina.


Nadrčić

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Nadrčić vuče podrijetlo iz okolice Knina.



Traljić

Podrjetlo

Prezime Traljić nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz Bosanske Krajine.


Buha

Podrjetlo

Buhe su gotovo u potpunosti Hrvati, najvećim dijelom iz Cazinske krajine (BiH), a rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Buha u proteklih sto godina rođeno je u cazinskoj općini Sanski Most. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Buha u više od sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Buha u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Sanskog Mosta (BiH) u Novsku, iz Sanskog Mosta (BiH) u Zagreb te iz Drniša u Rijeku. Raspostranjenost

Buhe su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 44 općine i 56 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Drnišu (50), Zagrebu (35), Našicama (35), Splitu (20) i u Rijeci (15).


Kerić

Podrjetlo

Kerići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Šibenika, a mogu biti i Srbi (iz bosanske Posavine) kao i Bošnjaci (iz Srednje Bosne). Razmjerno najviše Kerića u proteklih sto godina rođeno je u Šibeniku. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kerića u oko šezdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Raspostranjenost

Kerići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 33 općine i 39 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Splitu (25), Zagrebu (10), Šibeniku (10), Rijeci (10) i u Vukovaru (10).


Stanić

Podrjetlo

Stanići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Posavine, a prema drugim izvorima iz sela Stanići u okolici Omiša. Rijetko su i Srbi (iz okolice Vukovara). Razmjerno najviše Stanića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskim općinama Modriča i Bosanski Šamac, u kojima se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Stanić. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Stanića u više od tisućuosamsto domaćinstava (44. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Stanića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) i Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.

Raspostranjenost

Stanići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 283 općine i 523 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (850), Slavonskom Brodu (350), Splitu (200), Omišu (180) i u Osijeku (170).


Brešković

Podrjetlo

Prezime Brešković nose Hrvati podrijetlom s otoka Brača. U Hrvatskoj danas živi oko sto Breškovića u oko dvadesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov

Raspostranjenost

Breškovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 12 općina i 15 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Splitu (35), Bolu na otoku Braču (20), Kaštel Starom kraj Kaštela (7), Mlinima kraj Dubrovnika (6) i u Dubrovniku (5).


Dodig

Podrjetlo

Dodizi su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi iz Benkovca. Razmjerno najviše Dodiga u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Ljubuški. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dodiga u oko četrsto domaćinstava (485. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dodiga u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb, iz Ljubuškog (BiH) u Metković te iz Ljubuškog (BiH) u Vrgorac. Raspostranjenost

Dodizi su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 82 općine i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Metkoviću (120), Splitu (100), Velikom Prologu kraj Vrgorca (60) i u Trilju kraj Sinja (60).


Kašnar

Podrjetlo

Kašnari su Hrvati, najvećim dijelom iz Zagreba. Razmjerno najviše Kašnara u proteklih sto godina rođeno je u Glavnici Gornjoj kraj Zagreba, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Kašnar. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Kašnara u oko sto domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Raspostranjenost

Kašnari su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 38 naselja, pretežito u seoskim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Belovaru kraj Zagreba (100), Zagrebu (60), u Glavnici Gornjoj (40), Sesvetama (30) i Kašini (30) kraj Zagreba.


Lovrić

Podrjetlo

Lovrići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Trogira, dok prema drugim izvorima vuče podrijetlo iz okolice Sinja ili sela Odžak kod Livna (BiH). Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Lovrića u proteklih sto godina rođeno je u Ražnju kraj Trogira, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Lovrić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Lovrića u oko tri tisuće domaćinstava (23. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Lovrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.

Raspostranjenost

Lovrići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 296 općina i 590 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (400), Slavonskom Brodu (300), Vinkovcima (170) i u Šibeniku (160).


Mandić

Podrjetlo

Mandići su često Hrvati, dobrim dijelom iz tuzlanske regije (BiH), a prema nekim izvorima iz Boke Kotorske. Ponekad su i Srbi (okolica Knina). Razmjerno najviše Mandića u proteklih sto godina rođeno je u tuzlanskoj općini Kladanj, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Mandić. U Hrvatskoj danas živi oko šest tisuća Mandića u više od dvije tisuće domaćinstava (34. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mandića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Doboja (BiH), iz Širokog Brijega (BiH) te iz Tešnja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Mandići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 284 općine i 571 naselju, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (300), Osijeku (170), Zadru (170) i u Rijeci (150).


Medić

Podrjetlo

Medići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Mogu biti i Srbi (iz okolice Obrovca) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Medića u proteklih sto godina rođeno je u Kožinu kraj Zadra, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Medić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Medića u više od sedamstopedeset domaćinstava (162. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije
Glavni migracijski pravci Medića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH), iz Čitluka (BiH) te iz Širokog Brijega (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Medići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 172 općine i 258 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (110), Zadru (100), Brelima kraj Makarske (100) i u Rijeci (80).


Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/


Prezimena u Razvođu već su bili tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-“Upoznajmo naš stari zavičaj“ 7.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/05/1622562817/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-7dio.2.html

A tamo piše....

U Razvođu su 1735. popisana 22 roda s 48 obitelji te ukupno 322 stanovnika.

To su bili:

Bibić- 1 dim-1 član;
Boljanić- 1 obitelj –8 članova;
Cvitić- 1 obitelj –16 članova;
Čučić- 1 obitelj- 5 članova;
Dodić- 2 obitelji- 34 člana;
Duić (Dujić)- 5 obitelji- 25 članova;
Jakovljević- 2 dima- 2 člana;
Klepić- 3 obitelji – 24 člana;
Kulić- 2 obitelji- 18 članova;
Lacić-2 dima-2 člana;
Maleš- jedan uz dodatak Dodić- 3 obitelji- 16 članova;
Mirković- 5 obitelji – 34 člana;
Pantelić- 1 obitelj-6 članova;
Pokrajac- 6 obitelji- 44 člana;
Rajčević- 1 dim ( 1 rod u Velušiću);
Sekulić- 2 obitelji- 7 članova;
Stanić zvani Josić- 4 obitelji- 47 članova;
Skomalj- (kasnije Škovrlj)- 1 obitelj- 10 članova;
Suman- 1 dim- 1 član;
Vuković- 1 obitelj- 8 članova;
Vojčić- 1 obitelj- 5 članova;
Vaslaga- 1 obitelj- 8 članova;


Prema sudskim spisima u Razvođu se navode još obitelji Beršić i Tošić (1808-13.), te Tralić, Duvančić (s istoimenim zaseokom na imanjima Mirkovića i Stanića) i Manojlo (1828).



Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine IX dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/04/1626144863/prominski-vidici-i-sudbine-ix-dio.html


Razvođe

Razvođe je najveće i najrasprostranjenije selo u Promini i seže od sredine planine do miljevačke međe.

Tu je obitavalo preko stotinu i osamdeset domaćinstava s prezimenima:
Tralić. Suman, Pokrajac, Duvančić, Kulić, Jukić, Jakovljević, Berša, Lacić, Vujičić, Juric:, Klepo, Škovrlj, Kabić, Manojhvić, Cvijetić, Stanić. Tošić, Dujić, Dodig i Kerić.
Žitelji s prezimenima Pokrajac, Cvjetić, Kerić i Manojlović su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Većinski katolički žitelji pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
U Razvođu je katolička crkva posvećena Svim Svetima, ali uza nju nema groblja.
Pravoslavni žitelji pokapaju se u novije doba u mjesnom groblju uz koje je sedamdesetih godina ovoga stoljeća izgrađena i crkvica.
U mletačkom popisu pučanstva u Razvođu se navode žitelji s prezimenima:
Bibić, Boljanić, Ćučić, Dodić, Duić, Jakovljević, Klepić. Kulić, Lacić. Maleš, Mirković, Pantelić, Pokrajac. Rajčević, Sekulić, Stanić, Josić Skomalj, Suman, Vuković, Vojčić, Vaslaga, a početkom devetnaestog stoljeća spominju se i žitelji s prezimenom Beršić Tošić, Tralić, Duvančić i Manojlo.


Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Razvođe

Možete li mi nešto više reći o porijeklu Žulja iz Oklaja/Promine?

Prije nekoliko dana, pod postom „Prezimena u Promini“, komentator „Žulj“ ostavio je sljedeći komentar:


***************************************************************************

Poštovanje!

Istražujući prezime Žulj, naišao sam na vaš blog, gdje sam pročitao mnogo korisnih informacija.

Vidim da se Žulji spominju 1709. u Oklaju sa 6 obitelji (Bare, Frane, Jakov, Jere, Luke i Stipan) s ukupno 42 člana.
Te 1739. Ivan Žulj s 10 članova i Mate Bikić s 7 članova.

Htio bih vas zamoliti ako mi možete nešto više reći o porijeklu Žulja iz Oklaja/Promina, da li je kod njih zabilježena neka predaja o dolasku iz nekog drugog mjesta.

U svom dosadašnjem istraživanju porijekla Žulja sa Kupresa, došao sam do podataka kako smo nastali od roda Raštegoraca i da smo došli negdje iz okolice Vrlike.
Predaja govori da smo otišli iz nekog sela od Vrlike jer je najmlađi brat ubio bega koji je htio iskoristiti pravo prve bračne noći tj. spavati sa ženom od najmlađeg brata.
Predaja govori kako su došli negdje na planinu Malovan na Kupresu tijekom zime tamo se negdje sklonili, a u proljeće ih susreo beg i dozvolio im da ostanu u Malovanu.

Čitajući razne knjige u nadi da ću otkriti nešto o porijeklu Raštegoraca , moram priznati da nisam pronašao ništa.
Miroslav Džaja u knjizi Sa Kupreške Visoravni Raštegorce stavlja u Rašku Goru kod Mostara, također ih i Ante Ivanković u knjizi Podrijetlo Hrvatskih rodova sjeverne okolice Mostara isto stavlja Raštegorce u Rašku Goru, no navodi kako im se ne zna staro prezime jer su davno otišli iz Raške Gore.
Mislim da je Fra Josip Ante Soldo u knjizi Sinjska Krajina u jednom djelu teksta također naveo kako se prilikom dolaska Hercegovaca Raštegorci ne spominju ili se izjašnjavaju pod pravim prezimenom.

Gledajući stare Austro-Ugarske karte pronašao sam selo Žulja u Popovom Polju kod Trebinja i jedno selo Žulj u opčini Sokolac BiH.

Unaprijed se zahvaljujem,
Pozdrav!

***************************************************************************

Komentator-bloger „Žulj“ je temeljito obradio porijeklo prezimena Žulj.

Kako su i kad Žulji stigli u Prominu, ja nažalost ne znam, zato i pišem ovaj post u nadi da će netko od prominskih Žulja isti pročitati i ostaviti komentar.




Ali, uzimam sebi za pravo "naglas razmišljati"...i navesti neke dukomente koji mi se po glavi vrte....


Spomenut ću jedan navod prof Paška Bikića, vezan uz prezime Žulj u Oklaju:

„U spisima Kotarskog suda u Kninu od 1816. godine koji se čuvaju u Veneciji u Oklaju se spominje izvjesni Ante Žulj rečeni Džapo i Marko Žulj rečeni Čveljo, pa bi bilo zanimljivo to pažljivo istražiti s obzirom da su to danas brojna oklajska prezimena“.


Isti navod, izgovara na jednoj Prominskoj noći u Zagrebu dr. Zdravko Dizdar:

„Iz spisa Kotarskog suda Knin iz 1816. utvrdio sam nastanak dvaju novih prezimena u Oklaju.
To su nadimak Čveljo, te njegovi potomci prema dokumentima od tada nose to prezime, a Ante Žulj je imao nadimak Džapo, pa i njegovi potomci od tada nose to prezime“.

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622500593/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-2dio.html


Vratimo se prezimenu Žulj, i kako doći do podataka od kud su oni došli u Prominu?




Evo jednog navoda koji bi mogao otkriti put za nastavak potrage:

„POVIJEST MLETAČKOG KATASTRA DALMACIJE“
(Mirela Slukan-Altić-Hrvatski državni arhiv)

Teritorijalna stečevina Kandijskog rata li katastrll Morosinijeve zemljišne
diobe

Primirje s Turcima trajalo je manje od stotinu godina. U trećem tzv. Kandijskom ratu (1664-1669), što su ga Mlečani vodili s Turcima zbog Krete, Mlečani su proširili svoj posjed u Dalmaciji na obalu između Novigrada i Omiša, ali tako daje Skradin ostao Osmanskom Carstvu, a čitav poluotok između Šibenika i Trogira zajedno
s Klisom Mlečanima.
Po mletačkom komesaru Naniju, koji je zajedno s osmanskim komesarom utvrđivao ovu granicu, granica je dobila ime Linea Nani.
Ovim razgraničenjem Mleci su "de facto" (zajedno s Poljicama i makarskim primorjem) povećali svoj posjed u Dalmaciji za 2.400 km2. pa je njihov ukupni posjed iznosio oko 5.200 km2 (SrkLllj, Lučić, 1996). Mletački posjed u ovom prostornom obuhvatu naziva se "Aquisto vecchio".
Mlečani, koji su pomno bilježili sve ratne pobjede nad Turcima te teritorijalna proširenja koja su iz tih ratova proizlazila, odmah su pristupili izradi katastra za novostečena područja.
Katastarski popis nakon Kandijskog rata nije izvršen samo zbog inventarizaeije novog teritorijalnog proširenja, već i zbog velikog broja prebjega s osmanskog teritorija koji su utočište potražili na području mletačke Dalmacije.

Naime, mletačke su vlasti odmah po završetku Kandijskog rata otpočele plansko naseljavanje napuštenih sela dijeleći zemlju prebjezima s turskog teritorija.
(O tome postoje osobito brojni izvori u Archivio di Stato Venezia, Colleggio V Relazioni.)

Još tijekom Kandijskog rata, na mletački je teritorij iz Bosne doselilo oko 10.000 ljudi među kojima su veliku većinu činili Morlnci koji su, prešavši na mletačku stranu, postali važan čimbenik u obrani mletačke krajine (Stanojević, 1962). Morlaci su odmah po dolasku samoinicijativno zauzimali tek oslobođeno zemljište.
Zbog neizvjesnosti krajnjeg ishoda rata, Venecija nije odmah obavila izmjeru i parcelaciju novostečenog
zemljišta.
Problem razdiobe riješilaje privremeno kolektivnim "investiturama" za pojedina sela na taj način što su se određivale granice područja koja su se mogla naseljavati, a unutar tih granica podjelu su vršili oni sami.
Morlaci su zauzvrat postali mletački vojni obveznici te su plaćali 1/1O poljoprivrednih prinosa........................


Kad smo kod teme kolonizacije....ili naseljavanja Promine nakon odlaska Turaka....možda nešto možete pronaći i pod sljedećim linkom:http://hrcak.srce.hr/file/77832

(Navedeni tekst naravno...ne odnosi se samo na Žulje, nego i na ostale stanovnike ovog kraja...)



Prominci s prezimenom Žulj, preselili su se djelomično i u Bosansko Grahovo, o čemu svjedoči sljedeći tekst koji sam također objavio na blogu:

*********************************************************************

Hrvati iz Dalmatinske zagore, zapravo okolice planine Promine, stoljećima su se bavili uzgojem stoke, većim dijelom ovčarstvom.
Kako na području prominskih sela ljeti vladaju suša i nestašica vode, bili su prisiljeni u ljetnim mjesecima za svoju stoku potražiti hranu i vodu, koje je u izobilju bilo na području istočne strane Dinare.
Uobičajeno je bilo da su stoku vodili na ispašu početkom mjeseca lipnja, a vraćali je u mjesecu rujnu. Tako su to činili stoljećima, dok nisu počeli kupovati zemlju od bosanskih begova. Većinski vlasnici zemlje u Bosanskom Grahovu bili su begovi Sijerčići sa sjedištem u istočnoj Bosni-Goraždu.

Tako u Bosansko Grahovo, nakon kupnje zemljišta, dolaze sljedeće obitelji:

-Perići-Crni Lug;
-Bilandžija i Vulići-Korita
-Samardžija, Krpan i Žulj-Ugarci
-Sarići, Čulina, Karaga, Mandić, Kardum i Aralica –Mali Obljaj
-Duić, Sarić, Čulina i Flajs-Veliki Obljaj

Doseljeni Hrvati, uz ovce, počeli su također uzgajati i goveda i konje.
Bavili su se i poljodjeljstvom, odnosno sijanjem ječma i sadnjom krumpira kao i drugih kultura koje su u tim krajevima uspijevale…..

Ovo je samo dio članka… Inače iz knjige «Hrvati Dinare» može se još dosta toga zanimljivog citirati.

*********************************************************************

Link na navedeni post: http://promina.blog.hr/2006/08/1620896472/znate-li-sto-o-prezimenu-mandaric-iz-lukara.html

Prezime Žulj je prilično rašireno u Hrvatskoj, o čemu svjedoče i sljedeće karte koje možete pronaći na web stranici „imehrvatsko.net“:



Link na izvorne fotografije na "imehrvatsko.net":
http://imehrvatsko.net/cmspage/61470/zulj


A na "ime hrvatsko.net" za prezime Žulj, još možete pročitati:

Žulj

Podrjetlo

Prezime Žulj nose Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Razmjerno najviše Žuljevih u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Žulj. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Žulja u oko dvjestopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije
Glavni migracijski pravci Žulja u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gruda (BiH) i Kupresa (BiH) u Zagreb te iz Gruda (BiH) u Osijek.

Raspostranjenost

Žulji su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 74 općine i 98 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Osijeku (100), Vukovaru (25), Višnjevcu kraj Osijeka (20) i u Satnici Đakovačkoj kraj Đakova (15).



Zanimljivo je da u Kninu sada živi jedna obitelj Žulj, čiji su preci iz Promine odselila u Bosansko Grahovo, zatim iz Grahova u Banja Luku....iz Banja Luke u Knin!


Na kraju....znam da nisam puno pomogao Žulju kojem je posvećen ovaj post, ali se i dalje nadam da će se još
netko od prezimenjaka Žulja uključiti i svojim komentarom nadopuniti ovu temu.

Oznake: Prominsko prezime

Prezimena u Lukaru 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Lukaru nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 12 dio Lukar“

Link: http://promina.blog.hr/2011/10/1629574319/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-12-dio-lukar.html

...donosi nam između ostalog i popis prezimena u Lukaru 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Lukaru imali sljedeća prezimena:

Sarić 132/19
Perić 94/13
Čavlina 21/4
Prgeša 38/5
Šešo 56/10
Kovačević 2/1
Ujaković 33/7
Medić 21/7
Čulina 32/9
Mandarić 5/1
Novak 13/3
Stojanović 31/5
Panić 7/1



Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Lukaru 1948 bila su:

1. Sarić
2. Čulina
3. Perić
4. Šešo
5. Prgeša
6. Ujaković
7. Čavlina
8. Stojanović
9. Medić
10. Mandarić
11. Novak


Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi prezime Kovačević, dok kod prof Mlinara nemamo prezime Panić.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Lukaru 1948 godine bila su:

1. Ante
2. Josip
3. Ivan
4. Branko
5. Marko
6. Dušan
7. Zvonko
8. Drago
9. Ive
10. Marinko
11. Slavko
12. Zdravko
13. Ivica
14. Mile
15. Miroslav
16. Petar
17. Toni
18. Zvonimir
19. Anđelko
20. Boris

Najčešća ženska imena 1948 u Lukaru bila su:

1. Marija
2. Ana
3. Marina
4. Zorka
5. Ivana
6. Manda
7. Branka
8. Ankica
9. Anka
10. Marijana
11. Mara
12. Diana
13. Martina
14. Dragica
15. Jadranka
16. Kadira
17. Marica
18. Milena
19. Milka
20. Mirjana

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Lukar sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Lukaru 2011

1. Josip
2. Paško
3. Jure
4. Marko
5. Ante
6. Dragan
7. Dušan
8. Ivan
9. Ive
10. Krste
11. Ljubomir
12. Marinko
13. Nikola
14. Petar
15. Slavko
16. Vinko
17. Vladimir
18. Zdravko
19. Zvonko

Ženska imena u Lukaru 2011

1. Ana
2. Adelka-Zorka
3. Anica
4. Anđa
5. Danica
6. Kata
7. Manda
8. Mara
9. Marija
10. Milica
11. Simeuna

Prezimena u Lukaru 2011 su:

1. Perić
2. Čulina
3. Sarić
4. Prgeša
5. Ujaković
6. Čavlina
7. Šešo
8. Budimir
9. Medić
10. Stojanović


Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena: Kovačević, Mandarić, Novak i Panić.


A sad malo više informacija o prezimenima u Lukaru koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Perić
Podrjetlo

Perići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Perića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Perić. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Perića u više od dvije tisuće domaćinstava (20. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Perića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Dervente (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Perići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 303 općine i 582 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (550), Zadru (350), Osijeku (300) i u Rijeci (250).


Čulina

Podrjetlo

Čuline su Hrvati, najvećim dijelom iz Novigrada. Razmjerno najviše Čulina u proteklih sto godina rođeno je u Pridragi kraj Novigrada, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Čulina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Čulina u oko četrsto domaćinstava (373. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Čulina u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novigrada u Zadar, iz Novigrada u Rijeku te iz Novigrada u Zagreb.

Raspostranjenost

Čuline su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 89 općina i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (250), Pridragi kraj Novigrada (180), Splitu (100) i u Rijeci (90).


Sarić

Podrjetlo

Sarići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz Zapadne Bosne, a vrlo su rijetko Bošnjaci (iz Dubrovnika) te Srbi (iz Bosanske Krajine). Razmjerno najviše Sarića u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Bosansko Grahovo, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sarić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Sarića u više od tristopedeset domaćinstava (543. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Sarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bugojnog (BiH) u Dubrovnik te iz Bosanskog Grahova (BiH) i Prijedora (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Sarići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 121 naselju, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Splitu (100), Dubrovniku (80), Klisu kraj Splita (60) i u Slavonskom Brodu (40).


Šešo

Podrjetlo

Šeše su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Šeša u proteklih sto godina rođeno je u Lukru kraj Knina, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Šešo. U Hrvatskoj danas živi oko sto Šeša u oko trideset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Šeša u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Šeše su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 15 naselja, znatno više u urbanim sredinama (89%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (8), Oklaju kraj Knina (6), Drnišu (6) i u Kninu (5).


Prgeša
Podrjetlo
Prezime Prgeša nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz okolice Knina.


Ujaković

Podrjetlo

Ujakovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Ujakovića u proteklih sto godina rođeno je u Lukaru kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ujaković. U Hrvatskoj danas živi oko sto Ujakovića u više od tridesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Ujakovića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Ujakovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 17 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Tovarniku kraj Iloka (15), Splitu (10), Vinkovcima (9) i u Šibeniku (8).


Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).


Stojanović

Podrjetlo

Stojanovići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje, a često su i Srbijanci (iz Srbije) te su vrlo rijetko i Romi (iz Osijeka). Razmjerno najviše Stojanovića u proteklih sto godina rođeno je u Karaliću kraj Drniša, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Stojanović. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Stojanovića u oko tisućudvjesto domaćinstava (95. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Stojanovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prozora (BiH) i Konjica (BiH) u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Slavonski Brod. Raspostranjenost

Stojanovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 202 općine i 315 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (500), Babinoj Gredi kraj Županje (200), Rijeci (150), Osijeku (130) i u Puli (110).


Medić

Podrjetlo

Medići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Mogu biti i Srbi (iz okolice Obrovca) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Medića u proteklih sto godina rođeno je u Kožinu kraj Zadra, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Medić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Medića u više od sedamstopedeset domaćinstava (162. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Medića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH), iz Čitluka (BiH) te iz Širokog Brijega (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Medići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 172 općine i 258 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (110), Zadru (100), Brelima kraj Makarske (100) i u Rijeci (80).


Mandarić

Podrjetlo

Mandarići su velikom većinom Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Omiša, a u manjem broju su i Srbi (iz Gospića). Razmjerno najviše Mandarića u proteklih sto godina rođeno je u Cisti Velikoj kraj Omiša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Mandarić. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Mandarića u oko dvjestopedeset domaćinstava (912. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mandarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ciste Provo i Knina u Split te iz Gospića u Zagreb.

Raspostranjenost

Mandarići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 69 općina i 93 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (120), Splitu (100), Cisti Velikoj kraj Omiša (100), Đakovu (60) i u Vrlikoj (25).


Novak

Podrjetlo

Prezime Novak nose Hrvati, najvećim dijelom iz Čakovca, a prema nekim izvorima s otoka Hvara, ali i Hercegovine (Prolog) te Tolovca u općini Prozor, BiH. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Čakovcu, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Novak. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Novaka u oko četiri tisuće domaćinstava (6. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno deset tisuća, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Etimologija

Prezime izvedeno iz riječi novak - novi doseljenik, novonaseljen. Novak, Novotný najčestotnija su prezimena u Češkoj i česta u Slovačkoj.

Migracije

Glavni migracijski pravci Novaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brežica (Slovenija) u Brdovec te iz Čakovca i Doboja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Novaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 311 općina i 722 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Zagrebu (1700), Čakovcu (850), u Nedelišću (350) i Lopatincu (350) kraj Čakovca, te u Varaždinu (300).


Kovačević

Podrjetlo

Kovačevići su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima iz srednje Bosne ili Mačkovca u okolici Nove Gradiške, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kovačevića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Bosanska Gradiška, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Kovačević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamnaest tisuća Kovačevića u oko šest tisuća domaćinstava (2. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno trinaest tisuća, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Etimologija
Prezime izvedeno od naziva zanimanja - Kovač.

Migracije
Glavni migracijski pravci Kovačevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) i Tuzle (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku.


Panić

Podrjetlo

Panići su pretežito Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a često su i Srbi (iz okolice Vinkovaca). Razmjerno najviše Panića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Prijedor, gdje se svaki dvjestoti stanovnik prezivao Panić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Žabnik kraj Varaždina, Radovec Polje kraj Ivanca i Turčin kraj Varaždina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Panića u više od petsto domaćinstava (382. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Panića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prijedora (BiH) u Zagreb, iz Prijedora (BiH) u Sisak te iz Prijedora (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Panići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 149 općina i 232 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Rijeci (80), Čakovcu (30), Osijeku (30) i u Varaždinu (25).



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/


Prezimena u Lukaru već su bili tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622538009/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-5dio.html

A tamo piše....

U Lukaru je 1709. popisano 14 rodova i 32 obitelji, s ukupno 150 stanovnika.

Bili su to:

Klarišić- 1 obitelj- 7 članova;
Dizdar- 1 obitelj- 2 člana;
Draganić- 1 obitelj- 3 člana;
Fališijić (Validžić)- 3 obitelji- 8 članova iako imovinu nisu još podjelili;
Medić- 5 obitelji- 29 članova;
Milašević- 1 obitelj- 7 članova;
Novaković- 1 obitelj- 9 članova;
Panić- 2 obitelji- 7 članova;
Prgeša- 1 obitelj- 6 članova;
Perić- 2 obitelji- 20 članova;
Petropoljac Novak 1 obitelj- 3 člana;
Sarić- 3 obitelji- 37 članova-harambaša;
Scrbaz- 1 obitelj-2 člana;
Čulina- 7 obitelji-10 članova-imovinu nisu podjelili;


U Lukaru su još obitelji Duić, Vulić, Džepina (dvije) i Bielanović imale imovinu, ali nisu tu živjeli.

Nakon 100 godina, prema dokumentima, u Lukaru su živjele i slijedeće obitelji:

Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Novak, Parać, Stojanović i Vučić.




Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine V dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

Lukar

Lukar je selo prislonjeno uz sjeverozapadnu padinu planine Promine i u njemu je obitavalo sedamdesetak obitelji s prezimenima: Sarić, Šešo, Čulina, Perić, Prgeša, Čavlina, Ujaković, Mandarić, Medić, Stojanović, Panić, Novak i Kovaćević.
Žitelji posljednjih pet prezimena su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Katolici se pokapaju u šamatoriju Gospe Čatrnjske, a pravoslavni, u novije doba, u improviziranome seoskom groblju pri planini.
Mletački popisi ovdje navode obitelji: Klarišić, Dizdar, Draganić, Medić, Milašević, Novaković, Panić, Pargesa, Perić, Sarić, Scrbaz, Čulina, Duić, Vulić, Žepina i Bielanović.
Početkom devetnaestoga stoljeća u selu se navode i obitelji: Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Parać, Novak, Stojanović i Vučić.



Na kraju...

Često se prezimena Sarić i Šarić zamjene...pa tako se i moj sin na „pokazu“ preziva Šarić...a ne Sarić....
Uglavnom ukoliko prošetate ovih dana grobljem Gospe Čatrnjske, možete primjetiti spomenik sa prezimenom Šarić, premda u Lukaru nije rođen niti jedan Šarić.
Sredinom prošlog stoljeća, jedna obitelj Sarića, odlučila je „nabaciti šešir“ na početno slovo svog prezimena.....i tako nam svojim primjerom pokazala kako nastaju nova prezimena.....

Veliki broj prominskih prezimena možete pronaći i u okolici Grahova, pa tako i prezime Sarić. Odgovor zašto je to tako je jednostavan. Naši su se preci bavili stočarstvom. Zime su provodili na padinama Promine....a ljeta na poljima oko Grahova.
Više o ovoj temi možete pročitati u knjizi „Hrvati Dinare“ ako je uspijete pronaći.

Ako vas zanima još više o ovoj knjizi....već sam o tom pisao pod linkom:

http://promina.blog.hr/2006/08/1620896472/znate-li-sto-o-prezimenu-mandaric-iz-lukara.html

a u komentaru pod navedenim linkom piše:

"Po kazivanju dr.Ankice Čilaš-Šimpraga MANDARIĆI I UJAKOVIĆI NASTAJU OD ČULINA IZ SELA LUKARA.
@ V.ČULINA (29.04.2007. 13:54)"



Ako Vas zanima o Sarićima u Grahovu posjetite link:
http://www.obitelj-saric.com/


Malo sam ovaj post proširio podacima o svom prezimenu, ali zapravo da nije bilo moje želje da saznam malo više o svom prezimenu....možda ne bi bilo niti promina.blog.hr-a, a niti ovih postova s kojim vam pokušavam približiti vaše prominske korjene (naravno, ukoliko ste iz Promine).



Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Lukar

Prezimena u Suknovcima 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Suknovcima nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 11 dio Suknovci“

Link: http://promina.blog.hr/2011/10/1629552446/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-11-dio-suknovci.html

...i donosi nam između ostalog popis prezimena u Suknovcima 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva iz 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar, u Suknovcima imali sljedeća prezimena:

Dujić 75/14
Cota 56/9
Čavka 26/4
Pandža 75/13
Agić 21/3
Konjević 15/4
Zrile 31/6
Kovačević 31/5
Vulić 13/3
Bare 38/5
Sredoje 16/2
Dizdar 8/2
Šojić 29/6
Novak 9/1

Ukupno 443 stanovnika -/ 77 obitelji

403 Katolika / 71 obitelji
40 Pravoslavaca / 6 obitelji


Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Suknovcima 1948 bila su:

1. Cota
2. Pandža
3. Dujić
4. Bare
5. Čavka
6. Agić
7. Zrile
8. Šojić
9. Dizdar
10. Konjević
11. Kovačević
12. Sredoja
13. Novak
14. Vulić
15. Bilanđija
16. Bilušić-Dujić
17. Dujić-Bilušić
18. Šoić

Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi i prezime Bilušić-Dujić, i Dujić-Bilušić, i prezime Bilanđija....

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Suknovcima 1948 godine bila su:

1. Ivan
2. Ante
3. Drago
4. Branko
5. Slavko
6. Mirko
7. Zdravko
8. Josip
9. Krešimir
10. Marko
11. Mate
12. Petar
13. Tomislav
14. Zvonko
15. Šime
16. Željko
17. Andrija
18. Damir
19. Dubravko
20. Ivica

Najčešća ženska imena 1948 u Suknovcima bila su:

1. Marija
2. Ivana
3. Ana
4. Nada
5. Kaja
6. Anita
7. Milka
8. Sandra
9. Jelka
10. Marica
11. Marijana
12. Andrijana
13. Ika
14. Julijana
15. Kata
16. Lucija
17. Nela
18. Jelena
19. Martina
20. Iva



Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Suknovce sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Suknovcima 2011

1. Ivan
2. Drago
3. Marinko
4. Ive
5. Marko
6. Mile
7. Radomir
8. Stanko
9. Stipe
10. Tomislav
11. Toni


Ženska imena u Suknovcima 2011

1. Marija
2. Darinka
3. Ika
4. Kaja
5. Ljubica
6. Neda
7. Tomica
8. Zrinka


Prezimena u Suknovcima 2011

1. Pandža
2. Dujić
3. Cota
4. Bare
5. Čavka
6. Šojić
7. Bilušić-Dujić
8. Konjević
9. Sredoja
10. Tolič
11. Zrile


Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena:

1.Agić
2.Dizdar
3.Kovačević
4.Novak
5.Vulić
6.Bilanđija
7.Bilušić-Dujić
8.Dujić-Bilušić
9.Šoić


Malo mi je čudno što na popisu nema Dizdara, jer njih i danas ima u Suknovcima.


A sad malo više informacija o prezimenima u Suknovcima koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Cota

Podrjetlo

Cote su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz Dalmacije. Razmjerno najviše Cota u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Mrkonjić Grad, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Cota. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Cota u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.


Migracije

Glavni migracijski pravci Cota u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Ivanić-Grad, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novu Gradišku te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Cote su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 42 općine i 53 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Velikoj Gorici (25), Ivanić-Gradu (20), Lipovljanima kraj Novske (20) i u Oklaju kraj Knina (20).



Pandža

Podrjetlo

Pandže su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Sjeverne Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi. Razmjerno najviše Pandža u proteklih sto godina rođeno je u sjevernohercegovačkoj općini Konjic. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Pandža u oko dvjestopedeset domaćinstava (987. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.


Migracije
Glavni migracijski pravci Pandža u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Konjica (BiH) i Promine u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Požegu.

Raspostranjenost

Pandže su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 105 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Požegi (35), Nijemcima kraj Vinkovaca (35), Splitu (30) i u Ivankovu kraj Vinkovaca (30).


Dujić

Podrjetlo

Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).



Bare

Podrjetlo

Prezime Bare nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Suknovcima kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Bare. U Hrvatskoj danas živi oko sto Bara u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamdeset, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Bara u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Bari su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 12 općina i 13 naselja, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Splitu (15), Vinkovcima (8), Oklaju kraj Knina (7) i u Karlovcu (6).



Čavka

Podrjetlo

Čavke su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Kaštela. Razmjerno najviše Čavka u proteklih sto godina rođeno je u Divojevićima kraj Trogira, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Čavka. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Čavka u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.


Migracije

Glavni migracijski pravci Čavka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Split, iz Drniša u Kaštela te iz Jajca (BiH) u Vrbovec.

Raspostranjenost

Čavke su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 38 općina i 47 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Kaštel Starom kraj Kaštela (90), Splitu (60), Zagrebu (60), Kaštel Sućurcu (30) i u Solinu (25).


Agić

Podrjetlo

Agići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Trogira, a mogu biti i Bošnjaci (srednja Bosna) te Srbi (okolica Pleternice). Razmjerno najviše Agića u proteklih sto godina rođeno je u Mitlu kraj Trogira, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Agić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Agića u više od stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.


Migracije

Glavni migracijski pravci Agića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Brčkog (BiH) u Zagreb te iz Čaglina u Osijek.

Raspostranjenost

Agići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 54 općine i 70 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Račinovcima kraj Županje (40), Bebrini kraj Pleternice (20), Splitu (15) i u Trogiru (15).



Zrile

Podrjetlo

Prezime Zrile nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Lađevcima kraj Skradina i Suknovcima kraj Knina, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Zrile. U Hrvatskoj danas živi oko sto Zrilea u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Najveća migracija Zrilea u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Zrile su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (25), Bribiru kraj Skradina (10), Novskoj (10), Sesvetama kraj Zagreba (10) i u Vrbovcu (8).



Šojić

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Šojić vuče podrijetlo iz okolice Knina.


Dizdar

Podrjetlo

Dizdari su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a rjeđe su i Srbi (iz okolice Ogulina) te Bošnjaci. Razmjerno najviše Dizdara u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Dizdar. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Dizdara u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dizdara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Banja Luke BiH) i Promine u Zagreb te iz Banja Luke BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Dizdari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 67 općina i 84 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Rijeci (35), Osijeku (30), Oklaju kraj Knina (20) i u Antunovcu kraj Osijeka (20).


Konjević

Podrjetlo

Konjevići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Nove Gradiške, a mogu biti i Srbi (okolica Obrovca) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (Cazinska Krajina, BiH). Razmjerno najviše Konjevića u proteklih sto godina rođeno je u Putičanju kraj Vodica, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Konjević. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Konjevića u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Konjevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bihaća (BiH) u Zagreb, iz Lovinca u Rijeku te iz Teslića (BiH) u Vrbovsko.

Raspostranjenost

Konjevići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 75 općina i 98 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Bjelovaru (25), Velikoj Gorici (20), Zapolju kraj Nove Gradiške (15) i u Vukovaru (15).


Kovačević

Podrjetlo

Kovačevići su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima iz srednje Bosne ili Mačkovca u okolici Nove Gradiške, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kovačevića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Bosanska Gradiška, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Kovačević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamnaest tisuća Kovačevića u oko šest tisuća domaćinstava (2. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno trinaest tisuća, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Etimologija

Prezime izvedeno od naziva zanimanja - Kovač.

Migracije
Glavni migracijski pravci Kovačevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) i Tuzle (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku.

Raspostranjenost

Kovačevići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 399 općina i 1133 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2200), Osijeku (650), Slavonskom Brodu (600), Rijeci (550) i u Splitu (550).



Sredoja

Podrjetlo

Uglavnom hrvatsko prezime Sredoja vuče podrijetlo iz Zagreba

(S ovim se navodom nikako ne slažem. Mislim da je prezime Sredoja podrijetlom isključivo iz Promine- iz Suknovaca. Najbolji dokaz za to je karta RH sa mjestima u kojima žive Sredoje 1948 godine. U Zagrebu ih je tada živjelo samo dvoje, dok ih je u Suknovcima živjelo 16- op autora bloga)

Link na spomenutu kartus prezimenima: http://imehrvatsko.net/cmspage/55111/sredoja


Novak

Podrjetlo

Prezime Novak nose Hrvati, najvećim dijelom iz Čakovca, a prema nekim izvorima s otoka Hvara, ali i Hercegovine (Prolog) te Tolovca u općini Prozor, BiH. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Čakovcu, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Novak. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Novaka u oko četiri tisuće domaćinstava (6. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno deset tisuća, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Etimologija

Prezime izvedeno iz riječi novak - novi doseljenik, novonaseljen. Novak, Novotný najčestotnija su prezimena u Češkoj i česta u Slovačkoj.

Migracije

Glavni migracijski pravci Novaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brežica (Slovenija) u Brdovec te iz Čakovca i Doboja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Novaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 311 općina i 722 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Zagrebu (1700), Čakovcu (850), u Nedelišću (350) i Lopatincu (350) kraj Čakovca, te u Varaždinu (300).



Vulić

Podrjetlo

Vulići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima iz Poljica kraj Omiša. Rijetko su i Srbi iz okolice Sinja. Razmjerno najviše Vulića u proteklih sto godina rođeno je u Zakučcu kraj Omiša, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Vulić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Vulića u oko šesto domaćinstava (254. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devetsto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Vulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jasenica u Zadar, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Zagreb te iz Jasenica u Rijeku.

Raspostranjenost

Vulići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 125 općina i 184 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Splitu (250), Zagrebu (180), Zadru (120), Našicama (90) i u Rijeci (80).


Bilanđija

Podrjetlo
Prezime Bilanđija nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Srednje Bosne.



Šoić

Podrjetlo

Šoići su Hrvati, najvećim dijelom iz Samobora. Razmjerno najviše Šoića u proteklih sto godina rođeno je u Konšćici kraj Samobora, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Šoić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Šoića u više od stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Šoića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Brežica (Slovenija) u Samobor te iz Samobora u Zagreb.

Raspostranjenost

Šoići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 33 općine i 55 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Samoboru (120), Zagrebu (35), Svetom Martinu pod Okićem kraj Samobora (25), Daruvaru (15) i u Konšćici kraj Samobora (15).

(Za prezimena Bilušić-Dujić i Dujić-Bilušić na „imehrvatsko.net“ nema nikakvih podataka.)



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/




Prezimena u Suknovcima su već bila tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 7.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/05/1622562817/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-7dio.2.html

A tamo piše....

U Suknovcima je 1709. popisano 11 rodova s 18 obitelji te ukupno 178 stanovnika.

To su bili:

Bandalo- 3 obitelji- 32 člana;
Bilandžija- 2 obitelji- 15 članova;
Deves- 1 obitelj- 10 članova;
Duić- 3 obitelji- 27 članova;
Gečić- 1 obitelji- 13 članova;
Knežević- 1 obitelj- 4 člana;
Kovač (ević)- 1 obitelj- 10 članova;
Milković- 1 obitelj- 8 članova;
Vulić- 1 obitelj- 17 članova;
Čavčić- 2 obitelji- 20 članova;
Tolić (ranije zvan Antulov)- 2 obitelji 22 člana;


Tada su još tu živjeli Žepina (Džepina), Knežević i Jurinović, koji su preselili u Oklaj, i jedan Knežević koji je preselio u Nečven.
Takvo stanje je nepromijenjeno i u popisu iz 1735. godine.
No u sudskim spisima nastalim 1809-28, u Suknovcima nalazimo i slijedeće obitelji: Adžić, Agić, Barić, Dizdar ( od kojih je Luka Dizdar 1809. imao nadimak Pandža, i od tada se njegovi potomci tako prezivaju), zatim Konjević, Rančić, Pliskov, Sredoja, Zrilić i Žulj.




Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine X dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/04/1626167694/prominski-vidici-i-sudbine-x-dio.html
Suknovci

U sastavu Suknovaca su Vučipojje i Skenderovci.

U Suknovcima su obitavale četrdeset i tri obitelji s prezimenima:
Čavka, Dujić, Bilušić-Dujić, Šojic, Vulić, Tolić, Cota, Novak i Kovačević.

U Vučipolju je obitavalo dvadeset osam obitelji s prezimenima: Pandža, Konjević, Bare i Zrile. Obitelji Rančić je izumrla u prvoj polovici ovoga stoljeća.

U Skenderovcima je obitavalo svega osam obitelji s prezimenima. Agić, lkica, Sredoja i Dizdar.
Suknovački žitelji s prezimenom Bilušic-Dujić u novije vrijeme napuštaju svoje prvotno pravo prezime i prelaze na prezime Dujić.

U Suknovcima je u prošlom stoljeću imala svoja imanja obitelj Fontana, koja se povukla u Knin, a imanje prodala obitelji Bilušić-Dujić.
lz ove je obitelji osamdesetih godina prošloga stoljeća u Promini bio župnikom fra Grgo Fontana. U bivšem Fontaninom kućistu danas živi obitelj lve Bilušić-Dujića - Garića. Fontanino prezime suknovački žitelji i danas pogrešno izgovaraju kao Vultana.

Žitelji s prezimenom Kovaćević i Novak pravoslavne su vjeroispovijesti i pokapaju se kod Svetoga Arhanđela preko Krke.

Svi ostali žitelji u Suknovcima su katolici i pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru, izuzevši obitelji Čavka koje se pokapaju kod Svetog Mihovila u Oklaju.

Mletački popis u Suknovcima navodi obitelji:
Bandalo, Bilandžić, Antolovic (Antolov - kasnije Tolić) Deves, Duić, Gečić, Knežević, Kovač, Milković, Vulić, Čavčić, Milković, Zečić i Pekić.

U spisima s početka devetnaestoga stoljeća u Suknovcima nalazimo i obitelji:
Adžic, Agić, Barić, Konjević, Rančić, Pliskov (sada samo toponim: Pliskovo), Sredoja, Zrilić i Žulj.
Spominje se i izvjesni Luka Dizdar rečeni Pandža.



Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Suknovci

Prezimena u Bobodolu 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“
Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html

Evo opet malo ponavljanja....

Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana.

Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.

Ovaj post, posvećujem Bobodolu.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Bobodolu 1948 godine bila su:

1. Rajko
2. Branko
3. Dragutin
4. Ilija
5. Jovan
6. Milan
7. Petar
8. Rade
9. Radovan
10. Ratko
11. Stevan
12. Stevo
13. Velimir
14. Veljko
15. Zdravko
16. Đurađ
17. Žarko
18. Željko

Najčešća ženska imena 1948 u Bobodolu bila su:

1. Sanja
2. Andrina
3. Sonja
4. Danijela
5. Janja
6. Vivijana
7. Lada
8. Ljubica
9. Snježana
10. Vesna
11. Alenka
12. Anica
13. Darinka
14. Jelena
15. Lea
16. Maria Anđela
17. Marica
18. Marija
19. Natalija
20. Nika

Prema istom izvoru, prezimena u Bobodolu 1948 godine bila su:

1. Janković
2. Vranješ
3. Jelinić
4. Pokrajac,

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Bobodol sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Bobodolu

1. Nikola
2. Budimir
3. Marko
4. Šime

Ženska imena u Bobodolu na web stanici imehrvatsko.net nisu uopće obrađeni (?).


Prezimena u Bobodolu 2011 godine su:

1. Čavlina
2. Barišić
3. Janković
4. Zelić

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su prezimena Vranješ, Jelinić i Pokrajac, a od novih imamo Zelić, Barišić i Čavlina.

Barišići i Čavline žive u Marasovinama, tako da mi je malo čudno da su popisani 2011 godine i u Bobodolu i u Matasima (?).
Kao novo prezime, navodi se obitelj Zelić, za koju pretpostavljam da je tu doselila iz obližnjih Matasa (Zelića).



Da je i Bobodol u popisima stanovništva u nekoliko navrata „selio iz jednog mjesta u drugo“ potvrđuje i sljedeći popis stanovništva:


Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima Bobodol

Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima

1857.- 193
1869. -0
1880.-170
1890.-231
1900.-247
1910.-236
1921.-0
1931.-0
1948.-259
1953.-299
1961.-309
1971.-289
1981.-184
1991.-184
2001.-20
2011.-22

Fusnota naselja Bobodol
U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Matase.


A sad malo više informacija o prezimenima u Bobodolu koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Janković

Podrjetlo

Jankovići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Slavonskog Broda, a prema nekim izvorima iz Biskog pokraj Trilja ili iz BiH. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Knina), te Romi Bjelovar). Razmjerno najviše Jankovića u proteklih sto godina rođeno je u Oriovčiću kraj Slavonskog Broda, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Janković. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Jankovića u oko tisućusedamsto domaćinstava (50. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jankovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bihaća (BiH) u Zagreb, iz Trilja u Split te iz Prnjavora (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Jankovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 277 općina i 518 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (650), Rijeci (200), Slavonskom Brodu (160), Osijeku (150) i u Velikoj Gorici (150).


Vranješ

Podrjetlo

Vranješi su često Hrvati, najvećim dijelom iz Vrgorca, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Vrlike). Razmjerno najviše Vranješa u proteklih sto godina rođeno je u Poljicima Kozičkim kraj Vrgorca, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vranješ. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Vranješa u oko četrsto domaćinstava (466. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.


Migracije

Glavni migracijski pravci Vranješa u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Vrgorca u Split, iz Gruda (BiH) u Kaštela te iz Gruda (BiH) u Osijek.

Raspostranjenost

Vranješi su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 100 općina i 146 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Splitu (140), Makarskoj (120), Osijeku (120), Zagrebu (110) i u Josipovcu kraj Osijeka (60).


Jelinić

Podrjetlo

Jelinići su najčešće Hrvati, većim dijelom iz Gospića, a prema nekim izvorima iz Hercegovine ili Italije, a vrlo su rijetko i Romi (također iz Gospića). Razmjerno najviše Jelinića u proteklih sto godina rođeno je u Krnezi kraj Nina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Jelinić. U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Jelinića u više od tristo domaćinstava (680. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jelinića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanskog Broda (BiH) i Doboja (BiH) u Slavonski Brod te iz Ljubuškog (BiH) u Metković.

Raspostranjenost

Jelinići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 91 općini i 123 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Slavonskom Brodu (130), Zagrebu (100), Gospiću (50), Cerniku kraj Nove Gradiške (30) i u Metkoviću (30).


Pokrajac

Podrjetlo

Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio.

Migracije

Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15).


Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).


Barišić

Podrjetlo

Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin.


Migracije

Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost


Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190).


Zelić

Podrjetlo

Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/



Već sam pisao o prezimenima u Bobodolu u sljedećim postovima:

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622511561/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-3dio.html

...a tamo možete pročitati....

U Babodolu (Bobodolu) koji je uz današnji Bobodol tada u popisu 1709. obuhvaćao Marasovine i dio Matasa, popisano je 7 rodova i 24 obitelji s ukupno 165 stanovnika.


To su bili:

Bartan- 1 obitelj s 4 člana;
Ćorić-1 obitelj s 7 članova;
Janković-5 obitelji s 53 člana;
Matas-6 obitelji s 46 članova;
Miljezović-2 obitelji s 7 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Vranješević-4 obitelji s 33 člana;

Istodobno su tu imali posjede još obitelji Jurić i Čavlina, ali nisu tu živjele.

U popisu iz 1735. uz sve ranije rodove i obitelji nalazimo i dvije nove i to:

Jelinić-1 obitelj s 2 člana;
Klepo-1 obitelj s 5 članova;

Iz sudskih spisa iz 1809-15. nalazimo u zaseoku Marasovinama nastanjene obitelji Čavlina, Čulina, Jurić i Ujaković, dok su u Bobodolu Vranješevići skratili prezime i od 1815. pišu se samo Vranješ, a obitelji s prezimenom Matas su nestale, ali je ostalo u nazivu mjesta.


Prominski vidici i sudbine III dio
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625982714/prominski-vidici-i-sudbine-iii-dio.html

....a tamo možete pročitati.....

Bobodol je samostalno seoce u okviru nekadašnje mataske kapitanije s blizu četrdesetak domaćinstava.
Tu su najbrojniji Jankovići, pa Vranješi i Jelinići. Svi žitelji su pravoslavne vjeroispovijesti, što znači i doseljeničko pučanstvo. U novije se vrijeme pokapaju u improviziranom groblju u selu.
Spomenuti mletački popisi navode Bobodol u sastavu kasnijih Matasa i Marasovina.
Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić.


Svaki moj post na temu prezimena u prominskim selima, obično poprati i makar jedna fotografija.

Prije nekoliko dana, prošao sam kroz Bobodol....s namjerom da napravim barem jednu fotografiju.

Nažalost, nisam napravio niti jednu fotografiju.....pa sam pronašao jednu fotografiju „Tri rasta“ na internetu.



Od „Tri rasta“ ostala su dva....a koliko mi se čini, još se jedan hrast suši....pa će ostati samo jedan hrast.
Ali toponim će vjerojatno zauvjek ostati „Tri rasta“





Nastavlja se....

Oznake: Bobodol, Prominsko prezime

Prezimena u Ljubotiću 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“

Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html

Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana.

Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.

Ovaj post, posvećujem Ljubotiću.


Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Ljubotiću 1948 godine bila su:

1. Ante
2. Ivan
3. Slavko
4. Marko
5. Tomislav
6. Vladimir
7. Josip
8. Mirko
9. Zvonko
10. Božidar
11. Branko
12. Damir
13. Darko
14. Drago
15. Jakov
16. Josip-Ante
17. Joso
18. Jure
19. Milan
20. Mile

Najčešća ženska imena 1948 u Ljubotiću bila su:

1. Ana
2. Marija
3. Iva
4. Ivana
5. Katarina
6. Kristina
7. Anka
8. Dragica
9. Josipa
10. Anđa
11. Manda
12. Marina
13. Stanka
14. Agata
15. Anela
16. Ankica
17. Antonia
18. Blaženka
19. Branka
20. Davorka

Prema istom izvoru, prezimena u Ljubotiću 1948 godine bila su:

1. Bilušić
2. Jurić
3. Škarpa
4. Karaga
5. Kević
6. Markić
7. Lučić
8. Bračić
9. Kasap


Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Ljubotić sljedeće podatke o imenima i prezimenima:

Muška imena u Ljubotiću

1. Ante
2. Ivan
3. Branko
4. Dinko
5. Drago
6. Ivica
7. Jere
8. Mirko
9. Miro
10. Svetko
11. Tomislav
12. Čedo
13. Šime

Ženska imena u Ljubotiću

1. Marija
2. Ana
3. Anica
4. Jeka
5. Manda


Prezimena u Ljubotiću 2011 godine su:

1. Kević
2. Bilušić
3. Markić
4. Bračić
5. Jurić
6. Karaga
7. Kasap
8. Čavka
9. Škarpa

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestalo“ je prezime Lučić. (Jedan Lučić živi u Ljubotiću, ali vjerojatno nije „bio kod kuće“ prilikom popisa stanovništva)


Kao novo prezime u Ljubotiću imamo Čavka? Premda se vjerojatno radi o činjenici da su Čavke ovaj put popisane u Ljubotiću, a ne u Suknovcima gdje su se do sada poposivali, i gdje katastarski propadaju.



Da je Ljubotić u nekoliko navrata „selio iz jednog mjesta u drugo selo“ potvrđuje i sljedeći popis stanovništva:


Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima Ljubotić

1857. -252
1869.-0
1880.-223
1890.-282
1900.-342
1910.-281
1921.-0
1931.-0
1948.-337
1953.-332
1961.-289
1971.-230
1981.-139
1991.-113
2001.-53
2011-26

Fusnota: Naselja Ljubotić
U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Matase.


A sad malo više informacija o prezimenima u Ljubotiću koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Kević

Podrjetlo

Kevići su Hrvati, najvećim dijelom iz Drniša. Razmjerno najviše Kevića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Kević. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Kevića u oko sedamdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Kevića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Unešića i Drniša u Split.

Raspostranjenost

Kevići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 33 općine i 41 naselju, znatno više u urbanim sredinama (74%). Danas ih najviše živi u Drnišu (70), Splitu (30), Zagrebu (15), Oklaju kraj Knina (10) i u Zadru (7).


Bilušić

Podrjetlo

Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost

Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25).


Markić

Podrjetlo

Markići su Hrvati, većim dijelom iz Rame, BiH. Razmjerno najviše Markića u proteklih sto godina rođeno je u ramskoj općini Prozor. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Markića u više od četrsto domaćinstava (429. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Markića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH) i Livna (BiH) u Zagreb te iz Prozora (BiH) u Ivankovo.

Raspostranjenost

Markići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 112 općina i 169 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Splitu (80), Sesvetama kraj Zagreba (70), Ivankovu kraj Vinkovaca (60) i u Vinkovcima (35).


Bračić

Podrjetlo

Bračići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bračića u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bračić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bračića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bračića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gruda (BiH) u Zagreb te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost

Bračići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 39 općina i 49 naselja, znatno više u urbanim sredinama (85%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Zadru (100), Šibeniku (30), Splitu (15) i u Kninu (15).


Jurić

Podrjetlo

Jurići su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Dalmacije (okolica Šibenika i Knina), ili iz Hercegovine (Grude). Razmjerno najviše Jurića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Kakanj, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Jurić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Bogdanovići kraj Trogira, Višnjica kraj Novske i Prugovo kraj Solina. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Jurića u oko četiri tisuće domaćinstava (5. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Etimologija
Prezime izvedeno od osobnog imena Júra + -ić.

Migracije
Glavni migracijski pravci Jurića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gradačca (BiH), iz Banja Luke BiH) te iz Brčkog (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Jurići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 353 općine i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1800), Splitu (800), Vinkovcima (300), Osijeku (250) i u Rijeci (200).


Karaga

Podrjetlo

Karage su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Karaga u proteklih sto godina rođeno je u Ljubotiću kraj Knina, Hrastovici kraj Petrinje i Brežanama Lekeničkim kraj Velike Gorice, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Karaga. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Karaga u više od pedesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Karaga u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Karage su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (56%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Lekeniku kraj Petrinje (30), Petrinji (25), Hrastovici kraj Petrinje (10) i u Lastovu (9).



Kasap

Podrjetlo

Kasapi su često Hrvati, većim dijelom iz okolice Zadra, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Kasapa u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao Kasap. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Kasapa u oko šezdeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.


Raspostranjenost

Kasapi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 29 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zadru (40), Zagrebu (30), Zemuniku Donjem kraj Zadra (20), Dvoru kraj Hrvatske Kostajnice (10) i u Sesvetama kraj Zagreba (9).

Kad smo već kod prezimena Kasap....

Pod linkom: http://promina.blog.hr/2008/09/1625321701/obiteljski-nadimci-u-promini.html

...možete pročitati da su se Kasapi nekada zapravo prezivali Bilušić, a Kasap im je bio nadimak. Inače Kasap je prema turskom jeziku mesar.



Čavka

Podrjetlo

Čavke su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Kaštela. Razmjerno najviše Čavka u proteklih sto godina rođeno je u Divojevićima kraj Trogira, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Čavka. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Čavka u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Čavka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Split, iz Drniša u Kaštela te iz Jajca (BiH) u Vrbovec.

Raspostranjenost

Čavke su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 38 općina i 47 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Kaštel Starom kraj Kaštela (90), Splitu (60), Zagrebu (60), Kaštel Sućurcu (30) i u Solinu (25).


Škarpa

Podrjetlo

Škarpe su Hrvati, dobrim dijelom s otoka Hvara. Razmjerno najviše Škarpa u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Škarpa. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Škarpa u više od pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.


Raspostranjenost

Škarpe su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 25 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Splitu (30), Starom Gradu na otoku Hvaru (25), Zagrebu (20), Rijeci (15) i u Zadru (15).


Lučić

Podrjetlo

Lučići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne (Bugojno, Gračanica), a prema nekim izvorima iz Neretvanske krajine. Vrlo rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Lučića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskim općinama Bugojno i Jajce, u kojima se svaki osamdeseti stanovnik prezivao Lučić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Murvica kraj Zadra, Kuče kraj Velike Gorice i Poljica na otoku Hvaru. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Lučića u više od tisućutristo domaćinstava (60. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Lučića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Brčkog (BiH) u Drenovce.

Raspostranjenost

Lučići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 212 općina i 380 naselja, pretežito u urbanim sredinama (55%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (550), Splitu (170), Dubrovniku (160), Zadru (150) i u Rijeci (140).



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/


Opet sam zaboravio napomenuti da sam već pisao o prezimenima u Ljubotiću i to sljedeće:

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622538009/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-5dio.html

a tamo piše.....

U Ljubotiću je 1735. popisano 7 rodova s 27 obitelji te ukupno 160 stanovnika.

To su bili:

Bilušić- 6 obitelji- 48 članova;
Klarić- 2 obitelji- 3 člana:
Jurić- 3 obitelji- 22 člana;
Knežević- 4 obitelji- 20 članova;
Lučić- 2 obitelji- 8 članova;
Vukiša- 2 obitelji- 11 članova;
Čavlina- 9 obitelji- 49 članova;


Posjede je tu imala i obitelj Brajković, ali nije tu živjela.
Prema sudskim spisima iz 1815. tu je živjela i obitelj Škrgić.


Isto tako u postu pod naslovom: Prominski vidici i sudbine V dio
Linkom: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

.....piše....

U Ljubotiću je obitavalo pedeset šest obitelji s prezimenima: Bilušić, Jurić, Markić, Škarpa, Kević, Parać, Kasap, Lučić, Pižić, Gazić i Bračić.
Samo je obitelj Bračić doseljenička — iz Biskupije, a ostali su starosjedilački žitelji.
Obitelj Pižić i Gazić se gase. Posljednji član obitelji — muškarac poginuo u partizanima u proljeće 1945. godine. Zanimljivo je da na južnim padinama Velebita iznad Starigrada ima selo Ljubotić i u njemu obitelji s prezimenom Gazić.
U Ljubotiću su obitavali i žitelji s prezimenom Dračar i odseliti nekamo u Srijem.
Svi žitelji Ljubotića su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
Mletački popisi u Ljubotiću navode obitelji: Bilušić, Klarić, Jurić, Knežević, Lučić, Vukiša, Čavlina i Brajković.
Na početku devetnaestoga stoljeća spominje se i prezime Škrgić.




Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Ljubotić

Prezimena u Matasima 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je pod naslovom:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“

Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html

Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu živjele obitelji sa sljedećim prezimenima:

Bilušić -119/15
Jurić -71/13
Markić -23+2/4+1
Karaga -35/4
Kević- 27/7
Škarpa- 38/6
Pižić -8/3
Lučić -8/1
Parać- 5/1
Gazić -3/1
Čavlina -61/8
Janković -140/25
Vranješ -25/5
Jelenić -19/3
Zelić -118/20
Barišić -92/16
Tarabarić -33/5
Maglica -12/3
Ujaković -6/1
Grgurević -24/6
Šangut- 6/2

Kad se zbroje navedeni podaci, zaključujemo da je u navedenim selima bilo ukupno 875 stanovnika.

Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana, odnosno nisu katastarski bila isto organizirana.

Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.

Ovaj post, posvećujem Matasima.


Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Matasima 1948 godine bila su:

1.Ante
2. Petar
3. Ivan
4. Nikola
5. Marko
6. Josip
7. Krste
8. Mirko
9. Paško
10. Stanko
11. Boris
12. Gojko
13. Ivica
14. Jakov
15. Mate
16. Nenad
17. Niko
18. Ratko
19. Stipan
20. Stjepan

Najčešća ženska imena 1948 u Matasima bila su:

1. Ana
2. Ivana
3. Josipa
4. Anđelka
5. Nada
6. Ika
7. Marija
8. Kata
9. Vesna
10. Katarina
11. Manda
12. Jelka
13. Danijela
14. Maja
15. Milka
16. Anica
17. Danica
18. Draženka
19. Jelena
20. Kristina


Prema istom izvoru, prezimena su 1948 godine u Matasima bila su:

1. Zelić
2. Barišić
3. Tarabarić
4. Čavlina
5. Grgurević
6. Jurić
7. Bilušić
8. Zore
9. Maglica
10. Ujaković
11. Šangut
12. Dujić
13. Škarpa

Malo mi je čudno da su u Matasima bila prezimena Bilušić, Dujić i Škarpa koji pripadaju Ljubotiću, ali što je-tu je.
Po prezimenu Čavlina, možemo zaključiti da su 1948 godine Marasovine bile u sastavu Matasa.


Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Matase sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Matasama

1. Ante
2. Petar
3. Ivan
4. Nikola
5. Paško
6. Slavko
7. Dalibor
8. Ivo
9. Jurica
10. Luka
11. Marko
12. Mile-Zdravko
13. Milorad
14. Mirko
15. Miroslav
16. Nenad
17. Niko-Slavko
18. Pajo
19. Predrag
20. Radislav

Ženska imena u Matasama

1. Marija
2. Danica
3. Darinka
4. Jelka
5. Manda
6. Milica
7. Milka

Prezimena u Matasama

1. Zelić
2. Barišić
3. Tarabarić
4. Šangut
5. Grgurević
6. Čavlina
7. Jurić
8. Maglica
9. Turić


Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena:

1. Ujaković
2. Zore

Dok prezimena Dujić, Škarpa, Bilušić prema popisu stanovništva 2011 godine, pripadaju selu Ljubotić


...premda i Zore i Ujaković i danas žive u Matasima....ali nisu popisani....


Kao novo prezime u Matasima imamo Turić.


A sad malo više informacija o prezimenima u Matasima koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Zelić

Podrjetlo

Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).




Barišić

Podrjetlo

Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin.


Migracije

Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost

Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190).


Tarabarić

Podrjetlo

Tarabarići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Tarabarića u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Tarabarić. U Hrvatskoj danas živi oko devedeset Tarabarića u oko trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Tarabarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Kaštela te iz Knina i Promine u Split.

Raspostranjenost

Tarabarići su prisutni u pet hrvatskih županija, u ukupno 9 općina i 13 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Splitu (35), u Kaštel Starom (10) i Kaštel Lukšiću (10) kraj Kaštela, u Matasama kraj Knina (10), te u Zagrebu (6).


Šangut

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Šangut vuče podrijetlo iz Županje


Grgurević

Podrjetlo

Grgurevići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Slavonskog Broda. Razmjerno najviše Grgurevića u proteklih sto godina rođeno je u Grgurevićima kraj Pleternice, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Grgurević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Grgurevića u više od dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Grgurevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Sibinja i Banja Luke BiH) u Zagreb te iz Nijemaca u Vukovar.

Raspostranjenost

Grgurevići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 51 općini i 72 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Sibinju kraj Slavonskog Broda (90), Slavonskom Brodu (80), Splitu (80), Zagrebu (70) i u Dubrovniku (50).


Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Etimologija
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).



Jurić

Podrjetlo

Jurići su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Dalmacije (okolica Šibenika i Knina), ili iz Hercegovine (Grude). Razmjerno najviše Jurića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Kakanj, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Jurić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Bogdanovići kraj Trogira, Višnjica kraj Novske i Prugovo kraj Solina. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Jurića u oko četiri tisuće domaćinstava (5. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Etimologija
Prezime izvedeno od osobnog imena Júra + -ić.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jurića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gradačca (BiH), iz Banja Luke BiH) te iz Brčkog (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost


Jurići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 353 općine i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1800), Splitu (800), Vinkovcima (300), Osijeku (250) i u Rijeci (200).


Maglica

Podrjetlo

Maglice su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima s područja Rame u sjevernoj Hercegovini, a vrlo su rijetko Slovenci te Talijani. Razmjerno najviše Maglica u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Modriča. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Maglica u oko stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Maglica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Kaštela, iz Modriče (BiH) u Osijek te iz Modriče (BiH) u Veliku.

Raspostranjenost

Maglice su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 56 općina i 80 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Splitu (30), Zagrebu (30), Opatiji (20), Osijeku (20) i u Rijeci (15).


Turić

Podrjetlo

Turići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca (Crveni Grm). Razmjerno najviše Turića u proteklih sto godina rođeno je u Stiljima kraj Vrgorca i Župi kraj Makarske, mjestima u kojima se svaki deveti stanovnik prezivao Turić. U Hrvatskoj danas živi oko šesto Turića u oko stodevedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Turića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Vrgorca u Makarsku te iz Vrgorca i Podbablja u Split. Raspostranjenost

Turići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 64 općine i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Splitu (90), Zagrebu (80), Makarskoj (60), Donjem Prološcu kraj Imotskog (40) i u Vrgorcu (35).


Zore

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Zore vuče podrijetlo iz okolice Knina.


Ujaković

Podrjetlo

Ujakovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Ujakovića u proteklih sto godina rođeno je u Lukaru kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ujaković. U Hrvatskoj danas živi oko sto Ujakovića u više od tridesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Ujakovića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Ujakovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 17 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Tovarniku kraj Iloka (15), Splitu (10), Vinkovcima (9) i u Šibeniku (8).


Prezimena koja nisam spomenuo (Bilušić, Dujić i Škarpa) u ovom postu, spomenut ću ih u popisu sela Ljubotić kojem pripadaju.






Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/



Već sam se bavio prezimenima u Matasima i Marasovinama u postovima pod linkom:


Prominski vidici i sudbine V i IV dio

Link za prezimena u Marasovinama: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

a tamo piše...

Marasovine

Marasovine su seoce u nekadašnjoj mataskoj kapitaniji s desetak domaćinstava s prezimenima: Čavlina, Barišić i Jurić.
Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske
u Lukaru.
(Prema nekim informacijama, Barišići su u Marasovine doselili iz Matasa-opaska autora bloga)


Link za prezimena u Matasima: http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html

a tamo piše....

Matase

To je selo na krajnjem sjeveru prominskog kraja sa šezdesetak domaćinstava.
Tu obitavaju obitelji s prezimenima: Zelić, Barišić, Šangut, Zore, Tarabarić, Grgurović, Maglica, Jurić i Ujaković.
Svi su žitelji Matasa katolici i pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.

Osim obitelji iz mletačkog popisa iz 1709. godine datih u popisu za Bobodol
(Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić-opaska urednika bloga), popis iz 1735. godine navodi i žitelje Matasa s prezimenima: Adamović, Ciganović, Dumiak, Fališijić, Godina, Knežević, Svetina, Šundić i Vučić, a od početka devetnaestoga stoljeća javljaju se obitelji: Barišić, Zelić i Šangut.



Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

Link za prezimena u Matasima: http://promina.blog.hr/2007/04/1622543238/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-6dio.html

a tamo piše...

U Matasima je 1735. popisano 9 rodova s 19 obitelji te ukupno 110 stanovnika.

Bili su to:


Adamović- 1 stanovnika- 1 dim;
Ciganović-1 obitelj- 12 članova;
Dumiak-1 obitelj- 6 članova;
Fališijić (Validžić)- 4 obitelji- 18 članova;
Godina-1 obitelj- 2 člana;
Knežević- 1 obitelj-7 članova;
Svetina- 2 obitelji-13 članova;
Šundić- 1 obitelj- 12 članova;
Vučić- 7 obitelji- 39 članova;

Dio mjesta s obitelji Matas bio je iskazan u popisu stanovnika Bobodola, ali je u kasnijim popisima u sastavu mjesta Matasi.
Tako se u sudskim spisima iz 1816. spominju još u Matasima obitelji Barišić, Matas, Sangut i Zelić.

To je i posljednji spomen prezimena Matas, koje potom nestaje, ali očito je da se ono sačuvalo i danas u imenu mjesta.




Nadopuna posta 03.10.2011

Malo sam razmišljao o ovom postu...o Marasovinama.....i sjetio se, da sam obećao prof Pašku Mlinaru
fotografirati školu u Marasovinama (ili Bobodolu?), i natpis koji se nalazi na nekadašnjoj oštariji (gostionici) uz
samu školu.

Evo fotografija:





Eto profesore...danas je bio lijep sunčan dan...i konačno sam uspio ispuniti svoje obećanje!



Nastavlja se.....

Oznake: Prominsko prezime, Matase, Zelići

Prezimena u Čitluku 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Čitluku je:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 9 dio Čitluk“

Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629522641/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-9-dio-citluk.html

Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Čitluku živjele obitelji sa sljedećim prezimenima:

Validžić 134/21
Bronić 39/5
Kardov 14/2
Dunjak 32/4
Zelić 14/2
Duvnjak 9/1
Vucić 115/15
Knežević 67/15
Gojčeta 116/21
Barišić 12/1
Bilušić 3/1
Svetina 49/9
Đak 5/1
Budanko 45/11

Ukupno 654 stanovnika, živjelo je u 109 „dimova“, odnosno obitelji, i svi su bili katolici.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena bila su:

1. Ante
2. Ivan
3. Josip
4. Slavko
5. Ivica
6. Marko
7. Mirko
8. Zvonko
9. Branko
10. Željko
11. Ive
12. Mile
13. Petar
14. Tomislav
15. Vlade
16. Zdravko
17. Drago
18. Joso
19. Marinko
20. Mate


Najčešća ženska imena bila su:

1. Marija
2. Ivana
3. Ana
4. Anita
5. Marina
6. Katarina
7. Josipa
8. Marica
9. Martina
10. Vesna
11. Nada
12. Manda
13. Ika
14. Kristina
15. Mirela
16. Beata Iwona
17. Diana
18. Maša
19. Slavka
20. Tina

Prema istom izvoru, prezimena su 1948 godine u Čitluku bila su:

1. Validžić
2. Vucić
3. Gojčeta
4. Knežević
5. Duvnjak
6. Svetina
7. Bronić
8. Kardov
9. Barišić
10. Budanko
11. Dujić
12. Guloja-Vucić
13. Djak
14. Gašparac
15. Matas
16. Sekulić
17. Vucić-Guloja
18. Vucić-Krivić
19. Zelić



Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Čitluk sljedeće podatke o prezimenima i imenima:

1. Kardov
2. Barišić
3. Gojčeta
4. Bronić
5. Knežević
6. Vucić
7. Zelić
8. Budanko
9. Duvnjak
10. Validžić
11. Burić
12. Jurenović
13. Karlo
14. Kulović
15. Matas
16. Svetina

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine, broj stanovništva smanjio se sa 654 stanovnika na samo 113 stanovnika (skoro 6 puta!), i „nestala“ su sljedeća prezimena:

1. Dunjak
2. Bilušić
3. Đak (Vjerojatno se posljednji živući Đak nije „odazvao“ popisivačima)
4. Dujić
5. Gašparac

Od novih prezimena prema imehrvatsko.net, koliko vidim imamo: Kulović, Karlo, Jurenović, Burić.


Najpopularnija muška imena u Čitluku 2011 godine su:

1. Ivan
2. Josip
3. Tomislav
4. Ante
5. Branko
6. Slavko
7. Denis
8. Drago
9. Filip
10. Ive
11. Joso
12. Krešo
13. Marinko
14. Mario
15. Marko
16. Mate
17. Mirko
18. Rajko-Slavko
19. Stanko
20. Stipe

Najpopularnija ženska imena u Čitluku 2011 godine su:

1. Ana
2. Jeka
3. Marica
4. Marija
5. Milena



A sad malo više informacija o prezimenima u Čitluku koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Kardov

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Kardov vuče podrijetlo iz okolice Knina.

Raspostranjenost

(Nema podataka)


Barišić

Podrjetlo

Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin.

Migracije

Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost



Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190).



Gojčeta

Podrjetlo

Gojčete su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Gojčeta u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Gojčeta. U Hrvatskoj danas živi oko sto Gojčeta u oko pedeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Gojčeta u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Gojčete su prisutne u šest hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 17 naselja, znatno više u urbanim sredinama (81%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Velikoj Gorici (6), Čitluku kraj Knina (6), Sesvetama kraj Zagreba (6) i u Kninu (5).


Bronić

Podrjetlo

Bronići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bronića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Bronić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bronića u oko šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Bronića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Bronići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Oklaju kraj Knina (35), Zadru (20), Zaprešiću (7) i u Splitu (6).


Knežević

Podrjetlo

Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Prezime izvedeno iz naziva zanimanja - tituli "Knez" + -ević. Glavar knežine (seoske administrativne jedinice, Srbija, Hercegovina) seoski starješina; osoba koja je obnašala neku dužnost upravnu dužnost, npr. seoskog starješine, ali i viših službi.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci (500), Osijeku (300) i u Slavonskom Brodu (250).


Vucić

Podrjetlo

Vucići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Vucića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vucić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Vucića u oko osamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Vucića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Rijeku, iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Vucići su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 31 općini i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (35), Slavonskom Brodu (25), Zadru (25) i u Oklaju kraj Knina (15).



Zelić

Podrjetlo

Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).



Budanko

Podrjetlo

Prezime Budanko nose Hrvati, dobrim dijelom iz Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Kninu. U Hrvatskoj danas živi oko sto Budankovih u više od četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devedeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Migracije
-

Raspostranjenost

Budankovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 21 naselju, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Oklaju kraj Knina (15), Splitu (10), Labinu (5) i u Velikoj Gorici (4).



Duvnjak

Podrjetlo

Prezime Duvnjak u pravilu nose Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz okolice Duvna te okolice Vrlike (Garjak). Vrlo rijetko su i Srbi (iz okolice Belišća). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajinskoj općini Šipovo, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Duvnjak. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Duvnjaka u oko šestopedeset domaćinstava (229. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Duvnjaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb te iz Šipova (BiH) i Livna (BiH) u Kaštela.

Raspostranjenost

Duvnjaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 138 općina i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Đakovu (140), Splitu (100), Solinu (90) i u Osijeku (70).



Validžić

Podrjetlo

Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek.

Raspostranjenost

Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20).


Burić

Podrjetlo

Burići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Rovinja, a prema nekim izvorima iz Ravnog (BiH), ili Crne Gore. Razmjerno najviše Burića u proteklih sto godina rođeno je u Mirlović Zagori kraj Drniša, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Burić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Burića u oko tisuću domaćinstava (106. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Burića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Kanfanara u Pulu, iz Trebinja (BiH) u Dubrovnik te iz Lukavca (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Burići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 181 općini i 310 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (250), Pregradi (110), Puli (100) i u Rijeci (90).


Jurenović
Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Jurenović vuče podrijetlo iz okolice Knina.



Karlo

Podrjetlo

Prezime Karlo nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Klanjca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Karaliću kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Karlo. U Hrvatskoj danas živi oko sto Karla u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije
-
Raspostranjenost

Karle su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (35), Splitu (20), Vodicama (6), Drinovcima kraj Drniša (6) i u Zaprešiću (5).


Kulović

Podrjetlo

Kulovići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Siska, a mogu biti i Srbi (iz Petrinje) kao i Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kulovića u proteklih sto godina rođeno je u Sisku. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kulovića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije
-
Raspostranjenost

Kulovići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 23 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Sisku (20), Zagrebu (15), Luščanima kraj Petrinje (7), Splitu (7) i u Jabukovcu kraj Petrinje (6).


Matas

Podrjetlo

Matasi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Kaštela. Razmjerno najviše Matasa u proteklih sto godina rođeno je u Kladnjicama kraj Kaštela, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Matas. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Matasa u oko tristopedeset domaćinstava (453. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Matasa u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lećevice i Unešića u Split te iz Lećevice u Solin.

Raspostranjenost

Matasi su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 78 općina i 118 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Splitu (300), Zagrebu (100), Kaštel Starom kraj Kaštela (100), Solinu (70) i u Hrvacama kraj Sinja (40).



Svetina

Podrjetlo

Svetine su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Svetina u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Svetina. U Hrvatskoj danas živi oko sto Svetina u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Svetina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Svetine su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (70), Osijeku (15), Splitu (10), Oklaju kraj Knina (7) i u Varaždinu (5).



Dunjak (Nema podataka)


Bilušić

Podrjetlo

Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost

Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25).


Sekulić

Podrjetlo

Sekulići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Like, a često su i Srbi Petrinja). Razmjerno najviše Sekulića u proteklih sto godina rođeno je u Lovincu kraj Svetog Roka, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sekulić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Sekulića u više od šestopedeset domaćinstava (259. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Sekulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lovinca, iz Gospića te iz Banja Luke BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Sekulići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 141 općini i 223 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (350), Rijeci (80), Slavonskom Brodu (70), Osijeku (60) i u Sisku (60).



Gašparac

Podrjetlo

Prezime Gašparac nose Hrvati, dobrim dijelom iz Delnica. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Beloj Vodici kraj Delnica, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Gašparac. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Gašparaca u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas čak nešto i smanjio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Gašparaca u prošlom stoljeću zabilježena su iz Ravne Gore u Zagreb te iz Čabra u Rijeku.

Raspostranjenost

Gašparci su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 46 općina i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Delnicama (70), Rijeci (60), Sesvetama kraj Zagreba (25) i u Kravarsku kraj Velike Gorice (25).



Djak

Podrjetlo

Prezime Djak nose Hrvati, najvećim dijelom iz Srednje Bosne. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u srednjebosanskoj općini Novi Travnik, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Djak. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Djaka u više od šezdesetpet domaćinstava.

Migracije

Glavni migracijski pravci Djaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novog Travnika (BiH) u Karlovac, iz Travnika (BiH) u Brestovac te iz Novog Travnika (BiH) u Plaški.

Raspostranjenost

Djaci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 37 općina i 53 naselja, pretežito u seoskim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Špišić Bukovici kraj Virovitice (15), Tušiloviću kraj Karlovca (15), Zagrebu (15), Novom Vinodolskom (15) i u Trnovitičkom Popovcu kraj Garešnice (10).



Đak

Podrjetlo
Prezime Đak nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz okolice Požege.



Dujić

Podrjetlo

Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/



Zaboravio sam navesti da sam već o prezimenima u Čitluku pisao pod sljedećim linkovima:

Prominski vidici i sudbine IV dio

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625993982/prominski-vidici-i-sudbine-iv-dio.html


Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 4.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622516939/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-4dio.html

Oznake: Prominsko prezime, Čitluk

Prezimena u Puljanima 1948 godine i 2011 godine

Nadam se da ste pročitali moj prethodni pos pod naslovom: „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 8 dio Puljani“;
Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629510529/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-8-dio-puljani.html

Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Puljanima, zajedno sa zaseocima Selinama i Nečvenom bila sljedeća prezimena:

Bibić 34/4
Svetina 5/1
Sičić 42/5
Perica 108/14
Parać 172/26
Bračić 161/29
Aralica 100/17
Pokrovac 67/11
Burnać 38/7
Šundov 3/1
Verović 2/1
Vucić 7/1
Validžić 7/1
Fransoti 2/1


Ukupno 748 stanovnika, živjelo je u 119 obitelji.

Prema izvoru podataka imehrvatsko.net, najčešća muška imena bila su:

1. Ivan
2. Ante
3. Josip
4. Marko
5. Slavko
6. Zdravko
7. Stanko
8. Mirko
9. Krste
10. Zvonko
11. Drago
12. Marinko
13. Vlade
14. Šime
15. Željko
16. Branko
17. Filip
18. Ive
19. Jakov
20. Jere

Najčešća ženska imena su bila:

1. Ana
2. Ivana
3. Marija
4. Marica
5. Milka
6. Josipa
7. Mirjana
8. Nada
9. Nevenka
10. Vesna
11. Irena
12. Anita
13. Marina
14. Martina
15. Zdenka
16. Anka
17. Dragica
18. Jadranka
19. Sanja
20. Ankica

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Puljane sljedeće podatke o prezimenima i imenima:

1. Pokrovac
2. Aralica
3. Parać
4. Bračić
5. Okić
6. Bagić
7. Jurak
8. Perica
9. Sičić
10. Stepanić

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine, broj stanovništva smanjio se sa 748 stanovnika na samo 51-og stanovnika (skoro 15 puta!), i „nestala“ su sljedeća prezimena:

Burnać (1948 godine bilo ih je 38/7)
Bibić (1948 godine bilo ih je 34/4)
Fransoti (1948 godine bilo ih je 2/1)
Vucić (1948 godine bilo ih je 7/1 )
Validžić (1948 godine bilo ih je 7/1)

Ali zato imamo nova prezimena: Bagić, Okić, Jurak, Stepanić...

Najpopularnija imena u Puljanima 2011 godine su:

- Muška imena u Puljanima

1. Josip
2. Marko
3. Ante
4. Dario
5. Ivan
6. Krste
7. Marijo
8. Miljenko
9. Niko
10. Paško
11. Stanko
12. Vlade
13. Zvonko

- Ženska imena u Puljanima

1. Jeka
2. Kata
3. Manda
4. Milka
5. Neda
6. Nediljka
7. Slavka
8. Valerija

A sad malo više informacija o prezimenima u Puljanima koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Parać

Podrjetlo

Paraći su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Paraća u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Parać. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Paraća u više od stočetrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Paraća u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Knina u Zagreb te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost

Paraći su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 36 općina i 46 naselja, znatno više u urbanim sredinama (80%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zadru (60), Splitu (35), Županji (15) i u Vinkovcima (15).


Bračić

Podrjetlo

Bračići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bračića u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bračić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bračića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bračića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gruda (BiH) u Zagreb te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost

Bračići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 39 općina i 49 naselja, znatno više u urbanim sredinama (85%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Zadru (100), Šibeniku (30), Splitu (15) i u Kninu (15).



Aralica

Podrjetlo

Aralice su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima sa Zlarina te iz Puljana kraj Knina. Postoji i hipoteza da su došli s Aralskog jezera u Rusiji. Vrlo rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Aralica u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Aralica. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Aralica u oko sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.
Migracije

Glavni migracijski pravci Aralica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Zadra u Zagreb te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost

Aralice su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 30 općina i 38 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Splitu (30), Zadru (30), Oklaju kraj Knina (10) i u Šibeniku (10).


Perica

Podrjetlo

Perice su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima iz Kruševa pokraj Oklaja. Razmjerno najviše Perica u proteklih sto godina rođeno je u Biloj Vlaki kraj Benkovca i Velimu kraj Vodica, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Perica. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Perica u više od četrsto domaćinstava (348. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Perica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb te iz Stankovaca i Benkovca u Zadar.

Raspostranjenost

Perice su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 81 općini i 119 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Zadru (250), Stankovcima kraj Benkovca (120), Splitu (90) i u Šibeniku (60).


Pokrovac

Podrjetlo

Pokrovci su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Pokrovaca u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Pokrovac. U Hrvatskoj danas živi oko sto Pokrovaca u više od četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Pokrovaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Pokrovci su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 10 općina i 13 naselja, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (15), Kninu (15), Splitu (10) i u Oklaju kraj Knina (10).


Burnać

Podrjetlo

Burnaći su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Burnaća u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Burnać. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Burnaća u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamdeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Migracije

Najveća migracija Burnaća u prošlom stoljeću zabilježena je iz Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Burnaći su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 16 naselja, znatno više u urbanim sredinama (89%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Splitu (10), Kninu (9), Šibeniku (6) i u Podstrani kraj Solina (5).


Sičić

Podrjetlo

Sičići su Hrvati, najvećim dijelom iz Omiša. Razmjerno najviše Sičića u proteklih sto godina rođeno je u Ostrvici kraj Omiša, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Sičić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Sičića u oko pedesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Sičića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Omiša u Split.

Raspostranjenost

Sičići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 32 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zadru (30), Gatima kraj Omiša (25), Splitu (15), Gornjoj Vrbi kraj Slavonskog Broda (15) i u Osijeku (15).


Bibić

Podrjetlo

Bibići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Hvara na otoku Hvaru, a prema nekim izvorima iz Midenega Barda u Zagorju ili okolice Drniša, ali su često i Srbi (iz Drniša). Razmjerno najviše Bibića u proteklih sto godina rođeno je u Hvaru na otoku Hvaru, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Bibić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bibića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bibića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ružića i Drniša u Split te iz Drniša u Vukovar.

Raspostranjenost

Bibići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 43 općine i 62 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Splitu (60), Zagrebu (50), Hvaru (35), Zadru (20) i u Valpovu (20).


Franzotti

Podrjetlo
Prezime Franzotti nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz okolice Knina.


Vucić

Podrjetlo

Vucići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Vucića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vucić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Vucića u oko osamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Vucića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Rijeku, iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Vucići su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 31 općini i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (35), Slavonskom Brodu (25), Zadru (25) i u Oklaju kraj Knina (15).


Okić

Podrjetlo

Okići su pretežito Hrvati, dobrim dijelom iz Istočne Hercegovine, a često su i Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Okića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Gacko. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Okića u više od šezdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Okića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Velike Kladuše (BiH) u Rijeku, iz Gackog (BiH) u Lukač te iz Doboja (BiH) u Pulu.

Raspostranjenost

Okići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 34 općine i 41 naselju, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (25), Puli (20), Svetom Đurđu kraj Ludbrega (9) i u Vodnjanu kraj Pule (8).


Bagić

Podrjetlo

Bagići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje. Prema nekim izvorima su iz Bosne, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Bagića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću kraj Skradina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Bagić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bagića u oko stoosamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bagića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša, iz Gradačca (BiH) te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Bagići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 62 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Dardi kraj Osijeka (25), Sesvetama kraj Zagreba (20), Čemincu kraj Belog Manastira (20) i u Gradištu kraj Županje (15).



Validžić

Podrjetlo

Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek.

Raspostranjenost

Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20).



Verović

Podrjetlo

Verovići su Hrvati, najvećim dijelom iz Skradina. Razmjerno najviše Verovića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Verović. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Verovića u oko četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvadeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Raspostranjenost

Verovići su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Šibeniku (50), Rupama kraj Skradina (25), Skradinu (15), Zagrebu (10) i u Dugom Selu (7).


Šundov

Podrjetlo

Šundovi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Sinja. Razmjerno najviše Šundova u proteklih sto godina rođeno je u Bračeviću kraj Vrlike, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Šundov. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Šundova u oko sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Šundova u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split, iz Muća u Solin te iz Zadra u Zagreb.

Raspostranjenost

Šundovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (81%). Danas ih najviše živi u Splitu (200), Donjem Muću kraj Sinja (40), Solinu (40), Zagrebu (15) i u Kninu (10).


Svetina


Podrjetlo

Svetine su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Svetina u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Svetina. U Hrvatskoj danas živi oko sto Svetina u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Svetina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Svetine su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (70), Osijeku (15), Splitu (10), Oklaju kraj Knina (7) i u Varaždinu (5).



Jurak

Podrjetlo

Prezime Jurak nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Klanjca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Maloj Gori kraj Pregrade, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Jurak. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Juraka u oko tristopedeset domaćinstava (734. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Juraka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Zagorskih Sela u Zagreb, iz Celja (Slovenija) u Zagorska Sela te iz Gackog (BiH) u Pulu.

Raspostranjenost

Juraci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 66 općina i 104 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Svetom Iliji kraj Varaždina (35), Pregradi (35), Gornjoj Bistri kraj Oroslavja (35) i u Varaždinu (30).


Stepanić

Podrjetlo

Stepanići su Hrvati, najvećim dijelom iz Velike Gorice. Razmjerno najviše Stepanića u proteklih sto godina rođeno je u Donjoj Lomnici kraj Velike Gorice, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Stepanić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Stepanića u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Raspostranjenost

Stepanići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 11 općina i 21 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Velikoj Gorici (140), Donjoj Lomnici kraj Velike Gorice (130), Zagrebu (30), Velikoj Mlaci kraj Velike Gorice (20) i u Crncu kraj Slatine (5).


Ali na kraju opet moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/


Već sam pisao o prezimenima u Puljanima i Nečvenu u postovima:


Prominski vidici i sudbine VIII dio

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626070007/prominski-vidici-i-sudbine-viii-dio.html

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html


Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622543238/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-6dio.html

Oznake: Prominsko prezime, Puljane

Prezimena u Mratovu 1948 godine i 2011 godine

Kao što sam napravio osvrt na post o prezimenima u Bogatićim, odlučio sam napraviti osvrt i na post pod naslovom „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 7 dio Mratovo“
Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629502593/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-7-dio-mratovo.html

Da ponovim ukratko....Prema popisu stanovništva iz 1948 godine koji nam donosi prof Paško Mlinar, za Mratovo imamo sljedeće podatke-sljedeća prezimena:

Čilaš 61/12
Đomlija 81/15
Bakmaz 70/10
Radas 75/11
Martinović 19/5
Perica 81/14
Džaja 96/17
Mlinar 38/6
Bačko 11/2
Džapo 10/2
Bilić 6/1
Pijuk 3/2
Mišković 2
Bilušić 1

Mratovo je tada imalo ukupno 554 stanovnika u 97 obitelji.

Prema izvoru imehrvatsko.net, najčešća muška imena bila su:

1. Ivan
2. Ante
3. Branko
4. Zvonko
5. Mile
6. Drago
7. Marko
8. Krste
9. Mirko
10. Zdravko
11. Željko
12. Ive
13. Ivica
14. Jovan
15. Jure
16. Marinko
17. Živko
18. Mate
19. Petar
20. Rajko

Najčešća ženska imena su bila:

Ženska imena u Mratovu
1. Marija
2. Ana
3. Anka
4. Ivana
5. Ivanka
6. Manda
7. Ksenija
8. Martina
9. Mirjana
10. Maja
11. Ema
12. Katarina
13. Marijana
14. Dinka
15. Kata
16. Marina
17. Katica
18. Kristina
19. Maša
20. Adriana

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Mratovo sljedeće podatke:

1. Džaja
2. Bakmaz
3. Radas
4. Đomlija
5. Čilaš
6. Perica
7. Barun
8. Džapo
9. Jelić
10. Pema

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine, broj stanovništva smanjio se sa 554 stanovnika na samo 55 stanovnika (čak 10 puta!), i „nestala“ su sljedeća prezimena:

Martinović (1948 godine bilo ih je 19/5 )
Mlinar (1948 godine bilo ih je 38/6)
Bačko (1948 godine bilo ih je 11/2)
Bilić (1948 godine bilo ih je 6/1)
Pijuk 3 (1948 godine bilo ih je /2)
Mišković (1948 godine bilo ih je 2)
Bilušić (1948 godine bilo ih je 1)

Ali zato imamo nova prezimena: Barun, Jelić, Pema....a neka prezimena na imehrvatsko.net i nedostaju....kao npr mog prijatelja Jakšića!

Najpopularnija imena i prezimena u Mratovu 2011 godine su:

Muška imena u Mratovu

1. Marko
2. Ante
3. Branko
4. Ivan
5. Zvonko
6. Andrej
7. Drago
8. Goran
9. Ivica
10. Jerko
11. Josip
12. Jovan
13. Jure
14. Krste
15. Marinko-Dinko
16. Mario
17. Mate
18. Paško-Pajan
19. Tomislav

Ženska imena u Mratovu

1. Marija
2. Ana
3. Kata
4. Marica

A sad malo više insformacija o prezimenima u Promini koja se spominju na oba popisa stanovništva, i 1948 godine, ali i 2011 godine:


Džaja

Podrjetlo

Džaje su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog. Razmjerno najviše Džaja u proteklih sto godina rođeno je u Medovom docu kraj Imotskog i Mratovu kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki sedmi stanovnik prezivao Džaja. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Džaja u više od dvjesto domaćinstava (961. prezime prema brojnosti).
Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Džaja u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb, iz Lovreća u Split te iz Promine u Zadar.
Raspostranjenost
Džaje su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 67 općina i 91 naselju, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Splitu (120), Zagrebu (100), Zadru (60), Kaštel Starom kraj Kaštela (25) i u Šibeniku (25).


Bakmaz

Podrjetlo

Prezime Bakmaz najčešće nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a vrlo rijetko i Srbi. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Mratovu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bakmaz. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bakmaza u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šezdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Bakmaza u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Zadar.
Raspostranjenost
Bakmazi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 30 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (40), Bribiru kraj Skradina (20), Vodicama (15) i u Čistoj Velikoj kraj Vodica (15).



Radas

Podrjetlo

Radasi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Radasa u proteklih sto godina rođeno je u Mratovu kraj Drniša, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Radas. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Radasa u oko šezdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Radasa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.
Raspostranjenost
Radasi su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 28 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (83%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (50), Splitu (25), Biogradu (25), Zadru (20) i u Oklaju kraj Knina (10).



Bačko

Podrjetlo

Prezime Bačko pretežito nose Hrvati, većim dijelom iz Lastova na otoku Lastovu, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Lastovu na otoku Lastovu, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Bačko. U Hrvatskoj danas živi oko sto Bačkovih u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu.

Raspostranjenost

Bačkovi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 21 naselju, pretežito u seoskim sredinama (56%). Danas ih najviše živi u Ramljanama kraj Knina (25), Silašu kraj Vinkovaca (10), Lastovu (10), Novigradu (8) i u Zagrebu (8).


Bilušić

Podrjetlo

Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu.

Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25).


Đomlija

Podrjetlo

Đomlije su podjednako Hrvati (podrijetlom iz okolice Knina) i Srbi (također iz okolice Knina). Razmjerno najviše Đomlija u proteklih sto godina rođeno je u Kninu. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Đomlija u više od dvadesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu.

Migracije
Raspostranjenost
Đomlije su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 16 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (25), Puli (9), Zadru (9), Splitu (6) i u Dalju kraj Vukovara (5).


Čilaš

Podrjetlo

Čilaši su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čilaša u proteklih sto godina rođeno je u Mratovu kraj Drniša, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čilaš. U Hrvatskoj danas živi oko sto Čilaša u oko tridesetpet domaćinstava.

Migracije

Glavni migracijski pravci Čilaša u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Promine u Split te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost
Čilaši su prisutni u sedam hrvatskih županija, u ukupno 10 općina i 12 naselja, znatno više u urbanim sredinama (86%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Splitu (25), Zadru (15), Solinu (10) i u Oklaju kraj Knina (7).


Perica

Podrjetlo

Perice su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima iz Kruševa (?) pokraj Oklaja. Razmjerno najviše Perica u proteklih sto godina rođeno je u Biloj Vlaki kraj Benkovca i Velimu kraj Vodica, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Perica. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Perica u više od četrsto domaćinstava (348. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Perica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb te iz Stankovaca i Benkovca u Zadar.
Raspostranjenost
Perice su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 81 općini i 119 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Zadru (250), Stankovcima kraj Benkovca (120), Splitu (90) i u Šibeniku (60).


Džapo

Podrjetlo

Džape su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz Vinkovaca. Razmjerno najviše Džapa u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Džapo. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Džapa u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Džapa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.
Raspostranjenost
Džape su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (70%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (100), Oklaju kraj Knina (50), Zadru (25), Splitu (8) i u Nuštru kraj Vinkovaca (5).



Mlinar

Podrjetlo

Mlinari su često Hrvati, većim dijelom iz Bosanske Krajine, a u manjem broju su i Srbi (iz Obrovca). Razmjerno najviše Mlinara u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Prijedor. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Mlinara u više od dvjestopedeset domaćinstava (860. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mlinara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prijedora (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Benkovca u Rijeku.

Raspostranjenost

Mlinari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 69 općina i 110 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Rijeci (80), Kutini (35), Splitu (35) i u Novskoj (30).



Bilić

Podrjetlo

Bilići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Labina, a prema nekim izvorima iz Solina ili Livna, BiH. Razmjerno najviše Bilića u proteklih sto godina rođeno je u Režancima kraj Labina, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Bilić. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Bilića u više od tisućuosamsto domaćinstava (42. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lovreća i Livna (BiH) u Zagreb te iz Svetvinčenta u Pulu.

Raspostranjenost

Bilići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 240 općina i 423 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (900), Splitu (600), Slavonskom Brodu (200), Puli (180) i u Osijeku (160).



Martinović

Podrjetlo

Martinovići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Martinovića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskim općinama Tešanj, Travnik i Vareš, u kojima se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao Martinović. U Hrvatskoj danas živi oko šest tisuća Martinovića u više od dvije tisuće domaćinstava (37. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Martinovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH), iz Vareša (BiH) te iz Banja Luke BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Martinovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 294 općine i 558 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1000), Zadru (200), Rijeci (180), Splitu (170) i u Slavonskom Brodu (150).



Mišković

Podrjetlo

Miškovići su Hrvati sa otoka Paga iz istoimenog naselja Miškovići, dobrim dijelom su također Hrvati iz bosanske Posavine, a rjeđe su i Srbi (iz okolice Osijeka) te Romi (također iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Miškovića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Orašje, gdje se svaki osamdeseti stanovnik prezivao Mišković.
U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Miškovića u više od sedamstopedeset domaćinstava (164. prezime prema brojnosti).
Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Miškovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Banja Luke (BiH) u Popovaču, iz Livna (BiH) u Zagreb, iz Miškovića na otoku Pagu u Zadar i Rijeku te iz Livna (BiH) u Split.

Raspostranjenost

Miškovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 179 općina i 286 naselja, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Dardi kraj Osijeka (130), Rijeci (110), Splitu (80), Bilju kraj Osijeka (70), Miškovićima na otoku Pagu (40) i u Zadru (20).



Đumlija

Podrjetlo

Đumlije su Hrvati, najvećim dijelom iz Velike Gorice. Razmjerno najviše Đumlija u proteklih sto godina rođeno je u Petrovini Turopoljskoj kraj Velike Gorice, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Đumlija. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Đumlija u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Raspostranjenost

Đumlije su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 26 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Velikoj Gorici (30), Zagrebu (25), Pisarovini kraj Jastrebarskog (25), Gornjem Stupniku kraj Samobora (10) i u Osijeku (10).



Jelić

Podrjetlo

Jelići su najčešće Hrvati, većim dijelom iz okolice Senja, a prema nekim izvorima iz Dolca kraj Splita, s otoka Iža, Čavoglava kraj Drniša ili Slavonije (okolica Županje). Rijetko su i Srbi (okolica Knina). Razmjerno najviše Jelića u proteklih sto godina rođeno je u Rastoki kraj Gospića, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Jelić. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Jelića u više od tisućupetsto domaćinstava (55. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prozora (BiH) i Doboja (BiH) u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Ivankovo.
Raspostranjenost
Jelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 234 općine i 428 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (800), Splitu (190), Slavonskom Brodu (160), Ivankovu kraj Vinkovaca (150) i u Sesvetama kraj Zagreba (110).

Pema
Podrjetlo
Prezime Pema nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Šibenika.



Barun

Podrjetlo

Baruni su Hrvati, najvećim dijelom iz Zapadne Bosne. Prema nekim izvorima potječu iz Poljica. Razmjerno najviše Baruna u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Livno. U Hrvatskoj danas živi oko šesto Baruna u više od stočetrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Baruna u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb, iz Livna (BiH) u Kaštela te iz Livna (BiH) u Zaprešić.
Raspostranjenost
Baruni su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 63 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Zaprešiću (80), Kaštel Gomilici kraj Kaštela (70), Sesvetama kraj Zagreba (45) i u Solinu (35).


I za kraj prezime našeg Slavonca, prominskog zeta, Marinka Jakšića;

Jakšić

Podrjetlo

Jakšići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom s otoka Brača, a u manjem broju su i Srbi (iz Vrbovskog). Razmjerno najviše Jakšića u proteklih sto godina rođeno je u Jakšincu kraj Donje Stubice, Donjem Velemeriću kraj Duge Rese i Ličkom Lešću kraj Otočca, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Jakšić.
U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Jakšića u više od tisućusto domaćinstava (93. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jakšića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Otočca u Zagreb te iz Vrbovskog u Rijeku.

Raspostranjenost

Jakšići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 200 općina i 332 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (500), Karlovcu (200), Rijeci (120), Osijeku (100) i u Splitu (100).


Već sam pisao o prezimenima u Mratovu u postovima:

Prominski vidici i sudbine VI dio
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622543238/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-6dio.html

Najstarije prezime u Mratovu je najvjerojatnije bilo Martinović, nastalo vjerojatno od loze Martinušića....ali to je tema za neke druge postove....

Ali na kraju opet moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/

Oznake: Prominsko prezime, Mratovo

Prezimena u Bogatićima (prominskim) 1948 godine i 2011 godine

Prezimena su mi jedna od najdražih, neiscrpnih tema.

Prošli post koji sam napisao-„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 6 dio Bogatići“,
a možete ga pročitati pod linkom:
http://promina.blog.hr/2011/08/1629491947/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-6-dio-bogatici.2.html
...donosi nam između ostalog i popis prezimena u Bogatićima prominskim 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Bogatićima imali sljedeća prezimena:

Bagić 132/21
Dogan 64/10
Čipin 19/4
Glujić 51+1 (9)
Džepina 25(5)
Pijuk 16/1
Škarica 73/3
Mudrinić 72/8
Popović 72/16
Bilušić 6 (1)
Škrobonja 8(1)

Podatak koji je najzanimljiviji je da su Bogatići tada imali čak 538 stanovnika!

Zanimljivo je zapitati se koja su prezimena danas, nakon više od 60 godina i dalje „živa“ u Bogatićima.

Odgovor na to pitanje daje nam portal imehrvatsko.net, koji je obradio popsi stanovništva 2011 godine, i donosi nam sljedeći popis prezimena (poredan po učestalosti prezimena):

1. Bagić
2. Mudrinić
3. Galić
4. Glujić
5. Bilušić
6. Dogan
7. Gluić
8. Hapač
9. Pijuk
10. Škarica

Ono što mi „upada u oko“, to su prezimena Galić-koja pripadaju Bogatićima miljevačkim-drniškim, i prezime Hapač za koje prvi put čujem (ali ne znači ako je meni nepoznato, da ne postoji u Promini-u Bogatićima).

Stanovništvo se u Bogatićima u periodu od 1948 godine do 2011 godine smanjilo za više od 26 puta! i sada u tom prominskom selu prema popisu stanovništva za 2011 godinu živi samo 20 stanovnika (nekad 538 već sam spomenuo)!

Između dva navedena popisa nestala su prezimena: Čipin, Džepina, Popović i Škrobonja.

Zanimljivo je prema popisu stanovništva sastaviti i najučestalija imena u Bogatićima, a to su 2011 godine:

Muška imena

1. Ante
2. Ivan
3. Krste
4. Marko
5. Mate
6. Mile
7. Filip
8. Josip
9. Zvonko
10. Željko

Ženska imena

1. Kata
2. Ana
3. Ika
4. Jeka
5. Marica
6. Marija
7. Marina
8. Milka

A što mislite koja su imena bila najčešća 1948 godine?

Evo i tih podataka:

Muška imena u Bogatićim:

1. Ivan
2. Branko
3. Stanko
4. Drago
5. Dražan
6. Marko
7. Milan
8. Paško
9. Slavko
10. Zvonko
11. Ante
12. Anđelko
13. Damir
14. Draško
15. Ivica
16. Mate
17. Mile
18. Miljenko
19. Miroslav
20. Nikola

Ženska imena u Bogatićim:

1. Marina
2. Marijana
3. Ivana
4. Ana
5. Ljubica
6. Anita
7. Anka
8. Ika
9. Iva
10. Kata
11. Leonida
12. Marija
13. Milka
14. Zdenka
15. Đurđa
16. Štefica
17. Aida
18. Borana
19. Davorka
20. Diana

Skoro je nekad bilo više imena, nego danas stanovnika!

Vratimo se malo prezimenima, i pogledajmo što nam imehrvatsko.net kaže o njima:

Bagić

Podrjetlo

Bagići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje. Prema nekim izvorima su iz Bosne, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Bagića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću (Bogatićima op.a) kraj Skradina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Bagić.
U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bagića u oko stoosamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bagića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša, iz Gradačca (BiH) te iz Promine u Zagreb.
Bagići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 62 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Dardi kraj Osijeka (25), Sesvetama kraj Zagreba (20), Čemincu kraj Belog Manastira (20) i u Gradištu kraj Županje (15).


Mudrinić

Podrjetlo

Mudrinići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a često su i Srbi (iz Cazinske krajine, BiH). Razmjerno najviše Mudrinića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću (Bogatićim op.a) kraj Skradina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Mudrinić.
U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Mudrinića u više od stodvadeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mudrinića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Split te iz Promine i Gline u Zagreb.

Mudrinići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 57 općina i 70 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Splitu (45), Rijeci (25), te u Satnici Đakovačkoj (20) i Levanjskoj Varoši (15) kraj Đakova.



Dogan

Podrjetlo

Dogani su Hrvati, većim dijelom iz okolice Imotskog, prema nekim izvorima iz Prominskih Bogatića. Razmjerno najviše Dogana u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću (Bogatićim op.a) kraj Skradina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Dogan. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Dogana u više od sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dogana u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša i Promine u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Ivankovo.

Dogani su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 37 općina i 45 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Ivankovu kraj Vinkovaca (35), Donjem Prološcu kraj Imotskog (25), Vinkovcima (25) i u Stubičkim Toplicama kraj Oroslavja (10).



Glujić

Podrjetlo
Prezime Glujić nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz okolice Knina.


Gluić

Podrjetlo

Gluići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Trogira. Razmjerno najviše Gluića u proteklih sto godina rođeno je u Poljanskoj kraj Orahovice, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Gluić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Gluića u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Gluića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Drniša u Zagreb.

Gluići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 26 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Splitu (45), Zagrebu (30), Sinju (10) i u Obrovcu Sinjskom (9).


Bilušić

Podrjetlo

Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu.

Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25).



Škarica

Podrjetlo

Škarice su Hrvati, većim dijelom iz okolice Omiša. Razmjerno najviše Škarica u proteklih sto godina rođeno je u Dućama kraj Omiša, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Škarica. Posebna grana Škarica potječe iz Rame u BiH, a danas ih samo manji broj ima na području Zagreba i Vukovarsko-srijemske županije.

U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Škarica u oko tristo domaćinstava (717. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Škarica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novu Gradišku te iz Banja Luke BiH) i Drniša u Zagreb.

Škarice su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 70 općina i 95 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (120), Ivankovu kraj Vinkovaca (80), Omišu (50), Šibeniku (50) i u Splitu (45).



Popović

Podrjetlo

Popovići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima s otoka Hvara. Često su i Srbi (okolica Obrovca) te su vrlo rijetko i Crnogorci (Cetinj, Crna Gora). Razmjerno najviše Popovića u proteklih sto godina rođeno je u Sopotama kraj Ozlja, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Popović. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Popovića u oko tri tisuće domaćinstava (28. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osam tisuća, pa se njihov broj do danas čak nešto i smanjio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Popovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Doboja (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Prijedora (BiH) u Čepin.

Popovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 324 općine i 688 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (350), Rijeci (300), Osijeku (200) i u Puli (140).


Džepina

Podrjetlo

Džepine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a u manjem broju su i Srbi (iz Knina). Razmjerno najviše Džepina u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina i Mravnici kraj Šibenika, mjestima u kojima se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Džepina. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Džepina u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Džepina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Livna (BiH) u Zagreb.

Džepine su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 41 općini i 55 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), u Oklaju (25) i Golubiću (25) kraj Knina, u Šibeniku (20), te u Zadru (20).



Skrobonja-Škrobonja

Podrjetlo

Pretežito srpsko prezime Skrobonja vuče podrijetlo iz Skradina.



Čipin

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Čipin vuče podrijetlo iz Drniša.



Pijuk

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Pijuk vuče podrijetlo iz okolice Drniša.


Još 1948 imamo na imehrvatsko.net prezime Tarle za kojeg se navodi:

Podrjetlo

Tarle su Hrvati, najvećim dijelom iz Drniša. Razmjerno najviše Tarlea u proteklih sto godina rođeno je u Velušiću kraj Drniša, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Tarle. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Tarlea u oko osamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osamdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Tarlea u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Zagreb, iz Drniša u Vodice te iz Drniša u Šibenik.

Tarle su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 28 naselja, znatno više u urbanim sredinama (81%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Drnišu (45), Vodicama (15), Bapskoj kraj Iloka (15) i u Šibeniku (10).

Popis 2011 navodi nam i prezime Hapač, a o njemu na imehrvatsko.net saznajemo samo:

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Hapač vuče podrijetlo iz Velike Gorice.



Prezimena su nebrojeno puta bila tema mojih postova.

Izdvojit ću za ovaj put neke postove u kojima se spominju prezimenima u Bogatićim:

-„Prominski vidici i sudbine“- autor Prominac Paška Bikića
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625982714/prominski-vidici-i-sudbine-iii-dio.html

-Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622511561/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-3dio.html

Skoro zaboravih da su nekad u Bogatićima živjeli i stanovnici prezimenom Bogetići.

Evo jednog povijesnog navoda na tu temu:

17. prosinca 1647. nakon tajnog sastanka mletačkog providura Leonarda Foscola i visovačkog gvardijana fra Mije Bogetića, sklopljen je u Šibeniku pismeni ugovor između predstavnika drniške krajine i mletačkih vlasti. Glavnina sadržaja odnosila se na buduće vojne akcije, tj. da kad mletačka vojska krene prema Drnišu, stanovnici drniškog kraja trebaju srušiti i zapaliti svoja ognjišta i prijeći pod mletačku zastavu.

18. veljače 1648. vojska mletačkog providura Leonarda Foscola od preko 10 000 boraca (7000 mletačkih vojnika, 600 konjanika i 200 draguna s pridruženim krajišnicima) krenula je pod vodstvom kneza Zorzija, kneza Scottia, Sorića i Mandušića prema Drnišu. Na tom putu Turci su uspjeli srušiti most na Čikoli (ispod Knezova) i utaboriti se preko puta. Ubrzo je mletačka vojska uspjela prijeći na miljevačku stranu i razbiti frontu turske pješadije. Nakon probijanja fronte i općeg napada, Turci su se razbježali, a mletačka vojska nastavila prema Drnišu. Prva je u Drniš ušla pješadija pukovnika Crutte. Nakon njih u Drniš ulazi ostatak kršćanske vojske koja pljačka, ruši i pali Drniš. U tom divljaštvu s porušene sahat-kule odnesen je u Šibenik (danas na crkvi sv. Ivana) veliki gradski sat.

Preko 10 000 stanovnika iz drniške krajine po ugovoru sklopljenom
17.12.1647.g. s Mletcima, nakon što su spalili i napustili svoje domove, naselili su se na području između Grebaštice i Tisnog. Novopridošli stanovnici su ubrzo shvatili da su izigrani od strane Venecije. Ostali su gladni i žedni pod vedrim nebom. Uz šibenski kraj mnogo se obitelji iz drniškog kraja tada naselilo u Solin, Vranjic i Istru.

Vijesti o teškom porazu u Drnišu nagnale su Turke na napuštanje Knina. Tako su Mlečani sa svojom vojskom nakon dojave jednog pastira ušli u napušteni Knin. Nakon sugestija svojih generala, mletački providur Foscolo dao je srušiti utvrde u Kninu i Drnišu, a vojsku povući u Skradin. Takva odluka je posebno ražalostila lokalno stanovništvo i franjevce.
Visovački franjevci pred turskom osvetom napustili su otočić Visovac.

Izvor navoda dernis.hr
Link: http://dernis.info/drnis/povijest/drniski-kraj-pod-turskom-vlascu.html

U tekstu se spominje: „Uz šibenski kraj mnogo se obitelji iz drniškog kraja tada naselilo u Solin, Vranjic i Istru“.

Ukoliko želite još više povijesnih navoda, posjetite link:
http://www.stkpula.hr/ofm/st/sam/visovac/hist.html


Evo što nam imehrvatsko.net donosi o prezimenu Bogetić:

Podrjetlo

Bogetići su Hrvati, većim dijelom s otoka Šolte. Razmjerno najviše Bogetića u proteklih sto godina rođeno je u Srednjem Selu na otoku Šolti, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Bogetić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Bogetića u više od tridesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Bogetići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 23 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Splitu (30), Donjim Andrijevcima kraj Đakova (25), Zagrebu (8), Slavonskom Brodu (8) i u Grohotama na otoku Šolti (4).


Eto, toliko „ukratko“ o prezimenima u Bogatićim.

Ukoliko želite komentirati post, komentar pošaljite na e-mail promina.blog.hr@gmail.com.

Razlog ovakvog načina komentiranja mi se više ne da niti objašnjavati...tko redovito prati promina.blog.hr- sve mu je jasno.