_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 27.08.2012.

Do Bogatića, i dalje makadamom- 2 dio

Prije nešto više od dva mjeseca, objavio sam post pod naslovom:
„Do Bogatića, i dalje makadamom“
Link: http://promina.blog.hr/2012/06/1630854308/do-bogatica-i-dalje-makadamom.html

Ukratko, u postu sam objavio pismo-komentar čitatelja bloga, na temu (ne)asfaltiranja prometnice prema Bogatićima prominskim.

Nakon te priče, uslijedio je na temu Bogatića post pod naslovom:
„Na odmor u Bogatiće prominske!“
Link: http://promina.blog.hr/2012/07/1630914468/na-odmor-u-bogatice-prominske.html

Taj post, posvetio sam prekrasnoj kući za odmor u Bogatićima.
Kući, koja me oduševila kako svojim prekrasnim izgledom, tako i idejom njenih vlasnika, da se uopće nešto takvo u Promini napravi.

Nažalost, u jednom trenutku, zapitao sam se da li sam pogriješio objavom ovog (drugog) posta, i napravio vlasnicima kuće za odmor, više štete nego koristi.

Danas (27.08.2012) dobio sam novi komentar iz Bogatića, i evo ga u cijelosti;

*********************

Poštovani,

Evo nakon povratka iz Promine u Zagreb moram se najprije zahvaliti što ste moj komentar lokalnoj cesti pustili kao post i bez navođenja mog
imena te sam tako mogao slušati komentare koji su se kretali od:

„ A za koga bi se uopće trebalo raditi asfalt kad tamo nema žive duše?“
-do poziva na blokade i prosvjede.
Bilo mi je zabavno slušati kako se lokalni „političari“ raspituju tko je autor komentara kao da je to najveći problem.

Evo vam i ovoljetnog „raporta“ iz Bogatića.

Hvala Bogu cestari su nas pustili i nisu uznemiravali nasipanjem i ravnanjem rupa, a u međuvremenu se pojaviše i nove i sada strahujemo od prvih kiša koje bi mogle dosta toga isprati i bit će onda pravo umijeće ne slomiti nešto na autu.

Poslije vašeg posta o turizmu u Bogatićima odjednom tih dana postade živo i prometno jer su
mnogi htjeli vidjeti gdje je i što je to.

Imao sam priliku razgovarati sa nekim od turista i svima je bilo zajedničko samo:
„ Pa ovo je prekrasno“.

Bili su oduševljeni mirom i spokojem pogotovo što je objekt u zaseoku daleko van prometnice pa nema uznemiravanja.

Jedan par iz Njemačke koji je ljetovao sa cijelom obitelji mi je rekao da obvezno dolaze i dogodine te su izrazili želju za kupnjom kuće ili gradilišta u selu.
Morao sam im naširoko objašnjavati da će to biti vrlo teško jer su zemljišne knjige nesređene još od Austro-Ugarske.
Sve su hvalili, ali su mi se onda požalili na sitnice na kojima i inače pada naš turizam.

Naime, čovjek iz Mratova im je prodao rakiju po 10 EUR-a. (Naravno da je bila utočena u plastičnu bocu mineralne vode).
Jedna žena iz Čitluka im je prodala jaja po 3 kune.
(Znam lokacije jer sam ih provozao i pokazali su mi kuće gdje su kupovali).

Htjeli su u selu kupiti domaće vino, domaću kokoš, domaću rajčicu ili drugo povrće ali ništa od toga.
Drugom zgodom sam pričao sa čovjekom iz Švicarske koji se odmah raspitivao o srušenoj seoskoj školi i već je u njoj vidio nekakav hostel.
Nikako mu nisam mogao objasniti da škola nema vlasnika,i da ni dan danas nije ucrtana u katastar.
Rekao sam mu da bi njome trebala upravljati država, ali njegov mentalni sklop nikako nije mogao shvatiti da jedna zgrada, k tome još državna ne postoji u papirima jer je to kod njih jednostavno nemoguće.
Objašnjavao sam mu da je već bilo interesenata i domaćih i stranaca ali su vrlo brzo odustajali.
Jedan dan sam na našem kolarištu naišao na par iz Švedske kako se odmara u hladu koštele.
Odsjeli su u hotelu u Drinovcima i zaputili se biciklima na vožnju do Burnuma.
Najviše me nasmijalo kad mu je supruga rekla da imamo prekrasno uređenu bicilistčku stazu misleći na našu cestu.
Kad sam im objasnio da je to naša cesta i spoj sa civilizacijom nisu mogli doći k sebi.
I oni su nakon podužeg ćaskanja oduševljeni našim krajem i htjeli bi kupiti staru kamenu kuću ili gradilište negdje na ovom području.
I tako u Bogatiće dođe turizam i prije asfalta ili je možda došao upravo zbog toga jer nema asfalta.
Priprema se još nekoliko objekata za iduću sezonu sa cca 20 ležajeva.
To mi je bilo vrlo drago čuti jer i najdulja šetnja počinje prvim, malim korakom.
Pohvalno je čuti neke seljane kako će za iduće ljeto biti i kokošiju, i jaja i domaće rajčice.
Osim toga po pričanju trebat će dogodine i zaposliti najmanje 3 čovjeka na tim imanjima.

Ne bih htio biti zloguki prorok, ali mislim da će to ipak biti najveći problem.

Dolaskom turizma u zaseok Gluići pojavio se novi problem – struja.

Obnovom poslije rata promijenjeno je i postavljeno mnogo stupova, ali samo za taj zaselak i još tri kuće na osami

Ostadoše stare predratne pale koje su dugo odolijevale burama i olujama ali ove godine posustaše.
Odlučiše ih zamijeniti ali pojaviše se vlasnici njiva i niti slučajno proći bagerom preko moje njive koja je, usput rečeno, zapuštena i pod korovom već tridesetak godina.
Ne znam da li je to iz priče o „hrvatskom jalu“ ali rupe su iskopane a sada su zaustavili postavljanje stupova.

Vjerojatno ste primijetili da je proteklih godina u Bogatićima požar bio svake godine barem dva puta i to na uvijek nekim „zgodnim“ lokacijama.
Ove godine ništa, i kada sam upitao kako nam to protupožarna služba radi rečeno mi je, na nivou rekla-kazala da se znalo i da javna tajna do sada bila o osobi koja to podmeće, a ove godine su mu sumještani zaprijetili i od vatre, hvala Bogu, ništa.
Samo da ovim ne izazovem vraga.

Kad smo već kod požara poznato vam je da na teritoriju Bogatića ima vrlo mnogo šume koju inače zovemo Lugarija i nekada je bila išarana putevima kuda se drvo izvozilo ili kuda je išla stoka.

Danas je to sve zaraslo da niti čovjek ne može proći a kamoli vatrogasno vozilo.

Da li je to do Hrvatskih šuma ili do vatrogasnog sustava, ne znam, ali nešto bi se moralo hitno učiniti da se ne dogodi nesreća kao kod Bratiškovaca i Ićeva. Ili je nekome u interesu da izgori.

Eto, za sada toliko iz Bogatića a kad bude nešto novoga prvi ćete saznati.

S poštovanjem!

*********************

Komentar je i ovaj put stigao potpisan, ali ga ja opet namjerno izostavljam.

Iz dugogodišnjeg iskustva s uređivanjem bloga, znam da je tako bolje.
Razmislimo o sadržaju komantara....
Vjerojatno mnogi razmišljaju isto ili slično, samo o tom ne pišu, ili ne govore…a kad bi trebali javno nešto reći na ovu temu…možda bi se čak i zgražali…tako to obično ide….

Sa lijeve strane bloga, imam temu pod naslovom: „Projekti čiju realizaciju očekujemo“, i (ne)asfaltiranje ceste prema Bogatićima sigurno treba stajati u navedenoj rubrici.

Ali, od kuda krenuti?

Što više suvislo uopće napisati na tu temu?

Koliko godina nama treba za realizaciju projekta asfaltiranja prometnice tri metra širine, i 3 kilometra dužine?

Pet?
Sedam?
Deset?
Trideset?

Opet, s druge strane razmišljam kako su projekti-teme poput ove neasfaltirane ceste odlično opravdanje za nečiji (ne)rad.

Tri ovakva projekta, i imate opravdanje za postojanje općine.

Zamislite da ih riješite za godinu dana , i što onda?

Kako bi Mujo i Haso u jednom od viceva u kojima su glavni junaci zaključili "Glavno da se para vrti"!

....a što koristi nema...nikom ništa....

Oznake: cesta čitluk mratovo bogatići

- 21:30 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 20.06.2012.

Do Bogatića, i dalje makadamom

Prije skoro dvadesetak dana, točnije 02.06.2012, dobio sam na e-mejl Bloga komentar vezan za probleme stanovnika Bogatića.

Objavljujem komentar u cijelosti:

*********************************************************************

Poštovani,

Pošto nisam registriran i ne mogu komentirati ovim putem vam se želim obratiti vezano za ovaj post, a nadasve ponukan jučerašnjim dopisom „Inicijative za izdvajanje Bogatića iz Općine Promina“.

Čitam sve navedene razloge u dopisu pa se pitam koliko su u pravu.
Općina, odnosno njeni čelnici su za Bogatiće učinili jako puno.
Jest da je bilo načelnika koji nisu niti znali gdje su i kako doći do Bogatića.

Istina je i da je bilo čelnika koji su Bogatiće otkrili kad im je trebalo glasova.

Istina je i da je bilo „političara“ koji su jasno i glasno govorili da dok oni dišu Bogatići neće vidjeti asfalt.

Istina je i da mi naš Prominac neće voziti iz Zagreba neke stvari jer:“Ne mogu ti ja mojim kamionom doli poslije asfalta. Ostavit ću ti stvari kod mene u Oklaju pa se nekako snađi“ Istina je i da je taj asfalt napravljen točno u centimetar do katastarske općine Bogatići.

Istina je i da je država-općina potrošila nekoliko stotina tisuća kuna na projekat obnove ceste Čitluk-Bogatići koji bi se mogao natjecati za uvrštenje u antologiju ljudske gluposti.

Istina je i da smo skupili nešto novaca za odvjetnika koji se nije maknuo dalje od početka.

Istina je i da je potrošena gomila novaca za parcelaciju koju nitko ne želi provesti.

Istina je i da je bio važniji onaj dio ceste od Žagre do Osmanovca nego tri metra asfalta do Bogatića.

Istina je da je to samo dio lokalne ceste 52014 Matasi-Miljevački Bogatići i da nam je odgovoreno iz ŽUC-a da su predviđena sredstva za održavanje te ceste potrošena na krpanje i saniranje asfalta kroz Čitluk, Ljubotić i Mratovo a da mi pričekamo iduću godinu za krpanje rupa jer za njih treba samo par kamiona jalovine.

Istina je i da su nam lani dovezli i nasuli na taj put „grezani“ asfalt kada su sanirali ŽC prema Brljanu i da su to bili takvi komadi da nismo mogli voziti par mjeseci nego išli obilazno.
Sreća da je ovu zimu prošao rovokopač i čisteći snijeg počistio i taj asfalt.

Istina je i da su nam sada svu zemlju i otpad koji su pokupili šireći cestu prema Mratovu navezli kod nas i istovarili uz cestu. Vjerojatno će to upotrijebiti kao materijal za posteljicu asfalta.

Istina je da je cesta kod nas u takvom stanju da ne moramo nikome govoriti odakle dolazimo kada autima dođemo u Oklaj ili Drniš. A u Zagreb kada stignem, pogotovo poslije kiša kao sada, imam osjećaj da me svi gledaju i pitaju se da li još postoje takvi putevi.

Istina je i da mi je lani prijevoznik iz Šibenika vozio komad namještaja pa sam mu dao orjentire kako doći do nas ne spominjući da ima makadamskog puta. Kad je došao do kraja asfalta zove me i kaže da se izgleda izgubio jer je došao na bijeli put usred ničega.
Čudom se čudio kad sam mu, u šali, rekao da tek sada počinje civilizacija i da samo nastavi.

Istina je i da je ta cesta u svim auto-navigacijama i ne možete niti zamisliti čuđenja turista kad se navođeni navigacijama nađu na tom putu za Roški slap.

Istina je i da je selo Bogatić po svim statistikama „mrtvo selo“. Ali je poslije 2000.-te izgrađeno 12 potpuno novih kuća, a da o obnovljenim i ograđenim niti ne govorim. Napravljene su i dvije kuće sa bazenima (treći je u pripremi).
Posađeno je cca 20000 stabala maslina.
U Bogatićima je, vjerujem prva u Promini, prodana kuća kao vikendica Zagrepčanima i traži ih se još.
Upravo sada u Bogatićima ljetuju Nijemci koji su zakupili kuću cijelo ljeto i traže još. Naravno da se pitaju da li je takav put moguć u Europi.

Istina je da je općina postavila cijela dva kontejnera, po jedan u svaki zaselak, pa sada ti turisti moraju do kontejnera proći cijelih 700 metara.

Istina je također da novce rezervirane za taj put kroz EIB nismo iskoristili i da ih više nema.

Istina je da je toliko novaca potrošeno u ništa da bi bili dostatni za izradu puta od tri metra što bi zadovoljilo sve.

Istina je da smo htjeli financirati geodetski snimak nerazvrstanih cesta kao podlogu za novce iz IPARDA, ali nam to nije dopušteno.

Istina je da smo bili u ŽUC-u i pitali koliko bi mi mogli skupiti novaca i učestvovati u sufinanciranju pa nam je jasno i glasno dato do znanja da od asfaltiranja te ceste nema ništa.

I sada poslije svega navedenoga mi nije jasno zašto bi se izdvojili iz općine Promina kad je toliko toga učinila za Bogatiće i potrošila toliko novaca.

Iduće godine su ponovo izbori pa će nam opet netko doći i obećati a možda bude i koja kesica kave i kakav ručnik ili slično.
I onda opet ispočetka.

Ispričavam se na oduzetom vremenu i prostoru ali morao sam vam reći da su Bogatići isto u Promini i da ne završava sve sa krajem asfalta.
Ponukao me je na to i naslov vašeg posta „Čitluk- Mratovo“.
To je samo dionica ceste Matasi-Miljevački Bogatići.

I na kraju.

Da li je slučajnost da se taj dio ceste renovirao samo par dana prije posjete župana Pauka Mratovu kad se obilježavao kraj razminiravanja u Mratovu?

Pozdrav

*********************************************************************

Uz komentar, slijedi i nekoliko fotografija ceste za Bogatiće;

***

***

** Ovo nije pogrešna slika. Ovo je zaista dio lokalne ceste

*

Zahvaljujem se posjetitelju Promina bloga, na ovom zanimljivo komentaru.

Nadam se da će doći dan, kada ću moći objaviti na Blogu, da se nešto ipak kreće na putu za Bogatiće prominske.

Oznake: cesta čitluk mratovo bogatići

- 20:57 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 21.04.2012.

Uređuje se cesta Čitluk –Mratovo

Prije desetak dana, kod kapele svetog Roka u Čitluku, pojavili su se strojevi za asfaltiranje.
Baš me zanimalo, što će se uskoro u tom dijelu Promine asfaltirati.
Nije trebalo dugo čekati, i odgovor je stigao, u obliku novih metara asfalta, na dionici ceste Čitluk-Mratovo.

Napravio sam dir tom cestom, i koliko sam primjetio, izvođač radova, čisti zemlju i raslinje u širini od jednog metra uz samu prometnicu, i sanira najoštećenije dijelove trase.

Kako je cesta uz samu crkvu svetog Martina bila najoštećenija, tako je tamo u dužini od stotinjak-dvjesto metara u komadu postavljen novi sloj asfalta.

Tko je naručitelj radova, tko izvodi radove nisam siguran, ali pretpostavljam da se sve izvodi u organizaciji županijskih cesta…..

Uglavnom, evo nekoliko fotografija, da upotpunim priču;

*

*

*

Oznake: cesta čitluk mratovo bogatići

- 15:11 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 22.10.2008.

Samo obećanje ili?

Sjećate se mog posta «Turizam u Promini”, napisanog u nedjelju, 01.05.2005?
Normalno da ne... Pa ni ja ga se pod ovim naslovom vjerojatno ne bi sjetio..
Ali, zato postoji arhiva i copy/paste.

Evo «paste» posta:

/ / / / / / / / / / / / / / /

Općina Promina, čije se sjedište nalazi u Oklaju, osmislila je dva zanimljiva i osebujna turistička projekta s nesvakidašnjim nazivima.
Prvi je "Kamen-krevet- vino- pršut"
a drugi je "Ovca-janje-sir"

Jedan od prvih koraka prema njihovu ostvarenju bit će modernizacija ceste Čitluk-Mratovo-Bogatići. Na taj će način Općina Promina učiniti dostupnima neke od najvećih, ali najmanje poznatih turističkih atrakcija kao što su srednjovjekovne utvrde na rijeci Krki.
Učinili smo sve za skoro otvaranje tvornica montažnih kućica i bungalova u Oklaju. Dio njih bit će iskorišten za naš turistički kompleks na lijevoj obali Krke pa ćemo, osim ponude čiji smo razvoj saželi u nazivima turističkih programa, imati i vlastite smještajne kapacitete-rekao je načelnik općine Promina, Žare Duvančić.
U sklopu općinskog turističkog projekta, sela Matasi, Marasovine, Puljane i Prominski Bogatići postaju stožeri seoskog turizma u programu "Kamen-krevet-vino-pršut".
Za Program "Ovca-janje-sir" općina Promina drži da su dovoljni kapaciteti privatnih stočara koji razvijaju proizvodnju sira i drugih autohtonih mliječnih proizvoda.......

Sjećam se da sam prije nekoliko godina pročitao članak u nekim novinama u kojem je bilo navedeno da velike svjetske kompanije troše ogromne novce na istraživanje koje bi ime najbolje odgovaralo za novi proizvod.
Još kad sam pročitao da je tako ime jednog novog modela automobila njemačkog proizvođača koštalo preko 100000 eura puka sam od smijeha..
Ipak sve to ima nekog smisla.
Pa zamislite vi kome bi pao na pamet ovako zanimljivi naslovi projekata kao u nas?
"Kamen-krevet-pršut-sir" ili "Ovca-janje-sir".
Koliko su samo truda u osmišljavanje imena uložili njegovi autori. Vjerojatno se tu radilo i o sveobuhvatnom istraživanju kako će se ti naslovi prevesti na engleski, njemački ili talijanski jezik, i da li će zvučati i u njihovom izgovoru zagonetno kao i u našem.

Ako ovi projekti kojim slučajem nakon izbora i ne uspiju, uvijek ćemo se bar veselo nasmijati na njihovo spominjanje....

/ / / / / / / / / / / / / / /

Zanimljiv post.
Sjećate li se možda kako su ti projekti završili?

Ovih dana (12.10.2008. | 21:39) u Slobodnoj se mogao pročitati članak pod naslovom:
«RASTU TURISTIČKE AMBICIJE PROMINSKOGA KRAJA”- “NP Krka: Kula uzdaha kao mamac za turiste”

“Tisuće godina smo čuvali Krku i njezine ljepote. Došlo vrijeme da danas od Nacionalnog parka, koji se upravo i temelji na tim sačuvanim ljepotama, napokon, imamo i neke koristi - ne krije turističke ambicije Paul Cota, načelnik općine Promina, pokušavajući objasniti zašto je među svoje načelničke prioritete uvrstio dovršetak 30 kilometara duge ceste koja bi povezala Roški slap i Knin”.

Može se pročitati I:

“….. cesta će povezati Bogatiće, Mratovo, Nečven, Čitluk, Ljubotić, Marasovine, Bodol, Matase, Zeliće i Ljubač, sela u kojima danas živi staračko stanovništvo koje je potpuno odsječeno od svijeta i treba im čitav dan do liječnika u Knin. - Čim cesta bude gotova, a vjerujem da će se to dogoditi iduće godine, uvest ćemo redovitu autobusnu liniju prema Kninu”.

Link na članak u SD je:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/25815/Default.aspx

Zanimljivo će biti za godinu dana pročitati ovaj post.
Obećanja su opasna stvar, pogotovo kad se vežu uz predviđeno vrijeme relizacije.

Oznake: općina promina, turizam u promini, cesta čitluk mratovo bogatići, NP Krka

- 18:36 - Komentiraj post (10) - Link posta

petak, 17.10.2008.

Sto dana Nove vlasti...

Vlast se u Promini promjenila 01.07.2008. (ako se ne varam), što znači da bi 09.10.2008 trebalo biti točno 100 dana „Nove vlasti“.
Logično bi bilo pogledati tih sto dana, i zapitati se da li se nešto u Promini promjenilo?
Odlučio sam poslati e-mail načelniku naše općine, Paulu Coti, sa nekoliko pitanja vezanih uz probleme koji su već duže vrijeme „nerješivi“, kako bi mogli vidjeti da li se što promjenom vlasti stvarno promjenilo.

Evo pitanja i odgovora na iste od strane načelnika Paula Cote:

1. Da li je: -„ usvojen Prostorni plan općine Promina?

Pozdrav Sany-u.
Nije još 100, nego 95 dana otkako sam ušao u ured, ali dobro. ..

Dolaskom u Općinu zatekao sam prostorni plan na stolu s, ni više ni manje, nego 11 konačnih prijedloga, s različitim datumima. Na zadnjem konačnom prijedlogu prostornog plana čovjek može samo sjest i plakat.
Građevinske zone su sve svijetložute, tj. da bi se u njima moglo graditi treba izraditi plan nižeg reda (čitaj UPU), koji bi npr. za same Suknovce stajao oko 300.000,00 kn, a o Oklaju da i ne pričamo. Kompletan novi dio Oklaja iza mlinice je neizgrađeno građevinsko zemljište, dakle opet UPU, bez obzira što je tamo izgrađeno poprilično kuća u različitoj fazi gotovosti, a postoji i kakva-takva infrastruktura.
Takav plan, u kojem je osim toga i transfer-stanica u Manojlima, te prijedlog za nova istražna polja na dobro znanim lokacijama, nisam mogao dati vijeću na usvajanje. Stav Prominaca u svezi transfer-stanice u Manojlima je više nego jasan, a stav vijeća u ovom i u prijašnjem sastavu je jednoglasan po pitanju novih kamenoloma u Promini, a pogotovo na Slavi ( čitaj protiv!).
Ono što sada radimo na prostornom planu je da ucrtamo stvarno stanje na terenu, da ono što je izgrađeno na terenu bude takvo i na karti, a ono za što ne postoji stvaran interes za građenje da bude u ovom prijedlogu maknuto iz prostornog plana kako bi se izbjeglo nepotrebno donošenje UPU-a.
Mogli ste me vidjeti u nedjelju kako s geodetom cijeli dan obilazim Oklaj, Čitluk i Suknovce. Iduće nedjelje na redu su Mratovo, Bogatići, Nečven i Puljani. Tu ćemo uključiti vijećnike i poglavare iz tih sela, a poslije toga ostatak Promine. Završetkom snimanja terena, stvarna situacija će se prenijeti na digitalizirane mape, te sa prijedlozima proširenja ili smanjenja građevinskih područja ići na ponovljeni javni uvid. Po okončanju tog procesa i dobivanja suglasnosti, imat ćemo operativni prostorni plan po kojem će se moći odmah djelovati. Tome na kraju i služi, a ne da bude samo crtež na papiru.

2.Poslali ste dopis nadležnim ministarstvima u svezi I izgradnje prometnice Čitluk-Mratovo-Bogatići. Da li je stigao odgovor, hoće li se uskoro započeti s radovima asfaltiranja navedene prometnice?

Ugovor, odnosno sredstva su bila odobrena još u 2006. Kako je od tada prošlo poprilično vremena tražio sam potvrdu da li su sredstva još rezervirana za tu namjenu. U tu svrhu otišao sam u nadležno ministarstvo i dobio potvrdan odgovor. Potom smo naručili parcelacijski elaborat koji je u tijeku. Nakon njega ići će se na ishodovanje potvrde glavnog projekta, te s tim prema EIB-u. Ne mogu sa sigurnošću reći koliko će trajati cijeli postupak, kao i kod prostornog plana, ali ono što je do Općine i mene osobno bit će uz moj maksimalni angažman.

3. Da li se što počelo raditi na uklanjanju nedostataka koji su napravljeni prilikom izgradnje vodovoda za sela Marasovine, Matase I Zeliće?

Složili smo se svi da je voda pitanje svih pitanja. Završetkom dijela vodovoda financiranog od strane CARDS-a, uočeni su nedostatci u dijelu okolne mreže. Bez njihovog otklanjanja nije moguće ni izgrađeni cjevovod staviti u funkciju. U tu svrhu izvršena je analiza postojeće projektne dokumentacije, dijela okolne mreže, te je to izvješće(izradile su ga Hrv.vode Split) dostavljeno nadležnim tijelima. Općinski primjerak nisam dobio prilikom primopredaje, no nevezano za njega, izvješće je dostavljeno nadležnom ministarstvu od strane Hrv.voda. Nažalost zbog nedostatka novca potrebni radovi nisu ušli u plan za 2008. god., ali su sredstva rezervirana za iduću godinu u iznosu od oko 3 000 000,00 kn. Po projektu je potrebno izgraditi povratni vod od Jekuša do Čitluka, zamijeniti dotrajali cjevovod do Ljubotića te izgraditi procrpnu stanicu prema Matasima. Problem bi se jedino mogao pojaviti u lokalnoj mreži kroz same Matase, jer je ugrađena cijev promjera 63 mm, što ne zadovoljava protupožarne propise, a upitna je i kvalitetna opskrba jer se radi o pedesetak priključaka. Važno je napomenuti da za taj ogranak nisu ni izvršene tlačne probe, a nisu ni bile navedene u ugovoru.

4. Stupili ste u kontakt s međunarodnim organizacijama koje su realizirale više dječjih I sportskih igrališta u Hrvatskoj kao što je Žagra.
Da li su Vam što odgovorili?

Ovih dana (mislim u srijedu) obavili smo detaljan geodetski snimak Žagre i okolnog terena. Nakon izrade geodetske podloge pristupit ćemo prikupljanju ponuda za izradu projektne dokumentacije. Tek tada, s gotovim projektom, moći ću odgovoriti detaljnije o rokovima izgradnje. Svakako, napominjem da je kontakt uspostavljen i da sve ovo ne radim bez razloga.

5. Izradili ste projekt uređenja “Doma kulture” te ga uputili prema Fondu svjetske banke, kao i na adresu Ministarstva kulture.
Da li je stigao kakav odgovor?

Projekt obnove Doma kulture je dosta davno napravljen i nisam siguran da neće trebati napraviti novi. Narednih dana ću se detaljnije pozabaviti time, a ono što je sigurno bilo bi da ćemo to sigurno pokušati urediti u što skorije vrijeme.
Ovdje bih napomenuo da postoje prioriteti kojih moramo biti svjesni i da ne mogu sam voditi paralelnu brigu o toliko nagomilanih problema. Svaka pomoć je dobrodošla i moja vrata su svima otvorena.
Toliko odgovora za ovaj put, a za ostala pitanja uskoro, (molim te pet po pet pitanja).
Pozdrav tebi i svim posjetiteljima i sudionicim na blogu. Konstruktivne kritike su dobrodošle.

Zahvaljujem se načelniku Paulu Coti na odgovorima.
Nadam se da su i čitatelji promina.blog-hr-a zadovoljni odgovorima?
Ostalo je još deset pitanja/odgovora, ali i ovih pet je za sada sasvim dovoljno.

Oznake: općina promina, prostorni plan, cesta čitluk mratovo bogatići, Vodovod za Marasovine, Matase i Zeliće, Obnova Žagre, Dom kulture

- 19:56 - Komentiraj post (2) - Link posta

srijeda, 20.08.2008.

15. pitanja za novog načelnika općine-Paula Cotu-I dio

Na samom početku 2007. godine točnije u četvrtak, 04.01.2007., napisao sam post pod naslovom “Iz ureda Općine Promina”.
Tadašnji načelnik općine Promina Žarko Duvančić najavio nam je (u članku pod istim naslovom objavljenim u župnom listu “Promina”) projekte koje Prominci mogu očekivati u 2007. godini, odnosno u godinama koje slijede.
Koja su to bila obećanja možete provjeriti u postu koji spominjem pod linkom: http://promina.blog.hr/2007/01/1621952620/iz-ureda-opcine-promina.html

Kako se vlast u Promini promjenila, mene je zanimalo što novi načelnik Paul Cota može reći o tim obećanjim, a vidim da to muči I posjetitelje Bloga.

Odlučio sam Načelniku poslati mail sa 15. pitanja koja su temeljena na 14. “obećanja” bivšeg načelnika, te jednim “gorućim” pitanjem.
Danas sam dobio odgovore , ali pošto bi sve to bilo predugo za jedan post, odlučio sam napisati post u tri dijela, kako bi I posjetitelji Bloga mogli iznjeti svoje stavove I razmišljanja u svezi postavljenih pitanja, odnosno odgovora načelnika Paula Cote.

Pa krenimo redom:

1.Da li je :«-izrađen je «Program ukupnog razvoja općine Promina»?

Program je izrađen I usklađen s PUR-om. Nevolja je što se po njemu nije postupalo. PUR naglašava razvoj poljoprivrede I turizma, a u Prostornom planu se predlažu četiri nova kamenoloma I Transfer stanica za smeće, u zoni koja je predviđena kao turistička I poljoprivredna.

2. Da li je: -„ završen i donošen Prostorni plan općine Promina kao i Urbanistički plan uređenja poduzetničke zone?

Prostorni plan je završen, ali u njemu su osvanule neke stvari koje ranije nisu dogovorene. Takav ne može biti usvojen I moramo ići u izmjene I dopune prije usvajanja. Urbanistički plan uređenja poduzetničke zone ne postoji.

3.Da lije je“-izrađen projekt izgradnje infrastrukture u poduzetničkoj zoni (početak izgradnje proljeće 2007. godine)?

Takav projekt ne postoji.

4.Da li je „-izrađen projekt izgradnje prometnice Čitluk-Mratovo-Bogatići (cesta će se graditi u punom profilu, sredstva u iznosu 4,300.000,00 kuna osigurana su kroz program EIB-2)?

Projekt je izrađen 2006. godine. Cesta prolazi ljudima kroz dvorišta I vinograde, a s vlasnicima nije ništa dogovoreno, što znači da će se projekt morati izmijeniti. Prošlo je već dvije godine I upitno je imamo li još uvijek pristup tim sredstvima. Poslali smo dopis nadležnim ministarstvima I čekamo odgovor. Riječ je o iznosu od 3 600 000,00 kn, a ne 4 300 000,00 kn.

5.Da li je „-sagrađena distribucijska vodovodna mreža u naseljima Matasi i Marasovine (magistralni cjevovod izgrađen je sredstvima iz programa CARDS 2002.cca 3,000.00 kuna)?

Mreža je sagrađena, ali budući da se kod izgradnje nije poštovao izvedbeni projekat u cijelosti, budući da smo svjedoci katastrofalnog stanja ostatka mreže prominskog vodovoda, osobito velikih gubitaka, voda u ovom smjeru neće poteći bez dodatnih, većih zahvata na prominskom vodovodu, a koji su detaljno opisani u projektu.

To bi bilo prvih pet pitanja I odgovora… nastavak slijedi uskoro…

Oznake: općina promina, prostorni plan, cesta čitluk mratovo bogatići, Vodovod za Marasovine, Matase i Zeliće

- 21:30 - Komentiraj post (13) - Link posta

petak, 28.09.2007.

Sveti Mihovil-Dan općine Promina

Odlukom međustranačkog vijeća Općine Promina, ove godine neće biti svečanog obilježavanja Dana Općine i blagdana sv. Mihovila u Oklaju.

Izostat će i svečana sjednica Općinskog vijeća u znak pijeteta kornatskim gasiteljima.
Blagdan sv.Mihovila u Oklaju u subotu 29. rujna bit će obilježen crkvenim pobožnostima u istoimenoj crkvi.

(Zahvaljujem se "Drnišu" na komentaru sa navedenim tekstom)

Obično se prigode kao što su "Dan Općine" koriste za upoznavanje građana što se sve postiglo i što se sve planira učiniti u Općini.

Općina Promina za ovu godinu imala je u planu napraviti sljedeće:

-izrada projektne dokumentacije kao osnova za obnovu, odnosno izgradnju sportskog centra «Žagra»,
-izgradnja sanitarnih čvorova te uređenje interijera u Domu kulture
-uređenje i opremanje novog prostora dječjeg vrtića, (nekadašnje kancelarije OPZ Promina op.a.)
-uređenje fasade Doma kulture te popravak središnjeg trga (fontana, klupe, rasvjeta),
-uređenje igrališta za predškolsku djecu iza Doma kulture
-izgradnja precrpne stanice u Lukaru
-nabavka i ugradnja montažnih autobusnih stajališta

Sve navedeno su prema riječima načelnika Žarka Duvančića navedenim u tekstu župnog lista "Promina" -aktivnosti koje se planiraju sa sigurnošću provesti u prvoj polovici 2007. godine.

Svi znamo da se od navedenog nije ništa napravilo.

Starački dom u Oklaju je priča koja se nastavlja... Uskoro bi mogli imati proslavu "Pet godina neotvaranja Staračkog doma-Oklaj".

Moram napomenuti da se vodovod za Marasovine, Matase i Zeliće također planirao završiti do ljeta 2006, a da je skoro i jesen 2007. a stanovnici tih sela još nisu dobili vodu.

Spominjalo se i asfaltiranje ceste Čitluk Bogatići, najdalje do Uskrsa ove godine.
Svjedoci smo da je tek u tjeku ishođenje lokacijske dozvole za navedene radove.

Sjećate se "Poduzetničke zone-Promona" najavljene još 2004. godine, a koja bi kako je tada rečeno "uskoro trebala započeti s radom"?
Teško da se još tko sjeća tih obećanja....

Sad će netko reć da ja sve gledam crno, i da Općina ove godine nije ništa napravila.

Ipak oni rade... evo jednog primjera:

"Najveća plantaža badema u Hrvatskoj ona u Razvođu u Promini nakon dugih pravnih sporova i petnaest godina propadanja u 25-godišnji zakup dodijeljena je grupi građana iz Promine koju predvodi Rajko Žulj, vijećnik Općine Promina iz redova HSP-a, odlučilo je tako Općinsko vijeće Promine većinom glasova na svojoj sjednici jučer poslijepodne".

Eto tko kaže da Općina i vijećnici ništa ne rade.
Možda su ovaj put malo "zapeli", jer je na ovaj način navodno sedam vijećnika dobilo zemlju u koncesiju.

Zamoljavam sve koji znaju neke radove koje je Općina Promina planirala i ove godine napravila, a ja ih nisam spomenuo, da ih navedu...

Možda je meni nešto promaklo?

Na kraju, čestitam našim Općinarima, a i svim "strpljivim" Promincima i Prominkama sveti Mihovil- dan Općine Promina, i da ga sljedeće godine proslavimo što svečanije, a ja da na blogu napišem "hvalospjev" o svemu onom što je dobro napravljene u Općini Promini 2008. godine.

Živili!

Oznake: općina promina, Dom za starije i nemoćne osobe u Oklaju, Vodovod za Marasovine, Matase i Zeliće, cesta čitluk mratovo bogatići, Gluvače

- 20:21 - Komentiraj post (4) - Link posta

srijeda, 05.09.2007.

Javni poziv

REPUBLIKA HRVATSKA
URED DRŽAVNE UPRAVE U
ŠIBENSKO-KNINSKOJ ZUPANIJI
Služba za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i
imovinsko-pravne poslove
Ispostava Drniš

Ured državne uprave u šibensko-kninskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, Ispostava Drnišu u postupku izdavanja lokacijske dozvole po zahtjevu OPĆINE PROMINA, za zahvat u prostoru: rekonstrukcija lokalne ceste LC 65014, katastarska općina Čitluk, Mratovo, Bogatić Prominski, u duljini 7 km od Čitluka prema Bogatiću Prominskom, temeljem članku 94. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91. i 103/96.), objavljuje

JAVNI POZIV

Vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama unutar obuhvata te neposredno uz obuhvat planiranog zahvata rekonstrukcija lokalne ceste LC 65014, katastarska općina Čitluk, Mratovo, Bogatić Prominski, u duljini 7 km od Čitluka prema Bogatiću Prominskom, da se poštuju kao stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole.
Svi pozvani mogu izvršiti uvid u idejno rješenje za izdavanja lokacijske dozvole, te dati svoju izjavu, u prostorijama ove službe u Drnišu, Trg kralja Tomislava br. 1 (zgrada "Općine»), soba broj 1. dana 7. i 10. rujna 2007. godine, u vremenu od 7:30 do 10:30 sati.

Oznake: cesta čitluk mratovo bogatići

- 12:49 - Komentiraj post (20) - Link posta

utorak, 04.09.2007.

Modernizacija prometnice u naselju Oklaj

Općina Promina objavila je u "Narodnim novinama" broj 36. od 03.09.2007 natječaj za modernizacija prometnice u naselju Oklaj.

Rok za dostavu ponuda je 18.09.2007. do 12 sati, za kada je zakazano i otvaranje istih u zgradi Općine Promina.

Svi ponuditelji bit će pisano obavješteni o ishodu javnog natječaja u roku od 15 dana (03.10.2007).

Početak i rok završetka radova: po potpisivanju ugovora o građenju, rok završetka radova 60 dana (znači najdalje do kraja godine, ako natječaj prođe bez žalbi).

To je bio ukratko sadržaj oglasa, a cijeli oglas možete potražiti u "Narodnim novinama" broj 36. od 03.09.2007

Oglas to ne navodi za ali ovi radovi prema nekim neslužbenim informacijama ukučuju kopanje kanala i postavljanje cijevi za odvodnju oborinskih voda na dionici Osmanovac centar Oklaja.
Nadam se da ovaj put radovi neće biti duži od 60 dana koliko je navedeno u natječaju, te da nećemo mjesecima preskakati otvoreni kanal koji čeka postavljanje cijevi koje "kasne u dolasku".
Isto tako se nadam da "višak" građevinskog materijala neće biti prebacivan kao prošli put ispred pogona Metal-sinta, pa sad tamo "nagrđuje" okoliš.
Valjda u Promini ima dovoljno otvorenih kopova rudnika u koje bi se mogao pohraniti višak otpadnog građevinskog materijala?

I još jedna vijest....

Danas sam dobio informaciju da je u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji objavljen poziv svim vlasnicima katastarskih čestica na trasi asfaltiranja ceste Čitluk-Bogatići prominski, da dođu u Općinu kako bi dobili na uvid dokumentaciju u kojoj se vidi o kojim se katastarskim česticama radi.
Više o ovoj informaciji trebao bi znati sutra, kad dobijem tekst spomenutog oglasa.

Oznake: općina promina, cesta čitluk mratovo bogatići

- 19:38 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 01.05.2005.

Turizam u Promini

U Jutarnjem od petka 29.04.2005. naišao sam na zanimljiv članak u vezi turizma u Promini.
Naslov članka je: Općina Promina postaje županijski centar etnoturizma i gastronomije

Evo djelića iz tog zanimljivog teksta...

Općina Promina, čije se sjedište nalazi u Oklaju, osmislila je dva zanimljiva i osebujna turistička projekta s nesvakidašnjim nazivima.
Prvi je "Kamen-krevet- vino- pršut"
a drugi je "Ovca-janje-sir"

Jedan od prvih koraka prema njihovu ostvarenju bit će modernizacija ceste Čitluk-Mratovo-Bogatići. Na taj će način Općina Promina učiniti dostupnima neke od najvećih, ali najmanje poznatih turističkih atrakcija kao što su srednjovjekovne utvrde na rijeci Krki.
Učinili smo sve za skoro otvaranje tvornica montažnih kućica i bungalova u Oklaju. Dio njih bit će iskorišten za naš turistički kompleks na lijevoj obali Krke pa ćemo, osim ponude čiji smo razvoj saželi u nazivima turističkih programa, imati i vlastite smještajne kapacitete-rekao je načelnik općine Promina, Žare Duvančić.
U sklopu općinskog turističkog projekta, sela Matasi, Marasovine, Puljane i Prominski Bogatići postaju stožeri seoskog turizma u programu "Kamen-krevet-vino-pršut". Za Program "Ovca-janje-sir" općina Promina drži da su dovoljni kapaciteti privatnih stočara koji razvijaju proizvodnju sira i drugih autohtonih mliječnih proizvoda.......

Sićam se da sam prije par godina pročitao članak u nekim novinama u kojem je bilo navedeno da velike svjetske kompanije troše ogromne novce na istraživanje koje bi ime najbolje odgovaralo za novi proizvod. Još kad sam pročitao da je tako ime jednog novog modela automobila njemačkog proizvođača koštalo preko 100000 eura puka sam od smija..

Ipak sve to ima nekog smisla.

Pa zamislite vi kome bi pao na pamet ovako zanimljivi naslovi projekata kao u nas?
"Kamen-krevet-pršut-sir" ili "Ovca-janje-sir".

Koliko su samo truda u osmišljavanje imena uložili njegovi autori.

Vjerojatno se tu radilo i o sveobuhvatnom istraživanju kako će se ti naslovi prevesti na engleski, njemački ili talijanski jezik, i da li će zvučati i u njihovom izgovoru zagonetno kao i u našem.

Ako ovi projekti kojim slučajem nakon izbora i ne uspiju, uvijek ćemo se bar veselo nasmijati na njihovo spominjanje....