_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

Srebrena medalja za Agroturizam u Dalmaciji-Pilipovim dvorima iz Razvođa

Oznake: turizam u promini, Marko Duvančić, Razvođe

Nova kuća za odmor u Bogatićima!

Prije nešto manje od sat vremena, dobio sam na mejl, jednu prekrasnu poruku.

U Promini, u Bogatićima, uređena je još jedna kuća, koja je sada u turističkoj ponudi Promine!

Ovo je treća po redu kuća za odmor, za turizam u Promini.

Dvije su u Bogatićima, a jedna u Nečvenu, i sve tri su prekrasno uređene.



Evo što na web stranici Novasol.hr, možete pročitati o najnovijoj kući za odmor:


Kuća za odmor - Drnis-Bogatici Prominski - CDV700

Oznake: turizam u promini, Bogatići

Na odmor u Nečven!

Prije nekoliko mjeseci, objavio sam post pod naslovom:
„Na odmor u Bogatiće prominske!“
Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/2012/07/1630914468/na-odmor-u-bogatice-prominske.html

Tema posta bila je prva kuća za odmor u prominskom kraju, ili kako sam naslov kaže u Bogatićima prominskim.

Jučer sam pronašao na internetu sljedeću zanimljivost:


*********************************************



Kuća za odmor - Šibenik-Nečven – (CDV527)
Link:http://www.novasol.hr/p/CDV527&wt.si_n=GoogleMiniBookingFlow

Ova prekrasna kamena kuća s bazenom u srcu Nacionalnog parka Krka, namijenjena je odmoru manje obitelji.
Tradicionalnog je uređenja, sa svime što je potrebno za kvalitetan odmor i uživanje.
Na terasi možete ispijati piće, spremati omiljeno jelo na roštilju, igrati stolni tenis ili se sunčati pored bazena.
Soba dva ima odvojen ulaz i vlastito kupatilo.
U ponudi su i bicikli s kojima možete istraživati mjesto Nečven te poznatu tvrđavu s koje se pruža panoramski pogled na rijeku Krku.
Možete se kupati na jezeru (4km) ili u moru (35km).
Grad Šibenik je udaljen 40 km.

*********************************************




Nečven je prekrasno mjesto, koje zrači mirom i tišinom.
Često napravim đir biciklom dionicom Oklaj-Čitluk-Nečven-Puljane-Oklaj.
Obavezno u Nečvenu prošetam do tvrđave, i bacim pogled na „Bibin buk“.

Baš sam nedavno, prilikom posjeta OPG-u Ivana Perice u Nečvenu, komentirao s Ivanom, Mariom i Hrvojem- kako po meni Nečven ima najveće šanse da uspije u seoskom turizmu, od svih sela u Promini.
Selo je lijepo uređeno, ljudi su srdačni, mir...tišina...svježi zrak s Krke.

Brodovi NP Krka, dolaze do samog „Bibina buka“, a ekipa OPG-a je očistila put koji vodi do sela, i nadaju se kako će posjetitelji jednog dana nastaviti šetnjom do tvrđave, do Nečvena.

Bogata je povijest Nečven grada, i sigurno svatko tko je pročitao „Konjanika“ od Ivana Aralice, šetajući livadama do tvrđave, u mislima priziva slike minulih vremena, ratnika na konjima, crkve koje više nema….mosta od tvrđave Nečven grada do Trošenja….
Još kad bi putnik namjernik naišao na kojeg starijeg Nečmenjanca, koji bi bio voljan ispričati koju priču…jer tu svaki kamen, zaista ima svoju priču…

Uglavnom, ukoliko ste željni mira, tišine koju ponekad prekida zvonce stada ovaca u daljini…u ambijentu prekrasne kamene kuće…ovo je idealna prilika za vas.

Čestitam vlasnicima na prekrasno uređenoj kući-Bravo!

Lijepo je pronaći ovakve vijesti na internetu!


I na kraju još jednom link sa fotografijama kuće:
http://www.novasol.hr/p/CDV527&wt.si_n=GoogleMiniBookingFlow

Oznake: turizam u promini, Nečven

Konoba dida Marka

Oznake: Marko Duvančić, turizam u promini

Turizam u zaleđu

Posjet Ministra Zmajlovića Puljanima-Promini, donio nam je cijeli niz naslova u dnevnim novinama na temu turizma u našim krajevima, točnije, planovima NP Krka u tom području djelovanja.

Čitajući Šibenski tjednik, naišao sam na jedan članak u kojem se donosi razmišljanje „lokalaca“ o toj temi, o razvoju turizma u našim krajevima.

Evo nekoliko navoda:

*************************************************************

Krka je primjer drugim nacionalnim parkovima!
Snježana Klarić | 31.10.2012 u 17:00
Link na članak: http://sibenskiportal.hr/2012/10/31/krka-je-primjer-drugim-nacionalnim-parkovima/

„- Mi to uglavnom radimo zbog lokalnog stanovništva jer je činjenica da svi ti ljudi, koji gravitiraju parku, žive od parka i primjetno je povećanje broja seoskih domaćinstava u zadnje vrijeme – govori ravnatelj Bulat“.

‘Lokalci’ pozdravljaju projekt disperzije posjetitelja prema sjeveru, priča nam Slavko Matas, iz Čitluka kraj Oklaja. No, nije sve tako jednostavno.

- Malo je ljudi ovdje spremno na to. Ljudi nisu dovoljno educirani, ne govore strane jezike, nemaju određene infrastrukture. Ja sam imao nešto u planu, ali ova me kriza ne usporila, već sam morao napraviti korak natrag – ne skriva Matas neuspjeli pokušaj da se okoristi blagodatima područja u kojem živi. Prihvat većeg broja gostiju ujedno je i naznaka globalizacije zaleđa Šibensko–kninske županije, a spremnost da iskoriste pružene mogućnosti, i u rodnom kraju ostvare san o boljem sutra Matas pripisuje susjedima s obje obale rijeke Krke koji idu u korak s vremenom, bez obzira na činjenicu da ne žive u razvijenoj, urbanoj sredini.

- Može čovjek i ovdje stalno živjeti, a da istovremeno prati suvremene trendove, ne mora čovjek živjeti u Parizu jer i tamo ima ‘sapetih’ ljudi, koji ne idu ukorak s vremenom.
-Ovdje imamo ljude koji to mogu pratiti i zato imaju izuzetno pozitivan stav prema tome što se nacionalni park definira u cijelom svom toku i da od toga imamo komercijalnu vrijednost – priznaje stanovnik Čitluka, smještenog na pola puta između Puljana i Oklaja.

NEKA TURIST S NAMA ŽIVI I RADI

Matas ima i ideju kako turiste, jednom kad dođu na sjever županije, navesti da ostanu duže od vremena predviđenog za obilazak prirodnih atrakcija.

- Strancu treba ponuditi nešto izvorno. Ne treba za njim vući ništa španjolsko, nego ono što imamo ovdje. Da on s nama živi, radi, da ide u vrt, kopa i bere, da ima crno ispod nokta kao i ja. Mislim da nam je taj ruralni ili aktivni turizam šansa, ali mi idemo na sunce i plaže – ogorčen je. Uvođenje turizma u zaleđe vidi kroz produženje sezone pa da se turistu ponudi atraktivno jesensko vrijeme, što i ne bi bila velika novost jer poznate su priče iz vremena prije Domovinskog rata kada su naši djedovi ‘vrbovali’ turiste i odvodili ih sa sobom u polja, vinograde i voćnjake gdje su im furešti rado pomagali u radovima.

- Imamo izuzetne predispozicije da nam turistička sezona u Hrvatskoj traje cijelu godinu, a to malo koja destinacija u svijetu ima. Mi na selima možemo upotpuniti taj sadržaj s onim što velike hotelske kuće na moru nemaju, a to je taj domaći ambijent – tvrdi Matas, dodajući da bi pomoglo kad bi i država umiješala svoje prste i kanalizirala dio aktivnosti u turizam u zaleđu, na sjever Krke – isto ono mjesto gdje JU NP Krka zadnjih nekoliko godina upućuje svoje posjetitelje i u tome, čini se, uspijeva.


*************************************************************

Dugo pratim u dnevnim medijima izjave kako političara, tako i „malih ljudi“, i moram priznati da se rijetko naiđe na ovako kvalitetan odgovor „lokalaca“ na temu turizma, NP Krke, neiskorištenih potencijala koje ima naš kraj.

Razmišljajući malo o ovoj temi, dolazim do spoznaje, da smo mi zapravo u ovim krajevima na nekoj granici između suvremene kulture življenja i tradicionalnog načina života i njegovih vrijednosti.

Ovaj kraj nije slučajno ovakav kakav jeste, nego su ga takvim učinile generacije naših predaka koji su živjeli određenim načinom života.

NP Krka je ustanova od koje smo očekivali nova radna mjesta i zaštitu prirode.

Dobili smo tri radna mjesta (u NP Krka) u dvadesetak godina njegova postojanja, i stalni nadzor rendžera-inspektora nad svim poljoprivrednim radovima na poljoprivrednim površinama u granicama NP Krka, i cijeli niz zabrana

Da li je priroda sada ljepša nego prije osnivanja NP Krka, to je priča za sebe.


Ali, vratimo se kulturi življenja u ovim krajevim, ta me tema malo golica.

Jeste li razmišljali, što zapravo putnik namjernik, turist...čovjek željan odmora u ovim krajevima uopće očekuje kad npr Prominu „zaokruži“ kao svoju destinaciju?



Evo nekoliko primjera iz svakodnevnog života:

Razgovarajući s jednim prijateljem, saznajem kako on već godinu dvije, ima mali inkubator, „leže koke koje nose zelena jaja“, ima prekrasne koke, prekrasne pjetliće.
Nađe se tu i patkica, guskica....ma ima svega.
Ali, zapravo, meni je gušt gledati čovjeka dok priča priču.
Čitati radost na njegovu licu, radovati se njegovoj radosti.

I tako, nedavno čujem...Susjedi su došli na odmor u Prominu....Pjevac je uredno pjevao svoje hitove svako nekoliko sati....Koke su nagrađivale pjevača „intimnim odnosima“ (neke rado, neke kao „haremsku“ dužnosti)...zelena jaja su se i dalje „nosila“...a onda šok:

„Sused, vaše koke mi nedaju mira spavati....molim Vas da ih nekako utišate!“

Pjevac i koke nisu se uklapale u odmor, i platile su glavom, zbog „nastrana života u zaleđu“, i njhovi smještajni kapaciteti su sada slobodni, isto kao i kuća „suseda“ koji se požalio na „buku“-jer ni odmor ne traje dugo.

Čuvši tu priču, gledam svoje koke i pjevca koje sam dobio u nasljedstvo....
Otvorim im vrata kokošinjca, „ekipa“ krene na marednu, i onda svak svojim poslom...Koke uredno čeprkaju po dvorištu, a pjevac kukurikne-i što mislite što se onda događa?

Nakon mog pjevca, javlja se Mirin, pa Agićev, pa od Sikavice, pa Pajiše i onda pjesmu završava Čilašev pjevac. Ne ide to uvjek tim redom, ali zanimljivo ih je slušati.

I gledam mog pivca na ogradi dvorišta, kako s ponosom pjeva svoju pjesmu.

Kuća mojih roditelja, ostala je prazna...a ja se sjetim Araličinog naslova „Gdje pjevac ne pjeva“... i kažem-neka živi barem pjevac i koke...živjet će i kuća....


Ali, nisu samo pjevci problem.

Često ujutro, kad krenem na posao, sretnem dvije žene kako „gone“ ovce na pašu u polje.
Ispred njih ovčice, a njih dvije polaganim korakom, savijenih leđa, sljede ih i tiho razgovaraju.
Za njima pas, koji je tu ako zatreba za ovcama potrčati....(jer su rekordi na sto metara odavno iza čuvarica stada...)

Nisu to ovce za neki „biznis“, za „okrenut neku lovu“, ....te ovce po meni imaju više neku „terapijsku“ ulogu, razlog da se usprkos svim bolovima u leđima, nogama, tlaku...gihtu...njih dvije ujutro podignu iz kreveta i s radođšću krenu u novi dan.

Sve bi bilo OK, da uz ovčice, nekada na pašu ne krene i jedna kravica.
Krave su inače radoznale životinje...a imaju i visine.

Kakve veze sad ima visina krave s ovom pričom, gdje u ovom slučaju problem?

Nakon povratka s paše, ta kravica je imala jednu gadnu naviku.

Kad bi „suseda“ došla na odmor u Prominu, s guštom bi uključila svoju plazmicu, da vidi „kaj ima novega kod kuće...u kulturnom svetu...ne...“.i kravica bi radoznalo mljackala ustima i s itstim, a možda čak i većim zanimanjem pratila „Pola ure kulture“, ali kroz prozor!

Većina „turista“ je navikla piti kavicu i gledati TV u društvu prijatelja, ali u društvu kravice na prozoru, vjerojatno je malo tko planirao.

Koja je poanta priče?

Slučaj je završio na sudu, i radilo se o „glavi kravice“, i iskreno ni sam neznam kako je priča završila....Bitno je napomenuti da kravica ipak nije mogla glavom gledati kroz prozor, nego je teme dana pratila ipak iz svog dvorišta, sa udaljenosti od nekoliko metara....al' pitanje je hoće li to sud uvažiti kao olakotnu okolnost.


I vratimo se sad pitanju „Što očekuju turisti kad dolaze u ove naše krajeve?“

Pjevci i kravice se već ne uklapaju u priču, što je sljedeće?

Mi koji tu živimo?

Da se vratim opet junacima priča...pjevcima, karavici i njhovim vlasnicima....

Mnogi čitajući priče, odmah postavljaju pitanje „Tko je to?“, „Tko je tko u priči“...pa će i sada pitati „Tko je imao koke'“, „Tko je imao kravicu?“, „Tko je završio na sudu?“.

Nije smisao priče prozivati nikoga, nego jednostavno opisati životne situacije onakve kakve jesu...

Zašto živimo tako kako živimo?

Koliki je „Turistički prag tolerancije?“

Ima li života na selu ako pjevac ne pjeva?

Zar krave više nesmiju mukati, a ovce blejati na selu?

Oznake: turizam u promini

Na odmor u Bogatiće prominske!

Nedavno sam napisao post pod naslovom:„Do Bogatića, i dalje makadamom“
Link: http://promina.blog.hr/2012/06/1630854308/do-bogatica-i-dalje-makadamom.html


Za ovu temu, citirat ću sljedeće:

„Istina je i da je selo Bogatić po svim statistikama „mrtvo selo“.
Ali je poslije 2000.-te izgrađeno 12 potpuno novih kuća, a da o obnovljenim i ograđenim niti ne govorim.
Napravljene su i dvije kuće sa bazenima (treći je u pripremi).
Posađeno je cca 20000 stabala maslina.
U Bogatićima je, vjerujem prva u Promini, prodana kuća kao vikendica Zagrepčanima i traži ih se još.
Upravo sada u Bogatićima ljetuju Nijemci koji su zakupili kuću cijelo ljeto i traže još.
Naravno da se pitaju da li je takav put moguć u Europi“.

(Obavezno pročitajte i ostatak teksta- razmišljanja posjetitelja bloga iz Bogatića
Još jednom link:
http://promina.blog.hr/2012/06/1630854308/do-bogatica-i-dalje-makadamom.html)


Tragom ove informacije, naišao sam na web stranicu: http://www.novasol.hr/, i naslov:

„Kuća za odmor - Šibenik-Bogatići Prominski, Hrvatska“.
Link: http://www.novasol.hr/p/CDV487

….a pod naslovom se navodi sljedeće:

„Iako moderno namještena i jako dobro opremljena, ova renovirana kamena kuća odiše tradicijom kraja u kojem se nalazi.
Osim vanjskog bazena, na raspolaganju su sauna, sprave za vježbanje, biljar, roštilj, a za djecu tobogan i ljuljačka.
Najniža visina u potkrovlju iznosi 110 cm.
Parkirna mjesta se nalaze na neograđenom dijelu posjeda.
Nedaleko od kuće nalazi se nacionalni park Krka gdje možete uživati u cjelodnevnom obilasku netaknute prirode.
Preporučujemo posjet gradovima Drnišu, Šibeniku i Zadru, te izlet u nacionalne parkove Kornati i Plitvička jezera.
Dio puta do kuće je neasfaltiran“.

Ipak, lijepotu ove kuće za odmor, teško mogu opisati marketinški stručnjaci, onako lijepo, kako je opisuju fotografije.

Evo ih nekoliko:

*

*

**

*

Raduje me što u Promini postoji u turističkoj ponudi jedan ovako lijep objekt.

Čestitke vlasnicima!

Oznake: turizam u promini

Program ruralnog razvoja II dio

Danas sam na svoj e-mail, na temu „Program ruralnog razvoja“ dobio sljedeće dokumente:








Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx


Temeljem Programa Vlade Republike Hrvatske i razvojne strategije turizma Republike Hrvatske Ministarstvo turizma provodi

P R O G R A M

poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam
baštine u turistički nerazvijenim područjima

„BAŠTINA U TURIZMU“

Ciljevi programa

- razvoj turističke ponude na područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno na ruralnim, brdsko-planinskim područjima, područjima od posebne državne skrbi i otocima, koja imaju turističke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini
- zaštita, obnova i vrednovanje kulturne baštine uključivanjem u turističku ponudu
- zaštita, obnova i vrednovanje prirodne baštine uključivanjem u turističku ponudu

Korisnici programa

Korisnici programa mogu biti pravne i fizičke osobe (trgovačka društva, obrti, zadruge, udruge, ustanove, jedinice lokalne i regionalne samouprave, turističke zajednice, obiteljska poljoprivredna gospodarstva –OPG, hrvatski državljani), koji kao predlagatelji/nositelji projekata imaju kvalitetno pripremljene/razrađene projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi.

Sredstva državne potpore

Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje odabranih projekata sukladno članku 5. Uredbe o državnim potporama (NN br. 121/03 i 50/06.) i Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2009. godinu (NN br. 87/08). Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.

Namjena sredstava državne potpore

Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za:
a) projekte ulaganja u obnovu kulturne baštine: tradicijskih kuća i/ili pripadajućih gospodarskih objekata i okućnica, podruma, mlinova, radionica tradicijskih obrta, uređenje privatnih etno zbirki i dr.,
b) projekte ulaganja u uređenje i zaštitu prirodne baštine: vidikovci, poučne, pješačke staze, špilje, zaštićeni parkovi i dr,

u svrhu uključivanja u turističku ponudu (kao gospodarski – ugostiteljsko / turistički objekti ili turističke atrakcije).

Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za aktivnosti realizacije projekata, a ne za aktivnosti pripreme dokumentacije projekata:

izradu studija, elaborata, projektne i druge dokumentacije.

Sredstva državne potpore ne mogu se koristiti za:

projekte kojima se ne ostvaruju navedeni ciljevi programa, projekte na turistički razvijenim područjima, manifestacije, priredbe, festivale, marketinške i informativne materijale (prospekti, karte i sl.), muzejske prostore i umjetničke galerije, edukativne projekte, kulturno-povijesne spomenike čiju obnovu financira Ministarstvo kulture, sakralne objekte vjerskih zajednica, objekte komunalne infrastrukture, prometno-informativne sustave (putokaze, oznake i sl), projekte koji su već dobili druga bespovratna sredstva državne potpore veća ili jednaka 50% vrijednosti ukupnih ulaganja, projekte koji su koristili kredite s državnom subvencijom kamate, projekte koji nisu u skladu sa Zakonom i Uredbom o državnim potporama.

Predlaganje/kandidiranje projekata

Ministarstvo objavljuje Otvoreni javni poziv za kandidiranje projekata za dodjelu bespovratnih sredstava državne potpore temeljem ovog programa.

Nositelji projekta kandidiraju projekte podnoseći zahtjev za dodjelu sredstava državne potpore na propisanom obrascu Zahtjeva („BT/09“) i u prilogu dostavljaju traženu dokumentaciju.

Ne razmatraju se zahtjevi s nepotpunim podacima i nepotpunom dokumentacijom. Ne mogu se razmatrati zahtjevi za nejasne projekte (ako u projektnoj dokumentaciji nije jasno objašnjeno što se hoće i na koji način postići).

Zahtjev za dodjelu sredstava državne potpore i dokumentacija
Propisani obrazac Zahtjeva (BT/09.) za dodjelu sredstava državne potpore, koji se nalazi na internet stranici Ministarstva (u prilogu ovog Programa), sadrži osnovne podatke o predlagatelju/nositelju projekta i osnovne podatke o predloženom projektu.

Zahtjevu se prilažu:

- dokazi o pravnom statusu predlagatelja/nositelja projekta (preslika registracije trgovačkog društva, javne ustanove, zadruge, udruge, OPG, obrtnica ili osoba iskaznica fizičke osobe)
- dokazi o vlasničkom ili drugom stvarno-pravnom statusu prema kulturnoj ili prirodnoj baštini za koji se traži državna potpora
- potvrda nadležne Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi

Zahtjevu se, također, prilaže projektna dokumentacija u kojoj je jasno objašnjeno što se hoće i na koji način postići, slijedećeg sadržaja:

- naziv projekta
- ciljevi
- program ulaganja
- trajanje i faze realizacije
- idejni projekt ili druga tehnička dokumentacija sa potrebnim odobrenjima

sukladno predloženom Projektu

- troškovnik
- foto-dokumentaciju postojećeg stanja (objekta, okoliša i sl.)

Ministarstvo zadržava pravo od predlagatelja zatražiti dodatna pojašnjenja projekta.

Mjerila/kriteriji za odabir projekata

1. kvalitetna priprema i obrada programa/projekta, te jasno definiran sadržaj koji je sukladan cilju obnove i vrednovanja kulturne i prirodne baštine i njihovog uključivanja u turističku ponudu
2. ocjena vrijednosti kulturne ili prirodne baštine
3. procjena pozitivnih učinaka povećanja turističkog prometa
4. faza realizacije projekta (udio već uloženih sredstava u ukupno potrebnim sredstvima)
5. odnos tražene potpore i vlastitih ulaganja.
6. sudjelovanje županija ili gradova/općina i drugih subjekata (turističke zajednice, međunarodne organizacije i dr.) u sufinanciranju
7. procjena učinaka u razmjerno kratkom vremenu
8. ocjena originalnosti projekta u smislu proširenja turističke ponude

Način dodjele sredstava državne potpore

Tročlana stručna skupina za obradu zaprimljenih projekata, koju imenuje državni tajnik evidentira zaprimljene projekte, utvrđuje koji projekti ispunjavaju, a koji ne ispunjavaju uvjete javnog poziva, te prema utvrđenim mjerilima/kriterijima za odabir projekata rangira iste. Stručna skupina o svom radu sastavlja zapisnik i dostavlja ga Povjerenstvu za konačni odabir projekata i dodjelu sredstava državne potpore. Povjerenstvo sastavljeno od pet članova, koje imenuje ministar, donosi konačan prijedlog odabira projekata, odnosno korisnika državne potpore sa predloženim iznosima sredstava po pojedinom projektu te o tome sastavlja zapisnik i dostavlja ga ministru. Stručna skupina i povjerenstvo sastaju se po potrebi a najmanje jednom mjesečno do potrošnje sredstava predviđene proračunske aktivnosti.

Ministar, temeljem prijedloga Povjerenstva, donosi Odluku o odabiru projekata, odnosno korisnika sredstava državne potpore sa iznosima sredstava po pojedinom projektu / korisniku, sa kojima sklapa Ugovor o međusobnim pravima i obvezama u realizaciji projekta. Sastavni dio Ugovora je bjanko zadužnica koju dostavlja korisnik u svrhu osiguranja povrata odobrenih sredstava u slučaju njihovog nenamjenskog korištenja.
Kandidiranjem projekta podnositelj zahtjeva je suglasan s javnom objavom podataka po Odluci o dodjeli sredstava (nositelj i naziv projekta, te iznos dodijeljenih sredstava).

Nadzor namjenskog korištenja sredstava državne potpore
Ministarstvo obavlja nadzor nad namjenskim korištenjem sredstava državne potpore putem dostavljenog financijskog izvješća s pratećom dokumentacijom od strane korisnika potpore te po potrebi očevidom na mjestu ulaganja.

Obveze korisnika državne potpore su:

- sredstva državne potpore iskoristiti namjenski u roku koji je određen Ugovorom

- Ministarstvu dostaviti financijsko izvješće o korištenju sredstava državne potpore s pratećom dokumentacijom koja potvrđuje navode u izvješću (račune za radove odnosno materijal, fotografije izvršenih radova i drugu dokumentaciju sukladnu naravi projekta)

- na zahtjev Ministarstva pružiti na uvid i dodatnu naknadno traženu dokumentaciju (dokaz o turističkoj valorizaciji sufinanciranog projekta i dr.) i omogućiti pristup u sve prostore objekta

Završne odredbe

Ministarstvo zadržava pravo izmjene i dopune Programa, ako se za to ukaže potreba, tijekom njegove provedbe.

M I N I S T A R
Damir Bajs

Klasa: 334-01/09-01/5
broj: 529-06-09-1
Zagreb, 9. veljače 2009.


Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO TURIZMA
Prisavlje 14, 10000 Zagreb

objavljuje

O T V O R E N I JA V N I P O Z I V

za kandidiranje projekata za dodjelu državne potpore temeljem
Programa poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine
u turistički nerazvijenim područjima „BAŠTINA U TURIZMU”

I. Predmet Javnog poziva je dodjela bespovratnih novčanih sredstava Ministarstva za sufinanciranje programa i projekata koji će doprinijeti:

- ruralnim, brdsko-planinskim područjima, područjima od posebne državne skrbi i otocima, koja imaju turističke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini

- zaštiti, obnovi i vrednovanju kulturne baštine uključivanjem u turističku ponudu

- zaštiti, obnovi i vrednovanju prirodne baštine uključivanjem u turističku ponudu


II. Sredstva će se odobravati za osmišljavanje i realizaciju programa i projekata vezanih za točku I., i to za:

- obnovu kulturne baštine (tradicijskih kuća i/ili pripadajućih gospodarskih objekata i okućnica, podruma, mlinova, radionica tradicijskih obrta, uređenje privatnih etno zbirki i sl.)

- uređenje i zaštitu prirodne baštine zaštićenih područja (vidikovci, poučne i pješačke staze, špilje, info-punktovi i sl.)

u svrhu uključivanja u turističku ponudu (kao gospodarski ugostiteljsko - turistički objekti ili turističke atrakcije).


III. Sredstva su namijenjena pravnim i fizičkim osobama (trgovačka društva, obrti, zadruge, udruge, ustanove, jedinice lokalne i regionalne samouprave, turističke zajednice, obiteljska poljoprivredna gospodarstva –OPG, hrvatski državljani).

IV. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.

V. Potrebna dokumentacija za kandidiranje projekata:

1. popunjen obrazac zahtjeva “BT/09” koji se nalazi na www.mint.hr
2. dokazi o pravnom statusu predlagatelja/nositelja projekta (preslika registracije trgovačkog društva, javne ustanove, zadruge, udruge, OPG, obrtnica ili osobna iskaznica fizičke osobe)
3. dokazi o vlasničkom ili drugom stvarno-pravnom statusu prema kulturnoj ili prirodnoj baštini za koji se traži državna potpora
4. potvrda nadležne Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi
5. projektna dokumentacija koja sadrži; naziv projekta, ciljevi, program ulaganja, trajanje i faze realizacije, idejni projekt ili druga tehnička dokumentacija s potrebnim odobrenjima sukladno predloženom Projektu, troškovnik i foto-dokumentaciju postojećeg stanja (objekta, okoliša i sl.)

Cjelovit tekst Programa i obrazac Zahtjeva sastavni su dio ovog Javnog poziva i nalaze se na Internet stranicama Ministarstva (www.mint.hr).

VI. Prijave za dodjelu sredstava razmatra Povjerenstvo osnovano u Ministarstvu turizma. Odluku o dodjeli sredstava donosi ministar temeljem prijedloga Povjerenstva. Ministar s korisnikom sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama u realizaciji projekta.


Sastavni dio Ugovora je bjanko zadužnica koju dostavlja korisnik u svrhu osiguranja povrata odobrenih sredstava u slučaju njihovog nenamjenskog korištenja. Kandidiranjem projekta podnositelj zahtjeva je suglasan o javnoj objavi podataka po Odluci o dodjeli sredstava.

VII. Pri odluci o dodjeli sredstava uzimat će se u obzir sljedeći kriteriji:

1. kvalitetna priprema i obrada programa/projekta, te jasno definiran sadržaj koji je sukladan cilju obnove i vrednovanja kulturne i prirodne baštine i njihovog uključivanja u turističku ponudu
2. ocjena vrijednosti kulturne ili prirodne baštine
3. procjena pozitivnih učinaka povećanja turističkog prometa
4. faza realizacije projekta (udio već uloženih sredstava u ukupno potrebnim sredstvima)
5. odnos tražene potpore i vlastitih ulaganja
6. sudjelovanje županija ili gradova/općina i drugih subjekata (turističke zajednice, međunarodne organizacije i dr.) u sufinanciranju
7. procjena učinaka u razmjerno kratkom vremenu
8. ocjena originalnosti projekta u smislu proširenja turističke ponude

VIII. Ministarstvo zadržava pravo praćenja realizacije programa/projekta, kao i kontrole namjenskog trošenja sredstava.

IX. Prijave se šalju preporučeno na adresu: Ministarstvo turizma, Prisavlje 14, 10000 Zagreb, s naznakom „ne otvaraj – javni poziv, „BAŠTINA U TURIZMU“.

X. Nepotpuni zahtjevi neće se razmatrati.

XI. Javni poziv je otvoren do potrošnje proračunom predviđenih sredstava, a najkasnije do 30. rujna 2009. god.

Klasa: 334-01/09-01/5
Urbroj: 529-06-09-2
Zagreb, 11. veljače 2009.



Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

bastina-obrazac

REPUBLIKA HRVATSKA BT/09
MINISTARSTVO TURIZMA

ZAHTJEV

za dodjelu državne potpore temeljem
Programa poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima "BAŠTINA U TURIZMU"

Osnovni podaci o predlagatelju projekta

Predlagatelj projekta (ime i prezime / ime tvrtke)

Status predlagatelja (trgovačkodruštvo, obrt, zadruga, ustanova, TZ, OPG, udruga, lokalna i regionalna samouprava, fizička osoba)

Adresa / sjedište predlagatelja

Telefon / telefaks

E-mail / Internet adresa

Matični broj predlagatelja, za udruge MB i registarski broj, za OPG - matični broj poljoprivrednika, za fizičku osobu JMBG

Odgovorna osoba / osoba ovlaštena za zastupanje

Osoba za kontakt

Poslovna banka i žiroračun

Podaci o projektu

Naziv projekta

Adresa realizacije projekta

Županija

Vlasnik / korisnik nekretnine

Kratki opis projekta

Ukupan iznos potrebnih sredstava za realizaciju cijelog projekta

Traženi iznos potpore Ministarstva turizma

Do sada uloženo u realizaciju projekta

Subvencionirano od drugih subjekata (navesti od kojih i dobivene iznose)
Mjesto i datum

Potpis odgovorne osobe / osobe ovlaštene za zastupanje

Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Naglašavam još jednom rečenicu:

„Javni poziv je otvoren do potrošnje proračunom predviđenih sredstava, a najkasnije do 30. rujna 2009. god“.


Zahvaljujem se čitatelju Bloga na poslanim dokumentima, i iskreno se nadam da će netko u Promini na osnovu ovog Natječaja, obnoviti svoju starinu, te postati sudionikom „Baštine u Turizmu“.

Oznake: turizam u promini

Seoski turizam u Dalmatinskoj zagori

Seoski turizam česta je tema kada je obnova života u Dalmatinskoj zagori u pitanju....
Svi se slažu da bi zainteresiranih za odmor u idiličnoj seoskoj sredini, daleko od gradske vreve, buke...gužve...sigurno bilo.

Ipak, seoski turizam je kod nas u Prominu za sada samo tema razgovora, a seoskih domaćinstava koji se profesionalno bave turizmom za sada još nemamo.


Naravno da postoje ideje, planovi, vjerojatno I konkretni projekti kako bi se to promjenilo, a sljedeća informacija bi svima koji se bave idejom obnove svoje starine, mogla ići u prilog.



Danas sam na e-mail od vjerene čitateljice promina.blog.hr. dobio sljedeću informaciju:


xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Poštovanje Sany,

…..Šaljem Vam link jedne vijesti iz ožujka ove godine za koji ne znam da li je bio na stranicama promina.bloga.

Pogledajte pa proslijedite Vašim dragim čitaocima.

Nadam se da će biti koristan.

Link: http://www.agroklub.com/agroturizam/obnova-kamenih-kuca-novi-projekt-dalmacije/816/

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx


Pod navedenim linkom možete pročitati sljedeće:


xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Obnova kamenih kuća novi projekt Dalmacije

Pročelnik Upravnog odjela za turizam Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella napominje da je ove godine izraženiji interes za ruralni turizam u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ponajviše u Zagori, gdje svakodnevno bilježi i sve više investitora.

»Svakodnevno primamo građane koji svoje objekte žele uključiti u ruralni turizam.
Riječ je o vlasnicima kamenih kuća koji žive u gradovima. No, trebalo bi više sustavno raditi na edukaciji vlasnika objekata i djelatnika u turizmu. Doduše, već smo sufinancirali doškolovanje 15 turističkih vodiča za područje Zagore.
Inače, kamene kuće su zaštitni znak Dalmacije. No, nitko još ne zna njihov točan broj u sve četiri dalmatinske županije, niti koliko ih je dosad obnovljeno. Pretpostavlja se da je njihov kapacitet samo u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji veći od 20.000 postelja. To su kamene kuće koje se uz neznatna ulaganja mogu lako i brzo preurediti, jer nije riječ o urušenim objektima. Tako bi se u obnovljenim eko-etno selima dobili smještajni kapaciteti koji bi gostima bili zanimljiviji od onih u gradovima u vrijeme turističke sezone. Taj bi projekt bio i osvježenje na hrvatskom turističkom tržištu.

»Takav zajednički projekt dalmatinskih županija trebalo bi što prije ažurirati jer je zanimljiv, a bio bi opravdan i koristan za naše turističko tržište. Njime bi se nadoknadio i manjak smještajnih kapaciteta, a izbjegle bi se i izdašnije investicije u nove hotelske objekte u prenapučenim primorskim predjelima dalmatinskih županija«, kaže Stella.
Autor: Nedjeljko Musulin

Broj pregleda članka: 283
Izvor: Vjesnik

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx




Zahvaljujem se čitateljici na poslanom članku.
Iskreno se nadam da će jednog dana u Promini jedno od sela uz samu Krku-Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Puljane, Nečven ili Bogatići, dobiti status etno sela.

Mislim da je Nečven selo u kojem bi se 15-ak kuća brzo moglo prilagoditi etno turizmu, ili seoskom turizmu…

Isto tako, mislim da bi I Cvjetići gornji, malo poznat zaseok Razvođa, mogli jednog dana zablistati u svom starom sjaju (a u to će te se najbolje uvjeriti kad posvetim jednu foto priču tom selu).

Naravno, sve pod uvjetom dobrog dogovora između vlansnika starih kuća, I onih koji bi ih obnovili I stavili u funkciju seoskog turizma.

Oznake: turizam u promini

Turistički vodič Općine Promina II dio

Kako sam i najavio, u srijedu, 10. lipnja u 19h, u zgradi područne škole u Oklaju održano je predstavljanje prvog turističkog vodiča Općine Promina.
Na predstavljanju se okupilo stotinjak Prominjaca, prijatelja Promine, gostiju iz Drniša, Miljevaca… Knina…





O samom vodiču na predstavljanju su svoje mišljenje rekli redom predstavljači -, prof. Anita Cota, profesor Zoran Brakus, mr. sc. Siniša Kuko, te i sam urednik, idejni začetnik turističkog vodiča prof. Jurica Botić (profesor geografije u Oklaju).
Nakon što su predstavljači redom „svatko iz svog kuta“ komentirali vrijednost vodiča za naš kraj, ne krijući oduševljenje kvalitetom tekstova, kvalitetom dizajna, uglavnom dojmovima koji su daleko-daleko iznad očekivanja koja bi mogli imati za jedan rad (knjigu) djece osmog razreda osnovne škole i njihova profesora.

Profesor Jurica Botić zahvalio se svima koji su pomogli da ovaj turistički vodič preveden na engleski, njemački, francuski i talijanski jezik ugleda svjetlo dana.
Pozvao je svoje učenike osmog razreda osnovne škole Oklaj da se podignu kako bi ih svi mogli vidjeli, a sve nas ostale nije trebalo zamoliti za pljesak.
Bravo profesore Botiću za Vas, bravo za vaše učenike!

Nakon dugog pljeska posvećenog autoru/uredniku turističkog vodiča Promine i djeci urednicima, profesor je sa sjetom zastao i rekao:

„Nažalost, među nama danas nema mog učenika, osmaša Josipa Čuline koji je sudjelovao u izradi ovog vodiča. On je nedavno nastradao u teškoj prometnoj nesreći.
Ja mu želim brz oporavak, i ovo današnje predstavljanje posvećujem njemu u čast!“

Tim riječima, ujedno je i završeno predstavljanje prvog turističkog vodiča Promine, a svi nazočni su pozvani na malu zakusku…




Svi koji su bili zainteresirani za kupnju Vodiča, mogli su to učiniti na predstavljanju istoga, po cijeni od 50,00 kuna.
Tisak Vodiča financirala je (ako sam dobro razumio) Općina Promina, a tiskan je u 200 primjeraka.

Profesor Jurica Botić već ima nove ideje za drugo izdanje, te ga namjerava obogatiti sa još tekstualnih sadržaja i fotografija, i jedva čeka reakciju Prominjaca.


Za one koji ipak nisu bili na predstavljanju vodiča Promina, te ga još nemaju u svojim rukama, evo samo nekoliko naslova iz istog:

1. Općina Promina
2. Prirodna obilježja prostora Općine Promina
3. Prostor tisućljetne nastanjenosti
4. Prominska sela
a. Oklaj
b. Razvođe
c. Mratovo
d. Prominski Bogatići
e. Puljane
f. Čitluk
g. Lukar
h. Suknovci
i. Matasi
5. Prirodna baština Promine
a. Promina (planina)
b. Lokva Kuljača
c. Krka
6. Kulturna baština Promine
a. Bogočin
b. Nečven
c. Crkva sv. Mihovila
d. Crkva Svih Svetih
e. Crkva sv. Nedjelje
f. Crkva sv. Martina
g. Crkva sv. Roka
h. Crkva Gospe Čatrnjske
i. Gospina kapela u Suknovcima
j. Crkva sv. Duha
k. Folklorna baština

Svi naslovi popraćeni su prigodnim fotografijama , a pošto je vodič tiskan na hrvatskom+ četiri strana jezika, uz svaki naslov na kraju ide 4-5 različitih fotografija.

Naslovnicu vodiča krasi fotografija Promine iz kuta koji nije baš toliko čest, ali će ga moji Matasani bez problema prepoznati.
Na zadnjoj stranici, nalazi se zvonik crkve sv Mihovila u Oklaju.


Što za kraj reći, još jednom sve pohvale profesoru Jurici Botiću i osmašima OŠ Oklaj, i želja da ovaj vodič svake godine doživi svoje novo izdanje!


Nekoliko fotografija sa predstavljanje vodiča, možete pogledati pod linkom:
http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202009/Turisticki%20vodic%20Promine/

Oznake: turizam u promini, Školstvo u Promini

Turistički vodič Općine Promina

Promina kao turistička destinacija i dalje za neke (većinu?) vjerojatno svoje mjesto pronalazi pod naslovom „Dalmatinska zagora-nepoznata zemlja“.
Ipak, postoje ljudi koji imaju volje i želje naš „nepoznati“ kraj riječju i fotografijom približiti putnicima „u nepoznato“.
Što je još važnije, postoje djeca koja žele svoj kraj približiti svima koji žele saznati što se krije iza riječi Promina.

Na svoj e-mail dobio sam sljedeću obavijest:

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

U srijedu, 10. lipnja u 19h, u zgradi područne škole u Oklaju održat će se predstavljanje prvog turističkog vodiča Općine Promina.
Ono što ovaj vodič čini posebno zanimljivim je činjenica da je nastao u okviru nastave geografije osmog razreda, a rezultat je uspješne suradnje učenika i profesora Jurice Botića, idejnog pokretača ovog projekta koji je na temelju podataka koji su učenici prikupili, napravio sintezu prirodne i kulturne baštine pretočenu u tekst vodiča.
Vodič je izrazito kvalitetno dizajnerski uređen, a obogaćen je fotografijama Sanimira Sarića. O samom vodiču na predstavljanju će više reći predstavljači - prof. Jurica Botić, prof. Anita Cota i mr. sc. Siniša Kuko.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Svi koji su zainteresirani za ovu temu, pozvani su da u srijedu…10.06.2009….19:00h…. u OŠ Oklaj dođu i pogledaju Prominu kao :„sintezu prirodne i kulturne baštine pretočenu u tekst vodiča“.

Oznake: Školstvo u Promini, turizam u promini

Samo obećanje ili?

Sjećate se mog posta «Turizam u Promini”, napisanog u nedjelju, 01.05.2005?
Normalno da ne... Pa ni ja ga se pod ovim naslovom vjerojatno ne bi sjetio..
Ali, zato postoji arhiva i copy/paste.

Evo «paste» posta:




/ / / / / / / / / / / / / / /

Općina Promina, čije se sjedište nalazi u Oklaju, osmislila je dva zanimljiva i osebujna turistička projekta s nesvakidašnjim nazivima.
Prvi je "Kamen-krevet- vino- pršut"
a drugi je "Ovca-janje-sir"

Jedan od prvih koraka prema njihovu ostvarenju bit će modernizacija ceste Čitluk-Mratovo-Bogatići. Na taj će način Općina Promina učiniti dostupnima neke od najvećih, ali najmanje poznatih turističkih atrakcija kao što su srednjovjekovne utvrde na rijeci Krki.
Učinili smo sve za skoro otvaranje tvornica montažnih kućica i bungalova u Oklaju. Dio njih bit će iskorišten za naš turistički kompleks na lijevoj obali Krke pa ćemo, osim ponude čiji smo razvoj saželi u nazivima turističkih programa, imati i vlastite smještajne kapacitete-rekao je načelnik općine Promina, Žare Duvančić.
U sklopu općinskog turističkog projekta, sela Matasi, Marasovine, Puljane i Prominski Bogatići postaju stožeri seoskog turizma u programu "Kamen-krevet-vino-pršut".
Za Program "Ovca-janje-sir" općina Promina drži da su dovoljni kapaciteti privatnih stočara koji razvijaju proizvodnju sira i drugih autohtonih mliječnih proizvoda.......

Sjećam se da sam prije nekoliko godina pročitao članak u nekim novinama u kojem je bilo navedeno da velike svjetske kompanije troše ogromne novce na istraživanje koje bi ime najbolje odgovaralo za novi proizvod.
Još kad sam pročitao da je tako ime jednog novog modela automobila njemačkog proizvođača koštalo preko 100000 eura puka sam od smijeha..
Ipak sve to ima nekog smisla.
Pa zamislite vi kome bi pao na pamet ovako zanimljivi naslovi projekata kao u nas?
"Kamen-krevet-pršut-sir" ili "Ovca-janje-sir".
Koliko su samo truda u osmišljavanje imena uložili njegovi autori. Vjerojatno se tu radilo i o sveobuhvatnom istraživanju kako će se ti naslovi prevesti na engleski, njemački ili talijanski jezik, i da li će zvučati i u njihovom izgovoru zagonetno kao i u našem.

Ako ovi projekti kojim slučajem nakon izbora i ne uspiju, uvijek ćemo se bar veselo nasmijati na njihovo spominjanje....

/ / / / / / / / / / / / / / /

Zanimljiv post.
Sjećate li se možda kako su ti projekti završili?

Ovih dana (12.10.2008. | 21:39) u Slobodnoj se mogao pročitati članak pod naslovom:
«RASTU TURISTIČKE AMBICIJE PROMINSKOGA KRAJA”- “NP Krka: Kula uzdaha kao mamac za turiste”

“Tisuće godina smo čuvali Krku i njezine ljepote. Došlo vrijeme da danas od Nacionalnog parka, koji se upravo i temelji na tim sačuvanim ljepotama, napokon, imamo i neke koristi - ne krije turističke ambicije Paul Cota, načelnik općine Promina, pokušavajući objasniti zašto je među svoje načelničke prioritete uvrstio dovršetak 30 kilometara duge ceste koja bi povezala Roški slap i Knin”.

Može se pročitati I:

“….. cesta će povezati Bogatiće, Mratovo, Nečven, Čitluk, Ljubotić, Marasovine, Bodol, Matase, Zeliće i Ljubač, sela u kojima danas živi staračko stanovništvo koje je potpuno odsječeno od svijeta i treba im čitav dan do liječnika u Knin. - Čim cesta bude gotova, a vjerujem da će se to dogoditi iduće godine, uvest ćemo redovitu autobusnu liniju prema Kninu”.

Link na članak u SD je:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/25815/Default.aspx



Zanimljivo će biti za godinu dana pročitati ovaj post.
Obećanja su opasna stvar, pogotovo kad se vežu uz predviđeno vrijeme relizacije.

Oznake: općina promina, turizam u promini, cesta čitluk mratovo bogatići, NP Krka

Krediti HBOR-a ruralno-turističkim poduzetnicima

Evo vijesti koja će zanimati sve one koji se žele baviti seoskim turizmom.

Zadruge, obrti, trgovačka društva i obiteljska gospodarstva za svoje projekte mogu ostvariti povoljne kredite za osnivačka ulaganja, kupovinu zemljišta i građevinskih objekata, opreme i uređaja, osnivanja stada i sadnje trajnih nasada kao i obnova tradicijskih i zaštićenih objekata.

Najniži iznos kredita uglavnom je oko 80 tisuća kuna, a može se ostvariti i više milijuna kuna.
Ovisno o liniji godišnje kamate kreću se od dva do šest posto, a rok otplate je moguć i do 15 godina uz poček od nekoliko godina rekao je Galičić.

Izvorni tekst možete pročitati na Poduzetničkom portalu pod linkom:

Ruralno-turističkim poduzetnicima predstavljeni povoljni krediti HBOR-a

Oznake: turizam u promini

Obnavljaju se Pilipovi dvori u Razvođu

Nedavno sam pronašao na web-u informaciju o dodjeli državnih potpora Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitkaza za 2007. god.
Potpore se dodjeljuju temeljem «Programa poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam tradicijske i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima».

Program se sastoji u sufinanciranju razvojnih projekata pravnih i fizičkih osoba, zadruga, udruga i ustanova koji su u funkciji:

- razvoja turističke ponude na područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen
- zaštite, obnove i reafirmacije vrijednosti tradicijske baštine uključivanjem u turističku ponudu;
- zaštite, obnove i vrednovanja prirodne baštine uključivanjem u turističku ponudu;
- razvoja nerazvijenih ruralnih područja i područja od posebne državne skrbi koja imaju turističke potencijale u tradicijskoj i prirodnoj baštini.

Na natječaj su se mogli javiti i stanovnici Promine koji svoju budućnost vide u seoskom turizmu.
Svi koji su tražili potporu, morali su izvršiti kvalitetnu pripremu i obradu projekata i jasno definirati sadržaj projekta koji je sukladan s ciljevima Programa.

Kakve veze ima ovaj Program sa Prominom?

Danas sam u Županijskoj panorami na HTV-u gledao prilog u kojem se spominju četvorica poduzetnika- obrtnika (ili šta već jesu) iz naše županije, koja su dobila potporu za svoje projekte.

Jedan od njih je i "Marko Duvančić OPG, Duvančići 13, Razvođe, Oklaj", sa svojim projektom "Pod starim krovovima- Pilipovi dvori, Duvančići 11, Razvođe".
Marko je za svoj projekt dobio 70,000.00 kuna potpore.

Tko je sve dobio potporu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka možete pogledati pod linkom.

Sve one koje više zanima "Program poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima" mogu posjetiti web stranicu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, ili pročitati konkretne ciljeve programa pod linkom.

Čestitam Marku i na ovoj potpori za njegov novi projekt- premda će me vjerojatno neki odmah zbog toga u komentarima napasti, kuditi.... ali nema veze.
Marko je dokazao da se potpora može dobiti dobrim projektima, a svi koji misle da bi i oni mogli sudjelovati u turističkom razvoju Promine mogu se polako pripremati za izradu svojih projekata za koje će se raspisati natječaj sljedeće godine u veljači.

Oznake: Marko Duvančić, turizam u promini, Pilipovi dvori, Razvođe

Turizam u Promini

U Jutarnjem od petka 29.04.2005. naišao sam na zanimljiv članak u vezi turizma u Promini.
Naslov članka je: Općina Promina postaje županijski centar etnoturizma i gastronomije

Evo djelića iz tog zanimljivog teksta...

Općina Promina, čije se sjedište nalazi u Oklaju, osmislila je dva zanimljiva i osebujna turistička projekta s nesvakidašnjim nazivima.
Prvi je "Kamen-krevet- vino- pršut"
a drugi je "Ovca-janje-sir"

Jedan od prvih koraka prema njihovu ostvarenju bit će modernizacija ceste Čitluk-Mratovo-Bogatići. Na taj će način Općina Promina učiniti dostupnima neke od najvećih, ali najmanje poznatih turističkih atrakcija kao što su srednjovjekovne utvrde na rijeci Krki.
Učinili smo sve za skoro otvaranje tvornica montažnih kućica i bungalova u Oklaju. Dio njih bit će iskorišten za naš turistički kompleks na lijevoj obali Krke pa ćemo, osim ponude čiji smo razvoj saželi u nazivima turističkih programa, imati i vlastite smještajne kapacitete-rekao je načelnik općine Promina, Žare Duvančić.
U sklopu općinskog turističkog projekta, sela Matasi, Marasovine, Puljane i Prominski Bogatići postaju stožeri seoskog turizma u programu "Kamen-krevet-vino-pršut". Za Program "Ovca-janje-sir" općina Promina drži da su dovoljni kapaciteti privatnih stočara koji razvijaju proizvodnju sira i drugih autohtonih mliječnih proizvoda.......




Sićam se da sam prije par godina pročitao članak u nekim novinama u kojem je bilo navedeno da velike svjetske kompanije troše ogromne novce na istraživanje koje bi ime najbolje odgovaralo za novi proizvod. Još kad sam pročitao da je tako ime jednog novog modela automobila njemačkog proizvođača koštalo preko 100000 eura puka sam od smija..

Ipak sve to ima nekog smisla.

Pa zamislite vi kome bi pao na pamet ovako zanimljivi naslovi projekata kao u nas?
"Kamen-krevet-pršut-sir" ili "Ovca-janje-sir".

Koliko su samo truda u osmišljavanje imena uložili njegovi autori.

Vjerojatno se tu radilo i o sveobuhvatnom istraživanju kako će se ti naslovi prevesti na engleski, njemački ili talijanski jezik, i da li će zvučati i u njihovom izgovoru zagonetno kao i u našem.

Ako ovi projekti kojim slučajem nakon izbora i ne uspiju, uvijek ćemo se bar veselo nasmijati na njihovo spominjanje....

Oznake: općina promina, cesta čitluk mratovo bogatići, turizam u promini