_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

srijeda, 05.12.2012.

Pismo profesora Paška Stalni čitatelji Promina bloga, sigurno se sjećaju postova pod naslovom: „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar“ Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/oznaka/promina-prije-pola-stoljea-prof-pako-mlinar Postovi temeljeni na neobjavljenoj knjizi-skripti profesora Paška, bavili su se temom prominskih prezimena, ali i općenito životom, događajima u Promini prije više od pedeset godina. Pod već navedenim linkom, možete se još jednom posjetiti na sadržaj tih postova. Na e-mail sam dobio i nekoliko upita zainteresiranih za kupnju Knjige prof Paška....pa i ovim putem moram još jednom ponoviti da ista nije još tiskana, ali nikad se nezna....možda jednog dana i izađe iz tiska! Nedavno sam se čuo s prof. Paškom, i obećao mi je poslati jedan tekst-pismo, i nekoliko fotografija…te ukoliko mi materijali budu zanimljivi, da ih objavim na blogu… Evo pisma i fotografija; **************** Poštovani Sanimire, Iako moja generacija nije baš vična modernoj komunikaciji, ipak pratimo tvoj rad na Promina blogu divimo se upornosti kojom pratiš sva zbivanja u našem kraju. Ja i moje društvo – a to su uglavnom profesori Vlade Bikić i Ante Juric, kipar Vlade Radas i mladi Ivica Bilušić, a zna nam se pridružiti i Crna Kraljica –okupljamo se subotom i glavna tema naših razgovora najčešće je Promina. O svom kraju imam više sjećanja nego materijalnih dokumenata, ali mali prilog tvojoj tematici iz prominske ne tako davne prošlosti mogu biti ove fotografije iz mojeg skromnog albuma, koji će vjerojatno zainteresirati sve koji prate promina.blog. Na fotografijama je moje prvo radno mjesto, škola Bobodol, Marasovine. Izgrađena je oko 1950. a ja sam ključeve preuzeo 1952. od Anke Bilušić . Tu je još radilo nekoliko Prominaca, kao što su Paško Bikić, Mile Dujić, a prije nas Andrija Dujić. Na drugoj fotografiji je kuća Čavlina, u neposrednoj blizini škole, koja je izgrađena uz tada vrlo prometni put nastao u vrijeme Napoleona i na koji je bila orijentirana većina prominskih sela. Kuća je prvo bila gostionica, a podigla su je braća Čavlina. - Prominci su u to vrijeme živjeli u zajednicama, zato se navode sva trojica kao graditelji (o čemu svjedoči kamen iznad vrata s njihovim imenima). Ta braća Čavlina su u vrijeme Drugog svjetskog rata bila vezana uz NOB, a posebno srednji, Pajo. Pričao mi je otac koji je prvi izašao iz brine u to nemilo vrijeme, da je u selu našao zaklane roditelje braće Čavlina i bačene na đubrenjak. Nakon Drugog svjetskog rata tu je bio mjesni ured, i tada je s kamena iznad vrata isklesan natpis „uz pomoć Boga“. Crno-bijela fotografija nastala je 1976. dan uoči Sv. Ane, nakon akcije čišćenja mratovske ceste koju sam organizirao i u šali nazvao Dan narodnog običaja. Snimio sam je kod kuće Klicića, a na njoj su svi koji su sudjelovali u akciji – tu su i neki od Đomlija. S akcijama smo nastavili i poslije 1995., na primjer kad se obnavljala crkva (uz pomoć države). Treća skupina fotografija je iz Razvođa, vrlo su zanimljive i mnogima iz samog sela nepoznate. Snimio sam ih 2011. kad sam tražio kesten u dvorištu bivšegnačelnika Promine, Marka Škovrlja, ponukan napisom Ante Tomića kako je prije rata bio u Promini i „za kamenim stolom u hladovini pod kestenom pio prominsku žutinu“. Uz kesten, koji je rijetkost u našem kraju, pronašao sam i natpis na ulaznim vratima, koji je očito nastao u vrijeme Domovinskog rata– Civilima zabranjen ulaz (pisano latinicom – jer oni na koje se to odnosi ne znaju drugo pismo). Na vratima konobe, pak, piše ćirilicom – Prdekana! I radno vrijeme od 0-24. Valjda je taj šaljivdžija time htio dati važnost uredu koji je tu postojao. Tko je u tom zatvoru boravio, meni nije poznato, a možda je to bila samo prolazna postaja. Lijepo te pozdravljam, i nadam se da se dogodine vidimo, Paško Mlinar **************** Zahvaljujem se profesoru Pašku na lijepim riječima podrške, ali i na ovom kratkom putovanju u prominsku prošlost, sjećanju na minula vremena. Živili mi profesore Paško, i vidimo se za Svetu Anu u Mratovu! Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Marasovine, Bobodol, Razvođe, Mratovo

subota, 17.12.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 15 dio Link na prethodi post na ovu temu „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 14 dio Oklaj“ je: http://promina.blog.hr/2011/12/1629671620/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-14-dio-oklaj.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Ukupno…… Stanov./domać. ……kat./dom. ……prav./dom Bogatići…… 538/85…………...... 453/68……..... 80/17 Mratovo…… 554/97…………....... 466/81……..... 88/16 Puljani…….. 748/119………….....748/119……..... -/- Čitluk ...…… 654/109………….....654/109……..... -/- Matasi……... 877/146………….....693/113……..... 184/33 Suknovci……443/77…………........403/71……..... 40/6 Lukar ……... 485/85…………....... 411/68……..... 74/17 Razvođe……1103/192………….. 783/129……..... 320/63 Oklaj…....… 745/132…………...... 738/131……..... 7/1 Ukupno: ……6147 / 1042 ……5385 / 889…….....793/153 U ovom prikazu obuhvaćeno je 116 prezimena od čega najviše podrijetlo jezično nalazimo u hrvatskom jeziku 77 što je i normalno, 28 prezimena ima osnovu u turskom jeziku, što je posljedica ne samo turske vladavine od 166 god. već i migracije stanovništva. Osam prezimena osnovu ima u talijanskom jeziku a za četiri autentična prominska pretpostavljam da su nastala pri prvom popisu stanovništva koje su izvršile Mletačke vlasti 1711. godine. Jedno je prezime nepoznata postanja, jedno njemačkog, a jedno njemačko-turskog podrijetla. U Bogatiću od 11 prezimena 5 su s tursko jezičnom osnovom, a u Mratovu od 12 su 6 , ali iz toga ne možemo izvesti bar za sada valjani zaključak. Moguće je da neki pripadnik svoga roda neće biti zadovoljan takvim prikazom. Kod autora nije bilo zle namjere, pa se unaprijed ispričavam i sa zadovoljstvom ću prihvatiti konstruktivnu sugestiju. Kao što živi čovjek, tako i živi toponim. Nazivi i orijentacija po nekom stablu, ogradi, njivi, bunaru, lokvi može i nestati. Recimo toponim kod Ljubotićke škole spominje Markiša Pokrovac kako su tu u ljeto 1944. u jednoj akciji sabili četnike. (24) Škola je bila sagrađena između dva rata na vlaki daleko od naselja, da bi poslije rata potpuno nestala, tako da joj se neznaju ni temelji. Ovako izvršen pregled pučanstva Promine 1948. odstupa od službenog i manji je za 320 osoba. Osim mogućih propusta to su osobe koje su privremeno boravile na našem području kao prosvjetni radnici s obiteljima, milicionari, službenici i si. U Puljanima je 40 osoba manje obuhvaćamo od službenog i od toga 6 Srba. Vjerojatno da su ispuštene osobe zaposleni na hidrocentrali Manojlovac. U selima Puljani, Čitluk, Oklaj, te dijelu K.O. Matasi Ljubotiću Marasovinama živjela je samo jedna pravoslavna obitelj. Broj autohtonih prominskih obitelji od 1042. je najbliži realnosti, dok je službeni do 100 obitelji veći. Ovdje priložene karte devet katastarskih općina Promine sa približnim pregledom rodova koji su tu obitavali, ima namjeru kao i cijeli napis da potakne kod mladih rođenih u urbanim sredinama da upoznaju i istražuju svoje korijene i da se njime ponose. Z a b i I j e š ke 1. Petar (Peko) Cota, "Svjedočenja" Zagreb, 1994. 2. Pavičić Stjepan: Seoba i naselja u Lici, Gospić, 1990. (str.251) 3."Kačić" 1979. str.183-192 4. Ante Šupuk "Jezik" 15,1967-68. (121-128) 5. Veliki rječnik 6. Bogetić fra Mijo, HE, 1941. sv.ll. 7. Karlo Kosor, "Kačić" 1969. 8. Naša Hrvatska Promina 1995. A.Juric 9. Milan Štrbac "Prominski partizanski odred" Slobodna Dalmacija 4.VII. 1983. 10. Hrvatski narod 8. VII. 1944. 11. Osobna pribilješka od 26.VII.1976. 12. Pulani HS rječnik (Veliki rječnik) 13. HS rječnik sv. I. str. 709, Zagreb, 1880-1882. 14. Enciklopedia Italiana str.206,sv.XII. Roma, 1934. a) Ne može se isključiti pretpostavka da je pojam iz talij.jezika marasca vrsta višnje tim više što se razmišljalo da se Luke zasade tom kulturom, ali je prevagnula vrba za rad Korpare u Oklaju pedesetih godina. 15. Veliki rječnik HS sv. XVII. 1959. 16. Veliki rječnik HS sv. XXIII. 1976. str. 113 17. Mr. Zdravko Dizdar Naša Hrvatska Promina 1995. 18. Veliki rječnik HS sv. XIV. str. 648,1955. Zagreb 19. Veliki rječnik HS sv. XI. 1935. str. 826 20. Veliki rječnik HS sv. XIII. str. 745, Zagreb, 1953. 21. Petar Šimunović: Hrvatska prezimena str. 200 1995. Zagreb 22. Hrvatska promina br. 2 1995. 23. "Kačić" 1979. str. 183-192 24. Markiša Pokrovac: Moja sjećanja na NOB u Promini 1977. Literatura -Rječnik Hrvatskog ili Srpskog jezika (JAZU) Zagreb 1880-1976 -Leksikon prezimena SRH 1976. Zagreb -Hrvatska prezimena dr.Petar Šimunović, 1995. Zagreb -Rječnik Hrvatskog jezika Iveković-Broz , 1901. Zagreb -Etomologijski rječnik Hrvatskog ili Srpskog jezika (Petar Skok), 1971-1974. Zagreb -Alemko Gluhak Hrvatski etimološki rječnik, 1993. Zagreb -Abdulah Škaljtć Turcizmi u srpsko-hrvatskom i hrvatsko srpsom jeziku, 1973. Zagreb -Bratoljub Klaić Rječnik stranih riječi 1987. Zagreb Došli smo do zadnjeg posta na temu „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar“. Kroz 15 naslova, objavio sam cijelu skriptu prof Paška Mlinara. Ovim putem, još se jednom zahvaljujem prof Pašku, što mi je dopustio da na promina.blog.hr-u objavim njegov rad. Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar

petak, 02.12.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 14 dio Oklaj Link na prethodi post na ovu temu „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 13 dio Razvođe“ je: http://promina.blog.hr/2011/11/1629612793/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-13-dio-razvode.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Oklaj Podrijetlo toponima nastalo od Oklajak (okrajak, komadić ledine što ostane uz kraj, kakve obrađene zemlje. Isti toponim susrećemo na prostoru Bosne i Hercegovine. Oklaj je središte kulturnog i političkog života Promine od 1883. godine, tj. od formiranja općine. Imao je poljoprivrednu zadrugu, poštu, ambulantu, a još prije rata tamburašku sekciju i vatrogasnu četu. Prije pola stoljeća dovršavao se zadružni dom i radilo se na elektrifikaciji mjesta. Sve navedeno zapravo se odnosi na toponim Kula, naselje od Kabića kuće do Bikića. U prošlosti su postojale Kule Bandalova i Montijeva isto tako je nastao toponim Kuljača, lokva podno naselja. Svako selo je imalo po nekoliko lokava, prirodno ili umjetno nastale udubine gdje se skupljala voda koja je održavala na životu stoku i sve živo. Tako imamo u Mratovu Uvadinu u Bogotićima Šipovaču. (što znači zapuštene livade, livadina ispod Marica Smrdelj u Puljanima Rovanj -lokva , u Razvođu Bunarača u Ljubotiću Ševarača i dr. Prezime Maletić vjerojatno nastalo prema imenu Maleta, često ime u srednjem vijeku. Prezime je dosta rašireno i kod susjednih naroda. Prezime Bandalo je prema Zdravku Dizdaru nastalo od Bandalović kule koja je postojala u 16. stoljeću , a čuvali su je i motrili na okoliš 20-ak oružnika sa zadatkom "da lovi bandu", tj. hajduke i uskoke, što je povijesno točno. (22). Moje je mišljenje da je kula postojala u predtursko vrijeme, a kako se zna Turci su održavali utvrde i sustav obrane koji su zatekli i čak gradili nova utvrđenja. Pojam nije nastao preko talijanskog jezika gdje dobiva pejorativno značenje kroz glagolski oblik bandito loviti, već iz njemačkog. Bande su manje skupine oružnika s posebnim namjerama, postojale su u čitavoj Europi, pa kod nas postoje prezimena Banda, Bandić i sl. Zaselak gdje žive Bandale zove se još i Varate. Ovaj pojam opet možemo izvesti iz njemačkog jezika wahren, što znači - čuvati, motriti, paziti. Utvrda se mogla zvati Bandavar kao Vukovar, Bjelovar, a u Tursko vrijeme Bandalova kula. Da Bandale nisu bili turske sluge i iskreni podanici svjedoči podatak da su u siječnju 1684. napustili svoja ognjišta i vratili se poslije oslobođenja 1688. godine .(23) Prezime Ćoric dosta je rašireno. Osnovu izvodimo iz turskog jezika ćorav, slijep na jedno oko, ćoriti - spavati. To je samo prezime, ali Ćorici su i te kako dobro vidjeli, kada su pred kraj 19. stoljeća i do 40-tih godina 20. stoljeća stekli zavidno bogatstvo, pa su postali zaštitni znak Promine u širem prostoru Dalmacije. Bavili su se trgovinom, ugostiteljstvom, auto-prijevozom, obradom vinograda i voća, imali su mlinice i torove i kao takvi u životu Promine obnašali časne položaje načelnika: Šime 1885-1911, zatim Ante, a između ratova Krste, Ivica i Nine. Osobit doprinos utemeljenju i radu općine niz godina poslije 1883. dao je neobični univerzalni tajnik Niko Čavlina. Narod ga je posebno cijenio , bio je administrator, prosvjetar, liječnik i veterinar. Prezime Bilandžija je interesantan spoj croatizma i turcizma. Bilan (ikavski umiljato ime, vola ili konja i nastavak turcizam- džija. Marić je matrimonijalni oblik nastao od Mara, kao i Ikica sa hipokorističnim nastavkom -ica. Da je prezime neispričana priča možemo vidjeti na primjeru Bikić - bik - turski gospodar bika - u središnjoj Bosni majka bika - žensko ime, bik stablo sočno bez lišća, bikić neuškopljeno june. Spominje ga i Ivan Gundulić: "Kad ih uven bijes uhititi oni ovega ište ubiti". Obzirom da je prezime vrlo rašireno na trskom području gdje su živjele veće zajednice Kljake, Prgomet, Župa Gornja motski, Karakašica, Sinj, pretpostavljam da je nastala iz stočarskog zanimanja predaka. Dizdari su čuvari i zapovjednici kula i utvrda. Mr. Zdravko Dizdar istražujući podrijetlo roda našao je podatak da su nosili prezime Plavša , što ukazuje da su kao i većina zajednica Promine došli iz srednje Bosne gdje postoji planina toga naziva u prije zvanoj Turskoj Hrvatskoj. Prezime Ljubičić je matrimonijalni oblik nastao od Ljubica. Za prezime Čveljo nemamo izvornu osnovu u jeziku, pa pretpostavljamo da je nastalo od cvelo, cvilati se, cvila bradavica, isto cvila se krmača (čveljati se). Najbrojnija zajednica u selu je Džapo, koja osim osnove jezične koju smo već spomenuli treba reći da prezime srećemo kod sve tri konfesije na našim područjima. Između Oklaja i Razvođa nalazi se nenaseljeno područje zvano Gluvače. Osnova je u našem jeziku i dolazi od gluhače, mjesto gdje se ništa ne čuje. Poslije rata pretvoreno u poljoprivredno dobro. Oklaj Maletić 30/5 Bandalo 69/12 Bronić 81/12 Ćorić 17/2 Knežević 53/10 Marić 45/8 Ikica 44/9 Bikić 14/3 Žulj 9/2 Dizdar 55/10 Džepina 61/13 Bilandžija 36/7 Džapo 115/18 Čveljo 38/6 Kabić 7/1 Čavlina 2/1 Ljubičić 14/2 Duvnjak 3/1 Bakmaz 9/1 Jurenović 17/3 Mlinar 6/1 Markić 2/1 Gambiroža 8/1 Pokrajac 7/1 Klepo 2/1 Zrile 1/1 Ukupno: 745/132 Katolika: 738 u 131 domaćinstvu Pravoslavaca: 7 u 1 domaćinstvu Z a b i I j e š ke 22. Hrvatska promina br. 2 1995. 23. "Kačić" 1979. str. 183-192 Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Oklaj

ponedjeljak, 07.11.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 13 dio Razvođe Link na prethodi post na ovu temu „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 12 dio Lukar“ je: http://promina.blog.hr/2011/10/1629574319/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-12-dio-lukar.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Razvođe Razvođe ime sela u prominskoj općini. Razvađa je topografski naziv mjesta u Dalmaciji. Plemić Ivan Kučić 1484. ovlašćuje se da smije na svoja imanja odvesti i naseliti Vlahe ne samo s turskoga nego i mletačkoga područja. Tako je dobio ime. (2) Ovakve i slične informacije stižu do naših dana. Govorno se još čulo Razlođe. Načelnik i tabornik općine Promine 1941. godine Joso Duvančić na nekoliko mjesta spominje Razvađe (neobjavljeni dokument). Poslije rata ustalio se naziv Razvođe. Razvađe su česti toponimi za mjesta gdje se vode razvode, razdvajaju i tako se nameće objašnjenje za Razvođe, jer se i tu vode doslovno razdvajaju pri padanju kiša niz obronke Promine u više smjerova. Povijesna informacija da se i ljudi razdvajaju, jer po nečemu nisu isti, ni slični i da još potom mjesto dobije takav naziv je prava rijetkost. Pretpostavimo da su s turske strane naseljeni Pokrajci pripadnici grčke vjere, a do njih s Mletačke strane Sumani pripadnici latinske vjere i mogućnosti za povijesnu kombinatoriku dobivamo napretek. Pokrajac znači graničar, međaš - prezime je vrlo rašireno posebno u Istri. S druge strane su Sumani koji su sumnivi ili koji sumnjaju na one druge. Dakle, povijesna osnovna postoji, ali ne dovoljna da bi je bez rezerve prihvatili. Inače, to je najveće prominsko selo u kojem živi više mnogočeljadnih zajednica. Za Duvančiće se pretpostavlja da su u svezi s Duvnom, i doseljeni iz tog kraja. Inače najveća patrijarhalna zajednica u selu koja se do II. svjetskog rata nije iseljavala s matičnog područja , vrlo je složna i uzvisuje ju zajednički kult sv. Jurja. Kulić u turskom jeziku kula, znači tvrđava, višekatna zgrada. Kabić izvodimo iz turskog -kablić , kabla drvena posuda za mlijeko. Kerić isto izvodimo iz turskog. Ker je pas. Za Tošiće osnovu nalazimo u talijanskom jeziku toš - je preša. Ovo prezime P. Šimunović izvodi iz grč. jezika od Teodosijević (nj.dj.str.22), a na stranici 26 svrstava ga u srpska prezimena. Berša u latinskom bersa - birza - koža. Traljići bi bili slabo odjeveni ljudi. Nisu se valjda zato naglo iseljavali jer je posla u rudnicima boksita u Razvođu moglo biti za njih. Naime, 1948. u Razvođu ih je živjelo 19/5 obitelji i 17/4 u Nijemcima. Prezime Dodig rasprostranjeno u Imotskoj i Sinjskoj krajini, nastalo iz stočarskog zanimanja. Dodignuti se, zaposjesti nešto, dodići se stokom (21). Juric je hipokoristik za Juraj, a Stanić matrimonijalni oblik od Stana. Klepo izvodimo od klep- buka, zvuk koji se čuje udaranjem tvrdog u tvrdo. Cvitići i Manojle su brojne zajednice. Tako su se zvali izvorno. Kasnije su uzeli sebi svojstveniji oblik Cvijetić, odnosno Manojlović. Lacić moguće po Lacko. Lacka često ime u prošlosti. Za prezime Škovrlj nisam našao osnovu. Ovo prezime spominje Miho Pavlinović i smješta ih u Sinjsku krajinu, što je netočno. Matica im je isključivo Promina. Razvođe Duvančić 159/18 Lacić 52/9 Klepo 29/7 Kulić 27/6 Jukić 41/8 Traljić 19/5 Vujčić 2(2) Suman 81/11 Cvijetić 106/19 Medić 4/1 Manojlović 108/20 Dujić 142/20 Berša 18/3 Tošić 85/17 Škovrlj 45/9 Jakovljević 20/3 Juric 27/5 Kabić 12/2 Stanić 12/2 Dodig 7/1 Kerić 21/5 Pokrajac 82/18 Zelić 4/1 Ukupno 1103/ 192 Katolika 783/129 Pravoslavaca 320/63 Z a b i I j e š ke 2. Pavičić Stjepan: Seoba i naselja u Lici, Gospić, 1990. (str.251) 21. Petar Šimunović: Hrvatska prezimena str. 200 1995. Zagreb Nastavlja se…. Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Razvođe

ponedjeljak, 24.10.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 12 dio Lukar Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/10/1629552446/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-11-dio-suknovci.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Lukar Ime potječe iz staroslavenskog jezika luka - livada, pašnjak - prostor između voda i planina. Zbog optimalnih uvjeta tu se rano ustalio život. U XIV. stoljeću na Lukaru postoji grad i utvrde Hotiblić ili Šušelj, čiji su gospodari bili Martinušići, a zatim Kučići i Hotiblići. Za vrijeme Turaka posebno sredinom XVII. stoljeća grad je obnovljen i predstavlja jednu od tri utvde u Promini. (17) U selu su najbrojniji Sarići, a oko Grahova kao Šarići, a znano je da pripadaju istom rodu. Podrijetlo imena možda se može izvesti iz sarišće - sud za mlijeko. A. Kačić Miošić spominje Cvijana Sarića iz okolice Šibenika. (18) Sarić biblijsko ime Sarah (Sara) na hebrejskom gospodarica (P. Šimunović str.193) Prezime Čulina je tipično za kraj gdje se njegovalo stočarstvo kao temeljna grana preživljavanja, a znači kratkouhi. Prezime Prgeša je vezano za tlo na kojem je nastalo. Naime, od poljoprivrednih kultura u Promini su zasijavani sitnozrni usjevi kao: bob, proso i sirak (sijerak) i sl. Tako se jelo od popržena sijerka zvalo prga. "Mirišu ti usta kao da si prgu jela" (19) Prezime Šešo najvjerojatnije isto što i Seša, Šešarica, Šiška. Prezime Novak je vrlo rašireno na širokom prostoru, a korijeni su mu u turskom jeziku novaka - nofaka - hrana, hranarina, a u našem novi čovjek, nove osobine. Lukar Sarić 132/19 Perić 94/13 Čavlina 21/4 Prgeša 38/5 Šešo 56/10 Kovačević 2/1 Ujaković 33/7 Medić 21/7 Čulina 32/9 Mandarić 5/1 Novak 13/3 Stojanović 31/5 Panić 7/1 Ukupno 485/ 85 Katolika 411/68 Pravoslavaca 74/17 Z a b i I j e š ke 17. Mr. Zdravko Dizdar Naša Hrvatska Promina 1995. 18. Veliki rječnik HS sv. XIV. str. 648,1955. Zagreb 19. Veliki rječnik HS sv. XI. 1935. str. 826 Nastavlja se....... Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Lukar

četvrtak, 13.10.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 11 dio Suknovci Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Suknovci "Suknovac selo u Kninskom kotaru". Ova informacija iz 19.stoljeća pokazuje da je pluralni oblik sela Matasi, Puljani, Suknovci nastao kasnije. Spomenuta su sela složena od više toponima. Suknovac je selo nastalo lijevo od puta Oklaj- Knin (Cote.Kovačevići, Dujići, Čavke, Šojići), a kasnije se administartivno proširilo na desna naselja Vučipolje i Skenderovce . Sam naziv je nastao od sukno koje se proizvodilo i u ostalim selima i činilo važan proizvod u domaćoj uporabi. U Promini ima više polja Mratovsko Sopolje, Puljane Podpolje, Oklaj, Bilo polje i Suknovci slikovito Vučje polje (Vučipolje). Dva toponima Skenderovci i Osmanovci su iz turskog jezika. Prvo je iz grčkog ušlo u turski, a znači na našem jeziku Aleksandrovac (Aleksandar)- branitelj čovjeka. Osman je osnivač turske države i takav toponim je bio vrlo raširen na području turskog carstva. S prezimenom Dujići može se utonuti u daleku povijest, iznijeti pretpostavke i vratiti se s rezultatom na početak. Prezime je vrlo rašireno, pa i u Promini postoji veća zajednica u Razvodu. Kult sv. Duje posebno u našem Primorju štuje se od 3. stoljeća, a kasnije za vrijeme narodnih vladara ovlasti biskupa su joj proširene do Drave i Dunava. U 14. stoljeću Dujam je hipokoristik za duhovnik. Šojić najvjerojatije potječe od Šoja, šojka ptica graktalica. Spominje se u literaturi kod dubrovačkih pisaca.(15) Agić potječe iz turskog jezika, a znači gazda, gospodar, gospodin. Prezime Bare najvjerojatnije potječe prema nazivu sela odakle su došli. Postoji više mjesta koji se tako zovu blizu Jajca, Resnice, Sarajeva, Risna itd., a korijensku osnovu možemo naći u grčkom i turskom jeziku. Može se uzeti i pretpostavka da je nastalo od Bartolomea, Bartolomeus, hipokoristik Bar. Stolna crkva sv. Bartolomea u Kninu postojala je za vrijeme narodnih vladara u Kninu. Panza turski znači šapa, a slično je i kod drugih azijskih jezika. Bili su u izbjeglištvu 1684. godine i zabilježeni su kao Panza talijanskom skribijom. Zrile možda potječe od obitelji Jarić sa Zrmanje (16). Sredoja potječe od staroslavenskog, nečega stoje u sredini (srednje. središte). Suknovci Dujić 75/14 Cota 56/9 Čavka 26/4 Pandža 75/13 Agić 21/3 Konjević 15/4 Zrile 31/6 Kovačević 31/5 Vulić 13/3 Bare 38/5 Sredoje 16/2 Dizdar 8/2 Šojić 29/6 Novak 9/1 Ukupno 443 stanovnika -/ 77 obitelji 403 Katolika / 71 obitelji 40 Pravoslavaca / 6 obitelji Z a b i I j e š ke 15. Veliki rječnik HS sv. XVII. 1959. 16. Veliki rječnik HS sv. XXIII. 1976. str. 113 Nastavlja se….. Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Suknovci

nedjelja, 25.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio –Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol... Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629522641/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-9-dio-citluk.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Matasi Matasi su složeno selo od četiri naselja, tri izborne jedinice i tri škole. Ljubotić, Bobodol, Marasovine i Matasi. Naziv Matasi dolazi od Mate, Matija hipokoristik Matas i plural Matasi. Ljubotić i Bobodol su stari toponimi iz predturskog vremena i oba su vezana za Krku. Ljubotić govorno se čulo Libotić i upravo od toga izvodimo naziv. Liba je voda, gdje se voda liba, ljulja (slovo Ij nije postojalo do druge polovice 19. st.). Prije pola stoljeća na slobodnom prostoru ispod nove škole slavio se Stipandan, drugi dan Božića i svi žitelji i gosti bi se tu slegli i uz molitvu , pjesmu i kolo se zabavljali. Molitvu je predvodio Ivica Bilušić (Amerikanac). Bobodol pravoslavno naselje i Marasovine katoličko imali su na pola puta školu i mjesto okupljanja. Tih godina najbliža kuća školi je Bavrk nekoliko stotina metara daleko gdje sam zimi slao učenika po glavnicu vatre! Bobodol - Postoji predio na Krki koji se zove Babin dol od toga i naziv naselja. Marasovine se može samo pretpostavljati. Maras je rašireno prezime u Dalmaciji, međutim s nazivom ovog toponima nema vezu, jer su to prezimena kao Ivas, Bujaš, Aras itd. Postoji u južnoj Turskoj mjesto Maras sjedište vilajeta. (14) U Ljubotiću najbrojniji su Bilušići, koji su živjeli i u turska vremena. Neki su se iselili na početku Morejskog rata i pretpostavljam da su to Biluši u Čisti Velikoj (bili, bil - uš, ušić). Petar Bilušić se spominje u pjesmarici A.Kašića Miošića kao junak od Promine, a Bone Bilušić 1766. - 1815. kao vrstan teolog i pripovjedač. Prezime Pižić izvodimo od talijanskog jezika piz - je težina, talijanskog je podrijetla kao i Škarpa - kosina odronak. Karage iz turskog jezika, a znači Crni aga, dok Keviće izvodimo od keva -hebrejski žena, majka. Prezime Lučić je nastalo od luč, luča praslavenskog podrijetla i vrlo je rašireno u raznim oblicima kao prezime i ime mjesta u Bosni i Hercegovini. Prezime Gazić iz hrvatskog jezika gaz, plićak. Veća zajednica živi oko Zadra. Prezime Vranješ izvodimo iz praslavenskog jezika od osnove vran-crn i upotrebljava se na širokom prostoru kod slavenskih naroda u raznim oblicima. Prezime Jelenići dolazi od jelen. Prezime Šangut složenica šan u turskom jeziku znači glas, slava, popularnost, ugled, a gut u njemačkom znači dobar. Na našem prostoru ovo prezime je moglo nastati u početku 19. stoljeća. Zajednica Barišića živi u Marasovinama, a nalazi se i u Matasima izvodimo ga od imena Bariša, koje se često spominje u ranijim stoljećima. Tarabarići su turskog podrijetla, a znači tarabe, plot, prepreke. Zelići kao pojam u hrvatskom jeziku zele - zelenje, trava, a postoji i drugi pojavni oblici. Bilušić -119/15 Jurić -71/13 Markić -23+2/4+1 Karaga -35/4 Kević- 27/7 Škarpa- 38/6 Pižić -8/3 Lučić -8/1 Parać- 5/1 Gazić -3/1 Čavlina -61/8 Janković -140/25 Vranješ -25/5 Jelenić -19/3 Zelić -118/20 Barišić -92/16 Tarabarić -33/5 Maglica -12/3 Ujaković -6/1 Grgurević -24/6 Šangut- 6/2 Z a b i I j e š ke 14. Enciklopedia Italiana str.206,sv.XII. Roma, 1934. a) Ne može se isključiti pretpostavka da je pojam iz talij.jezika marasca vrsta višnje tim više što se razmišljalo da se Luke zasade tom kulturom, ali je prevagnula vrba za rad Korpare u Oklaju pedesetih godina. Nastavlja se… Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Matase, Ljubitić, Bobodol, Zelići

ponedjeljak, 19.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 9 dio Čitluk Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629510529/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-8-dio-puljani.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Čitluk Naziv sela potječe iz turskog vremena i jezika, a znači zemljišni posjed - dobro. Spominje se 1647. godine na početku Kandijskog rata i predstavnik sela je Marko Omelić. Omelići su se iselili , nastavili su živjeti u Primorju. Poslije oslobođenja od Turaka, Čitluk postaje središnje selo Promine. Tu je osnovana 1690. godine župa Promina. U selu su najbrojniji Validžići, što izvodimo iz turskog jezika - upravitelj vilajeta naselja. Spominju ih u 18. stoljeću u pjesmarici Andrije Kačića Miošića i to hrabru braću Marka i Juru Validžića. Podrijetlo u svim svojim radovima ističe MirkoValidžić - Ćelkanović svećenik.profesor i pjesnik, rođen 1920. godine umro 1998. Ili u stihu ili u prozi njegovi junaci su sudbinski vezani za rodnu grudu. Oni su mučenici, patnici, vjernici, vrlo ponosni, pošteni ljudi koji žive život i uživaju u siromaštvu. Prezime Kardov je iz turskog jezika, a znači kardo - rođak, prijatelj. Za prezime Vucići koji su živjeli u tri zaseoka Guloje, Bojani i Krivici od više pretpostavki uzet ćemo mali vuk - vuci. Isto je prezime Vučić. Prezime Gojčeta možemo izvesti od gojan - debeo, odebljao, a Gojko je i muško ime u 16. st. Duvnjaci po jezikoslovcima bi trebalo izvesti od Duvno isto to bi važilo i za Duvančiće, jer se navodi da su podrijetlom od Duvna (Veliki rječnik HS). Prezime Knežević je vrlo rasprostranjeno i izvodimo ga od časnog društvenog položaja knez. Međutim zaselak gdje žive Kneževići i drugi zovu se Čolaci. Čolak je u turskom jeziku kljast, čovjek bez ruke. Prominska visoravan spušta se blago od Oklinka do Poda pa je tako ovaj toponim pošumljenog krša dobio ime. Katastarski je podijeljeno na sela Mratovo, Čitluk i Oklaj. Sva tri dijela su bila naseljena. Mratovski i Oklajski su bili torovi: Đumlijini torovi, Radasovi torovi, Krpušin tor, a Oklajski Brunini (Bronići) tor, Ćorića tor. Čitlučki dio Poda je funkcionirao kao selo, nešto poslije su imali i školu. Tu su zaseoci Kerani (Validžići), ker je u turskom jeziku pas, zatim Svetine koji čine dva zaseoka Ševići i Burići i najistaknutiji Duvnjaci. Prezime Budanko izvodimo od budan, mjesto u Hercegovini: "Ja spavam, a srce je moje budno" (13) Validžić 134/21 Bronić 39/5 Kardov 14/2 Dunjak 32/4 Zelić 14/2 Duvnjak 9/1 Vučić 115/15 Knežević 67/15 Gojčeta 116/21 Barišić 12/1 Bilušić 3/1 Svetina 49/9 Đak 5/1 Budanko 45/11 Ukupno: 654/109 Kat. 654 Z a b i I j e š ke 13. HS rječnik sv. I. str. 709, Zagreb, 1880-1882. Nastavlja se… Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Čitluk

petak, 09.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 8 dio Puljani Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629502593/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-7-dio-mratovo.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Puljani Puljani su zapravo središnji dio sela dok dva pripadajuća naselja Nečven (govorno Nečmen) i Seline zajedno čine administrativno jednu cjelinu. Tko god bude pisao o Puljanima navest će da se tu rodio Ivan Aralica 1930. godine, premda sam pisac radije navodi Prominu. Junaci njegovih romana jezde kroz prostor i prošlost u stalnoj borbi: "Za krst časni i slobodu zlatnu". Jedan kritičar pišući prikaz romana "Duše robova" upitno je utvrdio "Nismo znali do sada da su Hrvati u prošlosti bili tako hrabri". Ti junaci su jednog dana uskrsli i u strašnoj salaukovini protutnjali kršom i otišli u vječnost. Za predložak svojih junaka Aralica i nije morao konzultirati literaturu, on ih je poznavao u netom prebrođenom strašnom ratu. Ti junaci su bili ideološki suprotstavljeni tako da su jednog dana priredili pravu klaonicu u Promini kada je poginulo po Bogu pravde više desetaka civila i oružnika. Nakon što su ustaše sredinom srpnja 1944. ubile partizanske pregovarače svoje rođake Validžića i Budanka u Krivićevim ogradama očekivao se napad na Oklaj. Ne slučajno odabran je dan 2. VIII. srijeda, sajmeni dan u Drnišu i Gospa od Anđela. Od mnoštva smrti odabrat ću neke: 1. Ivan (Cio) Perica iz Načmena dvadesetčetverogodišnji komandir čete isticao se hrabrošću i prije toga dana biva teško ranjen u Gluvačevima i u suton toga dana umire na Čučevu (9). 2.Marko Pokrovac (Pavlić) imao je do tog dana mnogo okršaja s partizanima. Videći da je opkoljen na izlazu iz Oklaja prema Drnišu pogiba na vehementan način čovjeka kao da ima 10 života. Aktivira još jedino preostalu bombu. 3. Mladi Puljanac nakon okršaja u Gluvačama slavodobitno dotrčava u povučenu partizansku bazu uz usklik"Ubio sam Kečeta". Emil Kečet ustaški dopukovnik zapovjednik postrojbi u Oklaju , Sarajlija vrlo hrabar čovjek sa vojničkim obrazovanjem, skroman i pravedan, pao je u Gluvačama u 44 god. života (10). Dan, 2. kolovoza za Promince bi trebao biti istinski dan pomirenja , praštanja i kajanja. 4. U isto vrijeme u mirnom Sinju niži domobranski dočasnik Ante Parać (Pucin) se ženi i nakon 4 mjeseca stiže u Prominu da bi se skrivao pune 32 godine. Na moje pitanje puno godina poslije: Ante zašto se nisi poslije rata predao?. Moj brat Paško.seoski odbornik) mi je rekao: "Ako se predaš, ubit će te u selu istoga časa".!(11) Sam naziv Puljani možemo izvesti od puljati vodu isto i toponim Brljan - brljati. Mjesto Nečven dobilo je ime po porušenom Nečven-gradu. Vjerojatno nastalo od nečuvan. Za turske uprave Nečven je glavno mjesto Promine, Sjelo Naiba suca koji sudi po Kuranu. U narodu se zadržalo više toponima turskih. Tako raskršće puta 200 m od Gradine zovu Mečet (turski bogomolja, crkva), zatim karaule kršni predio prema Bogatićima , karaula znači stražarnica. U Brini se nalazi Saračeva greda (Sarač je turski remenar samardžija). Postoje još Landekuše njive "land njemački zemlja, leno.zemlja koja se daje u zakup). Jedrio raskršće putova narod zove tabela vjerojatno iz Mletačkih vremena, (tabella lat. križaljka). U Nečvenu najbrojniji su Perice. To je brojna zajednica na području Ravnih kotara i naše Zagore. Tu su i Sičići, a podrijetlo prezimena dade se pretpostaviti sičija, sušica , sičan je turski miš.a najvjerojatnije da je nastalo od sić - sud za vodu.Neke Sičiće zovu i Dizdari što znači turski čuvari kule. Bibići su u izbjeglištvu od 1684. godine popisani kao Bibe što u turskom jeziku znači ulegnuta, meka zemlja. Tu je još jedna obitelj Svetina i Paraća koji su doseljeni iz Puljana i njih zovu Dizdari, s nadimkom Garani. U središnjem dijelu sela (u XIX. st.) Pulani f., selo u Kotaru Kninskom, dakle ženskog roda. (Tu su živjele tri brojne zajednice ili rodovi Paraći najbrojniji u jednom selu u Promini. Dolazi iz hrvatskog jezika, par što pripada zajedno, Bračići što dolazi od braća. Bračići žive u dva zaseoka u Pod polju. Prezime Aralica isto možemo izvesti iz turskog jezika (araluk- prigradnja uz kuću, mali hodnik). Aralice žive i drugdje. Petar Zrinski 1660. dopustio je naseljavanje ovog roda pravoslavnog obreda oko Otočca. U Aralicama je popisan Fransoti podrijetlom Talijan koji se tu oženio. Još je tu obitelj Verović, podrijetlom iz Rupa. U Selinama su najbrojniji Pokrovci isključivo prominsko prezime i pretpostavlja se da čine krov, pokrov sela, obzirom na istaknutost. Kod Burnaća postoji predaja da su prezime dobili od bure, bačve. I to je autentično prominsko prezime , a znači burni, s burne strane. Slično u Promini zovu Dunjak (s donje strane). Šundov doseljeni iz Bračevice kod Sinja. Bibić 34/4 Svetina 5/1 Sičić 42/5 Perica 108/14 Parać 172/26 Bračić 161/29 Aralica 100/17 Pokrovac 67/11 Burnać 38/7 Šundov 3/1 Verović 2/1 Vucić 7/1 Validžić 7/1 Fransoti 2/1 Ukupno: 748/119 Katolika 748 Pravoslavaca 0 Z a b i I j e š ke 9. Milan Štrbac "Prominski partizanski odred" Slobodna Dalmacija 4.VII. 1983. 10. Hrvatski narod 8. VII. 1944. 11. Osobna pribilješka od 26.VII.1976. Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Puljane

petak, 02.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 7 dio Mratovo Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/08/1629491947/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-6-dio-bogatici.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Mratovo Obično je selo starije od bilo kojeg zdanja u njemu, pa i crkve. Ovdje je obrnuto. Selo je dobilo ime po sv. Martinu. Latinski Martinus hipokoristik Mrata. Sveti Mrata snjig na vrata. Crkva i groblje postojali su u predtursko vrijeme. A.Juric spominje 1412. godinu, a možda je i starije, ali mi nemamo dokaza (8). Pučanstvo okolnih sela se promijenilo tijekom stoljeća, pa kult svetca nije dovoljno prisutan, kao recimo sveta Ana koji se nalazila, u crkvi sv. Martina. Vrlo rijetko će Prominac dati djetetu ime Martin, dok sam i kod pravoslavaca sretao ime Ante. Kult Martina se više štuje u sjevernim predjelima naše zemlje gdje je bi prisutan utjecaj Madžara. Za turskih seoba došljaci su starosjedioce nazivali Madžarima pa tako u Mratovu postoji zaselak zvan Madžari, a zapravo su oni Martinovići svega ih je 1948. bilo 19 u 5 dimova. Pretpostavljamo da su tu živjeli u predtursko doba. - U Gornjem Mratovu postojala su tri zaseoka. Čilaši prezime nastalo iz turskog jezika , a znači pjegavi konj. Konj je bio vrlo cijenjena životinja. U sredini Gornjeg sela su Đomlije, a prezime izvodimo iz grčkog u turski jezik a znači drumlija - putar. Bakmaze također izvodimo iz turskog jezika, a znači gle, vidi, pogled. Perice izvodimo iz hipokoristika od Pero, živjeli su u tri zaseoka Meštrovići, Zlojutrovići i Nikolčići. Nadimak Meštrović su dobili kao dobri majstori pa se spominju u gradnji crkve sv. Mihovila. Tu osobinu su izgubili i u ovo vrijeme nije bilo ni jednog majstora među njima. Prezime Džaja rasprostranjeno je u Dalmatinskoj zagori. Izvodimo ga iz turkmenskog što bi značilo pašnjak. Živjeli su u tri zaseoka Džajići, Devotovići ( koji su bili na izumiranju) i Kličići. Zaselak Mlinari činili su još 2 kuće Džaja, 2 Džapo, 1 kuća Bačko i 1 kuća Bilića. Kod Mlinara postoji predaja da su došli iz Bosne i na jednoj staroj kući građenoj 1715. postoji ornament tipičan za te prostore.Na rubnim dijelovima praga je did koji drži u jednoj ruci knjigu, a u drugoj križ. Postoji tradicija da su bili fratri. Najpoznatiji je Bone. Bio je gvardijan Visovca, a završio je život u službi 1872. g. u Čitluku. Njegovim podsticajem sagrađen je put od Čitluka do Bogatića. Po njemu se neko vrijeme i zvao. Džape su došli iz Oklaja krajem 19. stoljeća, a prezime izvodimo iz turskog što znači nešto jeftino. Bilić je bio žandar Austro-ugarski podrijetlom iz Studenaca, općina Imotski. Početkom stoljeća sagradio je kuću i stekao kvalitetno imanje. Bačko izvodimo iz turskog jezika, a znači bačkio - bat za nabijanje kudjelje. Bačko se bavio kovačijom, kao i njegov otac koji se 1890. godine doselio ovdje iz Kosova kod Knina. U predjelu Džajića je živio drugi brat kovača koji je prešao na katolički obred kod udove Tarabarić. Iz popisa sam ispustio pojedince koji su službom bili privremeno u Promini i nisu imali kuće. Ovdje to nisam napravio jer su neki imali značajnu ulogu u selu. Bilušić je bila učiteljica dugo godina i udajom u selu sagradila kuću. Mladi bračni par Mišković živjeli su na Kosi istaknuti dio Mratova, kod ujca Martinovića, podrijetlom je s Hvara. U to vrijeme je bio tajnik sela. U vrijeme popisa 3 Pijuka u dvije kuće tek su još disali. Mratovo Čilaš 61/12 Đomlija 81/15 Bakmaz 70/10 Radas 75/11 Martinović 19/5 Perica 81/14 Džaja 96/17 Mlinar 38/6 Bačko 11/2 Džapo 10/2 Bilić 6/1 Pijuk 3/2 Mišković 2 Bilušić 1 ukupno 554/97 kat. 466 /81 prav. 88 /16 Z a b i I j e š ke 8.Naša Hrvatska Promina 1995. A.Jurić Nastavlja se… Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Mratovo

nedjelja, 28.08.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 6 dio Bogatići Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/08/1629488549/promina-prije-pola-stoljeaprof-pako-mlinar-5-dio-prezimena-i-toponimi.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Bogatići - Govorno je u upotrebi bilo Bogaće, Bogaćani, Bogajski gaj. Selo je dobilo ime po posljednjim vlastelinima koji su posjedovali utvrdu Bogečin ili kako je narod zvao Vilin grad. Posebno je poznat Bogetić Jandrešić fra Mijo 1590-1662. Naročito se istaknuo kao gvardijan Visovca "gdje bi obrani 1647." Preseljenjem u Šibenik istaknuo se u pomaganju kulturnih radnika i gradnji samostana sv. Lovre. Ostale Bogetiće kao i ostali izbjeglice iz Promine smjestio je na sigurno i brinuo se o njima (6). Sinovac fra Petar aktivno se uključio u borbu s Turcima, a poginuo je 1648. u Lici. Pisao je i pjesme. Iz rukoveti otrgnuti stih govori mnogo: "Jadno njomen srce puca". Najistaknutiji dio sela i Promine čini zaselak Popovići što je često prezime kod pravoslavnih, a ima i katolika toga prezimena. Po kolima i sajmovima se prije 50 godina isticao Marko Popović. Godine 1961. izdao je knjižicu "Gorka ljubav" u desetercu. Opisuje tragični događaj u Oklaju kada je tih poratnih godina matičar prilikom vjenčanja ubio djevojku iz sela koja mu nije uzvratila ljubav. Marko je poginuo 1973. godine u Americi. Ubio ga četnik iz Tepljuha. Uspio je samo reći "vratite me u Bogatiće". Zakopan je kod sv.Aranđela. U zaseoku su obitavale još dvije obitelji Glujića i jedna obitelj Škrobonja, upisana kao Skrabonja, što u talijanskom jeziku znači piskaralo, pisar. To su zapravo dva brata koja su se s materom doselili između dva rata iz Bratiškovaca. U Donjim Bogatićima još su zaseoci Mudrinići, Škarica, Džepine, zvani (Bajići) i Glujići. Džepina je iz turskog jezika džep - prorez. Mudrinić u hrvatskom jeziku znači mudar, okretan, snalažljiv, prezime je dosta rašireno u Hrvatskoj. Škarica je nadimak čovjeku koji ima oštar jezik kao škare. Glujići su ljudi koji slabo čuju - gluvići. U Gornjim Bogatićima najbrojniji su Bagići. Prezime je nastalo iz turske osnove bag - vrt, vinograd. Između Bagića i već spomenutih Dogana postojalo je najveće kolarište u Promini. Čipin vjerojatno iz turskog, čovjek je bez zemlje, čifčija pa je uzima u zakup. Još je tu obitavala velika obitelj Pijuk u turskom jeziku znači trnokop. Dugo su obrađivali zemlju s četiri vola, čak i u vrijeme kada su drugi orali s dva konja ili kombinacijom dva vola i jedan konj. Bogatić: Bagić 132/21 Dogan 64/10 Čipin 19/4 Glujić 51+1 (9) Džepina 25(5) Pijuk 16/1 Škarica 73/3 Mudrinić 72/8 Popović 72/16 Bilušić 6 (1) Škrobonja 8(1) Ukupno 538(85) kat 458/68 prav. 80(17) Z a b i I j e š ke 6.Bogetić fra Mijo, HE, 1941. sv.ll. Nastavlja se….. (Ukoliko želite komentirati post, komentar pošaljite na e-mail promina.blog.hr@gmail.com) Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Bogatići

četvrtak, 25.08.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 5 dio Prezimena i toponimi Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/08/1629485261/promina-prije-pola-stoljeaprof-pako-mlinar-4-dio-uvod.html Prezimena i toponimi Uz fenomen rađanja i sakramentima obilježenog krštenja, uz ništa manje svetosti je osjećaj pripadanja određenoj plemenskoj zajednici koje su u patrijarhalnoj Pramini živjeli skladno. Čovjek u svom životu o svemu odlučuje osim ovim prvim činima. Nisam poznavao Prominca koji bi bio nesretan zbog imena ili prezimena. Naprotiv, kada bih sam birao izabrao bih opet svoje selo, svoju obitelj i svoje pleme. Prominci su vrlo ponosni i osjetljivi na svoje podrijetlo i znaju ga po usmenoj predaji i nekoliko koljena unazad. Svako prezime je nedovršena priča zasnovana na određenim pretpostavkama. Nadimci su također dio ponosa, iako su nastali izvan kruga obitelji po nekim lijepim, ali i ružnim značajkama. Kod potomaka ono gubi pejorativno značenje i potomci ga žele trajno obilježiti, što je vidljivo na nadgrobnim spomenicima Prominaca kao Miljezović, Keretić, Ćelkanović i dr. Iz povijesti je znano da se prezimena kao i druga identifikacija uvode poslije Tridentskog koncila koji je uz prekide trajao od 1545 - 1563. godine. Između ostaloga zaključeno je da se uvedu matične knjige, no u nekim predjelima su već i prije postojale, u našem Primorju u 15. stoljeću, a u predjelima koja su bila pod Turcima dva stoljeća kasnije. Prominska prezimena najvjerojatnije su nastala na prijelazu sa 16. u 17. stoljeće i jedan dio ih je dobio tursku determinaciju, a neka prezimena još i kasnije na prijelazu 17. u 18. stoljeće što se vidi po plemenima koja su dobila talijansku oznaku. Promina je doživjela nekoliko seoba pučanstva. Prvo pred Turcima početkom 16. stoljeća pa su Turci tijekom 16. stoljeća naseljavali Prominu mahom iz srednje Bosne što se vidi po običajima, govoru i nošnji. Druga seoba se zbila na samom početku Kandijskog rata 1647. i oni se nisu vratili u Prominu jer su se uvjeti za povratak ispunili tek nakon više od 40 godina. Prezimena kao Čaletići, Omelići, Bogetići nestala su iz Promine. Međutim iseljenja nastala na samom početku 1684. godine, i početkom Morejskog ili Bečkog rata, te nakon oslobođenja 1688. kući se vratio veći dio ljudi. U zbjegu su bili Perici, Škarice, Džepine, Burnaći, Bandale, Dujići, Vučići, Bronići, Vulići, Bilušići, Jurići, Sarići, Pandže, Barišići, Bibići (3). Jedan dio Prominaca koji je prihvatio islam oko 1695. vratio se na vjeru pradjedova. Prominska prezimena koja imaju osnovu u turskom jeziku nemaju nikakve genetske veze s Turcima, čak niti Dizdari koje prezime nose i Muslimani u BiH. Prezime Dogan - turski sokol vrlo je rašireno u Turskoj, međutim naši Dogani nemaju nikakve veze s njima. Prezimena s patrimonijalnom osnovom najčešća su kod Slavena pa tako i kod Hrvata. Ima ih i u Promini ali njima se nećemo posebno baviti jer su sama po sebi objašnjiva kao Perić, Jurić, Jukić, Janković, Stojanović, Markić, Martinović i dr. Rjeđa su s matrimonijalnom osnovom, a neka su i upitna Mandarić od Manda. Ikica deminutiv od Ika. Upitna su prezimena Čavka jer ga neki dovode u svezu s pticom (4), a drugi izvori sa srednjovjekovnim imenom Čava. Slično je Bronić od Brona, a Radas od Rada (5), a isto tako od Radovan sin kralja Zvonimira (kod popa Dukljanina). Prezimena s augmentativnom osnovnom su Čavlina (talijanski chiavo - čavao) vjerojatno prezime nastalo na prijelazu 17. u 18. stoljeće za početka Venecijanske uprave u Promini. Istu osnovu imaju Džepina - tur.džep - prorez), Čulina od kratkouhi. Prezime Svetina nije augmentativ jer dolazi od osnove sveti, svetac. Prezime Mlinar označava zanimanje čovjeka koji ima mlin i melje za sebe i za druge, slično je i Kovačević . Prominska prezimena Maglica označava hipokoristik prirodne pojave. Prezime Đak (postoji ime sela u Travničkom kotaru), a moguće da neki predak od Gojčeta pripadao franjevačkom redu, ali se nije zaredio. Tako je postojao nezaređeni đak Mlinar koji je 1853. ostavio biljeg na kamenu. Od mnogobrojnih šepavih ljudi samo je prominski predak dobio talijansku determinaciju Cota. Prezime Gambiroža dolazi iz talijanskog jezika gamba -noga što je zapravo talijanski augmentativ. Brojnija je zajednica oko Zadra i vjerojatno su nekom službom za Mletačke uprave doselili u Potkonje (Knin) i Prominu. Ostala prezimena razmotrit ćemo po selima. Prema administrartivnoj podjeli nastaloj za Mletačkog vremena u Promini se ustalilo devet sela nekad zvanih kapitanije. Seoska samouprava bila je dosta razvijena. Selo je biralo svoga kapitana, poljara, lugara, cestara, a sela koja su imala crkvu i zvonara. Postojali su i čauši koji su obznanjivali seljacima razne obavijesti. Z a b i I j e š ke 3."Kačić" 1979. str.183-192 4.Ante Šupuk "Jezik" 15,1967-68. (121-128) 5.Veliki rječnik Nastavlja se….. (Ukoliko želite komentirati post, komentar pošaljite na e-mail promina.blog.hr@gmail.com) Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar

utorak, 23.08.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 4 dio UVOD Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/08/1629473618/promina-prije-pola-stoljeaprof-pako-mlinar-3-dio.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) UVOD Prije nekoliko godina konzervirao sam svoja sjećanja na 1948. godinu. Razlog je sljedeći: Pregledavajući Leksikon prezimena u SRH, koji je načinjen prema popisu iz 1948. godine nametnula mi se ideja da obradim etimološko podrijetlo prezimena Promine koje su mi se učinila interesantnim iz više razloga: 1. što se preko prezimena može iščitati prošlost Promine. 2. velika prisutnost prezimena turskog podrijetla. 3. bez obzira na jezično podrijetlo postoji veliki broj prezimena kojima je matica isključivo Promina. Premda jedna godina ne može biti prijelomna u nekom društvenom procesu ima određenih promjena u mojem sjećanju koje se zbivaju u tom vremenu, naime zadruge u kojima su živjeli naši stari, počinju se raspadati početkom 40-tih godina i u ono vrijeme nerijetko je više braće živjelo pod istim krovom, tako da se znalo naći za "sinijom" 15-20 čeljadi. Da apsurd bude veći u isto vrijeme patrijarhalnom načinu preživljavanja ideološki se nameće od vlasti revitalizirana ideja o stvaranju seljačkih radnih zadruga po uzoru na kolhoze u Sovjetskom Savezu .Gotovo svako je selo tih godina u Promini imalo svoju zadrugu. Srećom taj anakronizam nije trajao dugo. Živjelo se krajnje siromašno i ne rijetko su ljudi, posebno zimi, umirali od gladi. Stariji ljudi su znali reći:"On se spasiojadna mu djeca". Ljudi su primitivnim alatom proizvodili sve najvažnije za život. U gradove Drniš i Knin, išlo se nuždom najčešće pješke, pazarnim danom prodale bi se dvije kokoši da bi se kupilo sol, petrolej i žigice. Nadnica za cjelodnevno kopanje iznosila je oku brašna. Posebno se za ljetnih mjeseci osjećala suša tako da su i ljudi i brojna stoka patili od žeđi. To se posebno osjećalo u središnjim selima kada su lokve i bunari presahnu. U mojem zaseoku nije bilo ni jednog prozora sa staklima . Suhozidne kućice su bile ukopane u zemlju do 1 metra. Kuće su bile pokrivene pločom. Obično je širina kuće iznosila 4 - 4,5 m, a duljina ovisno o "diljenicima". U Promini je bilo 12 osnovnih i jedna osmogodišnja škola. Oko 100 mladih Prominaca pohađalo je srednju, a neki više škole. Uz razne oblike pomoći koju je država pružala pri školovanju valjalo je izdvajatii iz kućnog budžeta i to je bio jedan od razloga raspadanja zajednice. Jedan mi se prijatelj tada potužio riječima: „Najteže mi je što se stric radi mene rastao s ćaćom“. Diobe su uvijek bile bolne. Prominac iznad svega je volio zemlju i teško je bilo i pomisliti da neka njiva već sutra neće biti njegova. Dvojici, inače čestite, braće ostala je još sporna bačva i kad se nisu mogli nagoditi, prepilili su je na pola, pa su imali dva badnja. Uz neizmjernu vezanost na zemlju Prominci su se između dva rata počeli iseljavati najčešće u Slavoniju. Ta okolnost i razmjerno veliki gubici u ratu, oko 500 ljudi, nisu usporili rast stanovništva, već je stanovništvo još nekoliko godina raslo, a posebno u selima gdje su nastali rudnici boksita. Mnogi su Prominci odlazili i u Ameriku, ali su se pred zimu života vraćali u Prominu. Pitanje je univerzalno: Što je to, što jednog čovjeka rođenog i odraslog na kršu na kojemu su njegovi djedovi i pradjedovi provodili mukotrpan i pun odricanja život veže. Veže ga kao i višestoljetno stablo korijen, a čovjeku daje cijeli život podsticajnu i duhovnu hranu. Stari bi Latini za ljude od značaja rekli: "Nihil habentes et omnia posidentes - Nemaju ništa, a posjeduju sve". Vedri, ponosni Prominci kroz pjesmu i šalu izricali su stav prema životu. Tada sam slušao pjesmu u kolu: "Bogat jesam i bogatog stanja imam oko tri dana oranja ono žito ako se ne prospe imat ću ga do Velike Gospe". Igralo se i pjevalo svake nedjelje poslije mise oko crkve. Svako ukopište i sela koja su mu pripadala posebno su slavili neke svece. U Promini su postojala tri katolička ukopišta. Na Lukaru kod Gospe Čatrnjske posebno je bilo slavlje na Malu Gospu.(1) To je bila zadnja prilika u godini kada su se cure "zamirale" jer ženiti se može kada u kući ima nešto hrane i pića. Tu se ukapalo nekoliko sela, Lukar, Suknovci, Matase, Razvode i Oklaj. Inače ovaj kompleks crkve s najvećim grobljem u Promini, katastarski se nalazi u selu Suknovci, ali oko toga među selima nije bilo sporova jer je zemlje kod Gospe ionako bilo za sve dovoljno. Sveti Mihovil s manjim grobljem obuhvaća sela Čitluk i dio Oklaja zvan Kula do puta za Širitovce i Čilaše. Posebno se slavio Veliki Petak, Mijoldan i Nova godina. Crkva sv. Martina s grobljem obuhvaća sela Bogatići, Mratovo i Puljane. Posebno se slavio Martin dan i sveta Ana. Za sv. Anu se osam dana prije slavilo i nagovještavao događaj putem zvona. Nakon mise i procesije igralo se kolo i pjevalo. Moglo se kupiti razne bižuterije, sitnog nakita, ranog voća, vinike i smokava iz Rupa. Prodavala se i voda. Još je bilo slavlja za sv. Roka u Čitluku i Svisvete u Razvodu. Za sve ove dane rodbina i prijatelji su se posjećivali, upriličio bi se bolji ručak sa žmuljom vina isključivo vlastite proizvodnje. Pravoslavci kojih je u Promini bilo do 12% nisu imali crkve ni uređenog groblja. Najveće je bilo u Razvodu zvano Rašeljke, gdje je kasnije sagrađena crkva, zatim ograde za Matase, odnosno Bobodol, a pravoslavci Mratova i Bogatića pokapali su se kod sv. Arkanđela. Posebno se slavilo Preobraženje na Kistanjima gdje su dolazili i katolici. Inače između katolika i pravoslavaca u Promini su postojali uzorni odnosi. Iz teškog su rata izišli bez hipoteke, čak su pravoslavci u nekim montiranim procesima poslije rata spašavali naše ljude.(2) Novu vlast Prominci teško prihvaćaju, jer se direktno miješa u njegova osobna prava na njegov svjetonazor, njegovu imovinu, itd. Članovi Partije u svemu imaju prednost. Pri zapošljavanju dobivaju aprovizaciju, točkice za tekstil. Ako tko uđe u partiju ne smije ići u crkvu, slaviti narodne običaje i takvi se otuđuju od naroda. Seljak teško prihvaća namet tzv. otkup žita i mesa, jer on ga nije ni blizu imao dovoljno za svoje potrebe. Ako je netko imao samo kravu morao je državi dati 30 kg mesa, a to znači nabaviti ga po znatno višim cijenama. Promincu praznik 1. svibnja 1948. nije znači ništa, ali ga je osjetio jer toga dana nije smio u polje. Volari su se rastjeravali čak i zatvarali zbog takvih prekršaja. Bilo je i drugih obveza koje su teško podnosili.Baš u vrijeme poljodjelskih radova vršene su mobilizacije ljudi za "frontalne radne akcije " koje su trajale po dva mjeseca . Tu su i djevojke bile uključene jer je muških bilo manje ili su bili na višegodišnjoj (do četiri) vojnoj službi. Ženska su djeca inače za patrijaharnog Prominca bila teška mora. U pravilu su braća naslijeđivala zemlju, ali umjesto neke njive morala se dati "mobilja", a to znači od igle do šivaćeg stroja. Ženska su se djeca pripremala za udaju tako da su savjetovana da muž (čovik) u svemu ima pravo i mora ga se slušati. U samom obredu udaje mlada samo mijenja kuću i ljubi prag novoga doma, a roditelje svoga čovika naziva ćaća i mama, dok njezine roditelje muž naziva didom i babom. Prominac je svoje obrazovanje stjecao u kući i crkvi, za mlade postoji i škola, ali to tek nadolazi. Poseban utjecaj u moralnom formiranju prominskog čovjeka imala je crkva. Kroz razne oblike zbližavanja ljudi kao što je posestrinstvo, pobratimstvo uz sakramentalne čine crkva i fratar su predstavljali nezaobilazni autoritet. Fratar s oltara svake nedjelje prenosi obavijesti, upozorenja, savjete. Tako u teškim vremenima višekratno ponavlja biblijske poruke: "Što vidiš ne vidi, što čuješ ne čuj". Posebno se sjećam poruke:Grga S. leži teško bolestan i moli sve one koje je možda bilo čime povrijedio da mu oproste. Paško Bikić: "Prominske beside" 1997. zabilježio je napovid koja glasi: Ženi se M.l.-lvanov i majke Tomice rođene B. iz Oklaja i uzimlje N.A. Antuna i majke T. Luce iz Ljubotića. Ovo im je prva napovid. Tko zna kakvu zapreku dužan je javiti župniku, (napovid se oglašava tri puta za tri nedjelje). Njegovo znanje o svom rodu, prošlosti uglavnom postoji u usmenoj predaji. Jezik je govorno formiran i gotovo varira od sela do sela. Mratovljani su po govoru mogli raspoznati Nečvenjane. Postoje valjane pretpostavke da je u Promini do turskog vremena bila u uporabi čakavština (3), a kasnije se doseljenjem poslije 1522. godine naših pradjedova formirao štokavsko-ikavski govor Dinarskog tipa. Z a b i I j e š ke 1.Petar (Peko) Cota, "Svjedočenja" Zagreb, 1994. 2.Pavičić Stjepan: Seoba i naselja u Lici, Gospić, 1990. (str.251) 3."Kačić" 1979. str.183-192 Nastavlja se….. Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar

subota, 20.08.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 3 dio Vrijeme je za nastavak posta „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar“. Link na prethodi post je: http://promina.blog.hr/2011/08/1629459309/promina-prije-pola-stoljeaprof-pako-mlinar-2-dio.html Da ponovim ukratko- U prošlom postu, započeo sam opisivati moj susret sa prof Paškom u njegovu rodnom selu Mratovu. Opisujući svoj životni, ili radni put, došli smo do zadnjeg navoda (u mom postu): „Iste godine započima s radom kao nastavnik u Bobodolu u školi. Godine 1954 prebacuju ga u školu u Strmici, u kojoj je prije njega radio i Pop Đujić.....“ I priča ide dalje....... Strmica je lijep kraj bogat vodom. Nakon ove izgovorene rečenice, prof Paško se sa osmjehom prisjeti jednog događaja. Vrativši se iz Strmice u svoje Mratovo u ljetno vrijeme , zamoli svoju majku da mu da čašu vode da se od gušta napije. Majka samo žalosno raširi ruke i reče da u kući nema kapi vode...ništa osim vina, te da ako se želi napiti vode, mora otići do izvora Daljan na Krki. Prošao je cijelo selo, izpozdravljo se sa svim rođacima i susjedima koje nije dugo vidio...i nitko mu nije mogao ponuditi vode, jer su sve gusterne odavno bile prazne...i svi su mu nudili samo vino koje on nažalost nije pio! Ova priča me potakla da upitam sugovornika, kad je Mratovo uopće dobilo vodovod? Profesor Paško kao iz topa odgovara: -Vodu smo dobili 1984 godine. -Struju 1956 godne -Asfalt 1977 godine Prisjeća se i inicijativnog odbora kojeg je osnovao 1973 godine zajedno sa Paškom Džajom i Jerom Pericom, kako bi krenuli u riješavanje problema vezano uz izgradnju vodovoda i asfalta. Sa prof Paškom neprestano se otvaraju nova pitanja, ali ja se opet vraćam na „životopis“ i Strmicu, koja nam je bila „zadnja postaja“ do koje smo stigli. Strmica je bila njegovo radno mjesto 18 mjeseci, a zatim 1955 godine odlazi u Zagreb, gdje se zapošljava kao Referent za prosvjetu i kulturu Gornjeg grada, ali je smjenjen nakon 6 mjeseci, jer nije u Strmici završio školsku godinu do kraja, nego je svojevoljno napustio školu na polugodištu-što mu je uzeto kao otegotna okolnost nakon prijave jednog Kninjanina. Godine 1956 upisuje Višu pedagošku školu, te se u isto vrijeme teško razboljeva od TBC-a. Tako bolestan završava u sanatoriju u Novom Marofu, na Sljemenu u Brestovcu. U Brestovcu se odlučuje na tešku operaciju pluća, kako bi barem malo produžio život. Nadu u pozitivan ishod, ulijevala mu je uspješnost operacije tada poznatog nogometaša Miloša Milutinovića koji je igrao za Partizan, a nakon toga i Bayern....koji je uspješno nastavio karijeru i nakon ove teške operacije. Nakon operacije...jednogodišnje agonije i muka...odlučio se vratiti poslu. Završava 1961 godine VPŠ smjer „Povijest i zemljopis“ i zapošljava se u „Domu učenika Joža Vlahović“, koji je 90-ih preimenovan u „Dom učenika ugostiteljske struke“ (i tamo radi do umirovljenja). Odlučio se još malo uz rad obrazovati, te je 1975 godine upisao postdiplomski „Državno politički studij“ Nakon što smo prošli sve „godine radnog staža“, vraćamo se razgovorom temi „Promina prije pola stoljeća“, te saznajem: Materijal koji je osnova za skriptu, prof Paško je započeo prikupljati 1991 godine. Napisana je na osnovu velikog broja pribilješki skupljenih tokom života, kao i nakon posjeta HAZU. Skripta je objavljena u samo 10-15 primjeraka 1998 godine i zato se i zove „Promina prije pola stoljeća“, jer obrađuje popis stanovništva u Promini 1948 godine...prezimena koja su tada bila, njihovu „poziciju u selu“ potkrjepljenu kartama... Zanimljivo je da sam ja uspio pronaći-dobiti čak dvije skripte, jednu od prof Jadnarne Mlinara, a drugu od moje prijateljice blogerice Crne Kraljice! Profesro Paško nadao se da će materijal iz skripte završiti u jednom od Prominksih glasnika, koje je tada tiskao-objavljivao Zavičajni klub Prominjaca u Zagrebu-Petar Svačić, ali kako je i Zavičajni klub tada malo „usnuo“, tako je i taj materijal završio samo u skripti kopiranoj samo najbližim prijateljima. Kad smo kod prijatelja, prof Paško se rado osvrnuo i na prijatelja Matu Pandžu, koji me je i naveo na potragu za temom ovog posta. Rado se prisjetio 1997 godine, kada je u Suknovce sletio predsjednički helihopter s obiteljima Stjepana i Miroslava Tuđmana. Njihov domaćin je bio nitko drugi nego Mate, njihov dugogodišnji obiteljksi prijatelj. Bila je to fešta za pamćenje, a za poputbinu im je Mate svakom pojedinačno uručio po pogaču ispod peke....(eto neka i ovo ostane zapisano kao mala crtica iz prošlosti Promine, iz prošlosti Suknovaca). Nadam se da ste saznali dosta toga o prof Pašku (i još ponešto o Promini..), jer je baš taj dio po meni nedostajao u Skripti. U sljedećim postovima, objavljivat ću skenirane djelove skripte...dio po dio... Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar

subota, 13.08.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 2 dio Vrijeme je za nastavak posta „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar“. Link na prethodi post je: http://promina.blog.hr/2011/08/1629446312/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar.2.html Da ponovim ukratko- u prošlom postu, napisao sam kako sam saznao za skriptu „Promina prije pola stoljeć“, autora Paška Mlinara. Ovaj post iskoristit ću kako bih vam napisao koju riječ o samom autoru skripte, jer se u samoj skripti njegov životopis ne spominje. Ali, u ovom postu, saznat će te i još neke detalje razgovora kojeg sam vodio sa prof Paškom u njegovoj rodnoj kući u Mratovu, prije desetak dana. Nakon što sam pročitao skriptu, sastavio sam nekoliko pitanja za „tkanje priče“...i došao u Mratovo..u Mlinare kod prof Paška. Profesor Paško me srdačno dočekao. Ponosno mi pokazao svoju obnovljenu kamenu kuću...“Kuća je bila spaljena, i ja sam je pomalo počeo obnavljati u svojoj 65-oj godini- znate „Kuća se ne pravi novcem- nego voljom“. Pokazuje mi zatim fotografiju svoje obitelji...djece unučadi...“Ovo je moja kći-Sonja Mlinar. Ona je urednica u časopisu Glorija. Ona meni ponekad nedjeljom pokaže što ima novog na Promina blogu...“„Ono što sam u životu i radu nastojao to je „Biti svjedokom istine“- to je moj moto- a vidim da i Vi na Promina blogu to pokušavate- pišete otvorenog garda“.....Nasmijali smo se obojica izlazeći iz prlijepe kuće, a prof Paško me zamoljava da prijeđemo na ti, „jer je on narodski čovjek“. Odmah nasuprot ulaznih vrata Paškove kuće, sa lijeve strane, nalazi se kula Mlinara. Nad jednim vratima isklesan je u kamenu simbol koji je životni moto Mlinara. „Mi smo Mlinari miroljubivi. Gledajte- u jednoj ruci je knjiga- u drugoj križ. Znanje i vjera. Malo sam se zamislio nad riječima prof Paška- nad simbolim kojima bi netko od nas „ukrasio svoje prezime“. Nekako mi se danas čini da bi više ljudi izabralo mač nego križ i knjigu.... Nije to samo nečija želja uklesana u kamen...Koliko je samo Mlinara iz Promine ostavilo traga u franjevačkim redovima, evo napr fra Bone Mlinar....nastavlja prof Paško.... Sjedamo za stol pred kućom, i koristim priliku za napraviti jednu fotografiju.... Domaćin me časti vinom, pršutom, sirom iz mišine...Otvaram svoj rokovnik sa pripremljenim pitanjima-i saznajem sljedeće: Profesor Paško Mlinar rođen je 3.3.1933 godine u Mratovu. Osnovnu školu do četvrtog razreda završava također u Mratovu 1945 godine. Školovanje zatim nastvlja u gimnaziji u Drnišu i Kninu. Nakon Knina odlazi u Šibenik u Preparandiju 1948 godine te 1952. gdine završava učiteljsku školu. Iste godine započima s radom kao nastavnik u Bobodolu u školi. Godine 1954 prebacuju ga u školu u Strmici, u kojoj je prije njega radio i Pop Đujić..... Nastavlja se....neodgodive obaveze me zovu.... Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar

utorak, 09.08.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar Prominska prezimena su česta tema mojih postova. Primjetio sam da najviše posjetitelja promina.blog.hr-u dolazi upravo pretražujući na googlu pojam „prominska prezimena“, što znači da ste i vi posjetitelji jednako zainteresirani za ovu temu-kao i ja. Nedavno sam na jednoj fešti razgovarao sa prisutnima na ovu temu, i došao do podatka da je temu prominskih prezimena jako dobro obradio profesor Paško Mlinar. Mislio sam da je moj sugovornik (Mate Pandža rođen 1942 godine) možda mislio na profesora Paška Bikića…ali on je samo odmahnuo glavom i na moje pitanje ponovio odgovor–radi se o profesoru Pašku Mlinaru! Nažalost, gospodin Mate nije znao točan naslov knjige koju je napisao profesor Paško Mlinar, i nije mi preostalo drugo nego da se bacim u potragu, kako za Paškom- tako i za spomenutom knjigom. Nije mi trebalo dugo da pregledavajući razmjenjene e-mailove promina.blog.hr uočim ime profesorice Jadranke Mlinar. Odlučio sam upitati profesoricu Jadranku da li joj je poznato ime prezimenjaka Paška Mlinara. Nisam morao dugo čekati odgovor- i ne samo da sam saznao tko je profesor Paško Mlinar, nego sam poštom i dobio skriptu „Promina prije pola stoljeća-prezimena i toponimi“. Uz skriptu sam dobio i pismo-poruku: ************* Poštovani i dragi gospodine Sariću, Veselim se što kopate po njivi zvanoj Baština. Svaka moja pomoć u tom Vašem trudu je od srca i koliko je do mene, Rado ću dati svoj doprinos. Stricu Paški ću javiti da je njegov tekst kod Vas, Pa ako bude trebalo da dalje zajedno surađujete Na dobro svih nas, bit će mi drago. …..U Zagrebu 7.4.2011…. ************* Dobio sam i broj mobitela profesora Paška, ali sam ipak odlučio pričekati blagdan sv. Ane, kad on obično dođe u Prominu, u svoje rodno Mratovo, i u živo popričati s njim. Prije desetak dana, moja prijateljica Božena, javila mi je da je profesor Paško stigao, te da se raduje mom posjetu….i sve je bilo spremno da i ova priča ugleda svjetlo dana na Blogu. Vjerojatno primjećujete da sam puno toga napisao…a tema se još nisam niti blizu dotakao. Nedavno sam susreo prijatelje, Prominjce koji žive u Finskoj i prate promina.blog.hr. Slučajan suret, pretvorio se u jedan predivan, ugodan razgovor od nekoliko sati. Bilo je tu raznih tema o životu u Finskoj- životu u Prominu…smislu života i postojanja općenito, naših postupaka i razmišljanja u određenim situacijama…mom pisanju Bloga. Eto, kod teme bloga, postavljeno mi je pitanje „Pa kako ti pišeš te postove…samo sjedneš i kažeš-Sad ću napisat post…ili?“ Nadam se da je ovaj post dao barem djelimičan odgovor na postavljeno pitanje…Puteva do „postova-priča“ je mnogo, o ova priča je jedan od njih. Vratimo se ipak temi iz naslova. Posjetio sam profesora Paška i s guštom pričao s njim nekoliko sati. Da već nije bila kasna ura, razgovor bi još dugo-dugo trajao. Jer tek smo „načeli“ naslove nekih tema. Uglavnom, taj dio priče ostavljam za sljedeće postove na ovu temu. Na kraju, posebno se zahvaljujem profesorici Jadranki na pomoći pri realizaciji ove teme, ali i kolegici Boženi koja je „ugovorila sastanak“, i Mati Pandži naravno…jer je on donio „prvi glas“ o ovoj temi. Pozdravljam i prijatelje u Finskoj jer su mi dali energije za nove postove, Živili mi G i V! …do sljedećeg nastavka ove priče… Živili mi….. Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar

Opis bloga

• Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
  Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
  S. Sarić
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.
  
  
  
  Galerija promina.blog.hr
  
  
  Fotografije generacija iz škole:
  
  
  
  
  
  
  
  Video snimke:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  Projekti čiju realizaciju očekujemo:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  

Općina Promina

• 
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  

.....

• ......
  .......
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine
  
  
  
  
  2006. 1 godina Promina bloga
  
  2007. 2 godina
  
  2008. 3 godina
  
  2009. 4 godina
  
  2010. 5 godina
  
  2011. 6 godina
  
  2012. 7 godina
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
  promina.blog.hr@gmail.com
  
  
  Zadnji postovi

...