Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 8 dio Puljani
Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629502593/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-7-dio-mratovo.html
PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)
Puljani
Puljani su zapravo središnji dio sela dok dva pripadajuća naselja Nečven (govorno Nečmen) i Seline zajedno čine administrativno jednu cjelinu. Tko god bude pisao o Puljanima navest će da se tu rodio Ivan Aralica 1930. godine, premda sam pisac radije navodi Prominu. Junaci njegovih romana jezde kroz prostor i prošlost u stalnoj borbi: "Za krst časni i slobodu zlatnu". Jedan kritičar pišući prikaz romana "Duše robova" upitno je utvrdio "Nismo znali do sada da su Hrvati u prošlosti bili tako hrabri". Ti junaci su jednog dana uskrsli i u strašnoj salaukovini protutnjali kršom i otišli u vječnost. Za predložak svojih junaka Aralica i nije morao konzultirati literaturu, on ih je poznavao u netom prebrođenom strašnom ratu. Ti junaci su bili ideološki suprotstavljeni tako da su jednog dana priredili pravu klaonicu u Promini kada je poginulo po Bogu pravde više desetaka civila i oružnika.
Nakon što su ustaše sredinom srpnja 1944. ubile partizanske pregovarače svoje rođake Validžića i Budanka u Krivićevim ogradama očekivao se napad na Oklaj.
Ne slučajno odabran je dan 2. VIII. srijeda, sajmeni dan u Drnišu i Gospa od Anđela.
Od mnoštva smrti odabrat ću neke:
1. Ivan (Cio) Perica iz Načmena dvadesetčetverogodišnji komandir čete isticao se hrabrošću i prije toga dana biva teško ranjen u Gluvačevima i u suton toga dana umire na Čučevu (9).
2.Marko Pokrovac (Pavlić) imao je do tog dana mnogo okršaja s partizanima. Videći da je opkoljen na izlazu iz Oklaja prema Drnišu pogiba na vehementan način čovjeka kao da ima 10 života. Aktivira još jedino preostalu bombu.
3. Mladi Puljanac nakon okršaja u Gluvačama slavodobitno dotrčava u
povučenu partizansku bazu uz usklik"Ubio sam Kečeta".
Emil Kečet ustaški dopukovnik zapovjednik postrojbi u Oklaju , Sarajlija vrlo hrabar čovjek sa vojničkim obrazovanjem, skroman i pravedan, pao je u Gluvačama u 44 god. života (10).
Dan, 2. kolovoza za Promince bi trebao biti istinski dan pomirenja , praštanja i kajanja.
4. U isto vrijeme u mirnom Sinju niži domobranski dočasnik Ante Parać
(Pucin) se ženi i nakon 4 mjeseca stiže u Prominu da bi se skrivao pune 32
godine. Na moje pitanje puno godina poslije: Ante zašto se nisi poslije rata
predao?. Moj brat Paško.seoski odbornik) mi je rekao: "Ako se predaš, ubit će
te u selu istoga časa".!(11)
Sam naziv Puljani možemo izvesti od puljati vodu isto i toponim Brljan - brljati. Mjesto Nečven dobilo je ime po porušenom Nečven-gradu. Vjerojatno nastalo od nečuvan. Za turske uprave Nečven je glavno mjesto Promine, Sjelo Naiba suca koji sudi po Kuranu. U narodu se zadržalo više toponima turskih. Tako raskršće puta 200 m od Gradine zovu Mečet (turski bogomolja, crkva), zatim karaule kršni predio prema Bogatićima , karaula znači stražarnica. U Brini se nalazi Saračeva greda (Sarač je turski remenar samardžija). Postoje još Landekuše njive "land njemački zemlja, leno.zemlja koja se daje u zakup). Jedrio raskršće putova narod zove tabela vjerojatno iz Mletačkih vremena, (tabella lat. križaljka).
U Nečvenu najbrojniji su Perice. To je brojna zajednica na području Ravnih kotara i naše Zagore. Tu su i Sičići, a podrijetlo prezimena dade se pretpostaviti sičija, sušica , sičan je turski miš.a najvjerojatnije da je nastalo od sić - sud za vodu.Neke Sičiće zovu i Dizdari što znači turski čuvari kule. Bibići su u izbjeglištvu od 1684. godine popisani kao Bibe što u turskom jeziku znači ulegnuta, meka zemlja.
Tu je još jedna obitelj Svetina i Paraća koji su doseljeni iz Puljana i njih zovu Dizdari, s nadimkom Garani.
U središnjem dijelu sela (u XIX. st.) Pulani f., selo u Kotaru Kninskom, dakle ženskog roda. (Tu su živjele tri brojne zajednice ili rodovi Paraći najbrojniji u jednom selu u Promini. Dolazi iz hrvatskog jezika, par što pripada zajedno, Bračići što dolazi od braća. Bračići žive u dva zaseoka u Pod polju. Prezime Aralica isto možemo izvesti iz turskog jezika (araluk- prigradnja uz kuću, mali hodnik). Aralice žive i drugdje. Petar Zrinski 1660. dopustio je naseljavanje ovog roda pravoslavnog obreda oko Otočca. U Aralicama je popisan Fransoti podrijetlom Talijan koji se tu oženio. Još je tu obitelj Verović, podrijetlom iz Rupa.
U Selinama su najbrojniji Pokrovci isključivo prominsko prezime i pretpostavlja se da čine krov, pokrov sela, obzirom na istaknutost. Kod Burnaća postoji predaja da su prezime dobili od bure, bačve. I to je autentično prominsko prezime , a znači burni, s burne strane.
Slično u Promini zovu Dunjak (s donje strane). Šundov doseljeni iz Bračevice kod Sinja.
Bibić 34/4
Svetina 5/1
Sičić 42/5
Perica 108/14
Parać 172/26
Bračić 161/29
Aralica 100/17
Pokrovac 67/11
Burnać 38/7
Šundov 3/1
Verović 2/1
Vucić 7/1
Validžić 7/1
Fransoti 2/1
Ukupno: 748/119
Katolika 748
Pravoslavaca 0
Z a b i I j e š ke
9. Milan Štrbac "Prominski partizanski odred" Slobodna Dalmacija 4.VII. 1983.
10. Hrvatski narod 8. VII. 1944.
11. Osobna pribilješka od 26.VII.1976.
Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Puljane
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
