_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

srijeda, 10.04.2013.

Huk slapova Krke zove posjetitelje

Godina 2013. ostat će zapamćena kao jedna od najkišnijih godina, barem gledajući prva tri protekla mjeseca.

Krka je bogata vodom, i sada je najbolje vrijeme za posjet njenim prekrasnim slapovima.
Ovih dana branu Brljan prelazi preko 100 kubika vode u sekundi, ali prije desetak dana bilo je i preko 150 metara kubnih vode u sekundi!

Za usporedbu, u kolovozu Krku čini ponekad tek 2-3 metra kubična vode u sekundi.

NP Krka, potrudio se i uredio vidikovce nad jezerom Brljanom i slapom Manojlovcem, postavio drvene ograde, stolove, klupe, kante za smeće, ali slapovi su zagušeni starim, osušenim stablima, naplavinama.

Kao da vidikovci šalju poruku- sjedite i uživajte u pogledu na netaknutu zapuštenu prirodu?

Nad slapom Rošnjak, čišćenjem niskog raslinja, napravljen je vidikovac, ali za sada još nema drvenih ograda, klupa za sjednje ili stolova, niti kanta za smeće, pa osim pogleda na slap imamo i pogled na prekrasne limenke Karlovačkog, i jedan madrac kojemu je vlasnik zauvjek okrenuo leđa.

Evo nekoliko fotografija sa terena:







Blogerica @nečmenjanka napisala je prekrasnu pjesmu na temu slapova Krke, puno lijpšu od mog viđenja stvari:

SLAPOVI RIJEKE KRKE

Slapovi kapi guraju
U ovom zemaljskom raju
Ka Skradinu suroj stini
Da se smire u kotlini

Krčić navire iz dubine
Snagom svojom miče stine
Bilušića buk se čuje
U kanjonu odjekuje

Brljan na dnu Brine juri
Manojlovcu silnom žuri
Rošnjak braću čeka burno
Da ih dalje vodi žurno

Slap Miljacka šumi glasno
Svi ga čuju ode jasno
Daljan njega sačekuje
U brzak se on smiruje

Bibin buk njih prima sada
Da umiri da ih svlada
Podno Nečven Grada toga
Zavičaja milog moga

…cijelu pjesmu pročitajte pod linkom:
http://necmenjanka.blog.hr/2013/04/1631633990/slapovi-rijeke-krke.html


Što mislite, za koliko će godina NP Krka urediti slapove Bilušića buk, Ćorića buk, Manojlovac, Rošnjak, Miljacka i Daljan, da se po uređenosti mogu mjesriti s Roškim slapom ili Skradinskim bukom?

Možda pet godina?-Deset ili petnaest godina?

Možda se stvari sada promjene, kada se promjenio ravnatelj Parka?

Možda sada i koji Prominjac ili Prominka dobiju posao u Parku?


Oznake: NP Krka

- 13:05 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 16.02.2013.

Na posao u NP Krka!




NP Krka, objavio je cijeli niz oglasa za zapošljavanje 14.02.2013. godine.

Evo oglasa koji bi mogli zanimati Promince:

OGLAS za obavljanje poslova radnih mjesta (za područje Roškog slapa, Drniša i Puljana)

1. KONOBAR (m/ž)
- 2 izvršitelja na određeno vrijeme,
najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- str. sprema: KV konobar ili SSS ugostiteljske,turističke ili druge odgovarajuće struke
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika i poznavanje rada na PC-u
- probni rad: 1 mjesec

2. VIŠI STRUČNI REFERENT -PRODAVAČ SUVENIRA (m/ž)
- 2 izvršitelja na određeno vrijeme,
najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: završen preddiplomski sveučilišni ili stručni studij (sveučilišni/stručni prvostupnik) ili SSS ekonomske, turističke, upravno-pravne (javna uprava), ili druge odgovarajuće struke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: aktivno znanje dvaju svjetskih jezika
- probni rad: 3 mjeseca

3. VIŠI STRUČNI REFERENT -PREZENTATOR (m/ž)
(etno zbirke, ognjišta, mlinar, pralja, tkalja, kovač...)
- 4 izvršitelja na određeno vrijeme,najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: završen preddiplomski sveučilišni ili str. studij (sveučilišni/str. prvostupnik) ili SSS ekonomske, turističke ili druge odgovarajuće struke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: aktivno znanje dvaju svjetskih jezika
- probni rad: 3 mjeseca

4. MORNAR - NAUTIČAR (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: SSS tehničke ili druge odgovarajuće struke
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: osnovno poznavanje jednog svjetskog jezika
- probni rad: 1 mjesec

5. STRUČNI REFERENT - VOZAČ (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme od 1 godine
Uvjeti:
- str. sprema: SSS prometno-tehničke struke (vozač motornog vozila - B, C i D kategorije)
- radno iskustvo: 1 godina radnog iskustva
- probni rad: 1 mjesec

6. STRUČNI REFERENT - VOZAČ (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno radno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- str. sprema: SSS prometno-tehničke struke (vozač motornog vozila - B, C i D kategorije)
- radno iskustvo: 1 godina radnog iskustva
- probni rad: 1 mjesec

7. RADNIK NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme od 1 godine
Uvjeti:
- str. sprema: PKV odgovarajuće struke ili NSS
- probni rad: 1 mjesec

8. RADNIK NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE (m/ž)
- 2 izvršitelja na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- str. sprema: PKV odgovarajuće struke ili NSS
- probni rad: 1 mjesec

9. POMOĆNI RADNIK (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme,najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- str. sprema: PKV odgovarajuće struke ili NSS
- probni rad: 1 mjesec

10. ČUVAR (noćni, plaže, parkinga…) (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- str. sprema: KV ili PKV odgovarajuće struke
- posebni uvjeti: osnovno poznavanje jednogsvjetskog jezika
- probni rad: 1 mjesec

11. STRUČNI REFERENT -HORTIKULTURNI RADNIK (m/ž)
- 5 izvršitelja na određeno vrijeme,najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: SSS poljoprivredne, šumarske, tehničke, obrtničke ili druge odgovarajuće struke
- probni rad: 1 mjesec

12. VIŠI STRUČNI REFERENT -RECEPCIONAR (m/ž)
- 2 izvršitelja na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: završen preddiplomski sveučilišni ili stručni studij (sveučilišni/
stručni prvostupnik) ili SSS ekonomske, turističke ili druge odgovarajuće struke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika i poznavanje rada na PC-u
- probni rad: 3 mjeseca

13. STRUČNI REFERENT -KONTROLOR ULAZA (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: SSS ekonomske, turističke, upravno pravne ili druge odgovarajuće struke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika i poznavanje rada na PC-u
- probni rad: 3 mjeseca





OGLAS za obavljanje poslova radnih mjesta (za područje Kistanja i Burnuma)

1. VIŠI STRUČNI REFERENT -RECEPCIONAR (m/ž)
- 3 izvršitelja na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: završen preddiplomski sveučilišni ili stručni studij (sveučilišni/stručni prvostupnik) ili SSS ekonomske,turističke ili druge odgovarajuće struke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika i poznavanje rada na PC-u
- probni rad: 3 mjeseca

2. STRUČNI REFERENT - KONTROLOR ULAZA(m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: SSS ekonomske, turističke, upravno pravne ili druge odgovarajućestruke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika i poznavanje rada na PC-u
- probni rad: 3 mjeseca

Uz pisanu prijavu, s naznakom za koje se radno mjesto prijava podnosi, kandidati su obvezni priložiti:
životopis, presliku dokaza o zvanju i stručnoj spremi
(svjedodžba, diploma), presliku radne knjižice,
presliku domovnice, presliku vozačke dozvole (ako je uvjet u natječaju),
presliku dokaza o položen ispitu za voditelja broda do 50 BRT (ako je uvjet u natječaju)
i presliku dokaza o znanju jezika (ako je uvjet u natječaju).
Na natječaj se mogu javiti osobe oba spola.
Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja, dostavljaju se u roku od 8 dana od objave natječaja, preporučeno poštom ili neposredno na adresu:

JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK 'KRKA' Š I B E N I K
Trg Ivana Pavla II, br. 5, 22000 Šibenik

Nepotpune i nepravodobne prijave na natječaj neće se razmatrati.
O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku.

*****************************************

Svim kandidatima želim puno uspjeha!





Oznake: NP Krka

- 12:37 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 07.12.2012.

Izašao je novi broj Glasnika JU NP Krka BUK br.6.



Prije nekoliko dana objavljen je novi broj glasnika Javne ustanove „Nacionalnog parka Krka“, BUK br.6.

Evo i njegova Sadržaja:

6 Zaštita

Pregled i analiza rada nadzornih službi
Opasnosti od invazivnih alohtonih biljaka
Zakon o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“
Zakon o izmjeni Zakona o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“
Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“

22 Upravljanje

Strateško upravljanje odrednica razvoja turizma nacionalnih parkova
Otvorenje poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina
„Put maslina“

44 Prirodna baština

Roški slap – nepoznato o poznatom
Vegetacija Nacionalnog parka „Krka“

56 Kulturna baština

Nečven – srednjovjekovna utvrda (rezultati arheoloških istraživanja
provedenih od ožujka 2011. do rujna 2012.)
Virtualna prezentacija muzejskih predmeta Arheološke zbirke Burnum
Milenijski svijet u Burnuma


62 Događanja

Javna ustanova „NP Krka“ članica EuroParca
Certifikat izvrsnosti – TripAdvisor
Natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ulaza Lozovac
Natječaj „Suvenir NP 'KRKA'“
Promocija NP „Krka“ u Salzburgu
„Glazba uz Krku“
Burnumske Ide a.d. 2012
Okusi burnumskih ida
Fotonatječaj NP „Krka“
Akcija „Vikend u prirodi“
Znanjem do očuvanja“ – ekoradionice i predavanja
Anketa na uzvodnom dijelu NP „Krka“
Blagdan Gospe od Anđela, Visovac 2012.
Radionica „Dajmo više za šišmiše“
Program edukacije u NP „Krka“
Obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti
„Zelena čistka“ – jedan dan za čisti okoliš
Svjetski dan voda
Svjetski dana zaštite okoliša
Bežična računalna mreža (Wi-Fi) na Skradinskom buku
Obnovljen plato na Skradinskom buku
Višednevne ulaznice
Minibus u ponudi NP „Krka“

94 Izvješća

Istraživanje rijetke i ugrožene ihtiofaune rijeke Krke
Inventarizacija i vrednovanje lihenoflore Nacionalnog parka „Krka“
Istraživanje vodenog stupca jezera Brljan

100 Biološka raznolikost

Crvenkrpica
Ljubičastomodri kotrljan

104 Speleologija

Stara jametina

106 Galerija

Likovni natječaj NP „Krka“
Dječja radionica „Taj divni svijet“

110 Povijesna fotografija

Tomaso Burato, dvorski fotograf

113 Poezija

Visovačka idila





Za ovaj post, posebno izdvajam (vezano za Prominu naravno):


*****************

Nečven – srednjovjekovna utvrda (rezultati arheoloških istraživanjaprovedenih od ožujka 2011. do rujna 2012.)

Poslije višegodišnjih priprema, rekognosciranja,fotografiranja i geodetskog snimanja, 15.ožujka 2011. godine započela su sustavna arheološko-konzervatorska istraživanja srednjovjekovneutvrde Nečven u istoimenom prominskom selu.

Prostor utvrde bio je prekriven gustim raslinjem i šumom. Uslijedilo je čišćenje raslinja, za što je dobivena suglasnost nadležnoga tijela, kao i za arheološko-konzervatorska istraživanja.
Trebalo je otkopati ostatke zatrpane arhitekture i utvrditi perimetralne zidove utvrde. Budući da postoje određene građevine i izvan prostora utvrde, arheološka istraživanja trebala bi otkriti vezu tih vanjskih objekata s utvrdom.
U bilješkama fra Luje Maruna, koji je više puta obilazio Nečven, spominju se iskopani temelji sakralnog objekta, na čijem su oltaru pronađene dvije ploče s urezanim Konstantinovim monogramom.
Navodno su prenesene u Kninski muzej, ali danas se o njima ništa ne zna. Iz podgrađa Nečvena potječe i nalaz romaničke ostruge, koja je odnesena u kninski muzej.
Tvrđavu su prije teških devastacija 20-ih godina 20. stoljeća dokumentirali fra Lujo Marun i Grgur Urlić Ivanović.

Prvi koji je upozorio na važnost ove utvrde, čija je povijest veoma složena, bio je franjevac Stjepan Zlatović.

Istraživanja su započela na ostacima objekta izvan utvrde, s njezine jugoistočne strane. Objekt je četvrtasta oblika. Moguće je da se radi o cisterni za vodu jer je unutrašnjost objekta ožbukana debelim nanosom žbuke.
Uz taj objekt prislonjen je u smjeru jugoistoka longitudinalni zid. Podloga na kojoj su izgrađeni zidovi jest preklesani kamen živac. Temelja gotovo nema. Prvi red kamena ovih zidova složen je u obilato nanesen sloj žbuke.
Zidovi su izrađeni od nepravilna kamena, nejednake veličine i s jednim licem, s unutrašnje i vanjske strane.
Sredina zida ispunjena je sitnim kamenjem i obilatim nanosom vezivne žbuke. U radnoj dokumentaciji ta je sonda označena kao sonda A.

Sredinom rujna 2011. godine započela su istraživanja na jugoistočnom vanjskom dijelu obrambenoga zida utvrde.
Prilikom rušenja kružne kule, koja se gotovo naslanja na sam zid, došlo je i do rušenja gornjeg dijela zida, koji se jednostavno prelomio i pao.
Njegove ostatke prekrio je sloj građevnog šuta i humusa.
Dijelovi porušenog zida pažljivo su dokumentirani i demontirani, a kamen je deponiran. On će biti upotrijebljen u konzervaciji utvrde.
Otkopani sloj nejednake je debljine: od 2,5 ma uz obrambeni zid do 0,5 m nekoliko metara dalje.
U radnoj dokumentaciji taj je dio označen kao sonda B.
Bit će to ujedno i najveća sonda na terenu jer obuhvaća čitavu vanjsku stranu obrambenih zidova.

Tijekom arheoloških istraživanja u 2012. godini, 2. svibnja pronađena je i otkopana krušna peć.
Nalazi se u jugoistočnom dijelu utvrde, između obrambenog zida utvrde i centralne kule. Sačuvana je gotovo u cijelosti, osim ulaza, koji je urušen.





Unutrašnjost joj je pravilna kalota.
Zidana je od kamena tesanca i lomljenca s obilnim korištenjem vapnenog morta.
Pod je kompaktan, izrađen od debelog sloja gline.
S unutrašnje strane sačuvan je otvor za dimnjak, koji ide prema obrambenom zidu. Ispred peći pronađena je veća količina pepela (luga) sa ostacima ugljena.
Budući da se peć naslanja na vanjski zid kule, otvorena je nova arheološka sonda, koja je u radnoj dokumentaciji označena kao sonda C.
Sonda C pruža se uz vanjski obod okrugle kule, s njezine zapadne strane, završava pored zidanog kamenog podesta naslonjenog uz kulu.

Sa sjeverozapadne strane kule nalazi se kameni podest a uz njega prostorija pravokutna oblika.
Izgrađena je od kamenih klesanaca, složenih „u red“. Zidovi su sačuvani u visini od 1,6 do 1,8 m.
Podnica prostorije popločana je sitnim kamenom položenim u debeli sloj žbuke. Prostorija je u kasnijoj fazi bila pregrađena, što se vidi u načinu zidanja pregradnoga zida.
Nakon što se istraži vanjska strana centralne kamene kule i istočnog obrambenog zida pristupit će se istraživanjima unutrašnjosti kule.
Nije u cijelosti poznat raspored zgrada i objekata unutar utvrde.
Arheološka istraživanja trebala bi ih otkriti i identificirati.
Dosadašnji opisi unutrašnjosti utvrde temelje se dijelom na pretpostavkama i mašti brojnih povjesničara i zaljubljenika u povijest.

Nataša Zaninović

*****************


Cijeli sadržaj glasnika BUK br.6., možete pogledati na web stranicama NP Krka, pod linkom:
http://www.npkrka.hr/buk/buk6/

Oznake: NP Krka, Nečven

- 12:00 - Komentiraj post (1) - Link posta

nedjelja, 28.10.2012.

Ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović u Puljanima

Prošli petak (26.10.2012) Prominci su kroz jutro i kasno popodne u čudu promatrali kolonu tamnih limuzina kako jureći odlaze prema Brljanu, i iz istog se smjera vraćaju prema Drnišu.

Oni koji su slušali vijesti Radio Drniša, mogli su saznati kako je Puljane, točnije „Arheološki park i Muzejsku zbirku Burnum (Promina-Puljane)“ posjetio ni manje ni više nego Ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović i pomoćnik ministra, Nenad Strizrep.

Evo što možete pročitati na tu temu na web stranici Ministarstva zaštite okoliša i prirode:

********************************************************************


26.10.2012. - Druga prezentacija projekta Integracije u EU Natura 2000


Link: http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=13125

'Kad govorimo o prirodi, mi se u Hrvatskoj doista imamo čime ponositi. No to je i velika obaveza i veliki izazov. Obaveza kako na najbolji mogući način zaštititi prirodu a da pri tom iz vida ne ispustimo onoga zbog čega sve to radimo – čovjeka'. Ovim riječima ministar zaštite okoliša i prirode otvorio je drugu prezentaciju projekta Integracije u EU Natura 2000 u kongresnoj dvorani Puljane Nacionalnog parka Krka.

Ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović i pomoćnik ministra, Nenad Strizrep (Uprava za zaštitu prirode) tako su započeli prezentaciju s preko 100 sudionika, svih ravnatelja zaštićenih područja, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Fonda za zaštitu prirode i energetsku učinkovitost, Županijske javne ustanove za zaštitu prirode, WWF, UNDP i agencije Audio.

Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP – Natura integration project) vrijedan je 20,8 milijuna eura.


…….

….NP Krka primjer je ustanove koja vlastite prihode ulaže u daljnji razvoj na način da priprema velike projekte za europske fondove, primjer Centra Puljani u kojem se i održala prezentacija.

Pomoćnik ministra Nenad Strizrep najavio je i novi Zakon o zaštiti prirode s čijim je ključnim odredbama tijekom poslijepodneva upoznao i sve sudionike.

********************************************************************



Osim službene informacije Ministarstva, na raznim portalima, možemo pročitati sljedeće:



********************************************************************

Šibenik News-JOŠ SE NE ZNA HOĆE LI PRORADITI NACIONALNA PARKOVNA AGENCIJA
Objavljeno: 26.10.2012. | Autor: Diana Ferić
Link: http://mok.hr/vijesti/sibenik/jos-se-ne-zna-hoce-li-proraditi-nacionalna-parkovna-agencija


Ministar je bio nazočan na 2. prezentaciji Projekta integracije u EU natura 2000 u organizaciji NIP-a (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode) i JU „Nacionalni park Krka“ koja je održana u kongresnoj dvorani JU „NP Krka“ u Puljanima. Bili su nazočni ravnatelji zaštićenih područja, rukovoditelji različitih službi MZOIP-a, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Fonda za zaštitu prirode, županijskih javnih ustanova, WWF-a, UNDP-a i Audio-u.

Na prezentaciji su predstavljeni završeni radovi, planovi upravljanja okolišem, iskustva u provedbi, strukturni fondovi u financiranju zaštite prirode, dizajn i interpretacija prirode u sklopu NIP-a, uspostava metodologije za praćenje efikasnosti upravljanja u zaštićenim područjima (METT) te poučno-pješačka staza u NP „Krka“ kao prvi ugovoreni i završeni projekt u jednom zaštićenom području.


********************************************************************



Dalmacija News donosi nam kratku tekstualnu informaciju, ali zatko kod njih moždamo pogledati prekrasne fotografije samog događaja:

petak, 26.listopada 2012
Podignut "rimski logor" kod Drniša (FOTO)
Link: http://www.dalmacijanews.com/Magazin/View/tabid/75/ID/102820/Podignut-rimski-logor-kod-Drnisa-FOTO.aspx

„U Puljanima kod Drniša, u bivšoj vojarni iznad rijeke Krke, Nacionalni park Krka uredio je stalni muzejski postav s istraživanja rimskog logora Burnum kod Kistanja.
U muzeju se mogu vidjeti predmeti od stakla, novčići, te ratni predmeti iz 1 stoljeća“.
********************************************************************


Šibenski Portal nam donosi:
Ministar Zmajlović prvi put u Nacionalnom parku Krka
Snježana Klarić | 26.10.2012 u 14:49
Link: http://sibenskiportal.hr/2012/10/26/ministar-zmajlovic-prvi-put-u-nacionalnom-parku-krka/

- Ono što je bitno naznačiti ćemo u novi oblik organiziranja i načina upravljanja zaštićenih područja ići tek nakon što se izradi sveobuhvatna analiza i stručna podloga koja bi trebala pokazati koji je to optimalni model i koji će to biti efikasni model upravljanja, a da bude bolji od ovog koji je danas – obznanio je ministar.

PRVI UGOVORENI I ZAVRŠENI

- Danas se nalazimo na ovom prekrasnom mjestu koje zapravo dokazuje da je Hrvatska zaista jedna od najbogatiji europskih zemalja po pitanju biološke raznolikosti i to za nas predstavlja veliku obvezu i izazov. Obveza da taj prostor razvijamo i čuvamo na najbolji mogući način, ali da iz vida ne ispuštamo ono najvažnije – da priroda mora živjeti u harmoniji s čovjekom – podsjetio je ministar Zmajlović, a da JU NP Krka ide u tom smjeru pokazao je i jedan od mnogobrojnih projekta koje provodi, pa se tako ova šibenska Ustanova može pohvaliti poučno – pješačkom stazom Stinice – Roški slap – Oziđana pećina koja glasi za prvi ugovoreni i završeni projekt u jednom zaštićenom području.

********************************************************************

Vjerojatno većina čitatelja zna, ali nije loše ponoviti.

Vojarna Manojlovac, odnosno kompleks zgrada iznad hidroelektrane Miljacka (nekad Manojlovac), izgrađen je istovremeno kad i sama elektrana, davne 1906. godine.

Tako su se u kompleksu zgrada nalazile stanbene zgrade za buduće djelatnike elektrane, restoran, radione…Kompels je živio punim plućima, tu se rađalo i umiralo…

Pedesetih godina prošlog stoljeća, prvo se u Kninu grade stanovi za djelatnike elektrane, a nedugo zatim i Uprava elektrane kao i svi djelatnici-stanovnici sele u Knin, a prostor prelazi u korištenje tadašnje JNA.

Vojarna je služila svrsi do Domovinskog rata, i nedugo nakon njega, a nakon tog je prepuštena na milost i nemilost kako ljudi tako i vremena.
Sjećam se da sam jednom negdje oko 2000 godine, za web stranicu Drnis.com napravio za temu „Neiskorišteni objekti Promine“ desetak fotografija, a tadašnji urednik ih je prosljedio NP Krka.

Evo tih fotografija, uz još nekoliko fotografija djelatnika HE Miljacke, ispred svojih stanova, ispred restorana koji je sada konfrencijska sala….



A evo i nekoliko fotografija današnjeg stanja, koje možete pogledati pod već gore navedenim člancima Dlmacija Newsa i Šibenik Newsa:




Evo i jedne fotografije za one koji ne znaju gdje su uopće Puljane i Promina:




Već sam pisao o Arheološkom parku i Muzejskoj zbirci Burnum (Promina-Puljane) pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2010/11/1628395109/arheoloski-park-i-muzejska-zbirka-burnum-prominapuljane.html
...prije dvije godine kada je isti otvoren.

Za one koje zanima još koja riječ o samom muzeju u Puljanima, tu je link:
http://hvm.mdc.hr/muzej-ispis.aspx?lang=1&id=65&museum=arheoloska-zbirka-burnum&code=538:PUL

Oznake: NP Krka

- 17:40 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 24.07.2012.

Časopis „BUK“ broj 5-o Promini




Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, izdala je u travnju (2012) peti broj časopisa „BUK“.
Cijeli časopis možete pročitati pod linkom:
http://www.npkrka.hr/buk/buk5/

Tek sam ga nedavno pronašao na internetu, i evo što bih izdvojio zanimljivo vezano za Prominu;

1. Upravljanje ljudskim resursima u zaštićenim područjima
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/26/

Tema svakako zanimljiva, posebno ako se analizira broj zaposlenih u NP „Krka“, s obzirom na mjesto stanovanja.

Evo što nam kaže grafikon, koji možete pogledati u navedenom članku iz naslova;



Sva ostala priča koju možete pročitati, po meni pada u vodu, kada se vidi da iz Oklaja (Promine), u NP „Krka“ radi samo četiri (4!) Prominjca od ukupno 175 zaposlenih (ako sam dobro sve zbrojio)!?

(Ali ja sam sasvim logično kao Prominjac, možda previše subjektivan po tom pitanju)

Evo i jedne fotografije iz (jednog drugog) rada pod naslovom:

„UTJECAJ TURIZMA NA ODRŽIVI RAZVOJ FUNKCIONALNE REGIJE NACIONALNOG PARKA KRKA
- Petra Radeljak, Dane Pejnović“


na kojoj se vidi „Funkcionalna regija Nacionalnog parka "Krka"“, a ja sam posebno još označio crvenom bojom teritorijalni udio općine Promina u NP „Krka“:



Zelenom linijom su označene granice NP „Krka“, a crvenom bojom (još jednom ponavljam) područje općine Promina, uključeno u NP „Krka“.



Petra Radeljak i Dane Pejnović, još nam donose u svom radu sljedeću tablicu (fotografiju):



A ispod fotografije lijepo piše:

„Iz naselja funkcionalne regije Parka u kolovozu 2006. dolazilo je 54% zaposlenika, pri čemu je njihova prostorna distribucija bila neravnomjerna.
Niti jedan zaposlenik Parka nije dolazio iz prominske kao ni sjeverozapadne zone, što je pokazatelj vrlo ograničenog utjecaja Parka u cijelom sjevernom dijelu Regije, dok se približavanjem području oko glavnih ulaza Parka – Skradina, Lozovca i Roškog slapa (zonama turističke posjećenosti) broj zaposlenih po naseljima znatno povećava. Značajno je da čak 1/5 svih zaposlenika Parka dolazi iz Šibenika, gdje je smještena Uprava, a samo 3 naselja – Šibenik, Dubravice (skradinska zona) i Lozovac (šibenska zona) nose više od polovice ukupnog broja zaposlenih“.

Više o citiranom radu Petre Radeljak i Dane Pejnovića pročitajte pod linkom:
http://bib.irb.hr/datoteka/401956.RadPejn-NP_Krkaturizam_i_or.pdf


Zanimljivo je usporediti ova dva teksta, a to prepuštam vama čitateljima....



2. Miljacka slap– poznato o nepoznatom
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/46/

Članak pod ovim naslovom, ima sljedeći uvodni tekst:

".....Miljacka slap, peti slap na rijeci Krki, nalazi se oko kilometar nizvodno od slapa Rošnjaka, odnosno oko četrnaest i pol kilometra nizvodno od izvora.
Don Krsto Stošić u knjizi Rijeka Krka (1927.) slap ovako opisuje: „U gornjem dijelu voda se vere mimo grebena i razlijeva u više vodenih rukava, koji silaze niz pećinu.
U srednjem preskače voda manje zapreke, a u donjem u brojnim slapićima i preko
mnogih stepenica prelazi široke stube.
Interesantne su klisure, zavoji i udubine, ugodan je šum vode i lijepi su nemirni valovi sa svojim pjenama i prskanjem.“
Miljacka slap sastoji se od tri veće i više manjih sedrenih barijera ukupne visine 23,8 m....."

...ostatak pročitajte u časopisu....

Šteta je što u navedenom tekstu zapravo nema niti jedne fotografije slapa Miljacka!



3. BURNUM – arheologija kao prednost na zaštićenom prostoru
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/54/
Između ostalog...u članku se spominje navod:

„......Hrvatski stručnjaci pretražili su široki prostor oko Burnuma i zaključili da se to arheološko
mjesto sastoji od četiriju različitih naselja. Središte predrimske domorodačke općine Burnista, koji su dio naroda Liburna, bio je oppidum na Gradini kod Puljana, na lijevoj obali Krke. Teritorij im se pružao i na suprotnoj zapadnoj obali gdje je uspostavljen ljetni vojni logor krajem republikanskog doba, a zatim i stalni legijski logor Burnum, po svoj prilici u
Augustovo doba. Njemu pripadaju i manje utvrde na legijskom teritoriju. Oko kastruma izgrađeno je polugradsko naselje (canabae). Konačno, konstituiran je grad Burnum početkom 2. st.Otkriven je velik broj dosad nepoznatih objekata (amfiteatar, pomoćni logor, vojno vježbalište), mreža cesta koje vode prema susjednim gradovima, uočeni su ostatci mostova preko rijeke Krke i ustanovljeno je gdje su se nalazile nekropole.....“

„.....Rezultati starih i novih arheoloških iskapanja prikazani su u novoj Arheološkoj zbirci Burnum otvorenoj 27. svibnja 2010. godine. U četiri dvorane prikazan je izgled rimskog naselja i život u vojnim logorima. Izloženi su predmeti izabrani iz goleme količine nalaza arhitektonskih elemenata, nadgrobnih spomenika, vojničke opreme i oružja. Otvorena
je i konzervatorska radionica u kojoj se oštećeni predmeti restauriraju. U nekoliko idućih godina udvostručit će se izložbena površina arheološke zbirke, pr ve dovršene u nizu izložbenih i ugostiteljskih građevina muzejskoturističkog kompleksa NP „Krka“ kod Puljana......“


4. Arheozoološka analiza faune špilje Jazinke
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/96/
Izdvojit ću jedan navod i na ovu temu vezanu za prominski kraj;

„...Arheološka istraživanja u Jazinki, špilji na lijevoj obali rijeke Krke, nekoliko stotina metara nizvodno od srednjovjekovne utvrde Nečven, provedena u dvjema kampanjama tijekom 2008. i 2009. godine, na svjetlo dana iznjedrila su, uz velik broj ulomaka keramičkih posuda kasnog brončanog i ranog željeznog doba, brončanu fibulu, brončanu
iglu, naočalastu fibulu, brončano puce, brončani vrh maloga koplja, tordirani brončani torkves s lančićem, brončanu udicu, perlice od staklene paste, obrađene koštane pločice i brojne ljudske i životinjske kosti. Sakupljene životinjske kosti Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ poslala je u Zagreb na analizu paleontologu/arheozoologu Kazimiru
Miculiniću....“



Možda malo nelogično, ali nakon svega napisanog, za kraj posta...vraćam se na (dio) uvodne riječi Željka Bulata, ravnatelja JU NP „Krka“, i citiram sljedeće:
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/3/

„..... u sjeni svih tih događaja, u posljednje vrijeme u prvi plan izbio je jedan novi moment, a to je najava osnivanja centralne parkovne agencije kao krovne organizacije u upravljanju zaštićenim područjima u našoj zemlji, što bi značilo ukidanje dosadašnjih uprava zaštićenih područja, prema tome i niza drugih aktivnosti koje bi u mnogome promijenile sliku postoječeg stanja.
Ne prejudicirajući stvari, niti ulazeći u to kako će osnivač urediti zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj, teško se oteti dojmu i ne naglasiti da je to strateška odluka koja, kao i sve druge, ima svoje moguće dobre, ali i one suprotne elemente, o kojoj onda ovisi i niz posljedica koje će iz nje nužno proizaći.
Naime, zajedničko raspolaganje prihodima i središnja podjela istih ne čine se baš prihvatljivim rješenjem, prvenstveno iz razloga destimulacije i usporavanja daljnjeg razvoja naših poznatijih parkova, od većeg nacionalnog značenja (kao što je i NP „Krka“), a potom i zbog nedovoljne motivacije manjih parkova da se dalje razvijaju i nastoje osigurati vlastita stredstva. Naš nacionalni park oduvijek je bio lider kada je u pitanju zaštita prirode, i ne samo zaštita, u Hrvatskoj, a rezultati dugogodišnjih napora govore sami za sebe.
Stoga sva argumentacija koja govori u prilog osnivanju parkovne agencije teško da drži vodu kada je u pitanju Nacionalni park „Krka“.
Bilo kako bilo, i dalje ćemo se truditi biti inicijator i pokretačka snaga aktivnosti koje pridonose razvoju lokalne zajednice i boljitku života ljudi na prostoru Parka i oko njega pomažući sve važne segmente društva, od politike zapošljavanja, do socijalnih, humanitarnih, sportskih, kulturnih i edukativnih djelatnosti i svega onoga što unaprjeđuje kvalitetu života ljudi na ovim prostorima.
Da li će se to promijeniti i u kojem obliku, to tek treba vidjeti.
Nadam se da se prilikom donošenja odluke, kakva god ona bila i koliko god teška bila, neće pogriješiti....“

Ostaje nam da vidimo ukoliko dođe do promjene u upravljanjima nacionalnim prakovima, kako će se to odraziti na Prominu.....

Možda sam nešto propustio istaknuti vezano za Prominu...ali to prepuštam vama čitateljima, da otrkrijete posjetom već navedenog linka:http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/1/



Oznake: NP Krka

- 12:14 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 09.06.2012.

BBC snima dokumentarac na Roškom slapu i u špilji Miljacka II

Jučer je ekipa od nekoliko kombija parkirala ispred špilje Miljacka II, u kanjonu rijeke Krke...odmah nasuprot hidroelektrane Miljacka.

Nisam uspio odmah saznati o čemu se radi...ali zato nam odgovor danas donosi index.hr:

BBC snima dokumentarac o čovječjoj ribici na rijeci Krki



EKIPA britanske kuće BBC do kraja tjedna na rijeci Krki snimat će dokumentarni film o Roškom slapu i špilji Miljacka II. Snimke će biti iskorištene za film o zamišljenoj Noinoj arci, a riječ je o dokumentarcu od 10 epizoda u kojem će Sir Ricard Attenborough na arku staviti 10 životinjskih vrsta i tako ih spasiti tijekom potopa, prenosi HRT.

Kako špilje oko Miljacke imaju vrijedna podzemna staništa sa 36 endemskih vrsta, Sir Ricard na svoju arku odlučio je smjestiti čovječju ribicu. Za potrebe snimanja angažirani su i speleo-ronioci iz Hrvatskog planinarskog društva Željezničar iz Zagreba koji se spuštaju u špilju u potrazi za tom endemskom vrstom.

Cijeli članak se nalazi pod već navedenim linkom na www.index.hr:
http://www.index.hr/black/clanak/bbc-snima-dokumentarac-o-covjecjoj-ribici-na-rijeci-krki/619632.aspx

Oznake: NP Krka

- 13:03 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 20.11.2011.

BUK – Glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ broj 4

Čitajući šibenski Novi tjednik, pročitao sam tekst pod naslovom:

„Protekla godina JU NP Krka na papiru 'Buka'“

Link: http://novi-tjednik.hr/aktualnosti/aktualnosti/8236-protekla-godina-ju-np-krka-na-papiru-buka.html

NP „Krka“ velikim dijelom, prostire se i na području Općine Promina.
Odmah sam se bacio u potragu za četvrtim brojem Glasnika, s nestrpljenjem očekujući što nam novog donosi a da ima veze sa Prominom.

Evo naslova tema što ih u časopisu „BUK – Glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, ISSN 1847-6511-Šibenik, listopad 2011. godište II. broj 4“ možete pročitati:

-Ekološka mreža na širem području NP „Krka“
-Krajobraz Nacionalnog parka „Krka“
-Rošnjak – poznato o nepoznatom
-Jazinka – pretpovijesni špiljski lokalitet u kanjonu rijeke Krke
-Austrijski studenti u posjetu Promini i selu Nečven
-Antropogeni utjecaj ekotoksičnih metala
-Sedrena špilja iza mlina

Od svega navedenog, za promina blog izabrao sam sljedeći tekst- priču:

*********************************************************************************************

Austrijski studenti u posjetu Promini i selu Nečven






Skupina studenata bečkog University of Natural Resources and Life Sciences 11. Svibnja 2011. godine posjetila je prominsko selo Nečven i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivan Perica (www.opg-perica.com).

Posjet tom lokalitetu /području dio je njihova studijskog putovanja Hrvatskom, kojemu je cilj upoznavanje prirodnih značajki te aktualnih tema i izazova u području zaštite prirode i lokalnog razvoja.

Na svom putovanju posjetili su brojna zaštićena područja, poput PP „Lonjsko polje“, NP „Plitvička jezera“ i PP „Vransko jezero“, te obiteljska gospodarstva koja su u izravnoj vezi sa zaštićenim područjima.
U prominskom kraju obišli su vrijedne povijesne i prirodne fenomene gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke i nasade maslinika i posjetili su obiteljsku uljaru uNečvenu.

Grupa od 36 studenata i studentica u pratnji jednog od najboljih eksperata na području ruralnog razvoja i društvenih aspekata NATURA 2000 projekata, profesora Wolfganga Suskea, obišla je utvrdu Nečven i slapove Brljan i Manojlovac, i spustila se niz kanjon Krke do Daljanskog brzaca.

Nakon kratkog odmora i okrjepe, u drugom dijelu posjeta posvećenog uzgoju nasada maslina, profesora i studente proveli smo kroz mlade nasade maslina Osnove tehnologije prerade ekstradjevičanskog maslinova ulja u okviru obiteljske uljare u Nečvenu studentima je predstavio Hrvoje Čar.

Nažalost, jedan od glavnih problema u razvoju prominskog kraja je to što su njegova ruralna naselja tijekom druge polovice 20. stoljeća (pogotovo nakon Domovinskog rata) doživjela veliku socio-geografsku preobrazbu, a intenziviranje procesa deruralizacije, deagrarizacije i demografske regresije dodatno je dovelo do zastoja u razvoju ovog prostora.

U razgovoru smo se dotaknuli nekih razvojnih potencijala, kao što su ekološka proizvodnja i njezina uloga u održivom razvoju ruralnih područja i ruralnog turizma u suradnji s NP „Krka“, naravno, ubacivanje Promine na kartu maslinarskih područja i maslinarskih putova u ovom dijelu Parka.

Ipak, zaustavljanje negativnih procesa moguće je samo i isključivo ulaganjem u gospodarsku obnovu, kojom se jačaju pretpostavke za povratak i oživljavanje ovog dijela Hrvatske.

U zalog za budućnost razvoja prominskog kraja svakako ide podatak da je u posljednjih nekoliko godina zasađeno više od 30,000 000 maslina, u čije održavanje se sve intenzivnije uključuju i mlađe generacije bez obzira što stalno ne žive u Promini, i činjenica da je otvoren popriličan broj poljoprivrednih gospodarstava različitih djelatnosti, poput stočarstva, vinogradarstva i sl.

Za one koji ne znaju, selo Nečven, zajedno s naseljima Puljane, Bogatić, Mratovo, Čitluk, Razvođe, Lukar, Suknovci, Marasovine, Matasi, Ljubotić, Podi, Bobodol i Oklaj, pripada Općini Promina, čiji se velik dio površine nalazi unutar prostora NP „Krka“.

Kako doći do Nečvena?

Nečven je udaljen šest kilometara od Oklaja. Do sela se može doći cestom Oklaj – Čitluk ili Oklaj – Puljane prateći označene prometne znakove za skretanja.

U selu se iznad kanjona Krke nalazi starohrvatska utvrda Nečven, koja se spominje jošod1487. godine.

Povijest Nečvena veoma je slojevita.

Sagradili su ga Nelipići. Nakon što je promijenio nekoliko gospodara, 1522. godine osvajaju ga Turci, u čijim rukama ostaje do 1688.

Po odlasku Turaka Nečven je razrušen i napušten.

Uskočki vođa Stjepan Sorić srušio je 1647. godine most na Krki koji je Nečven spajao sa suprotnom obalom, gdje se izdizao Trošenj Šubićevih.

Lokalitet Nečven, u posljednjih nekoliko godina nastoji se što jače istaknuti kao važna destinacija prilikom posjećivanja NP „Krka“. Tome u prilog ide uređenje atraktivnih lokaliteta u NP „Krka“ (arheološka istraživanja Burnuma, obnova objekata u Puljanima, uređenje pristupnih staza i sl.), kao i otvaranje većeg broja pristupa za posjetitelje uz postojeće službene glavne ulaze u Park (Skradin, Lozovac i Roški slap).

Koristeći najposjećenije točke Parka, uz proizvodnju i sezonsku ponudu ekoloških proizvoda, žitelji Promine na svojim imanjima zasigurno će moći ponuditi i dodatne agroturističke usluge, uključujući smještaj u tradicionalnim kamenim kućama.

Javna ustanova koja upravljaNP „Krka“ svjesna je da proširenje turističko-rekreativnih funkcija Parka mora uključiti nove, odnosno „neotkrivene“, atraktivne lokacije za posjećivanje na način koji neće narušiti izvorne prirodne i kulturne kvalitete tih lokaliteta, uz bezrezervnu suradnju s lokalnim stanovništvom.

Na kraju dana oduševljeni viđenim, posjetitelj su prigodnim poklonima darivali domaćine. Zauzvrat su dobili „zlatno“ ekstradjevičansko maslinovo ulje iz ekološke proizvodnje OPG Ivan Perica, nagrađeno na međunarodnoj manifestaciji maslinara održanoj u Splitu
.
Na kraju, željeli bismo zahvaliti svim našim dragim prijateljima, rodbini i poznanicima koji su nam pomogli i podržali nas u organizaciji posjeta studenata iz Beča, kao i NP „Krka“ za doprinos u promicanju našeg prominskog kraja koji je svojom kulturnom i prirodnom baštinom to sigurno i zavrijedio.

Ivan Perica

*********************************************************************************************


– Glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ – BUK, u cijelosti možete pročitati pod linkovima:

http://www.npkrka.hr/buk/buk4/files/assets/downloads/publication.pdf

http://www.npkrka.hr/buk/buk4/#/1/zoomed

Već sam pisao o OPG-u Perica u Nečvenu u postu pod naslovom „Ususret agroturizmu?“ i linkom:
http://promina.blog.hr/2009/10/1626886051/ususret-agroturizmu.html

„OPG Ivan Perica“ ima i svoju web stranicu koju možete posjetiti pod linkom:
http://opg-perica.com/



Oznake: NP Krka

- 12:32 - Komentiraj post (2) - Link posta

subota, 18.06.2011.

Car Franjo Josip I i carica Sissy u ponovnom posjetu Manojlovcu

Ukoliko ste danas posjetili web stranicu index.hr mogli ste pročitati:

„U NAZOČNOSTI veleposlanika Republike Austrije u Hrvatskoj, Jana Kickerta, jučer je svečano otvoren obnovljeni vidikovac iznad slapa Manojlovac na rijeci Krki. Slap Manojlovac, koji se nalazi u Nacionalnom parku Krka, davne su 1875. godine posjetili austrougarski car Franjo Josip I i carica Elisabeth Amalie Eugenie Wittelsbach, poznatija po nadimku Sissy.
Tom prigodom su uz austrijskog veleposlanika, ravnatelja nacionalnog parka Željka Bulata te župana Gorana Pauka pozirali i "carski par" te njihova svita“.

Link na vijest:
http://www.index.hr/xmag/clanak/povratak-u-proslost-car-franjo-josip-i-i-carica-sissy-divili-se-ljepoti-slapa-manojlovac/557108.aspx

Na web stranici Dalmacija News,
Pod naslovom: Austrijski car i carica posjetili slap Manojlovac na Krki Foto: Nikša Stipaničev / CROPIX
Linkom: http://www.dalmacijanews.com/Fotogalerija/tabid/93/AlbumID/493-47/Default.aspx
...možete pogledati i nekoliko fotografija samog događaja.

Istu temu, obrađuje i Vjesnik.hr
Pod linkom: http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=C4027BAB-BD16-43FD-807B-345E991B89D5
Pod naslovom: Slapovi kojima su se divili i car Franjo Josip I. i carica Sissy

Evo nekoliko ulomaka iz članka:

„Osim vidikovaca koji su dobili drvenu ogradu, Uprava NP-a Krka odlučila je urediti pristupnu cestu koja vodi do njih kao i kamenu gromadu na kojoj je 14 godina nakon carskog posjeta postavljena spomen-ploča kao podsjetnik na dolazak omiljenih gostiju i njihove velike carske svite. Car je, naime, 17. travnja u sklopu posjeta Dalmaciji došao i u Kistanje u koje je ušao na kočiji koju su vukli konji. Tako barem piše u Narodnom listu, u kojem je nešto detaljnije opisano kako su car i carica obišli taj kraj bogat arheološkim ostacima Burnuma i slapište Manojlovac. Da se car starom rimskom cestom, kojom je nekad mogla proći i kočija, spustio sve do same Krke i slapova, svjedoči navod kako je obišao tamošnji sklop mlinica i vodenica. Stanovništvo ga je dočekalo u svečanom ruhu, svirala je narodna glazba, pjevalo se i plesalo u čast gostu koji je u to vrijeme bio vrlo omiljen posebno među siromašnim slojevima društva koji su mu bili zahvalni na cijelom nizu agrarnih i drugih reformi“.

„O toj proslavi postoje fotografski zapisi dok, na žalost, do danas nije pronađena ni jedna fotografija careva posjeta Manojlovcu i Kistanjama. Zaninović je uputila zamolbu bečkom muzeju da im dostave barem jednu, ali odgovora još nema. budući da je davno uništen brončani carev medaljon sa stijene, u Upravi NP-a odlučili su izraditi novi prema modelu srebrenjaka koji se upravo izlijeva u bronci. Ispod brončanog odljeva careva lika stoji natpis: »Njegovo veličanstvo Cezar i kralj Franjo Josip I. prošao ovuda, nagledao se Manojlovca«. Iz Uprave NP-a najavljuju skoro svečano otkrivanje novog brončanog obilježja, te dvaju vidikovaca i nove pristupne staze“.



Sjećam se da sam negdje vidio fotografije s proslave koja se u navedenim tekstovima spominje.

Malo sam „proguglao“ i pronašao sljedeću web stranicu: http://kistanje.jimdo.com/storija/

I tekst vezan za ovu temu:

****************************************************************************************************
TOMASO BURATO

Zasto Tomaso Burato i tko je on otkrit cete iz ovoga priloga.

Rodjen 27/03/1840 godine u Zadru
Nosio je titulu carskoga i kraljevskoga dvorskog fotografa, zvali su ga „maestro fotografske elelegancije“, ali je praktično bio i ostao dvorskim fotografom novoosviještenog zadarskoga građanskog staleža.
Davne1899 godine na narodnoj svecanosti na Manojlovcu upravo je on: TOMASO BURATO sa svojom ( makinom fotografikom ) oliti fotografskim aparatom sa 13 fenomenalnih fotografija ovjekovjecio otkrivanje carske ploce , na uspomenu onoga dana (17,aprila 1875) kada je Njegovo Visocanstvo car FRANE JOSIP 1. sa caricom SISI prosao tuda i nagledao se divnoga Manojlovca.
Pomenute fotografije pohranjene su u Drzavnom arhivu u Zadru a samo neke od njih tacnije devet su dostupne na internetu i imali ste prilike da ih vec vidite za one koji ih do sada nisu vidjeli jos jednom ih ponavljamo pa uzivajte kada je mogao CAR zasto nebiste i vi!!!!

****************************************************************************************************

Ispod navedenog teksta, nalaze se i fotografije posjeta Cara Franje Josipa i carice Sissy Manojlovcu.

Evo ih nekoliko:

Photobucket*Photobucket

Photobucket*Photobucket


A za one koji više vole „filmiće“, evo jednog promotivnog vezanog za Manojlovački slap:


Eto....kad Vas put dovede u ove naše krajeve...pravac Manojlovac...i napravite đir stazama kojim je nekad i car
sa svojom caricom pod rukom šetao...

Oznake: NP Krka, Manojlovac

- 00:09 - Komentiraj post (3) - Link posta

ponedjeljak, 31.01.2011.

Nova radna mjesta u Puljanima

Maloprije sam od prijatelja dobio e-mail sa natječajem za zapošljavanje u NP Krka, u Puljanima, Kistanjama i Ivoševcima.

Evo natječaja u cijelosti:


****************

JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK 'KRKA' Š I B E N I K

OGLAS: za obavljanje poslova radnih mjesta (za područje Puljana, Kistanja i Ivoševaca)


1. NADZORNIK I. VRSTE

1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31.prosinca 2011. godine
Uvjeti:
• stručna sprema: VŠS ili SSS prirodoslovne ili druge odgovarajuće struke, položen stručni ispit
• radno iskustvo: 2 godine radnog iskustva u struci
• posebni uvjeti: poznavanje jednog svjetskog jezika, položen vozački ispit
• probni rad: 3 mjeseca


2. STRUČNI REFERENT – PRODAVAČ SUVENIRA

2 izvršitelja na određeno vrijeme, najkasnije do 31.prosinca 2011. godine
Uvjeti:
• stručna sprema: VŠS ili SSS turističkog ili ekonomskog smjera
• posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika ipoznavanje rada na PC• u
• probni rad: 1 mjesec


3. STRUČNI REFERENT – PREZENTATOR (etno zbirke, staje, kužine, mlina...)

1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31.prosinca 2011. godine
Uvjeti:
• stručna sprema: VŠS ili SSS turističkog ili ekonomskog smjera
• radno iskustvo: 1 godina radnog iskustva u struci
• posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika
• probni rad: 1 mjesec


4. VIŠI STRUČNI REFERENT – RECEPCIONAR

2 izvršitelja na određeno vrijeme, najkasnije do 31.prosinca 2011. godine
Uvjeti:
• stručna sprema: VŠS ili SSS turističkog ili ekonomskog smjera
• radno iskustvo: 1 godina radnog iskustva u struci
• posebni uvjeti: poznavanje dva svjetska jezika i poznavanje rada na PC• u
• probni rad: 1 mjesec


5. STRUČNI REFERENT – KONTROLOR ULAZA

1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31.prosinca 2011. godine
Uvjeti:
• stručna sprema: SSS turističkog ili ekonomskog smjera
• radno iskustvo: 1 godina radnog iskustva u struci
• posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika
• probni rad: 1 mjesec

Uz pisanu prijavu, s naznakom za koje se radno mjesto prijava podnosi, kandidati su obvezni priložiti: životopis, dokaz o stručnog spremi (original ili presliku), presliku radne knjižice, presliku domovnice, presliku vozačke dozvole (ako je uvjet u natječaju) i dokaz o znanju jezika (ako je uvjet u natječaju). Na natječaj se mogu javiti osobe oba spola. Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja dostavljaju se u roku od 8 dana od objave natječaja (objavljen u subotu, 29. siječnja 2011 god-op.a), preporučeno poštom ili neposredno na adresu:

JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK 'KRKA'Š I B E N I K
Trg Ivana Pavla II., br. 5,
22000 Šibenik

Nepotpune i nepravodobne prijave na natječaj neće se razmatrati. O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku.

****************


Svim kandidatima za navedena radna mjesta želim puno sreće, a prijatelju koji je poslao natječaj (koji je pronašao u jednom tjedniku) ovim se putem iskreno zahvaljujem.

Oznake: NP Krka, Puljane

- 11:05 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 30.12.2010.

Sanacija makadamske ceste Marasovine do kanjona rijeke Krke

Photobucket

Već duže vremena planiram objaviti post na temu uređenja makadamske ceste od Marasovina do marasovske brine, do „dna“ nekadašnjeg bobodolskog jezera.

Dan pod dan i skoro sam zaboravio na tu temu. Nekidan, na sv. Ivana, pohodio sam Matase, i vidim da je put od Marasovina prema brini razrovan, da se uređuje.

Odgovor na pitanje tko uređuje cestu, krije se u sljedećem tekstu koji možete pronaći na internetu:

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

NABAVA MALE VRIJEDNOSTI

JAVNI NARUČITELJ: Javna ustanova Nacionalni park Krka
PREDMET NABAVE: Sanacija makadamske ceste Marasovine do kanjona rijeke Krke
Glavno mjesto izvođenja javnih radova: Područje NP Krka
Krajnji rok za dostavu/preuzimanje ili uvid u dokumentaciju za nadmetanje
Datum: 14/06/2010(dan/mj./god.) Vrijeme: 12:00
IV.3.4. Krajnji rok za dostavu ponuda, odnosno zahtjeva za sudjelovanje
Datum: 14/06/2010 (dan/mj./god.) Vrijeme: 12:00
Mjesto (ako je poznato): JU Nacionalni park Krka, Trg Ivana Pavla II.
br.5, Šibenik
VI.5. Datum slanja objave: 01/06/2010 (dan/mj/god)

* * * * * * * * * * * * * * * * * *


Iz svega navedenog, lako možemo zaključiti da je radove naručio NP Krka prije skoro 6. mjeseci.
Tko je odabrani izvođač radova, kolika je vriijednost radova, to nisam pronašao-a nije mi toliko ni bitno-glavno da se cesta, ili možda slikovitije rečeno „vododerina“ uređuje.

Ako malo bolje pogledate fotografiju na kojoj sam crvenom bojom označio cestu koja se uređuje, možete primjetiti da je njen početak na samom arheološkom lokalitetu, gdje se nalazi starohrvatski križ, a neki kažu i starohrvatsko groblje (ako se ne varam), i bila bi prava šteta ako bi kojim slučajem prilikom uređenja ceste došlo do oštećenja arheološkog lokaliteta.

Nedavno sam pronašao jedan časopis za arheologiju iz 1892 godine koji nam donosi informacije o rimskim cestama-prelazima na rijeci Krki, te se opisuje kako je sa tog lokaliteta kojeg spominjem odnešena jedna mramorna ploča na groblje Gospe Čatrnjske......

Ali to je priče za neki drugi post........

Oznake: NP Krka, Marasovine

- 11:49 - Komentiraj post (5) - Link posta

četvrtak, 18.11.2010.

Arheološki park i Muzejska zbirka Burnum (Promina-Puljane)

Muzej Burnum


Nedavno sam dobio promotivne materijale Arheološkog parka i Muzejske zbirke Burnum.
Za one koje ne znaju….Muzej se nalazi u Promini, u blizini sela Puljane, a ako će mo biti precizniji, u
nekadašnjoj vojarni Manojlovac na samom rubu kanjona rijeke Krke.
Kome ni to nije dovoljno, onda mogu reći da se muzej smjestio u kompleks zgrada koje su izgrađene prije
stotinjak godina (dobro, dio je ipak mlađi) za smještaj djelatnika HE Miljacka (tada Manojlovac).

Do lokacije se dolazi jednostavno jer je uz prometnicu Oklaj-Kistanje postavljen veliki putokaz koji vas
upućuje prema Muzeju.
Jedino je greška na putokazu da vas po njemu od Muzeja dijeli tek 100 metara asfaltiranog puta…a zapravo
se radi o najmanje 400-500 metara koji vas dijele od traženog cilja.

A kad dođete u Muzej, onda ćete tamo dobiti i promotivne materijale na kojima piše:

***************************************************************************

Rimski lokalitet Burnum sastavljen je od raznolikih komponenti: rimskog legijskog logora s pripadajućim teritorijem, augzilijarnog kaštela, te municipija koji se razvio iz kanaba i naselja liburnskih Burnista (Gradina
kod Puljana). Središte Burnista bio je oppidum na Gradini kod Puljana, na lijevoj obali Krke. Teritorij im se
pružao i na suprotnoj zapadnoj obali, gdje je uspostavljen ljetni vojni logor krajem republikanskog doba,
a zatim i stalni legijski logor Burnum, po svoj prilici u Augustovo doba. Istočno od legijskog logora nedavno
su otkriveni ostatci augzilijarnog kaštela, u kojem tijekom 1. st. borave četiri auksilijarne postrojbe.

Areal kanaba (naselje oko logora) presjecale su ceste za Skardonu. Aseriju, Sidronu i Sisciju. Legijskim
teritorijem, a u završnom dijelu i kanabama, prolazio je akvedukt s izvorištem u Plavnom polju. Na granici
prema Varvariji, u Smrdeljima, bile su radionice za proizvodnju crijepova. U vrijeme Klaudija podignut
je amfiteatar, renoviran i dopunjen u doba Vespazijana. U tijeku su istraživanja goleme zgrade južno od
amfiteatra, koja je bila vojničko, a nakon toga civilno vježbalište.
Burnum postaje municipij najkasnije 118., što je potvrđeno počasnim natpisom caru Hadrijanu i natpisima
sa spomenom gradskih dužnosnika. Bivši kastrum tada postaje dio civilnog naselja.

Jedina veća istraživanja u Burnumu vodio je Austrijski arheološki institut početkom 20. st. Tek 2003.
pokrenuta su sustavna arheološka istraživanja Burnuma, koja pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH
i Javne ustanove Nacionalni park Krka vode Gradski muzej Drniš, Katedra za antičku arheologiju Sveučilišta
u Zadru i Odjel za arheologiju Sveučilišta u Bologni. Burnum se nalazi unutar NP Krka, iznad kanjona,
slapova i jezera, u prostoru izuzetnih ljepota i prirodnih vrijednosti. Osim znanstvenih ciljeva, zacrtano
je oblikovanje arheološkog parka, izgradnja muzeja i otvaranje međunarodne arheološke škole.
To će omogućiti uvjete za kulturološki turizam i plemenito korištenje dosad zapostavljenog sjevernog dijela
rijeke Krke. Od rimskog Burnuma na terenu se vide ostatci amfiteatra, arkade zapovjedne zgrade u logoru i
nekoliko zidova vojnog vježbališta koji se upravo počeo iskapati. Rezultati starih i novih arheoloških iskapanja
prikazani su u novom „Muzeju Burnum" otvorenom 2010. godine. U četiri prostorije rekonstriran je izgled
rimskog naselja i život u vojnim logorima. Izloženi su predmeti izabrani iz goleme količine nalaza
arhitektonskih elemenata, nadgrobnih spomenika, vojničke opreme i oružja. U nekoliko idućih godina
udvostručit če se izložbena površina arheološkog muzeja, prvog dovršenog u nizu građevina muzejsko-
turističkog kompleksa NP Krka kod Puljana.

***************************************************************************

Za sve one koji se pitaju kada je Muzej uopće otvoren, evo jednog navoda iz Slobodne Dalmacije
(od 28.05.2010. | 13:11), koji možete pročitati pod linkom:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/104053/Default.aspx

A naslov je: Rimske legije u Nacionalnom parku Krka

„Otvaranjem muzejske arheološke zbirke, u utorak je u Puljanima domaćoj i svjetskoj javnosti i službeno prvi
put predstavljen rimski lokalitet Burnum.

Riječ je o svojevrsnom arheološkom parku otkrivenom na lokalitetu gdje su stolovale rimske legije koje su
došle u taj kraj nakon ustanka Delmata i Panona, šest do devet godina poslije Krista, da pacificiraju Iliriku“.

Da NP Krka ima ozbiljne namjere za razvoj turizma u prominskom dijelu Krke, evo još jednog članka iz
Slobodne Dalmacije:

Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/119787/Default.aspx

28.10.2010. | 22:41

ŽUPANIJA KANDIDIRA INVESTICIJE ZA SUFINANCIRANJE IZ EUROPSKIH FONDOVA

A naslov je: Osam milijuna eura za šest projekata

Ono što je zanimljivo za nas promince u tom članku je između ostalog:

Arheološki park u Burnumu

•Jedan od najambicioznijih projekata, vrijedan oko 1,6 milijuna eura, pripremio je NP Krka.
Riječ je o razvoju ponude kulturnog turizma u ruralnom dijelu. “Godišnje nas posjeti oko 800.000 ljudi, i ta
brojka bi još mogla rasti. No većina posjetitelja koncentrirana je na Skradinski buk.
Želimo ih disperzirati i na ostale dijelove Parka.
Prije svega sjeverni, gdje želimo kreirati nove proizvode kulturnog turizma.

Atraktivni lokaliteti su Puljani, jezero Brljan, slap Manojlovac... Svakako tu je i rimski logor Burnum.
Već smo pokrenuli inicijativu za osnivanje arheološkog parka u Burnumu. Primjerice, slični parkovi u
Njemačkoj imaju i do dva milijuna posjetitelja - kaže Nataša Zaninović iz NP Krka.


Malo po malo...vrata turizma se polako otvaraju i za Prominu.


Oznake: Puljane, NP Krka, Arheološki muzej Puljane, Manojlovac, Burnum, Brljan

- 21:56 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 23.02.2009.

Planovi NP „Krka“ za Prominu

Kao uvod u ovaj post, iskoristit ću arhivu promina.blog.hr-a gdje se može pročitati sljedeće:








xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
ponedjeljak, 22.08.2005.

„Od ćakule do "službene" informacije“

Prošlo je već par mjeseci od kad sam na ovom blogu napisao da bi NP Krka u vojarni Miljacka trebao započeti prenamjenu vojarne za svoje potrebe.
Radovi iz dana u dan pomalo napreduju. Stare se zgrade obnavljaju.
Od nekih sam ljudi čuo da će prioritet pri zapošljavanju kad taj kompleks profunkcionira imati domicilno stanovništvo-prominci.

U prelistavanju današnje Slobodne naišao sam na sljedeću izjavu ravnatelja NP Krka Željka Bulata:

" Najambiciozniji projekt NP Krka je obnova zapuštenih vojarni iznad Miljacke gdje bi na 50 tisuća četvornih metara u idućih nekoliko godina trebala niknuti nova atrakcija NP-a.
"U tom bismo kompleksu prezentirali vrijednu arheološku zbirku iz obližnjeg Burnuma, te prirodoslovnu zbirku, sa smještajnim kapacitetima za održavanje simpozija, razmjenu studenata i slično, čime bismo istodobno rasteretili i temeljne fenomene Skradinski buk i Roški slap. Za obnovu i uređenje ovog kompleksa koji smo dobili od Vlade RH trebat će nam oko 12 milijuna kuna što ćemo izdvojiti po etapama u nekoliko godina iako se gore već uveliko gradi pa bismo nešto od tih sadržaja mogli pokazati već za vrijeme trajanja velikog simpozija kojim od 5. do 8. listopada obilježavamo dvadesetu godišnjicu NP-a“.
(kraj citiranog posta)

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx




Prošle su nešto više od tri godine od kad je napisan ovaj post.
Radovi na obnovi vojarne odvijali su se dinamikom koja je ovisila od prihodima NP „Krka“.
Obnovljeno je nekoliko zgrada…
Zaposleno je bilo troje Prominjaca, ali su oni prije nekoliko mjeseci dobili otkaz ugovora o radu.

Povod za pisanje na ovu temu, članak je koji možete pročitati u Slobodnoj Dalmaciji od utorka 17.02.2009, a u kojem između ostalog možete pročitati:

„….Do ljeta će u bivšoj vojarni u Puljanima, u neposrednoj blizini vojnog logora Burnum, odnosno amfiteatra, biti uređena arheološka zbirka, Upravo je u tijeku postupak registracije etnografske, arheološke i kulturni-povijesne zbirke Nacionalnog parka, a to je samo dio onog što se u toj ustanovi radi na zaštiti i afirmaciji spomenika kulture.
U Puljanima će, inače, biti uređena i prirodoslovna zbirka, jer ne treba zaboraviti da je Krka proglašena nacionalnim parkom, prije svega, zbog svojih prirodnih vrednota.“

U članku se također može pročitati kako će se u sklopu objekata u bivšoj vojarni urediti i restauratorska radionica za predmete pronađene na obližnjim arheološkim lokalitetima.

Kad smo već kod NP „Krka“, radovi koji su bili započeli pred kraj prošle godine, kojima se trebalo slapove na Brljanu očistiti od drače i korova, odavno su stali…
Djelatnici NP „Krka“ obavljali su radove do pred sam kraj prošle, i na početku ove godine… a nakon toga se više nisu pojavljivali.
Moguće je da je na obustavu radova utjecala velika hladnoća, pa će se isti nastaviti s dolaskom ljepših, proljetnih dana.
Nadam se da će uskoro stići vijest o ponovnom zapošljavanju Prominaca u NP, ali i o „zahuktavanju“ radova u bivšoj vojarni u Puljanima.


Oznake: NP Krka, Puljane

- 11:25 - Komentiraj post (1) - Link posta

ponedjeljak, 08.12.2008.

NP „Krka“ uređuje Brljan

Često sam imao priliku razgovarati sa ljudima koji su na putu iz Zagreba prolazili preko mostova na Brljanu…Oduševilo bi ih Ćorića jezero, i Brljansko jezero…“toliko vode nakon nepreglednih sušnih krševitih zaravni“ mahom bi govorili.
Krka se u Brljanskom i Ćorića jezeru na trenutke umiruje…da bi opet na Ćorića buku i Manojlovcu zapjevala svoju pjesmu.
Često sam pisao kako NP „Krka“ ne ulaže dovoljno u oživljavanje prominskog dijela Krke.

Taj dio je po meni najljepši… Marasovska brina,ili Bilušića buk, Ćorića buk, Manojlovac, Rošnjak, Miljacka sve su to slapovi za koje je malo tko čuo, a njihovu ljepotu skriva korov i bršljen.
Sve one lijepe mlinice uz Bilušića buk, Ćorića buk, Manojlovac, Miljacku nestaju netragom nošeni proljetnim velikim vodostajima Krke, a na njihovo postojanje podsjećaju samo stare fotografije.

Već sam jednom pisao kako je jedna „delegacija“ koja je posjetila Prominu zbog smjene vlasti ostala začuđena zašto se Brljansko jezero nije uredilo… turistički iskoristilo…Čak su zapitali i Bivšu vlast, zašto nije nešto poduzela…Oni su samo slegnuli ramenima, jer je za Brljan nadležan NP „Krka“, a ne oni…Tada me jedan prijatelj blizak „vrhu vlasti“ upitao da li u Prominu postoji kakva udruga koja bi bila spremna uhvatiti se uređenja Brljana, da novac nije problem… bitno bi bilo samo da se što prije to uredi…
Nažalost, mi u Promini nemamo niti jednu udrugu koja u svom programu ima zaštitu rijeke Krke…..nisam mu mogao pomoći…

Ali, vratimo se naslovu.

Danas su djelatnici NP „Krka“ započeli sa čišćenjem korova koji je prekrio, sakrio svu ljepotu Brljana. Prema nekim informacijama, plan im je urediti ga isto kao što je uređen i Roški slap, ili Skradinski buk. Tako je nakon otklanjanja suvišnog zelenila koje tamo raste godinama, u planu i izgradnja malih mostića kojima bi se mogla obilaziti manja jezerca. Ali i uređenje Ćorića mlinica se planira u skoroj budućnosti…
Kako je nekad izgledao Brljan, dovoljno govori mala fotografija u naslovu posta, nastala sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Konačno se bliži dan da Brljan opet zablista svojim starim sjajom…
Bravo za NP „Krka“.



Oznake: NP Krka, Brljan

- 21:45 - Komentiraj post (15) - Link posta

srijeda, 22.10.2008.

Samo obećanje ili?

Sjećate se mog posta «Turizam u Promini”, napisanog u nedjelju, 01.05.2005?
Normalno da ne... Pa ni ja ga se pod ovim naslovom vjerojatno ne bi sjetio..
Ali, zato postoji arhiva i copy/paste.

Evo «paste» posta:




/ / / / / / / / / / / / / / /

Općina Promina, čije se sjedište nalazi u Oklaju, osmislila je dva zanimljiva i osebujna turistička projekta s nesvakidašnjim nazivima.
Prvi je "Kamen-krevet- vino- pršut"
a drugi je "Ovca-janje-sir"

Jedan od prvih koraka prema njihovu ostvarenju bit će modernizacija ceste Čitluk-Mratovo-Bogatići. Na taj će način Općina Promina učiniti dostupnima neke od najvećih, ali najmanje poznatih turističkih atrakcija kao što su srednjovjekovne utvrde na rijeci Krki.
Učinili smo sve za skoro otvaranje tvornica montažnih kućica i bungalova u Oklaju. Dio njih bit će iskorišten za naš turistički kompleks na lijevoj obali Krke pa ćemo, osim ponude čiji smo razvoj saželi u nazivima turističkih programa, imati i vlastite smještajne kapacitete-rekao je načelnik općine Promina, Žare Duvančić.
U sklopu općinskog turističkog projekta, sela Matasi, Marasovine, Puljane i Prominski Bogatići postaju stožeri seoskog turizma u programu "Kamen-krevet-vino-pršut".
Za Program "Ovca-janje-sir" općina Promina drži da su dovoljni kapaciteti privatnih stočara koji razvijaju proizvodnju sira i drugih autohtonih mliječnih proizvoda.......

Sjećam se da sam prije nekoliko godina pročitao članak u nekim novinama u kojem je bilo navedeno da velike svjetske kompanije troše ogromne novce na istraživanje koje bi ime najbolje odgovaralo za novi proizvod.
Još kad sam pročitao da je tako ime jednog novog modela automobila njemačkog proizvođača koštalo preko 100000 eura puka sam od smijeha..
Ipak sve to ima nekog smisla.
Pa zamislite vi kome bi pao na pamet ovako zanimljivi naslovi projekata kao u nas?
"Kamen-krevet-pršut-sir" ili "Ovca-janje-sir".
Koliko su samo truda u osmišljavanje imena uložili njegovi autori. Vjerojatno se tu radilo i o sveobuhvatnom istraživanju kako će se ti naslovi prevesti na engleski, njemački ili talijanski jezik, i da li će zvučati i u njihovom izgovoru zagonetno kao i u našem.

Ako ovi projekti kojim slučajem nakon izbora i ne uspiju, uvijek ćemo se bar veselo nasmijati na njihovo spominjanje....

/ / / / / / / / / / / / / / /

Zanimljiv post.
Sjećate li se možda kako su ti projekti završili?

Ovih dana (12.10.2008. | 21:39) u Slobodnoj se mogao pročitati članak pod naslovom:
«RASTU TURISTIČKE AMBICIJE PROMINSKOGA KRAJA”- “NP Krka: Kula uzdaha kao mamac za turiste”

“Tisuće godina smo čuvali Krku i njezine ljepote. Došlo vrijeme da danas od Nacionalnog parka, koji se upravo i temelji na tim sačuvanim ljepotama, napokon, imamo i neke koristi - ne krije turističke ambicije Paul Cota, načelnik općine Promina, pokušavajući objasniti zašto je među svoje načelničke prioritete uvrstio dovršetak 30 kilometara duge ceste koja bi povezala Roški slap i Knin”.

Može se pročitati I:

“….. cesta će povezati Bogatiće, Mratovo, Nečven, Čitluk, Ljubotić, Marasovine, Bodol, Matase, Zeliće i Ljubač, sela u kojima danas živi staračko stanovništvo koje je potpuno odsječeno od svijeta i treba im čitav dan do liječnika u Knin. - Čim cesta bude gotova, a vjerujem da će se to dogoditi iduće godine, uvest ćemo redovitu autobusnu liniju prema Kninu”.

Link na članak u SD je:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/25815/Default.aspx



Zanimljivo će biti za godinu dana pročitati ovaj post.
Obećanja su opasna stvar, pogotovo kad se vežu uz predviđeno vrijeme relizacije.


Oznake: općina promina, turizam u promini, cesta čitluk mratovo bogatići, NP Krka

- 18:36 - Komentiraj post (10) - Link posta

nedjelja, 20.01.2008.

NP "Krka" traži jednog čuvara za Puljane

Za ovaj natječaj je možda i kasno, ali tko zna, možda mjesto još nije popunjeno.

Oglas je sljedeći:

Opis posla: NOĆNI ČUVAR NA PODRUČJU PULJANA I OKLAJA.ČUVA IMOVINU USTANOVE

Rok za prijavu: 19.01.2008,
Mjesto rada: PULJANE,
Općina: PROMINA,
Županija: ŠIBENSKO-KNINSKA

Za informacije nazvati:

HZZ Savjetodavac: DANIJELA LAPIĆ, Telefon: 022/887-794, Soba: 2





Oznake: NP Krka, Puljane

- 19:18 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 11.06.2007.

NP Krka ulaže u Drniš

Dobra vijest za Drnišane:

Između Javne ustanove NP Krka i Grada Drniša danas je potpisan kupoprodajni ugovor o prodaji kuće Divnić, zaštićenog spomenika kulture u vlasništvu Grada Drniša. Ugovor su potpisali ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Krka Željko Bulat i drniški gradonačelnik Ante Dželalija.

Više pod linkom na web stranici Radio Drniša.

Ova vijest je ujedno loša za Prominu... Zašto?

"....Radovi na daljnjoj adaptaciju i uređenje kuće Divnić krenut će na jesen, a imaju namjeru uložiti najmanje milijun i 500 000 kuna te zaposliti 20- 30 djelatnika, kazao je Ž.Bulat."

Pošto će sjedište NP Krka biti u Drnišu, normalno je da će zaposlenici u stručnim i ostalim službama biti iz Drniša, a ne iz Promine...ili iz Miljevaca u kojima se prostorno nalazi NP Krka.

Sa novcem koji je uložen u Drnišu, NP Krka je mogao urediti dobar dio bivše vojarne kod HE Miljacke... ovako će se radovi nastaviti odugovlačiti u nedogled.

Da je naša Općina imala iti malo bolje odnose sa NP Krka, mogli su im ustupiti prostorije-bivše kancelarije OPZ Promina u centru Oklaja.
To bi nam se višestruko isplatilo, pa makar da smo im te prostore i mukti ustupili.

Kako kaže narodna "Tko je bliže oltara, bolje misu čuje", tako će biti i u ovom slučaju...
Tko je bliži Upravi NP-a za ovo područje, imat će bolji utjecaj na njegov rad.

Ujedno ovim putem čestitam Đelaliji na upornom i kvalitetnom radu za razvoj grada Drniša, što se vidi po obnovi grada na svakom koraku, ali i raznim financijskim izvješćima koji su najbolji pokazatelji ostvarenog napretka....

Nažalost, Promini fali takvih političara i takvih boraca.



Oznake: NP Krka

- 12:59 - Komentiraj post (16) - Link posta

petak, 08.06.2007.

Arheološka škola u Promini u Puljanima

Pod pokroviteljstvom NP Krka, Muzeja Drniš, te sveučilišta iz Zadra i Bolonje u Puljanima je započela s radom međunarodna arheološka škola.

Kako piše Jutarnji:

"Tom prigodom predstavljena je i hrvatsko-talijanska monografija rezultata dosadašnjih istraživanja rimskog vojnog logora Burnuma i njegova amfiteatra, jedinog takve vrste koji je sačuvan u cjelosti".

Prema istom članku, u Puljane je tako došlo dvadesetak studenata arheologije iz Hrvatske, Italije i Albanije, a istom događaju su nazočili i "eminentni hrvatski i talijanski stručnjaci".

NP Krka je s arheološkom školom započeo "buđenje" cijelog jednog kompleksa zgrada koji je do prije rata koristila bivša JNA.
Nakon Domovinskog rata, zgrade koje su građene u vrijeme izgradnje HE Miljacke, prije više od sto godina za stambeno zbrinjavanje radnika elektrane, prepuštane su na milost i nemilost zubu vremena i vandala.

Oživljavanjem bivše vojarne, te otvaranjem novih radnih mjesta u njoj, i stanovništvo Promine možda doživi "demografsko oživljavanje".

Kako-Zašto?

Do sada su u vojarni zaposlena četiri stražara, od kojih su trojica Prominci i jedan iz Miljevaca što je jako veliki napredak u postotku zaposlenih Prominaca u NP Krka.

Već sam nekoliko puta pisao na Blogu kako je apsurd da je najveći dio NP Krka u dužini od 15 kilometara, sa najvećim brojem atraktivnih slapova baš u Promini, a da donedavno nitko od 1500 stanovnika Promine nije mogao dobiti radno mjesto u NP Krka!

Nadam se da će revitalizacijom bivše vojarne, NP Krka ispraviti "postotak" zaposlenih Prominaca u svojim službama u pozitivnom smjeru, te da će se svi planovi koje NP Krka ima za bivšu vojarnu i cijelu Krku u ovom njenom dijelu uspjeti uskoro realizirati.

Oznake: NP Krka, Puljane, Arheološki lokaliteti

- 08:06 - Komentiraj post (2) - Link posta

petak, 13.04.2007.

Postupanje inspekcije zaštite okoliša u pogonu za održavanje vučnih vozila u Kninu

Inspekcija zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva provodi postupak radi onečišćenja tla u Pogonu za održavanje vučnih vozila u Kninu, Đerekova 6.

Inspekcija zaštite okoliša naložila je pravnoj osobi OVV - Održavanje vučnih vozila d.o.o sa sjedištem u Zagrebu, Strojarska bb, zastupanoj po direktoru Niki Ujakoviću da izvrši sanaciju tla onečišćenog ugljikovodicima.
Sanacija onečišćenog tla je započela a inspekcija nadgleda tijek do njenog okončanja.
Ako tvrtka OVV ne završi sanaciju do 16. travnja Inspekcija zaštite okoliša preuzet će izvršenje sanacije o trošku tvrtke OVV.

Do onečišćenja je došlo uslijed nepropisnog postupanja s otpadnim uljima i zauljenom ambalažom. Inspekcija zaštite okoliša podnijela je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravne i odgovorne osobe radi povreda Zakona o otpadu.

Postupak sanacije onečišćenja vodotoka i uljnog separatora vodi vodopravna inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.


Zagreb, 11. travnja 2007. godine

Ured glasnogovornice

Ali nigdje ni spomena o "naftnoj mrlji na Krki u dužini od 1,5km?"

Oznake: NP Krka

- 13:11 - Komentiraj post (4) - Link posta

četvrtak, 29.03.2007.

Razminiranje u tijeku

Razminiranje koje je započelo u Općini Promini, točnije na dionici Brljan-Nečven-Bogatići polako se privodi kraju.
Tek sad, nakon što su iza ekipa za razminiranje ostali čisti prostori kako od mina, tako i od raslinja koje je te površine prekrivalo, vidi se koliko je miniranih površina čekalo svoje žrtve.
Sva sreća je da tih žrtava, bar što se tiče ovog područja koje je razminirano-nije bilo.
Odnosno, nije bilo do nekidan.
Nažalost, jedan je mladić nastradao razminirajući minama "zagađeno" područje na dionici Nečven-Bogatići.

Novinari Slobodne Dalmacije nam tako pišu:

"Pirotehničar Mirsad Tokić (38) teško je ozlijeđen na jednom minskom polju pokraj oklajskog sela Nečven jučer oko 11 sati kada je nagazio na minu PMR-2a, takozvanu paštetu.
Pacijent je sada u stabilnom stanju i nije u životnoj opasnosti, kazao nam je dr. Augustinov. Pirotehničar Mirsad Tokić trenutno se nalazi na jedinici intenzivnog liječenja u kninskoj bolnici, odakle bi ubrzo trebao biti prebačen na drugi odjel"

Cijeli članak objavljen u SD možete pročitati pod linkom.





Oznake: Mine u Promini, općina promina, Nečven, NP Krka

- 17:21 - Komentiraj post (7) - Link posta

Postupanje inspekcije zaštite okoliša u vezi s onečišćenjem u Kninu

Evo što nam kaže Glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na temu zagađenja Krke:


"Vezano za izvanredni događaj onečišćenja rijeke Krke u Kninu, uzrokovan od strane pravne osobe ODRŽAVANJE VUČNIH VOZILA (skraćeno OVV) d.o.o. Zagreb – Pogona Knin u Kninu. Inspekcija zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva naredila je pravnoj osobi OVV d.o.o Zagreb sanaciju tla onečišćenog ugljikovodicima unutar kruga i izvan kruga Pogona za održavanje vučnih vozila u Kninu. Inspekcijski nadzor započeo je 20. ožujka 2007. u 19 sati. Inspekcija će u ponedjeljak 26. ožujka 2007. obaviti kontrolni pregled kako bi utvrdila je li izvršena sanacija tla. Daljnji inspekcijski postupak u smislu utvrđivanja svih činjenica i odgovornosti nastavlja se u skladu sa zakonom.

Mjere sanacije onečišćenja vodotoka i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u nadležnosti su vodopravne inspekcije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.


Zagreb, 23. ožujka 2007. godine

Ured glasnogovornice"

Cijeli članak nalazi se pod linkom.


Sa današnjim danom završava i anketa u kojoj je postavljeno pitanje bilo:

Što mislite hoće li netko odgovarati za ekološki incident na rijeci Krki?

Rezultati ankete u kojoj je vas 42 glasovalo i na taj način pokazalo svoje mišljenje, govore da vas 76% nevjeruje da će itko odgovarati za ekološki incident,
24% vjeruje da će netko odgovarati za ekološki incident.

Rezultate možete pogledati pod linkom.




Oznake: NP Krka

- 16:25 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 26.03.2007.

Fotografije Krke i Promine iz Radučića

Pretraživanjem interneta pronašao sam web stranicu Radučića sa dosta zanimljiv fotografija.

Ja sam izdvojio linkove na fotografije sa pogledima na Brinu, jer su fotografije stvarno kvalitetne i šteta ih je ne pogledat.







Brina u Marasovinama

Pogled na brinu u Marasovinama?

Bilušića buk

Bilušića buk panorama

Razglednica Radučića sa fotografijom Bilušića buka prije više od 50 godina

Brana Brljan 1956 godine

Pogled na Prominu iz Radučića

Web stranica Radučića na kojoj sam pronašao fotografije prominskog kraja

Ako Vas zanimaju fotografoije iz Matasa i Zelića posjetite link na www.index.hr-u.


Evo na kraju i link na jako lijepu fotografiju Zalaska sunca na Brljanu koju nam je poslao "Škundre".


Oznake: NP Krka

- 08:18 - Komentiraj post (3) - Link posta

četvrtak, 22.03.2007.

Zagađenje Krke II dio

Jezero Brljan

Slažem se sa Škundrom.
Njegov komentar me ponukao da napišem ovaj novi post, nastavak jučerašnje priče o zagađenju Krke.

Izlijevanje nafte se dogodilo u Oaršnici, rječici koja je pritok Krke.

Logično je postaviti pitanje zašto se naftna mrlja nije sanirala već na Orašnici?

Ako je već dospjelo zagađenje u Krku, zašto se nije postavilo specijalne brane već ispod Knina u Marijanovićima, Zelićima, Matasima, Marasovinama.

Prva je postavljena brana za sakupljanje nečistoća na jezeru i istoimenoj brani Brljan i to od strane djelatnika HEP-a -HE Miljacka !

Ali brana Brljan je 15 kilometara od Knina i NP Krka je prešutno postavljanjem i svoje «brane» na Brljanu «odobrio» moguće zagađenje najvećeg dijela Krke koja teče kroz Prominu!

Na koncu i te brane na Brljanu bile su samo djelomična zaštita, jer nisu postavljene cijelom širinom Krke nego djelomično!
Svatko tko danas dođe na branu Brljan može vidjeti da se dobar dio Krke nakon podizanja njene razine zbog velikih kiša prelijeva preko Brane bez ikakvih «specijalnih brana» koje bi trebale dočekati «naftnu mrlju».

Zagađanje još nije došlo do Brljana, ali ako dođe nitko ne može zaštiti slapove Ćorića Buk, Manojlovac, Rošnjak, Miljacka, izvor vode sa kojeg sa napaja cijela Promina i Bukovica (kod slapa Miljacka), Roški Slap, Visovac…..

Dok zagađenje dođe na Skradinski buk, NP «Krka» će sigurno već smisliti rješenje!

Nadam se da «naftna mrlja» ipak neće doći do Brljana.
Ako dođe, mogu samo reći da će doći do velikog zagađenja Krke!


Oznake: NP Krka

- 12:39 - Komentiraj post (13) - Link posta

srijeda, 21.03.2007.

Ulje i nafta HŽ-a teku Krkom!

Na brani Brljan elektrane HE Miljacka, te Krkom uzvodno i nizvodno na nekoliko mjesta od sinoć neprekidno dežuraju ekipe za zaštitu okoliša na specijalnim branama postavljenim za sprječavanje ekološkog incidenta.
Razlog dežuranju i iščekivanju je naftna mrlja koju su djelatnici poduzeća "Aeks" iz Ivanić Grada jučer čisteći fekalnu kanalizaciju na području dizelskog depoa Hrvatskih željeznica (HŽ) u Kninu ispustili u Krku!
Prilog o tom ekološkom incidentu mogli ste vidjeti jutros na HTV-u, ali o istom događaju možete pročitati i na HTV-ovoj web stranici.
Istom temom također se bavi i "Jutarnji list" u članku Naftna mrlja ugrozila nacionalni park Krka.

Kakve će biti posljedice ovog incidenta na biljni i životinjski svijet u NP "Krka" još nitko za sada ne može procijeniti.

Nadamo se da posljedice ovog događaja neće biti od velike šteta za "život" rijeke Krke, ali ovo bi mogla biti dobra vježba tipa "Ništa nas nesmije iznenaditi" za slučaj da jednog dana "stvarno"dođe do kakve veće havarije i onečišćenja Krke.

Oznake: NP Krka

- 15:31 - Komentiraj post (7) - Link posta

utorak, 09.01.2007.

Mine u Promini

mine

Dmovinski rat za sobom je u Promini ostavio dosta mina.
Osim na prvoj liniji ratovanja na granici Miljevaca i Promine, mine su «Martićevci», tzv JNA i ostala «družina» postavljali i na raznim mjestima širom Promine gdje su očekivali napade HV-a.
Koliko mina još «prijeti» stanovnicima cijele Hrvatske najbolje govori karta HCR-a koju možete pogledati pod linkom.

Kad dolazite iz smjera Krke preko Brljana odmah na samom vrhu uspona možete se i danas susresti sa tablama koje upozoravju na opasnost od mina.

Ljudi su se s vremenom opustili, pa su im često šparoge u minskom polju postale najslađe.
Često sam znao upozoravati ljude da se nalaze u minskom polju, a oni bi samo odmahnili rukom.
Baš na tim mjesetima gdje sam ih upozoravao na opasnost od mina, prošle godine pronađeno je i izvađeno nekoliko mina.
Sva sreća je da nitko nije nastradao.

Ovih dana u tijeku je razminiranje u djelu NP Krka, odnosno područje koje okružuje bivšu vojarnu Manojlovac-Miljacka koju za svoje potrebe uređuje NP Krka ( o čemu sam već nekoliko puta pisao na Blogu).

Članak koji se odnosi na tu temu možete pogledati pod linkom.

Zbog opsanosti od mina Nečven, Mratovo, Podi, Krivići i Marići često znaju ostati bez el. energije. Zašto?
Veliki dio dalekovda koji napajaju ta sela el.energijom prolazi kroz minska polja.
Obnavljanje el.mreže u tim područjima i rješavanje kvarova djelatnicima HEP-a je otežano i često opasno po život.
Dok se i ta područja ne razminiraju, ova sela će i dalje za većih nevremena imati problema sa napajanje el. energijom.

Ovim putem se zahvaljujem svim ljudima koji su svojim pozivima u humanitarnoj akciji «Kvadrat mira» donirali sredstva za razminiranje područja kao što je Promina, koja bi još dugo dugo čekala na razminiranje da nije bilo njih.







Oznake: Mine u Promini, NP Krka, Nečven, Mratovo, Podi

- 21:25 - Komentiraj post (2) - Link posta

subota, 06.01.2007.

Šibenski list sa vijestima vezanim za Prominu

Ukoliko kupite ovih dana Šibenski list (od 04.01.2007) naići će te na nekoliko zanimljivih informacija koje su direktno ili indirektno vezane za Prominu.
Pošto ja nemam pretplatu na web izdanje lista, ja Vam donosim samo skraćene dijelove tekstova.

Pa krenimo redom:

Krenula je izgradnja brze ceste Šibenik-Drniš-Oklaj-Knin.

O tome nam piše članak pod naslovom:

"Počeo proboj tunela Ploča kroz Trtar "

Gradnja prometnice i tunela košta oko 50 milijuna kuna, koje je osiguralo Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka, a radovi bi trebali biti završeni do kraja lipnja ove godine.
Dok je Hidroelektra dobila posao proboja tunela, tvrtka PZC Split radit će na asfaltiranju nove ceste




Starački dom u Oklaju tema je članka:

"DOM ZA STARE I NEMOĆNE OSOBE U OKLAJU VEĆ PET GODINA TRUNE - OBNOVLJEN"

"Svi bi trebali shvatiti da za problem doma, ako ga se uopće želi riješiti, treba zajednički napor. Ja sam učinila sve što sam mogla, odstupila sam jer vidim da nikome nije stalo do uspjeha - kazala je Senka Knežević".



Sad malo o prominskoj "divljini"!

Skradinski buk postao je pretjesan za sve zainteresirane turiste koji žele upoznati ljepote Krke.
Autor niže navedenog teksta nas naslovom uz fotografiju smješta u zanimljivo područje NP "Krka".

"OTKRIVANJE DIVLJINE - PROGRAMIMA NP KRKA ZA 2007. TURISTI KREĆU U NOVE AVANTURE"

"Prošle je godine NP Krka obišlo više od 650 tisuća posjetitelja, pa je glavni cilj uprave rasteretiti najpoznatije odredište, Skradinski buk, i gostima otkriti nove mogućnosti pustolovine ‘zelenom ljepoticom’"


Eto, sad će nam našu "divljinu" poremetit urbani turisti.
Dosta smo divljali na slapovima rijeke Krke, došlo je vrijeme da nam NP "Krka" otvori vidike u jedan sasvim novi svijet.

Preporučam autoru teksta da u sljedećem broju donese iscrpna uputstva za turiste npr:

"Kako preživjeti u Promini?",
"Običaji i vjerovanja ljudi koje civilizacija tek otkriva"

Ili možete napisati tekst pod naslovom:"Prvi turisti uspješno preživjeli posjet Promini".

Ako je divljaštvo to što će privući ljude u Prominu, radije nas više ne spominjte u svojim člancima.







Oznake: Brza cesta Šibenik-Drniš-Oklaj-Knin, Dom za starije i nemoćne osobe u Oklaju, NP Krka

- 16:10 - Komentiraj post (5) - Link posta

četvrtak, 21.12.2006.

Zime u Promini

Jednom sam pročitao u nekoj knjizi da je u Promini bila toliko strašna zima da je čak i Krka zaledila, i nekoliko dana nije tekla!
Kad sam to pričao ljudima, nisu mi vjerovali.
Krka zaledila… ma možeš mislit… Kad je to bilo?
Sad šta je najgore, ja znam da sam to pročitao, ali ne znam gdje?
Ima godinu dana ja se mučim pronaći taj tekst, ali evo konačno sam ga pronašao.

Davne 1893. godine Grgur Urlić Ivanović, prominski učitelj napisao je tekst u Narodnom listu pod naslovom «Zimske slike na Krki».
Grgur nam tako opisuje zimu u siječnju 1893. godine u Oklaju, Čitluku i na Krki.

Prilično je to dug tekst, a ja ću citirati ono što mislim da je najupečatljivije u njemu.

«Dana 24. siječnja stigao glas od dogonica s Brljana i Bobodola. Krka silno zamrzla na širokim Marasovinama, oko Brljana i Rošnjaka.
Jedva dočekao 26. siječnja, da razgledam slike smrznute Krke.
Sa mnom je Pajan Parać, junak u vratolomiji, na sklizanju Krke, i još dva njegova druga.
Dana 15 i 17. siječnja, pričao mi Parać, kako Mate i Pajan Čavlina dana 18. i 20. siječnja jurišali na pomrzlicu pod Bobodolom.
Najprvo odvalili s brijega od 300. i više kila kamen, da opaze tvrdinu leda.
Kad je kamen otpuzao preko promrzlice, na drugu stranu, ko lagana žaljnjača, tad on s družinom tamo i amo,na umetanje i sklizanje, na lov ptičadi i prosijecanje mraza i pobijanje kolaca na vodi….»

Sad ono najzanimljivije:

«Tu na širokom Bobodulu nazad 27. godina Krka zamrzla, i jedna djevojka iz roda Čavlina , udarila na sred promrzlice sjekirom, probila i zatukla kolac.
E pa tako i ja pokušah, priča Parać…
Dana 17. siječnja, sve smrzlo na debelo, bila smo tri druga.
Jedan da daskam, drugi na dva štapa s šiljkom gvozdenim u mraz, ja goloruk u opancima, udarili s kraja na Veliki vir.
Ja sam mogao preskakati preko valovite promrzlice, dva tri puta se prevalio, ali dopao nasred Krke, probijajući mraz debeo više od metra.
Zatakao kolac i tako pomladio spomen naše pokrčke amazonke.
Eno ti kolac, na njemu barjak, da se priča kakova je zima vladala u siječnju 1893. godine.
Nego, lijepe ti duše, pazi da se i moje ime čuje u svijetu».

Ovo je samo dio priče koji nas podsjeća kako su nekad bila hladne zime u našim krajevima.
Ujedno je prilika da oživim sjećanje unuka i praunuka Čavlina i Paraća na njihove «slavne» djedove i naravno nečiju Baku koja je rodom iz Čavlina.

Priča ima svoj nastavak…. Koju ću objaviti samo ako Vas zanima….



Oznake: NP Krka, Život u Promini, Marasovine, Bobodol

- 12:41 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 11.12.2006.

Bilušića buk

Ostatci Bilušića buka

Prvi veći slap-buk Krke na putu prema moru, nakon Čavlinova brzaka je Bilušića buk.

Prema nekim knjigama, visok je 22,4 metra.
Po meni visina slapova je promjenjiva jer oni «žive» i «umiru» i njihova se visina iz godine u godinu mijenja.
Krka je specifična rijeka, jer njene slapove čine sedrene barijere.
Sedre je iz godine u godinu sve više te svojom nastankom stvara brane-slapove, zato sam i rekao da slapovi «žive». Kad se sedra previše «podigne» u visinu, a otope se sa Dinare snjegovi, plavne vode sa sobom na slapove donose razne naplavine.
Često su to stabla duga i po desetak metara, a široka skoro metar.
Tako težak teret sedra ne može izdržati, te dolazi do njenog urušavanja a time i «umiranja» smanjivanja visine slapa.
Nekoliko puta sam fotografirao taj slap, ali nikad nisam bio zadovoljan sa fotografijama.
Taj slap potvrđuje da priroda i čovjek moraju živjeti u «odmjerenom» skladu kako bi s jedne strane ljepota prirode, a s druge strane opstanak čovjeka imali sigurnu budućnost.
Mlinice koje su Prominci stoljećima koristili gubile su bitku sa tehnološkim napretkom- električnim mlinovima.
Još do samog Domovinskog rata, biljci su redovito tjedno na magarcima odlazili na pranje na Bilušića buk.
Meni je tada bilo normalno vidjeti dva-tri magarca natovarena biljcima, «kuvertam», kako ih od Džapića prema Ljubotiću prati njihova gazdarica.
Nije ih trebalo tjerati, oni su svoj put odavno znali.
Slapovi i ljudi živjeli su u skladu.
Kad pogledate stare fotografije slapova, prvo što ćete uočiti je «urednost» slapova.
Na sedrenim barijerama-slapovima nema stabala.
Vrtlovi pored slapova, uvijek su uređeni.

Baba iz Džapića, odavno je odustala od pranja robe i njene «Stupe» «Veš mašine» su utihnule, a magarci su odavno u «vječnim lovištima».
Karagini mlinovi mljeli su žito do otprilike 1992. i tu je njihovoj priči došao kraj.
Priroda je prepuštena sebi, neukroćeno zavladala Bilušića bukom.

I što se dogodilo?

Slap koji je nekad osvajao ljepotom šireći tok vode Krke na punih 106 metara, «obolio je».
Nekadašnja visina (22,4 metra) u zadnjih desetak godina po mojoj slobodnoj procjeni ne doseže niti desetak metara.
Ukupna visina Bilušića buka, razbila se u nekoliko manjih nizvodnih stepenica.

Zanimljivo je da smo se svi nadali da će NP Krka doprinijeti uređenju kanjona Krke u Promini.
Nažalost, NP Krka je više «policajac» koji hvata ljude koji na svojoj zemlji uz Krku pilaju stabla za ogrjev, upecaju u Krki koju ribu….
Cijela moja priča pala bi u vodu kad je ne bi mogao potkrijepiti fotografijama.
Surađujući u pripremi i obradi fotografija za jednu knjigu, došao sam do razglednice koja me i potakla da napišem ovaj post.

Na fotografiji pod linkom možete pogledati kako je Bilušića buk izgledao prije više od po mojoj procjeni 80. godina. Link 1.
Na sljedećoj fotografiji možete pogledati buk danas. Link 2. i Link 3.


Oznake: NP Krka, Bilušića buk

- 19:20 - Komentiraj post (10) - Link posta

nedjelja, 03.12.2006.

Dvije loše vijesti iz Promine i jedna dobra

Dugo vremena se iščekivao početak rada «Slatkog doma» u Oklaju.
Napokon kad su počeli s radom, u svim novinama se moglo pročitati kako je to firma koja ima jako velike planove za taj pogon u Oklaju.
Navodno je bio ugovoren i veliki broj montažnih kuća koje su oni trebali izraditi za izvoz.
Posao je tako u «Slatkom domu» pronašlo desetak mahom mlađih momaka, kojima je ovaj posao jamčio svjetliju budućnost i nastavak života u Promini.
Ako malo pregledate arhivu mog bloga, lako će te pronaći sve najave vlasnika firme, kao i njihove planove brzog razvoja ovog posla u bliskoj budućnosti.

Nažalost, svi djelatnici «Slatkog doma» dobili su otkaz, i firma je zatvorena.
Nisu radili niti mjesec dana… napravili jednu kuću… i propao dugo najavljivani posao «stoljeća».

Jedino dobro ( ako se to uopće tako može nazvati) u svemu tome može biti što «Metal-sint» sada može nekom drugom iznajmiti poslovni prostor koji je pogodan za izradu aluminijske stolarije ili proizvodnje slične tomu.


Druga loša vijest je koliko sam mogao čuti (nisam uspio pročitati), članak u Slobodnoj Dalmaciji u kojem se navodi da Senka Knežević daje otkaz na radnom mjestu direktora «Staračkog doma» u Oklaju.
Starački dom je također bio česta tema na ovom blogu, pa koga zanima, može pretražiti arhivu.

Što reći….


Možda najbolje situaciju može opisati ona narodna poslovica koja otprilike glasi:

«Što jedan ludi zapetlja, sto pametnih ne može otpetljati».


Suvišno je komentirati projekt u koji Država uloži 20 milijuna kuna, i on na kraju nije u funkciji, i nitko nije za takvo stanje odgovoran!!!!


Da su ova dva projekta zaživjela u Promini, bilo bi to najmanje 50 novih radnih mjesta.


Na kraju i jedna dobra vijest.

Čuo sa da u bivšoj vojarni Manojlovac koja je sada u vlasništvu NP Krka, kao stražar s radom započinje još jedan Prominac.
To je za sada treći Prominac koji radi u NP Krka i to je jako, jako veliki korak za Prominu, jer u NP Krka donedavno nije radio nitko iz Promine.
Čestitam momku na novom poslu. Znam da je dobar radnik, i da će sigurno napredovati u NP Krka kako se budu otvarala nova radna mjesta kojih bi u budućnost u NP trebalo biti sve više i više.




Oznake: Slatki dom, Gospodarstvo, Dom za starije i nemoćne osobe u Oklaju, NP Krka

- 17:16 - Komentiraj post (6) - Link posta

ponedjeljak, 19.12.2005.

NP Krka pun planova za Prominu

Prije nekoliko dana čuo sam informaciju da se planiraju obnavljati Ćorića mlinice na Brljanu. Neznam koliko je ta informacija točna, ali dobro zvuči. Danas sam pročitao u Slobodnoj Dalmaciji da NP Krka planira premostiti Krku negdje na dionici između vojarne Miljacka i "Augustova" amfiteatra kod Ivoševaca.
Prije više stotina godina prema nekim legendama postojao je viseći most između "Gradine" s prominske strane Krke i Burnuma.
Most koji bi NP Krka gradio bio bi isti kao i most na Slapovima Krke.
Uređenjem NP Krka u prominskom djelu rasteretili bi se Roški slap i Slapovi Krke, a turizam bi na "velika vrata" ušao u Prominu.
Kako kaže ravnatelj NP-a "Krka" Željko Bulat -U tu svrhu bit će izgrađeni kilometri biciklističkih i pješačkih i konjičkih staza, koje će prolaziti starim naseljima uz Krku s autohtonom ponudom tamošnjih domaćinstava. K tomu, na prostoru bivših vojarni na Miljacki, uz kanjon s liticama od 200 metara, s površinom od 55 tisuća četvornih metara, izgradit će se brojni objekti, od arheološke i prirodoslovne zbirke, dvorane za seminare i edukaciju o prirodi NP-a, stacionar za međunarodnu razmjenu mladih, knjižnica i drugi objekti i sadržaji. Taj projekt koji će se dijelom ostvariti već u idućoj godini stajat će četiri do pet milijuna kuna, a financirat će ga i Ministarstvo kulture."

Dobre su ovo vijesti. Promina se tri puta naseljavala i raseljavala kroz burnu povijest koja je iza Nje. Možda je došlo vrijeme da se počme naseljavati po četvrti put. Možda ove vijesti nekoga potaknu i na razmišljanje o povratku u Prominu. Tko zna....

Cijeli članak o planovima NP Krka pogledajte pod linkom.

Pozdrav iz Promine

Oznake: NP Krka

- 22:22 - Komentiraj post (3) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić